Doba kuge

Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih
pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u
Europu kasnih 1340-ih gdje je (mnogo kasnije, u 18. st) i dobila ime Crna Smrt (lat.
mors atra). Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta
procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovice tadašnjeg
stanovništva Europe. Naravno, demografski gubici ove pandemije nisu svuda bili
jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i
robe.

Vjeruje se da se ista bolest vraćala u Europu svake generacije sa različitim

stupnjevima intenziteta i smrtonosnosti sve do 1700-ih. Značajnija daljnja izbijanja
uključuju Talijansku kugu (1629.-1631.), Veliku londonsku kugu (1665.–1666.),
Veliku bečku kugu (1679.), Veliku marseillsku kugu (1720.–1722.) i 1771. kugu u Ilustracija Crne Smrti. "The
Moskvi. Porijeklo bolesti je kontroverzno, no njezin se smrtonosni oblik povukao iz Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-
1352), abbot of the monastery of St.
Europe u 18. stoljeću.
Martin of the Righteous. Bibliothèque
Doba kuge imalo je drastičan utjecaj na europsku populaciju, nepovratno izmijenivši royale de Belgique, MS 13076-77, f.
24v.
socijalnu strukturu Europe. Također je pogodilo i Rimokatoličku Crkvu, koja je kao
nadmoćna vjerska institucija bila u prevlasti u to doba, što
je rezultiralo progonom manjina kao što su bili Židovi,
Muslimani, stranci, prosjaci i gubavci. Stalna životna
opasnost često je ljude dovodila do ludila, tjerajući ih da
žive za trenutak, kao što je Giovanni Boccaccio ilustrirao u
Dekameronu (1353.).

Prvobitan događaj četrnaestog stoljeća nazvan je 'Velika

Smrt' sa strane pisaca koji su bili suvremenici tog doba, a
kasnije je postao poznat pod nazivom 'Crna smrt'.
Popularno se smatralo da je naziv potekao od pogađajućeg
simptoma bolesti (akralne nekroze) pri kojem je koža
bolesnika pocrnila zbog podkožnog krvarenja. Ipak, naziv
se odnosio na figurativno značenje crnog (mračno, turobno,
užasno).

Zbog toga što su bolest karakterizirali buboni (povećani

limfni čvorovi), kao i u Azijskoj bubonskoj kugi u kasnom
19. stoljeću, znanstvenici i povijesničari na početku 20. Širenje kuge u Europi sredinom 14. stoljeća
stoljeća pretpostavljali su da je to ista bolest koju uzrokuje
bacil Yersinia pestis a prenose insekti uz pomoć životinja
poput crnog štakora (Rattus rattus). Ipak, ta je tvrdnja postala upitna nakon što se saznalo da su buboni prisutni kod mnogih drugih
bolesti.

Vidi još
Kuga u Splitu
 Kuga u Splitu

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Doba_kuge&oldid=4852459"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 14. veljače 2017. u 16:39.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.