Professional Documents
Culture Documents
Priručnik Za Finansijsko Računovodstveno I Porezno Poslovanje Za Udruženja I Fondacije U Bih PDF
Priručnik Za Finansijsko Računovodstveno I Porezno Poslovanje Za Udruženja I Fondacije U Bih PDF
racunovodstveno i
porezno poslovanje
za udruženja i
fondacije u BiH
Izdavač:
Centar za promociju civilnog društva (CPCD)
e-mail:
info@cpcd.ba; rc@cpcd.ba
www.cpcd.ba; www.civilnodrustvo.ba
Za izdavača:
Aida Daguda, direktorica
Pripremio:
Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo
Lektura:
Zlatan Delić
Dizajn i DTP:
Aida Filipović
2012. godina
Sadržaj...
POGLAVLJE 1: SAŽETAK.................................................................................................. 7
POGLAVLJE 2: PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH................................................... 11
Pravni status udruženja i fondacija.................................................................................. 12
Pravna sposobnost...................................................................................................... 12
Poslovna sposobnost.................................................................................................... 12
Pregled zakonske regulative koja uređuje oblast poslovanja udruženja i fondacija......................... 12
POGLAVLJE 3: Osnivanje i registracija udruženja i fondacija.......................................... 15
Zakonska podloga....................................................................................................... 16
Postupak osnivanja..................................................................................................... 16
Osnivanje............................................................................................................. 16
Registracija u nadležni registar................................................................................... 17
Prijava za dodjelu identifikacionog broja – Porezna registracija............................................. 20
Prestanak rada udruženja i fondacije............................................................................ 21
POGLAVLJE 4: Finansijsko poslovanje........................................................................... 23
Finansiranje............................................................................................................. 24
Samofinansiranje (Obavljanje privrednih djelatnosti)......................................................... 24
Platni promet i transakcije............................................................................................ 25
Poslovanje sa komercijalnim bankama.............................................................................. 25
Otvaranje računa....................................................................................................... 25
Raspolaganje sredstvima i obavljanje prometa................................................................. 26
Bezgotovinske platne transakcije................................................................................. 26
Gotovinske platne transakcije..................................................................................... 26
Bankovni izvodi...................................................................................................... 26
Alternativni načini naplate potraživanja i izmirenja obaveza................................................ 27
Upravljanje.............................................................................................................. 27
Kancelarijsko poslovanje.............................................................................................. 28
Interni akti udruženja i fondacija.................................................................................... 29
Stupanje u dužničko – povjerilačke odnose......................................................................... 30
POGLAVLJE 5: Zapošljavanje i drugi oblici angažovanja lica od strane NVO...................... 33
Angažovanje fizičkih lica – osnovni koncept........................................................................ 34
Prava i obaveze......................................................................................................... 34
Zapošljavanje (nesamostalna djelatnost)........................................................................ 34
3
Ugovor o radu........................................................................................................ 34
Obaveza sklapanja ugovora........................................................................................ 34
Primanja po osnovu ugovora o radu............................................................................... 35
Zapošljavanje lica sa invaliditetom (FBiH)...................................................................... 36
Zapošljavanje lica sa invaliditetom (RS)......................................................................... 37
Bolovanje FBiH....................................................................................................... 37
Bolovanje RS.......................................................................................................... 39
Odmori i odsustva FBiH............................................................................................. 40
Odmori i odsustva RS................................................................................................ 41
Prestanak ugovora o radu.......................................................................................... 41
Uloga pravilnika o radu............................................................................................. 41
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima................................................................ 41
Ugovor o zapošljavanju pripravnika.............................................................................. 41
Ugovor o volonterskom radu i volontiranje...................................................................... 42
Angažovanje lica kroz samostalnu djelatnost................................................................... 43
Ugovor o djelu....................................................................................................... 43
POGLAVLJE 6: RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE............................. 45
Okvir za finansijsko izvještavanje.................................................................................... 46
Zakon o računovodstvu i reviziji...................................................................................... 46
Računovodstvene evidencije.......................................................................................... 46
Poslovne knjige i računovodstvena evidencija..................................................................... 46
Kontni plan............................................................................................................... 47
Obrasci bilansa i drugih finansijskih izvještaja..................................................................... 47
Obaveze sačinjavanja finansijskih izvještaja....................................................................... 48
Rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije...................................................................... 49
Revizija finansijskih izvještaja........................................................................................ 50
POGLAVLJE 7: POREZI.................................................................................................... 51
POREZ NA DOHODAK.................................................................................................... 52
Uvod................................................................................................................... 52
Obaveze prijavljivanja i plaćanja................................................................................. 52
Porezne kartice...................................................................................................... 52
NVO kao obveznik uplate poreza za lična primanja............................................................ 53
Poreska osnovica i primjena propisanih stopa - koncept...................................................... 54
Poreska osnovica i osnovica doprinosa........................................................................... 54
Poreska osnovica - RS............................................................................................... 54
Prihodi koji nisu predemt oporezivanja.......................................................................... 54
Prihodi koji ulaze u osnovicu - nesamostalna djelatnost...................................................... 55
4
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti................................................................... 55
Stope poreza i doprinosa........................................................................................... 56
PRIMJERI OBRAČUNA RS................................................................................................ 57
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA - UGOVOR O RADU.................................................. 57
Primjer 2: OBRAČUN POREZA - UGOVOR O DJELU................................................................. 57
Poreska osnovica - FBiH............................................................................................. 58
Prihodi koji nisu predmet oporezivanja.......................................................................... 58
Poreska osnovica kod nesamostalne djelatnosti................................................................ 58
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti................................................................... 60
Stope poreza i doprinosa........................................................................................... 61
PRIMJERI OBRAČUNA FBIH.......................................................................................... 63
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA - UGOVOR O RADU............................................... 63
Primjer 2: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O DJELU.............................................. 64
Primjer 3: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O AUTORSKOM DJELU............................... 66
Porez na dobit........................................................................................................ 67
Obveznik poreza na dobit.......................................................................................... 67
Porezna osnovica i stopa poreza na dobit........................................................................ 68
Porez po odbiku......................................................................................................... 70
Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.............................................................. 70
Porez na dodanu vrijednost (PDV).................................................................................... 72
Obaveza registrovanja za PDV..................................................................................... 72
NVO kao krajnji potrošač (neregistrovan za PDV).............................................................. 72
NVO koji je registrovan kao PDV obveznik....................................................................... 73
Oslobađanje od plaćanja PDV-a i povrat PDV-a................................................................. 75
Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata................................................................ 75
Povrat PDV-a po osnovu carinskog oslobađanja................................................................. 75
Carine..................................................................................................................... 76
Ostale poreske obaveze................................................................................................ 77
Posebni porezi (akcize/trošarine)................................................................................. 77
Porez na promet nekretninama u BiH............................................................................ 78
POGLAVLJE 8: OSTALO................................................................................................... 81
Fiskalizacija............................................................................................................. 82
Zakon o sprječavanju pranja novca.................................................................................. 84
5
Deloitte
Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, pravno lice osnovano u skladu sa zakonom Ujedinjenog
Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno „UK private company limited by guarantee”), i mrežu njegovih
članova, od kojih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt.
Molimo posjetite www.deloitte.com/ba/about za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i
njegovih firmi članica.
Deloitte pruža usluge revizije, poreznog konsaltinga, poslovnog i finansijskog savjetovanja firmama iz različitih privrednih
sektora. S globalnom mrežom članica u preko 150 zemalja Deloitte svojim kompetencijama svjetske klase, te visokim
kvalitetom usluge, klijentima nudi uvid u kompleksne izazove s kojima se suočavaju u svom poslovanju. Oko 182.000
Deloitteovih stručnjaka usmjereno je postizanju izvrsnosti.
Ograničenje odgovornosti
Namjena materijala i informacija, koje ovdje navodi Deloitte Bosna i Hercegovina, jeste pružiti opće informacije o
nekoj temi ili temama. Ova publikacija ne predstavlja iscrpnu razradu tih tema.
U skladu s tim, informacije iz ove publikacije ne predstavljaju profesionalni savjet ili uslugu iz revizijskog, poreznog,
pravnog, investicijskog, savjetničkog ili nekog drugog područja. Ove informacije nisu namijenjene kao isključiva osnova
za odluke koje mogu uticati na vas ili vaše poslovanje. Prije donošenja bilo kakve odluke ili poduzimanja bilo kakvih
radnji koje mogu uticati na vaše lične finansije ili vaše poslovanje, svakako zatražite savjet kvalificiranog profesionalnog
konsultanta.
Ovi materijali i informacije koje oni sadrže, dati su takvi kakvi jesu, a Deloitte Bosna i Hercegovina ne daje nikakvo
izričito niti implicitno jamstvo u vezi s materijalima ili informacijama koje sadrže. Bez ograničavanja spomenutog,
Deloitte Bosna i Hercegovina ne jamči da materijali ili informacije u njima ne sadrže greške niti da udovoljavaju
specifičnim kriterijima izvršenja ili kvalitete. Deloitte Bosna i Hercegovina se izričito ograđuje od svih indirektnih
jamstava, uključujući, bez ograničenja, jamstva koja se odnose na utrživost, vlasništvo, primjerenost određenoj svrsi,
pravilnost u odnosu na zakone, propise i druge akte, kompatibilnost, sigurnost i tačnost.
Ova publikacija i informacije koje sadrže, koristite na vlastiti rizik i preuzimate punu odgovornost i rizik za gubitke koji
mogu nastati njihovim korištenjem. U vezi sa korištenjem ove publikacije i informacija koje oni sadrže, Deloitte Bosna
i Hercegovina ne snosi odgovornost ni za kakvu posebnu, indirektnu, slučajnu ili posljedičnu štetu ili kaznenu odštetu,
bilo po ugovornoj, zakonskoj, građanskopravnoj osnovi (koja uključuje, ali nije i ograničena na nehaj) ili prema nekoj
drugoj osnovi.
Obavijest ostaje na snazi i u slučaju da nešto od gore navedenog, iz bilo kojeg razloga, nije u potpunosti zakonski
primjenjivo.
6
SAŽETAK...
SAŽETAK (Ciljevi i aktivnosti)
Nevladine organizacije (NVO) pripadaju sektoru NVO samostalno utvrđuju svoje ciljeve i aktivnosti
civilnog društva, i imaju sljedeće karakteristike: da u skladu s Ustavom i zakonima. Program i djelovan-
su nevladine, nestranačke i neprofitne. je NVO-a ne mogu biti u suprotnosti sa ustavnim
poretkom Bosne i Hercegovine, niti usmjereni ka
NVO su pravne osobe, rezidenti Bosne i Hercegovine, njegovom nasilnom rušenju niti raspirivanju nacio-
i/ili Federacije ili Republike Srpske (u zavisnosti gdje nalne, rasne, spolne i vjerske mržnje ili diskrimi-
su registrovani). Svojstvo pravnog subjektiviteta nacije zabranjene zakonom. NVO definiše ciljeve
stiču upisom u nadležni registar. Najrasprostranjeniji u osnivačkom aktu i statutu. Aktivnosti koje NVO
oblici NVO na području Bosne i Hercegovine (BIH) su obavlja moraju biti usmjerene na ostvarivanje
udruženja i fondacije, te dobrotvorne/humanitarne ciljeva.
organizacije i fondovi.
Udruženje se osniva zajedničkim sporazumom u
kojem se skupina od tri ili više fizičkih, odnosno (Načini finansiranja)
pravnih osoba, u svim kombinacijama, dobrovoljno Uobičajeni izvori finansiranja su:
udružuje radi ostvarivanja nekog zajedničkog ili ja-
vnog interesa, a pri tome nema namjeru sticati prof- • donacije i grantovi (gdje donatori mogu biti pravna
it. Udruženje postaje pravnom osobom onda kada je i fizička lica iz javnog i privatnog sektora);
registrovano onako kako je predviđeno zakonom po • sponzorstva;
kojem je osnovano.
• samofinansiranje kroz obavljanje privredne djelat-
Fondacija je pravna osoba koja nema svoje članstvo, nosti (prodaja roba ili usluga).
a čiji je cilj upravljanje određenom imovinom u ja-
vnom interesu ili u dobrotvorne svrhe. Fondacija
postaje pravnom osobom iz Bosne i Hercegovine onda (Obavljanje privrednih djelatnosti)
kada je registrovana onako kako je to predviđeno za-
konom po kojem je osnovana. Udruženje, odnosno fondacija može obavljati
privredne djelatnosti samo ako je osnovna svrha
takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrđenih
(Prava i obaveze) statutom.
NVO ima sva prava i obaveze u skladu sa zakonima Udruženja ili fondacije mogu obavljati nesrodne
koji se primjenjuju na teritoriji BiH i/ili FBiH ili RS-a. privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje
nisu neposredno povezane sa ostvarivanjem os-
NVO može, između ostalog: koristiti svoj registrovani novnih statutarnih ciljeva udruženja i fondacija)
naziv u pravnom prometu, samostalno zapošljavati samo preko posebno osnovane pravne osobe, odnos-
uposlenike, biti samostalna stranka pri zaključivanju no privrednog društva.
ugovora, biti vlasnik imovine i nekretnina, obavljati
aktivnosti na čitavoj teritoriji BiH, otvoriti bankovni NVO može obavljati aktivnosti prodaje proizvoda i
račun, registrovati i zaštititi znak, i slično. pružanja usluga – privrednu djelatnost - ako je to
određeno statutom kao način samofinansiranja.
Sve pravne osobe dužne su se pridržavati odredbi za- Privredne djelatnosti moraju biti srodne ciljevima
kona relevantnih za njihovo poslovanje i aktivnosti. utvrđenim statutom.
Sukladno tome, NVO ima obavezu da u svom po-
slovanju i pravnim odnosima primjenjuje važeće Za razliku od privrednih društava, osnivači i članovi
zakone na teritoriji BiH, odnosno teritoriji entite- NVO-a nemaju i status vlasnika. U tom smislu, višak
ta ili kantona, između ostalog iz sljedećih oblasti: prihoda nad rashodima, odnosno dobit, se ne može ra-
računovodstva i finansijskog izvještavanja, poreza i spodijeliti (npr. osnivačima, članovima, donatorima,
doprinosa, radnih odnosa obligacionih odnosa, up- uposlenicima), nego se investira u osnovne statutarne
ravljanja, kancelarijskog poslovanja i slično. aktivnosti.Kada se dobit investira u osnovne statutarne
8 SAŽETAK
aktivnosti koje se obavljaju da bi se ostvarili ciljevi, Federaciji BiH smatra se obveznikom poreza na
tada nema implikacija u smislu poreza na dobit. dobit ako više od 50% svojih prihoda ostvaruje
na tržištu (ipak, ovaj stav je izdat prije stupanja
NVO može uzimati komercijalne kredite, ali ih ne
na snagu važećeg Zakona o porezu na dobit, pa
može davati osim ako za to nema posebno odobrenje
preporučujemo da se, ukoliko vam je ova odredba
od nadležne agencije za bankarstvo, čak i kada je
relevantna u poslovanju, obratite FMF za aktuel-
to statutom određena aktivnost kojom se ostvaru-
nije tumačenje). Također, NVO je obveznik poreza
ju ciljevi. NVO može izdavati fakture, koje trebaju
na dobit za sredstva isplaćena iz viška prihoda nad
sadržavati sve propisane elemente.
rashodima (dobiti) trećim licima kao što su osnivači,
članovi, donatori, uposlenici (isplate po osnovu plaća
i naknada ne smatraju se isplatama iz dobiti).
(Sistem internih kontrola i upravljanja)
Statut je dokument koji definiše i uređuje način
upravljanja udruženjem odnosno fondacijom, te Porez po odbitku: bez obzira na činjenicu da li je
definiše sistem internih kontrola. NVO obveznik poreza na dobit, dužan je obračunati
i obustaviti porez po odbitku od 10% na bruto ispla-
Interna kontrola se sastoji od svih zvaničnih poli- tu nerezidentima po osnovu različitih plaćanja kao
tika i procedura, kako bi se osiguralo ekonomično, što su plaćanja kamata, autorskih prava i različitih
djelotvorno i efikasno ispunjavanje ciljeva NVO- vrsta usluga pruženih na teritoriji BiH. Naime, porez
a; osigurao rad u skladu sa važećim zakonima, pro- po odbitku predstavlja oporezivanje nerezidentnog
pisima i upravljačkim politikama; osigurala zaštita pravnog lica – obveznika poreza na dobit u njegovoj
resursa od gubitka izazvanog rasipanjem, zloupotre- rezidentnoj zemlji, te ide na njegov teret.
bom, pogrešnim upravljanjem, greškama, prevarom
i drugim nepravilnostima; i kako bi se osigurao
razvitak i održavanje pouzdanih finansijskih i Porez na promet nekretninama: NVO je obveznik
upravljačkih podataka. poreza na promet nekretninama u slučaju da
NVO ima skupštinu koju čine osnivači i članovi NVO-a, prometuje istima. Porez na promet nekretninama
odnosno upravni odbor, a koji su organi upravljanja javlja se u FBiH, dok se u RS-u ne primjenjuje.
NVO-om.Upravljanje je također dio sistema internih
kontrola. Skupština je nadležna za odlučivanje od
strateškog značaja (kao što su pripajanje, razdvaja- (Sprječavanje pranja novca)
nje, transformisanje, primanje i razrješenje novih
NVO je dužna izvršiti procjenu rizika, kojom će utvr-
članova, usvajanje finansijskih izvještaja itd.).
diti stepen rizičnosti klijenta s kojim posluju, samog
Upravni odbor ili lice ovlašteno za zastupanje je
poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, a sve u
izvršno tijelo koje provodi politiku i odluke donešene
vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca
od strane skupštine, te sačinjava i podnosi izvještaje
ili finansiranja terorističkih aktivnosti.
za Skupštinu.
(Porezi)
Porez na dohodak: NVO je obveznik obustavljanja
poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa na is-
plate fizičkim licima koje angažuje po osnovu ugovo-
ra o radu, ugovora o djelu i ostalih oblika angažmana.
Porez na dobit: NVO je obveznik poreza na dobit u
slučaju da ostvaruje prihode na tržištu, a koji nisu u
vezi sa njenim ciljevima. Prema stavu Federalnog
ministarstva finansija (FMF), neprofitni subjekt u
SAŽETAK 9
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA
REGULATIVA U BIH...
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA Poslovna sposobnost
REGULATIVA U BIH Kao pravna osoba koja ima pravnu sposobnost,
udruženje i fondacija je nosilac prava i obaveza.
Udruženja, odnosno nevladine organizacije i fondaci- Međutim, kao pravna osoba koja osnivanjem i upi-
je, predstavljaju izraz volje građana (fizičkih lica) som u odgovarajući registar stiče pored pravne i po-
i/ili pravnih lica da, radi ostvarivanja zajedničkih slovnu sposobnost,udruženje i fondacija postaje ne
ciljeva, kroz određeni oblik organizacije, koji os- samo nosilac prava i obaveza, već ta prava i obaveze
nivanjem i upisom u odgovarajući registar stiče može samostalno sticati i prenositi.
pravni subjektivitet i aktivno učestvuju u društveno-
političkom životu svoje zajednice. Obzirom da je za pojam poslovne sposobnosti
karakteristično da se vlastitim očitovanjem volje
Djelovanje udruženja i fondacija, tj. osnivanje, stiču prava i preuzimaju obaveze, udruženja i fon-
registracija i sam rad, regulisano je zakonima o dacije posredstvom svog statuta i osnivačkog akta s
udruženjima i fondacijama koje su usvojila zakono- jedne strane, te svojih tijela/organa s druge strane,
davna tijela entiteta i države Bosne i Hercegovine izražavaju svoju volju.
kao i pripadajućim podzakonskim aktima.
Prema tome, tijelo ili organ preko kojeg udruženje
Sadržaj državnog i entitetskih zakona o udruženjima i fondacija, kao pravna osoba, izražava svoju volju
i fondacijama, kojima ćemo se pojedinačno pos- kao izraz poslovne sposobnosti, jeste fizička osoba
vetiti u nastavku, u principu su jednaki, obzirom ili skup fizičkih osoba kojima je to ovlaštenje dato
da na identičan način uređuju pitanja osnivanja, posredstvom osnivačkog akta i statuta udruženja,
unutrašnje organizacije, registracije, prestanka odnosno fondacije.
udruženja i fondacija, kao i druga pitanja od značaja
za slobodno i dobrovoljno udruživanje građana i Osnovna obilježja udruženja i fondacije kao pravnog
pravnih lica u Bosni i Hercegovini. lica jesu:
1) Da je osnivanje predviđeno zakonom;
2) Postojanje osnivačkog akta i statuta;
Pravni status udruženja i fondacija
3) Da ima svoje organe upravljanja;
Udruženje i fondacija osnivanjem i upisom u
odgovarajući registar (koji se vodi kod nadležnog or- 4) Da teži ostvarivanju određenog cilja;
gana), u skladu sa odredbama važećih zakona, stiče
5) Da ima imovinu;
svojstvo pravnog lica.
6) Da se može identifikovati u pravnom prometu (na-
ziv, sjedište, i sl.);
Pravna sposobnost 7) Da je osnivanjem i upisom u odgovarajući registar
Na taj način udruženje i fondacija postaje pravna steklo pravnu i poslovnu sposobnost.
osoba, tj. društvena tvorevina kojoj pravni poredak
priznaje svojstvo pravnog subjekta. Udruženje i fon-
dacija, kao pravni subjekt, postaju nositelj prava i Pregled zakonske regulative koja uređuje
obaveza koji ovise o cilju/ciljevima koje žele ost- oblast poslovanja udruženja i fondacija
variti. Prema tome, pravna sposobnost udruženja i
fondacije određuje se statutom, internim pravilima
i osnivačkim aktom u kojima su izražene osnovne Bosna i Hercegovina
karakteristike ovih oblika organizovanja, ciljevi i
• Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Herce-
svrha osnivanja, unutrašnja organizacija kao i imov-
govine („Sl. glasnik BiH“, br. 32/01, 42/03, 63/08 i
inska podloga. Kroz prethodno navedene karakteris-
76/11, u nastavku „Zakon o udruženjima i fondaci-
tike, određuje se direktno ili indirektno i obim nji-
jama BiH“);
hove pravne sposobnosti.
Dakle, udruženja i fondacija se mogu finansirati iz aktivnosti pod uslovom da su iste u skladu sa njihovim
sredstava obezbijeđenih od strane trećih lica ili vlas- statutarnim ciljevima, tj. da doprinose ostvarenju stat-
titim aktivnostima koje se provode u skladu sa nji- utarnih ciljeva te da osnovna svrha obavljanja takvih
hovim statutom. djelatnosti nije sticanje dobiti. U tom kontekstu, bitno
je da udruženja i fondacije u svojim statutima jasno i
detaljno definišu ciljeve i privredne djelatnosti koje će
Samofinansiranje (Obavljanje privrednih obavljati u cilju ostvarivanja svojih ciljeva.
djelatnosti) U skladu sa odredbama zakona o porezu na dobit
Samofinansiranje podrazumijeva ostvarivanje priho- oba entiteta, udruženja i fondacije ne plaćaju porez
da kroz obavljanje privredne djelatnosti. Potrebno na dobit ostvaren obavljanjem srodnih privrednih
je naglasiti da zakoni o udruženjima i fondacijama djelatnosti. Naime, to znači da ne plaćaju porez na
BiH i oba entiteta prave jasnu razliku između srodnih dobit za ostvareni višak prihoda nad rashodima1.
i nesrodnih privrednih djelatnosti. S druge strane, za obavljanja nesrodnih privrednih
Pri tome srodnu djelatnost definišu kao djelatnost aktivnosti, udruženja i fondacije su dužna osnovati
koja ja direktno povezana sa ostvarivanjem ciljeva zasebno pravno lice. Pored toga, višak prihoda nad
iz statuta. Sve ostale privredne aktivnosti koje nisu rashodima, odnosno dobit ostvarena obavljanjem
u direktnoj vezi sa ciljevima iz statuta, smatraju se nesrodne privredne djelatnosti podliježe oporezivan-
nesrodnim privrednim aktivnostima. ju porezom na dobit.
24 FINANSIJSKO POSLOVANJE
Bitno je napomenuti sljedeće: Poslovanje sa komercijalnim bankama
Ukoliko su prihodi od privrednih aktivnosti veći od Otvaranje računa
rashoda od obavljanja te djelatnosti, razlika pred-
stavlja višak prihoda nad rashodima ili dobit koju Otvaranje transakcijskog računa je preduslov
nije dozvoljeno isplaćivati osnivačima, članovima za početak poslovanja pravnih lica, uključujući
udruženja, članovima upravljačkih tijela, odgov- udruženja i fondacije. Ovlaštenja za otvaranje
ornim licima, djelatnicima, donatorima ili trećim računa kod komercijalnih banaka, izbora banke,
licima. Tako ostvareni višak prihoda nad rashodi- kao i broja i vrsta transakcijskih računa utvrđuju se
ma dopušteno je isključivo koristiti za ciljeve statutom udruženja i fondacija. Pri tome, izbor ko-
utvrđene statutom, tj. mora se investirati u osnovne mercijalne banke i ostalih usluga koje pružaju banke
statutarne aktivnosti udruženja ili fondacije. je stvar komercijalne prirode i poslovne politike. Da-
kle, zavisi od potreba udruženja i fondacija, te os-
talih tržišnih faktora. Potrebno je napomenut da sva
pravna lica mogu otvoriti više transakcijskih računa
Platni promet i transakcije
u jednoj ili više različitih komercijalnih banaka.
Platni promet predstavlja sva plaćanja između
Postupak otvaranja transakcijskih računa utvrđen je
pravnih i fizičkih lica koja se vrše sa ciljem podmi- internim politikama i procedurama svake komerci-
renja novčanih obaveza i naplate potraživanja. Plat- jalne banke zasebno. S obzirom na zahtjeve zakon-
ni promet se najvećim dijelom obavlja nenovčanim ske regulative, ovaj postupak je u značajnoj mjeri
transferima putem komercijalnih banaka, dok je go- usaglašen među bankama na tržištu BiH. Uobičajena
tovinsko plaćanje svedeno na minimum. Bezgotovin- lista dokumentacije potrebne za otvaranje računa
skim platnim prometom smatra se prijenos novčanih sadrži sljedeće:
sredstava sa transakcijskog računa jednog lica na
• Zahtjev za otvaranje računa, potpisan od strane
transakcijski račun drugog lica. U zavisnosti od toga
ovlaštenog lica i opečaćen pečatom udruženja ili
da li se platni promet obavlja između lica unutar
fondacije. Obično je riječ o tipskim obrascima ko-
jedne zemlje ili između lica u različitim zemljama,
mercijalnih banaka;
moguće je razlikovati unutrašnji i međunarodni plat-
ni promet. • Rješenje o upisu u registar kod nadležnog organa;
Platni promet u BiH regulisan je na entitetskom • Statut udruženja ili fondacije;
nivou putem Zakona o platnim transakcijama. Glavni
• ID broj udruženja ili fondacije;
učesnici u unutrašnjem platnom prometu su Central-
na banka BiH, komercijalne banke i sva ona pravna • Statistički broj udruženja ili fondacije;
i fizička lica koja imaju otvorene račune kod komer- • Kopija identifikacionih dokumenata lica ovlaštenih
cijalnih banaka. za zastupanje;
Shodno pomenutim zakonima, kao i Zakonima o fi- • Karton deponovanih potpisa. Riječ je o tipskom
nansijskom poslovanju entiteta, sva pravna lica ima- formularu koji pripremaju komercijalne banke i
ju obavezu da novčana sredstva drže na računima koji sadrži lične podatke i potpise lica koji će biti
kod komercijalnih banke čije je sjedište u BiH, ovlašteni za raspolaganje novčanim sredstvima i
te da platne transakcije obavljaju putem transakci- autorizovanje platnih naloga. Obično je to isto lice
jskih računa otvorenih kod komercijalnih banaka u koje je ovlašteno da zastupa pravno lice, ali ne post-
BiH. Obzirom da udruženja i fondacije imaju status oji zakonska smetnja da to bude neko drugo lice.
pravnog lica, ova obaveza se odnosi i na njih.
S obzirom na postojanje izvjesnih razlika u zahtjevi-
ma komercijalnih banaka, prilikom otvaranja računa
potrebno je od komercijalne banke zatražiti detaljnu
listu potrebne dokumentacije i sa uposlenicima iste
se posavjetovati o postupku otvaranja računa.
FINANSIJSKO POSLOVANJE 25
Pored transakcijskog računa, udruženja i fondacije isporučena dobra i usluge, izmirivanje drugih novčanih
mogu otvarati i devizne račune kod komercijalnih obaveza, povrat uzetih kredita, plaćanje kazni i pe-
banaka. Namjena ovih računa jeste držanje novčanih nala, isplata plaća i drugih primanja uposlenicima,
sredstava u stranim devizama, kao i obavljanje plat- plaćanje javnih prihoda i tome slično), koja mora biti
nog prometa sa inostranstvom. jasno naznačena na nalogu za plaćanje.
Ovlaštena lica tj. lica koja se nalaze u kartonu de-
ponovanih potpisa mogu raspolagati sredstvima na
Raspolaganje sredstvima i obavljanje prometa računu u skladu s važećim propisima i pravilima ban-
Danom aktiviranja računa (transakcijskog ili ke. Prilikom obavljanja transakcija po računima, lica
deviznog) on postaje operativan i sa istog je moguće se identifikuju ličnim dokumentima.
obavljati platne transakcije (uplate i isplate novčanih
Gore navedeno primjenjivo je za unutrašnji i
sredstava). Dakle, od tog momenta moguće je vršiti
međunarodni platni promet.
novčane isplate i uplate na račun.
26 FINANSIJSKO POSLOVANJE
Alternativni načini naplate potraživanja i izmi- izmirivati i prijenosom vrijednosnih papira, prebijan-
renja obaveza jem (kompenzacijom), asignacijom, cesijom, te na dru-
ge načine u skladu sa zakonima koji uređuju ovu oblast.
Prema Zakonu o finansijskom poslovanju, sva prav-
na lica su dužna izmirivati svoje obaveze u ugovore- Dakle, pravna lica svoje obaveze primarno izmiruju
nom odnosno propisanom roku, nalozima za prijenos novčanim plaćanjima na način opisan u prethodnom
(plaćanje) i drugim instrumentima plaćanja. Prema poglavlju. U nastavku slijedi kratak opis ostalih in-
odredbama istog zakona, te Zakona o obligacionim strumenata koji se najčešće koriste za izmirenje
odnosima, pravna licameđusobne obaveze mogu dužničko– ovjerilačkih obaveza.
Mjenica je vrijednosni papir na određeni iznos novca koji svom imaocu daje pravo da taj iznos
naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. Mjenica je jednostrani pravni posao u ko-
Mjenica
jem njen izdavalac (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu)
isplati određeni iznos novca ili se njime obvezuje da će sam ispuniti tu isplatu.
Kompenzacija je pravni posao propisan Zakonom o obligacionim odnosima. Dužnik može pre-
biti potraživanje koje ima prema povjeriocu sa onim što ovaj potražuje od njega, ako oba
Kompenzacija potraživanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kvalitete, i ako su oba
dospjela. Prebijanje ne nastaje čim se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna strana
izjavi drugoj da vrši prebijanje.
Cesija, kao pravni posao utvrđen Zakonom o obligacionim odnosima, predstavlja ustupanje
potraživanja ili prava pismenom izjavom povjerioca (cedenta) u korist novog povjerioca (ce-
sionara), koji stupa na mjesto sadašnjeg povjerioca. Za prijenos potraživanja nije potreban
Cesija
pristanak dužnika, ali je ustupalac dužan obavijestiti dužnika o izvršenom ustupanju. Cesijom
se ne može pogoršati položaj dužnika. Suština ovog posla se sastoji u tome da cedent cesijom,
tj. prenošenjem potraživanja, izmiruje obavezu prema cesionaru koji je njegov povjerilac.
Asignacija ili upućivanje je pravni posao kojim jedno lice - uputilac (asignant) ovlašćuje drugo
Asignacija lice - upućenika (asignat) da za njegov račun izvrši nešto određenom trećem licu, primaocu
uputa (asignatar), a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime.
FINANSIJSKO POSLOVANJE 27
Pored organa upravljanja koji su slobodno formirani • priprema nacrt statuta i drugih akata koje donosi
od strane NVO, Zakon o udruženjima i fondacijama Skupština;
BiH propisuje obavezu uspostavljanja sljedećih or-
• provodi politiku, zaključke i druge odluke koje je
gana:
donijela Skupština;
• Skupština;
• upravlja imovinom NVO-a;
• Upravni odbor (ukoliko je osnivanje istog propi-
• podnosi godišnji ili periodični izvještaj o svom radu
sano statutom NVO-a);
Skupštini na usvajanje;
• Osobu/e koja/e će zastupati NVO u pravnom
• obavlja i druge poslove određene statutom.
prometu (u slučaju da nije uspostavljen Upravni
odbor). Uobičajeno je da NVO u javnosti predstavlja i zastupa
statutom ovlašteni Predsjednik NVO-a koji se za obav-
Kao što je gore navedeno, osnovni organ NVO-a je
ljanje navedene funkcije ovlašćuje statutom NVO-a.
Skupština čije je osnivanje obavezno i čiji se za-
daci definišu statutom NVO-a. Ako nije drugačije Ime zastupnika NVO-a se dostavlja nadležnom reg-
određeno statutom NVO-a, članove Skupštine čine istarskom organu radi upisa u registar, a u slučaju
svi članovi NVO-a. U praksi je čest slučaj da članovi bilo kakve izmjene zastupnika (istek mandata, os-
NVO-a izaberu stalnu skupštinu koja broji manji broj tavka ili smjena), NVO je dužna da navedene izm-
članova, a koja zatim obavlja zadatke upravljajućeg jene dostavi nadležnom registarskom organu.
organa NVO-a.
Pored gore navedenih organa, NVO u praksi često
Iako ne postoji takva zakonska obaveza, za potrebe statutom predvidi imenovanje Nadzornog odbora
donošenja odluka uobičajeno je da broj članova NVO-a, koji obično broji 3 ili 5 članova. Funkcija
Skupštine bude neparan. Zakonom je propisano da Nadzornog odbora se u ogleda u nepristrasnom nad-
Skupština obavlja sljedeće zadatke: zoru rada NVO-a i njenog finansijskog poslovanja.
Uobičajeno je da se u članove Nadzornog odbora
• donošenje statuta, izmjena i dopuna statuta i dru-
biraju osobe koje nisu u sukobu interesa, odnosno
gih akata određenih statutom;
nemaju lični interes u NVO-u. Nadzorni odbor je
• odlučivanje o pripajanju, razdvajanju, trans- obavezan podnositi izvještaj Skupštini.
formisanju, raspuštanju i prestanku rada, kao i o
drugim statusnim promjenama NVO-a;
Kancelarijsko poslovanje
• imenovanje i razrješenje članova upravnog odbo-
ra, ako takvo tijelo NVO-a postoji; Iako trenutno ne postoje propisi o kancelarijskom
poslovanju koji su obavezujući za pravna lica, NVO
• usvajanje izvještajakoje je pripremio Upravni od-
u praksi primjenjuju propise o kancelarijskom po-
bor, ako takvo tijelo NVO-a postoji;
slovanju koji su obavezujući za ministarstva i druga
• odlučivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u vladajuća tijela BiH.
nadležnosti drugih tijela NVO-a.
U kancelarijsko poslovanje spada: primanje, ot-
Upravni odbor (u slučaju da je isti predviđen statu- varanje, pregledanje i raspoređivanje pošte odnosno
tom) je izvršni organ koji je zadužen za sprovođenje akata, zavođenja akata, njihovo združivanje i dostav-
zadataka i ciljeva udruženja utvrđenih statutom. ljanje u rad, administrativno-tehničko obrađivanje
Broj članova Upravnog odbora definiše se statutom, akata, otpremanje pošte, razvođenje akata, kao i
a u slučaju da Upravni odbor nije predviđen statu- njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i čuvanje).
tom, Skupština određuje osobu/e ovlaštenu/e za za-
Preporučljivo je da NVO usvoji interni akt koji će
stupanje NVO-a.
regulisati kancelarijsko poslovanje organizacije i
U skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama propisati procedure za:
BiH, Upravni odbor, ili osoba ovlaštena za zastupanje:
• određivanje osobe odgovorne za vođenje kancel-
• priprema sjednice Skupštine; arijskog poslovanja koja je dužna u toku radnog
28 FINANSIJSKO POSLOVANJE
vremena organizovati vršenje poslova NVO-a tako Navedenu listu usvaja i donosi osoba ovlaštena za
da predmeti, akti, pečati i drugi materijali, ne sm- zastupanje NVO-a, te se ista ovjerava potpisom te
iju doći u posjed neovlaštenih osoba; osobe i pečatom NVO-a. Nakon toga, lista se dostav-
lja Arhivu BiH na pregled i ovjeru, na koju Arhiv BiH
• protokolisanje ulazne i izlazne pošte;
daje svoju saglasnost. Nakon davanja saglasnosti
• razvrstavanje i klasifikacija akata NVO-a; Arhiva BiH, lista se može početi primjenjivati od
strane NVO-a.
• način i rokove predaje akata i predmeta nadležnom
arhivu, procedure arhiviranja i čuvanja akata i U skladu sa dokumentima koji su, kao proizvod NVO-
drugih predmeta (štembilji, žigovi); a, navedeni u listi, isti se unose u arhivsku knjigu sa
pripadajućom oznakom i nazivom.
• prijem i čuvanje povjerljivih dokumenata; itd.
Nakon proteka propisanog roka čuvanja pojedinih
NVO su pored kancelarijskog poslovanja dužne obav-
dokumenata, isti se mogu uništiti uz saglasnost Arhi-
ljati i arhivske poslove koje proizilaze iz njihovih
va BiH.
aktivnosti u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i
arhivu BiH. Dovoljno je da NVO sačini listu dokumenata za koje
je obavezni rok čuvanja, u skladu sa rokovima na-
Na NVO se iz navedenog Zakona primjenjuju odred-
vedenim u listi, protekao, te istu dostavi Arhivu BiH
be o privatnoj arhivskoj građi. Specifično, NVO, kao
na davanje saglasnosti. Nakon što Arhiv BiH da svoju
pravna lica-imaoci privatne arhivske građe, koji
saglasnost, navedeni dokumenti se mogu uništiti, pri
čuvaju arhivsku građu ili pojedinačne dokumente
čemu se saglasnost Arhiva BiH čuva trajno kao dokaz
trajne vrijednosti, obavezni su:
da je istekao propisani rok čuvanja dokumentacije
a) čuvati je, srediti i popisati; koja je uništena, te da NVO nije bila dužna dalje
b) omogućiti ovlaštenoj osobi nadležnog arhiva čuvati datu dokumentaciju.
pregled, popis i proučavanje u sigurnosne svrhe;
c) obavijestiti nadležni arhiv o svim promjenama u Interni akti udruženja i fondacija
vezi s arhivskom građom;
S ciljem što preciznijeg regulisanja internih proce-
d) omogućiti snimanje arhivske građe po zahtjevu dura/internih politika, NVO su u obavezi da donesu
nadležnog arhiva. određen broj internih akata.
U kontekstu gore navedenog, bitno je napomenuti da Obavezni akti NVO-a, koji su regulisani i Zakonom o
se propisi o arhivskoj građi odnose isključivo na do- udruženjima i fondacijama BiH su:
kumentaciju koja je proizvod NVO-a, tj. sve ono što
u okviru svog poslovanja nastaje kao proizvod NVO-a a) Osnivački akt/odluka o osnivanju NVO-a
(npr. fakture, izvještaji, programi rada, odluke, pro- Osnivački akt NVO-a je odluka o osnivanju NVO
jekti i sl.). koju donosi osnivačka skupština NVO-a. Zakonom
To znači sljedeće, NVO je dužna usvojiti interni akt o udruženjima i fondacijama BiH je određeno da
pod nazivom „Lista kategorija registraturne građe sa osnivački akt NVO-a obavezno sadrži:
rokovima čuvanja“ (u nastavku „lista“). • imena i prezimena i adrese, odnosno naziv i
U listu se unose nazivi svih dokumenata koji su skraćeni naziv i sjedište osnivača;
proizvod NVO-a sa pripadajućom oznakom, rokom i • naziv, sjedište i adresu NVO-a;
načinom čuvanja (trajno/ograničeno-izvorno/elek-
tronski). Rokovi čuvanja finansijske dokumentacije • ciljeve i djelatnosti NVO-a;
dati su u poglavlju 6. ovog Priručnika. Rokove čuvanja • ime i prezime osobe ovlaštene za obavljanje po-
dokumentacije koju čine izvještaji, programi rada i slova upisa u registar NVO-a;
sl. određuje sama NVO u skladu sa svojim internim
• potpise osnivača ili osoba ovlaštenih za zastupan-
propisima i potrebama.
FINANSIJSKO POSLOVANJE 29
je, te jedinstveni matični broj građana, ukoliko su U praksi NVO-i najčešće donose sljedeće interne
osnivači državljani Bosne i Hercegovine. akte:
b) Statut a) Pravilnik o radu - pobliže reguliše obaveze i pra-
va članova kao i zaposlenih NVO-a, radno vrijeme
Statut je najviši akt koji definiše rad NVO-a, a ko-
NVO-a, i sl.;
jeg donosi Skupština NVO-a. U skladu sa Zakonom
o udruženjima i fondacijama, statut NVO-a mora b) Pravilnik o računovodstvu - uređuje organizac-
sadržavati sljedeće obavezne elemente: iju računovodstva, interne računovodstvene pro-
cedure, kontrolne postupke, računovodstvene
• naziv NVO-a, skraćeni naziv ukoliko postoji, i ad-
politike za priznavanje i procjenjivanje imovine i
resu NVO-a;
obaveza, prihoda i rashoda. Osim toga utvrđuju se
• ciljeve i djelatnosti NVO-a; uputstva i smjernice za usvajanje, dostavljanje i
objavljivanje finansijskih izvještaja i druga pitanja
• postupak za primanje i isključivanje članova;
vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansi-
• tijela NVO-a, način na koji se biraju, ovlaštenja jskih izvještaja za koja je propisano da se uređuju
koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje opštim aktom u skladu sa Zakonom o računovodstvu
mandata, osobu ovlaštenu da sazove Skupštinu, us- i reviziji, drugim podzakonskim propisima;
love i način raspuštanja, odnosno prestanak rada;
c) Računovodstvene politike NVO-a - utvrđuje
• pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje posebna načela i pravila koja je usvojila NVO za
sredstvima NVO-a, kao i tijelo koje je ovlašteno za pripremanje i prikazivanje finansijskih izvještaja u
nadzor nad upotrebom tih sredstava; skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog
• način podnošenja finansijskih izvještaja i izvještaja izvještavanja. Usvojene računovodstvene politike
o radu; odnose se na priznavanje, ukidanje priznavanja,
mjerenje i procjenjivanje imovine, obaveza, pri-
• javnost rada; hoda i rashoda NVO-a;
• postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlaštenje i d) Pravilnik o kancelarijskom poslovanju – uređuje
način donošenja drugih općih akata; kancelarijsko poslovanje, osobe zadužene za
• opis oblika i sadržaj pečata; kancelarijsko poslovanje, način vođenja protoko-
la, čuvanje dokumenata i pečata;
• zastupanje NVO-a;
e) Pravilnik o finansijskom poslovanju – uređuje
• uslove i postupak za spajanje, podjelu, odnosno načela finansijskog poslovanja NVO-a, određuje
prestanak rada uključujući i bilo kakav poseban osobe nadležne za upravljanje finansijskim sredst-
kvorum ili pravila za postizanje kvalificirane većine vima NVO-a, uređuje sistem kontrola finansijskog
u postupku glasanja; poslovanja NVO-a, propisuje način upravljanja
• postupak za raspolaganje preostalim imetkom ili blagajnom i osobe odgovorne za blagajničko po-
drugim sredstvima u slučaju raspuštanja ili prestanka slovanje, itd.
rada NVO-a.
Pored navedenih obaveznih internih akata, u praksi Stupanje u dužničko – povjerilačke odnose
NVO-i na osnovu statuta donose druge interne akte
koji regulišu pravila poslovanja organa NVO, različite NVO kao i ostala pravna i fizička lica može stupati u
interne procedure, rasporede poslova, itd. dužničko - povjerilačke odnose.
Pri donošenju ostalih internih akata bitno je voditi Stupanje u dužničko povjerilačke odnose regulisano
računa da se uspostavi procedura donošenja internih je Zakonima o obligacionim odnosima.
akata te da akti precizno i jasno regulišu oblast/pi- Propisi o obligacijama u BiH uređuju obligaciono –
tanja zbog kojih se ista donose, kao i da se odredi pravne odnose između dvije određene strane na os-
vremenski period važenja akta. novu kojih je jedna strana (povjerilac) ovlaštena da
30 FINANSIJSKO POSLOVANJE
zahtjeva od druge strane (dužnik) određeno davanje,
činjenje ili uzdržavanje od nečega što bi inače imala
pravo da čini, a druga strana je dužna da to ispuni.
Obligacioni odnosi se javljaju u sferi prometa i uslu-
ga i podrazumijeva korelaciju između ovlaštenja i
obaveza odnosno, dug je jednak obavezi, tj. što je
sa jedne strane dug/obaveza, to je sa druge strane
pravo/ovlaštenje.
Uobičajeno je da se prilikom stupanja u dužničko –
povjerilačke odnose zaključuje ugovor. NVO može
formirati obligacioni odnos, te potpisati ugovor i
sa fizičkim i sa pravnim licima. Predmet ugovora se
može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju ili
trpljenju i mora biti moguć, dopušten i odrediv.
Ugovor se uglavnom zaključuje na tačno određeno
vrijeme, gdje su jasno definisani početak i kraj roka.
Ukoliko rok nije definisan samim ugovorom strana-
ka, isti će se odrediti primjenom odredbi ZOO FBiH,
odnosno ZOO RS.
Za pojedine pravne poslove (npr. zakup, građenje,
prodaja, prijevoz stvari, itd.) propisani su bitni el-
ementi ugovora, dok se za ostatak forma slobodno
ugovara. Bitni elementi ugovora su osnova njihove
punovažnosti.
Stupanjem u obligaciono – pravni odnos, NVO saglas-
nom izjavom volje uređuje svoje međusobne odnose
sa drugom ugovornom stranom, ukoliko to nije u su-
protnosti za pozitivno – pravnim propisima u BiH.
Za neispunjavanje ugovornih obaveza, oštećena stra-
na može zahtijevati naknadu štete, a za neblagov-
remeno izvršenje novčane obaveze dužnik je dužan
platiti i zateznu kamatu koja trenutno u FBiH iznosi
12% godišnje, a u RS-u 0,05% dnevno plus stopa rasta
cijena na malo za period za koji se računa zatezna
kamata.
U praksi NVO-i stupaju u obligacione odnose sa
različitim pravnim i fizičkim licima od kojih se kao
najčešći pojavljuju kreditori, dobavljači komunalnih
usluga, zakupodavci, itd. NVO je dužna internim do-
kumentima odrediti odgovorno lice za potpisivanje
ugovora u ime NVO-a, kao i procedure stupanja u
obligaciono-pravne odnose sa trećim stranama (npr.
oglasi, tenderi, itd.).
FINANSIJSKO POSLOVANJE 31
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI
OBLICI ANGAŽOVANJA
LICA OD STRANE NVO...
Zapošljavanje i drugi oblici Ugovor o radu
angažovanja lica od strane NVO Obaveza sklapanja ugovora
NVO treba zaključiti ugovor o radu sa fizičkom oso-
bom ako postoji jedan od sljedećih elemenata:
Angažovanje fizičkih lica – osnovni koncept • poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada;
Zapošljavanje ili radni odnos kao i ugovor o privre- • poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku
menim i povremenim poslovima imaju karakter sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom,
nesamostalne djelatnosti, dok ugovor o djelu ima radnu odjeću, potreban materijal i dr.);
obliksamostalne djelatnosti.
• poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika
Da li će NVO sa licem zaključiti ugovor o radu odnosno (putne troškove, dnevnice, terenski dodatak, na-
zaposlenju, ili je angažovati po osnovu samostalne knada za odvojeni život i dr.);
djelatnosti (ugovor o djelu ili ugovor o autorskom
djelu), zavisi od vrste konkretnih poslova koje će to • poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu plaću;
lice obavljati, te načina obavljanja poslova. • poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje
Nesamostalna od samostalne djelatnosti razlikuje nesamostalne djelatnosti i za vrijeme odmora i
se, između ostalog, u dva osnovna aspekta: bolesti zaposlenika;
• prava i obaveza koje se pripisuju poslodavcu ili • zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo
naručiocu, odnosno zaposleniku ili angažovanoj svoju sposobnost (fizičku ili umnu), a ne i kapital;
osobi; • zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak ali
• poreznog tretmana i tretmana obračuna doprinosa. ne i određeni uspjeh.
Umjesto podataka navedenih u tački 7. do 11., - noćni rad najmanje 30% od bruto satnice;
može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući za- - rad na dan sedmičnog odmora najmanje 20% od
kon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim su bruto satnice;
uređena ta pitanja.
- rad u dane praznika koji su po zakonu neradni naj-
Nakon sklapanja ugovora o radu, NVO je, između manje 50% od bruto satnice;
ostalog, dužna u roku od 15 dana prijaviti zaposle-
nika nadležnomfondu penziono-invalidskog i zdravst- - za godine radnog staža (za svaku godinu radnog
venog osiguranja, a zaposleniku uručiti kopiju pri- staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno
jave na ova osiguranja; zaposleniku osigurati sva povećanje ne može biti veće od 20%);
prava iz radnog odnosa propisana zakonima, kolek- • Naknadu plaće u slučaju smrti zaposlenika i člana
tivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (pravo na uže porodice i teške invalidnosti zaposlenika – u
dnevni, sedmični i godišnji odmor, pravo na plaćeni visini najmanje tri prosječne plaće prema posljed-
dopust, prava na naknade, pravo na usavršavanje za njim objavljenim podacima;
rad i dr.).
• Ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) – Uko-
NVO može sklopiti ugovor o radu i sa osobama koje liko poslodavac ne obezbjeđuje ishranu, zaposle-
nisu državljani BiH odnosno strancima, s tim što niku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od
takve osobe prethodno moraju dobiti radnu dozvo- najmanje 20% prosječne neto plaće prema posljed-
lu. Radna dozvola se izdaje kada su ispunjeni uslovi njim objavljenim podacima zavoda za statistiku;
koje propisuju zakoni o kretanju stranaca, a između
• Prijevoz na posao i sa posla - u skladu sa pravil-
ostalog to podrazumijeva regulisanje boravka. Rel-
nikom o radu, odnosno ugovorom o radu;
evantna tijela kojima se potrebno obratiti su Služba
za poslove sa strancima (http://www.sps.gov.ba), te • Regres za godišnji odmor – u visini najmanje 50%
entitetski zavodi za zapošljavanje. prosječne neto plaće svih zaposlenih ostvarene kod
poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa,
pod uslovom da privredni subjekt -poslodavac nije
prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom;
Unsko-sanski 50% od plaće porodilje, ali ne niže od prosječne plaće Kantona iz prethodne godine
90% ostvarene prosječne plaće korisnika prava u periodu od šest mjeseci prije
porođaja ili u iznosu od 55% prosječne plaće FBiH ostvarene u istom periodu, ako
Tuzlanski
je to za korisnika povoljnije, a najviše do iznosa prosječne neto plate ostvarena u
prethodnoj godini u tuzlanskom kantonu
80% od prosječne plaće porodilje ostvarene u periodu od šest mjeseci prije
Bosansko-podrinjski
porođaja, ali ne niže od 50% prosječne plaće Kantona u prethodnoj godini
80% od prosječne plaće koju je porodilja ostvarila u periodu od šest mjeseci prije
Zeničko-dobojski početka porodiljskog odsustva, ali ne veća od prosječne plaće u Kantonu u mjesecu
koji prethodi odlasku na porodiljsko odsustvo, niti manja od 150 KM
50% od ostvarene plaće za period od šest mjeseci prije porođaja, a najmanje u visini
Srednjobosanski
najniže plaće u FBiH za taj period
za 12 mjeseci porodiljskog odsustva: 70% od plaće porodilje ostvarene u periodu od
Zapadnohercegovački
šest mjeseci prije porodiljskog odsustva;
Pravo na naknadu plaće za vrijeme porodiljskog dopusta ostvaruje žena-uposlenica s
područja Kantona 10 koja je prije početka korištenja porodiljskog dopusta ostvarila
radni staž u neprekidnom trajanju najmanje 12 mjeseci i za koju je vršena uplata
doprinosa u skladu s propisima u području zdravstvenog osiguranja.
Kanton 10 (Hercegbosanska Osnovica za naknadu plaće čini prosječna plaća koju je žena-uposlenica ostvarila
županija) u periodu od 12 mjeseci prije početka korištenja porodiljskog dopusta, a visina se
utvrđuje u iznosu od 80% od osnovice za naknadu. Utvrđena naknada plaće ne može
biti veća od prosječne plaće na području HBŽ u mjesecu koji prethodi početku
korištenja porodiljskog dopusta, odnosno ne može biti manja od 150 KM mjesečno.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo
žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18
od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako radnih dana.
treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid
neprekidno. rada između dva radna odnosa duži od osam dana,
Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlaštenog dok- stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci
tora medicine, žena može otpočeti sa korištenjem neprekidnog rada. Ako nije stekaopravo na godišnji
porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porođaja. odmor u tom smislu, tada, ima pravo na najmanje
jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mje-
Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da porodiljs- sec dana rada.
ko odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja
djeteta, umjesto majke nastavi da koristi otac Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz nakn-
djeteta. adu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendar-
skoj godini - plaćeno odsustvou slučaju: stupanja u
Zakon o dječijoj zaštiti RS, uređuje područje na- brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrtičlana uže
knade plate za vrijeme korištenja porodiljskog obitelji, odnosno domaćinstva.
odsustva.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsus-
Naknada plate ženi-majci za vrijeme korištenja po- tvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj go-
rodiljskog odsustva isplaćuje se u visini prosječne
2
Član 600: Ugovorom o djelu izvođač (poduzetnik, izvođač ra-
dova) obavezuje se da obavi određeni posao, kao što je izrada
ili popravak neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelek-
tualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati
naknadu.
Pored navedenih, postoje i druge evidencije koje su Obrasci bilansa i drugih finansijskih
dužne voditi fondacije i udruženja, u zavisnosti od izvještaja
aktivnosti koje obavljaju.
NVO čije je sjedište na teritoriji Federacije
BiH, koje vode knjigovodstvo po posebnom pro-
Kontni plan pisanom Kontnom planu za udruženja i druge
neprofitne organizacije, dužne su da svoje finan-
NVO sa sjedištem u Federaciji BiH vode knjigo- sijske izvještaje sačinjavaju i dostavljaju Agenciji
vodstvo po Kontnom planu za udruženja i druge za finansijske i informatičke usluge (AFIP Sarajevo
neprofitne organizacije, kojeg je propisao Savez ili FIP Mostar) na posebnim propisanim obrascima
računovođa, revizora i finansijskih radnika Fed- seta finansijskih izvještaja koji sadrži:
eracije BiH, a koji je objavljen u „Službenim
novinama Federacije BiH”, broj 10/2007. - Bilans stanja za udruženja i druge neprofitne
organizacije;
U Republici Srpskoj, za NVO i druge neprof-
itne organizacije nije predviđen poseban kontni - Bilans uspjeha za udruženja i druge neprofitne
plan, tako da i NVO-i sa sjedištem u Republici organizacije;
Srpskoj primjenjuju onaj kontni plan koji važi - Izvještaj gotovinskih tokova;
i za preduzeća, koji je u skraćenom obliku
donijelo Ministarstvo finansija i koji je objavljen - Izvještaj o promjenama u kapitalu/izvorima
u „Službenom glasniku RS“ broj 120/06, a koji sredstava;
je dodatno razrađen od strane Saveza računovođa i - Računovodstvene politike i zabilješke uz finan-
revizoraRepublike Srpske. sijske izvještaje (s tim da su samo prva dva
I u FBiH i u RS, kontni plan jekoncipiran na bazi tro- izvještaja posebno predviđena za udruženja i
cifrenih (sintetičkih) konta, s tim da svaka NVO, druge neprofitne organizacije, dok su ostala tri
prema svojim specifičnim potrebama, može izvršiti i izvještaja identični obrascima za profitni sek-
dodatnu analitičku razradu unutar propisanih konta, tor i koje je, stoga, prilikom popunjavanja i
na četiri i više cifara. sačinjavanja potrebno prilagoditi specifičnostima
neprofitnog sektora).
Poredkontnog plana, u Federaciji BiH, odnosno u Re-
publici Srpskoj,postojeći propisani obrasci godišnjih Pored toga, uz računovodstvene iskaze, ovi sub-
finansijskih izvještaja (Bilans stanja, Bilans uspjeha i jekti su dužni dostaviti i posebne obrasce za
dr.) koje su NVO sa sjedištem u BiH dužne podnositi statističke namjene (obrazac Posebni podaci o
Agenciji za finansijsko‐informatičke usluge do kraja plaćama i broju zaposlenih i obrazac INV‐01 ‐
februara svake godine, za prethodnu godinu. Godišnji izvještaj o investicijama), kao i obrazac
ZS ‐ Obračun posebnog poreza za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća.
U Republici Srpskoj, set obrazaca godišnjih
izvještaja za NVO propisan je jedinstvenim Pravil-
1
Mala pravna lica nisu dužna pripremati godišnji izvještaj o poslovanju.
2
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne
knjige čuvaju se najmanje sedam godina. Knjigovodstvene isprave na
osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se naj-
manje jedanaest godina.
Obaveza
Lica koja podliježu obavezi revizije finansijskih izvještaja
revizije
• broj zaposlenih manji od 50;
Mala pravna lica • prosječna vrijednost poslovne imovine manja od 1 milion KM; NE
thodnog stava;
52 POREZI
umanjenje poreske osnovice, Poreska uprava će uskla- odnosa) i dodatni list DL5 (Isplate po osnovu bo-
diti podatke u poreskoj kartici sa stvarnim stanjem. lovanja) za lica koja se nalaze na bolovanju. Ukoliko
poslodavac ima zaposlenike kojima se staž računa sa
U svrhu ostvarivanja prava na umanjenje poreske os-
uvećanim trajanjem, potrebno je popuniti i dodatni
novice, poreski obveznik koji prvi put zasniva radni
list DL1B (Isplate po osnovu staža sa uvećanim tra-
odnos podnosi Poreskoj upravi zahtjev za izdavanje
janjem).
poreske kartice, najkasnije 15 dana od dana zasniv-
anja radnog odnosa. Ukoliko postoji ugovor o djelu, uz obrazac 1002 se
sastavlja dodatni list DL2 (Isplate po osnovu autor-
skih prava i prava srodnih autorskom pravu).
NVO kao obveznik uplate poreza za lična pri- Za isplate po osnovu samostalne djelatnosti, ispla-
manja tioci su po isplati dužni popuniti: dodatni list DL3
Dohodak ostvaren po osnovu ličnih primanja, priho- (Lična primanja koja nisu iz radnog odnosa); dodatni
da od kapitala, te dohodak plaćen stranim licima je list DL4 (Isplate po osnovu zakupa i podzakupa); ili
predmet poreza po odbitku od strane isplatioca.1To dodatni list DL6 (Posebne isplate neto primanja i up-
znači da je obveznik uplate poreza i doprinosa is- late doprinosa).
platilac prihoda, odnosno da se porez „odbija“ od
bruto plate.
Prijavljivanje i uplata poreza na dohodak i dopri-
FBiH: Za isplate po osnovu ličnih primanja (iz nesa- nosa za licasa prebivalištem u FBiH a zaposlena u
mostalne djelatnosti), isplatilac prihoda je dužan NVO-u koji se nalazi u RS-u
do 10. u mjesecu za prethodni mjesec podnijeti
mjesečnu prijavu poreza na dohodak i doprinosa na Entitetski propisi nisu najjasnije propisali način up-
obrascu Specifikacija 2001, i 2001-A. Za isplate po late doprinosa. Naime, Zakonom o doprinosima RS-a
osnovu samostalne djelatnosti, isplatioci su po ispla- („Službene novine RS“ br. 51/01, 96/03, 128/06,
ti dužni predati sljedeće obrasce: AUG-1031 (Akon- 120/08, 31/09 i 1/11), propisano je da su obveznici
tacija poreza po odbitku za povremene samostalne doprinosa u RS-u „fizička lica – rezidenti RS-a“, što
djelatnosti po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o znači da NVO koji ima status rezidenta RS-a ne bi
autorskom djelu); AUG-1032 (Akontacija poreza po imao obaveze obračunavanja i plaćanja doprinosa
odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti za Zaposlenika iz FBiH po propisima RS-a, već samo
– predstavnički organi vlasti, članovi skupština i nad- poreza na dohodak u iznosu od 10%. Međutim, Za-
zornih odbora itd.); Obrazac 2003 (za ostale nesamo- kon o doprinosima, član 10. također navodi da je ob-
stalne djelatnosti). veznik uplate isplatilac – rezident RS-a.
RS: Za sve isplate izvršene u prethodnom mjesecu Prema opšte prihvaćenoj praksi, a i sukladno sa prak-
isplatilac je dužan podnijeti prijavu za porez najkas- som u FBiH, zdravstveno osiguranje plaća se prema
nije do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Svi is- mjestu prebivališta uposlenika, dok se doprinosi
platioci dohotka podnose osnovni obrazac 1002 na za PIO, dječiju zaštitu i zaštitu od nezaposlenosti
koji se porez plaća po odbitku i odgovarajuće do- uplaćuju u fond RS-a.
datne listove, u zavisnosti od vida isplate oporezivog Poreska uprava RS-a nije predvidjela poseban obrazac
dohotka i osnova uplate doprinosa. za ovakve situacije, te se prijava poreza na dohodak i
Uz osnovni obrazac 1002 za lična primanja iz radnog obračun doprinosa vrši putem obrasca 1002.
odnosa (iz nesamostalne djelatnosti) isplatilac pop- S druge strane, Zakon o doprinosima FBiH propisuje
unjava i dodatni list DL1 (Primanja po osnovu radnog da su obveznici doprinosa između ostalog „fizička
lica – rezidenti Federacije koja su na teritoriju Fed-
1
Porez po odbitku ili akontacija poreza na dohodak suštinski znači da je porez
uplaćen mjesečno odnosno po isplati, od strane isplatioca. Naime, porezni obveznik
eracije zaposlena kod pravne ili fizičke osobe - ner-
je fizičko lice, a isplatilac je obveznik uplate poreza. Fizičko lice prijavljuje svoju ezidenta Federacije ...“. Dalje, u skladu sa Pravil-
konačnu obavezu poreza na dohodak na kraju godine, te se zato sve uplate u toku nikom o načinu obračunavanja i uplate doprinosa
godine nazivaju akontacijom poreza (jer su plaćene prije isteka poreznog perioda tj.
godine), odnosno porezom po odbitku jer je porez odbijen od bruto naknade.
(„Sl. novine FBiH“ br. 64/04 i 81/08, u daljem tekstu
POREZI 53
„Pravilnik“), obračun i uplatu doprinosa za primanja Poreska osnovica i primjena propisanih
koja ostvari kod nerezidenta na teritoriji FBiH mora stopa - koncept
izvršiti Zaposlenik najkasnije do 10. u mjesecu za
prethodni mjesec, mada je dozvoljeno da to umjesto Poreska osnovica i osnovica doprinosa
njega obavlja njegov poslodavac – nerezident, što je Poreska osnovica smatra se i osnovicom za
često u praksi i slučaj. U praksi je od strane porezne obračunavanje doprinosa. Dakle, pri obračunu pore-
uprave RS-a prihvaćeno da se zdravstveno osiguranje za i doprinosa, isplatilac odnosno NVO:
plaća prema mjestu prebivališta uposlenika, dok se
doprinosi za PIO, dječiju zaštitu i zaštitu od neza- 1) izračuna poresku osnovicu na način da uključi sve
poslenosti uplaćuju u fond RS-a. prihode koje isplaćuje a koji su oporezivi u skladu
sa Zakonom o porezu na dohodak;
2) na tako izračunatu osnovicu primjenjuje stope
Prijavljivanje i uplata poreza na dohodak i dopri- poreza i stope doprinosa u skladu sa Zakonom o
nosa za lica sa prebivalištem u RS-u zaposlena u porezu na dohodak, i Zakonom o doprinosima.
NVO-u koji se nalazi u FBiH:
Detaljniji opis oporezivih prihoda, te stopa koje se
FBiH propisi su definisali da je obveznik doprinosa primjenjuju pri obračunu obaveze za poreze i dopri-
fizičko lice – nerezident FBiH (tj. u ovom slučaju Za- nose slijedi u nastavku ove Sekcije.
poslenik sa prebivalištem u RS-u) koje je na teritoriji
FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe–
rezidenta FBiH.
Poreska osnovica - RS
Dakle, prema važećim propisima FBiH Zaposlenicima
sa prebivalištem u RS-u je za njihov dohodak kojeg Prihodi koji nisu predmet oporezivanja
ostvare u NVO-u FBiH potrebno platiti ukupne do- Prihodi koje NVO može biti u prilici da isplaćuje, a
prinose iz plate (31%) i na platu (10,5%), kao i porez koji nisu predmet poreza i doprinosa bez obzira na
na dohodak od 10%. Uplata navedenih doprinosa u vrstu ugovora koju NVO ima sa angažovanim fizičkim
ovom slučaju je propisana na sljedeći način: licem su sljedeći:
• Doprinos za PIO se u potpunosti uplaćuje u Fond RS:
PIO FBIH;
• primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka
• Doprinos za zdravstveno osiguranje se uplaćuje i novčane pomoći za opremu novorođene djece;
u Fond solidarnosti FBiH (9%), odnosno u Fond
• primanja po osnovu stipendija do 75% prosječne
zdravstvenog osiguranja RS-a (91%);
mjesečne neto plate po zaposlenom u Republici
• Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti se Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku
uplaćuje FBiH zavodu za zapošljavanje (30%), organa nadležnog za poslove statistike;
odnosno Zavodu za zapošljavanje RS-a (70%).
• naknadu za vrijeme nezaposlenosti;
Za prijavu i uplatu ovih doprinosa koristi se za to
• primanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja u
posebno predviđena Specifikacija 2001-A.
skladu sa zakonom;
• primanja po osnovu organizovane socijalne i hu-
manitarne pomoći;
• naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete;
• naknadu za tuđu pomoć i njegu i naknada za tjele-
sno oštećenje.
54 POREZI
Prihodi koji ulaze u osnovicu - nesamostal- 3. Godišnji odbitak za izdržavane članove poro-
na djelatnost dice iznosi 900 KM (75 KM/mj.)2
POREZI 55
Stope poreza i doprinosa
56 POREZI
PRIMJERI OBRAČUNA RS-a
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA -
UGOVOR O RADU
Ugovorena bruto plaća je 4.000 KM, i postoji jedan
izdržavani član porodice:
UGOVOR O RADU
Ukupni koef.odbitka za izdržavane članove poro-
dice Iznos (KM)
1.0 75.00
R.br. Opis Stopa Iznos
1 Bruto plaća prema ugovoru o radu 4,000
2 Doprinosi IZ plaće 33% 1,320
Doprinos za PIO 18.0% 720
Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% 500
Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.00% 40
3 Doprinos za dječiju zaštitu 1.50% 60
4 Oporeziva osnovica 2,680
5 Umanjenje porezne osnovice (75)
6 Osnovica za obračun poreza 2,605
7 Porez na dohodak 10.0% 260.5
8 Iznos poreza za povrat fiz. licu (75 x 10%) 7.5
9 Neto primanje [4- (7+8)] 2,412
10 Posebna naknada za invalidna lica (osnovica pod 1)1 0,1% 4
UGOVOR O DJELU
Troškovi koji se priznaju Iznos (KM)
POREZI 57
Poreska osnovica - FBiH ili u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen
prema njegovim uputama.
Prihodi koji nisu predmet oporezivanja
Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti
Prihodi koje NVO može biti u prilici da isplaćuje, a smatraju se i:
koji nisu predmet poreza i doprinosa bez obzira na
vrstu ugovora koju NVO ima sa angažovanim fizičkim • dodatni prihodi na osnovu naknada, pomoći i sl.
licem su sljedeći: koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa
utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu
• prihodi na osnovu naknada za vrijeme nezaposlen- na dohodak;
osti i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret
vanbudžetskog fonda; • plaće koje umjesto poslodavca isplati drugo lice;
• prihodi invalidnih lica koja su zaposlena u NVO-u • svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostal-
za radno i profesionalno osposobljavanje i reha- nom djelatnošću.
bilitaciju invalida; Koristi koje su primljene na osnovu nesamostalne
• prihodi na osnovu naknada za tjelesna oštećenja, djelatnosti ulaze u dohodak, i to:
umanjenu radnu sposobnost i naknada za • korištenje vozila i drugih sredstava za lične
pretrpljenu neimovinsku štetu; potrebe;
• prihodi na osnovu naknada šteta zaposlenicima po • smještaj, hrana kao i korištenje drugih dobara i
osnovu posljedica nesreće na radu, plaćanja po os- usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od
novu stipendija učenika i studenata na redovnom tržišne cijene;
školovanju, a najviše do iznosa od 75% prosječne
neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema po- • odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamat-
sljednjem objavljenom podatku nadležnog organa nom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope;
za statistiku; • izmirivanje ličnih troškova od poslodavca;
• prihodi koje ostvare učenici i studenti putem • izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslo-
učeničkih i studentskih zadruga u toku jedne kal- davca.
endarske godine do iznosa od četiri prosječne
mjesečne plaće zaposlenih u Federaciji prema • Porez i doprinosi se NE plaćaju na:
posljednjem objavljenom podatku Federalnog za- • dnevnice za službena putovanja u zemlji i in-
voda za statistiku; ostranstvu u skladu sa posebnim propisima3 (tre-
• nagrade učenicima i studentima osvojene na nutno neoporezivi iznos dnevnice za putovanje u
takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i orga- BiH iznosi 25 KM, a u inostranstvo 90 – 160 KM);
niziranim školskim i visokoškolskim takmičenjima • troškovi prevoza na službenom putovanju u visini
do visine dvije prosječne neto plaće po zaposle- cijene prijevozne karte iz putničke tarife za pri-
nom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom jevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu
podatku nadležnog organa za statistiku;
3
Jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na
• naknade plaća isplaćenih licima za vrijeme traja- službenom putovanju. Za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati,
nja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv. obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje osam
do 12 sati pola dnevnice. Ako je na službenom putovanju osigurana be-
splatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%. Dnevnice
određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se
Poreska osnovica kod nesamostalne od sata ulaska u Federaciju, odnosno Bosnu i Hercegovinu, a dnevnice
djelatnosti određene za stranu državu iz koje se dolazi - do sata ulaska u Federaciju,
odnosno Bosnu i Hercegovinu. Ako se službeno putuje u više zemalja,
1. Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj
bruto plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac počinje službeno putovanje, a u povratku - dnevnica utvrđena za stranu
državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje
na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati
ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/ obračunava se dnevnica za tu stranu državu.
58 POREZI
upotrebljavati na službenom putovanju prema • otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest
putnom nalogu; neto plata zaposlenika koje su mu isplaćene u pre-
thodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plata
• troškovi noćenja na službenom putovanju u visini
u Federaciji prema posljednjem statističkom po-
plaćenog hotelskog računa, osim hotela „Deluxe”
datku, ako je to povoljnije za zaposlenika;
kategorije. Za hotel „Deluxe” kategorije izdatak
za noćenje obračunava se najviše do iznosa cijene • otpremnina u slučajuotkaza ugovora o radu
hotela „A” kategorije u istom mjestu. Ako u mjes- (u slučaju tehnološkog viška), ne podliježe
tu službenog putovanja nema hotelskog smještaja obavezi plaćanjaporezana dohodakukoliko je
ili ako se on ne koristi, pripadajuća dnevnica se isplaćenazaposleniku do iznosa koji čini 70%
uvećava za 70%; prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca
prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu
• naknada za korištenje privatnog automobila u
godinu rada kod poslodavca - isplatioca otprem-
službene svrhe (uz prethodno odobrenje lica
nine;
ovlaštene osobe u NVO-u) u visini 20% cijene jednog
litra utrošenog goriva po pređenom kilometru; • naknade troškova liječenja teško oboljelih za-
poslenika i članova njegove uže porodice, shodno
• naknada troškova prevoza na posao i sa posla u
članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u
visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog
visini stvarnih troškova prema dokumentaciji;
ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja
vlastitog automobila saglasno unutrašnjim akti- • naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposleni-
ma u visini od 20% od cijene jednog litra benzina ka ili članova njegove uže porodice, kao i smrti pen-
po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od zionisanog zaposlenika, u visini stvarnih troškova
mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće
iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom isplaćene u Federaciji za prethodnačetirimjeseca
saobraćaju na odobrenoj relaciji; prije donošenja rješenja o isplati naknade;
• naknada za ishranu u toku radnog dana (topli ob- • jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godi-
rok) u visini do 2% od prosječne neto plate u Feder- na neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog
aciji prema posljednjem statističkom objavljenom poslodavca i to:
podatku4;
- za navršenih pet godina - 0,5 prosječne mjesečne
• naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod neto plate,
uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i
- za navršenih deset godina - 1 prosječne mjesečne
da traje duže od 30 dana neprekidno, i to:
neto plate,
• - 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na
- za navršenih petnaest godina - 1,25 prosječne
terenu obezbjeđeni smještaj i ishrana od strane
mjesečne neto plate,
poslodavca,
- za navršenih dvadeset godina - 1,50 prosječne
• - do visine propisane dnevnice ako je na terenu
mjesečne neto plate,
obezbijeđen samo smještaj,
- za navršenih dvadesetpet godina - 1,75 prosječne
• - do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na
mjesečne neto plate,
terenu obezbijeđena samo ishrana;
- za navršenih trideset godina - 2 prosječne
• regres za godišnji odmor u visini prosječne neto
mjesečne neto plate,
plate u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije
isplate ili u visini 70% plate zaposlenika utvrđene - za navršenih tridesetpet godina - 2,50 prosječne
rješenjem o plati, isplaćene u posljednja tri mjesečne neto plate.
mjeseca; Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade
4
Informacija o prosječnoj neto plati u FBiH se objavljuje mjesečno u je prosječna plata ostvarena u Federaciji BiH u
Službenim novinama FBiH, kao i na web stranici Federalnog zavoda za
statistiku www.fzs.ba
POREZI 59
prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivan-
prema posljednjem statističkom podatku; je prihoda poslodavca i sl.
• novčane pomoći jednokratno u visini tri prosječne 2. Osnovni lični odbitak iznosi 300 KM mjesečno
plate zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjese- (3.600 KM godišnje), te dodatni lični odbici se od-
ca ili u visini tri prosječne neto plate u Federaciji bijaju za članove izdržavane porodice – mjesečno:
prema posljednjem statističkom podatku, ako je
- 150 KM za izdržavanog bračnog druga; 150 KM za
to povoljnije za zaposlenika u slučaju:
prvo dijete;
• teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% inva-
- 210 KM za drugo dijete;
liditeta);
- 270 KM za treće i svako slijedeće dijete;
• teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže
porodice i - 90 KM za drugog izdržavanog člana uže porodice;
• hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz - 90 KM mjesečno za utvrđenu invalidnost poreskog
zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara; obveznika.
• pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u nov-
cu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom
PORESKA OSNOVICA = Ukupno isplaćeni oporezivi pri-
državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i
hodi (1.) – Doprinosi iz plate - Lični odbici (3.)
sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju pore-
za na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na
godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti
jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec Ugovor o djelu: poreska osnovica je neto prihod koji
kada se daje poklon. čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za 20%.
Ako se gore navedeni troškovi službenog putovanja Autorske naknade: poreska osnovica je neto prihod
isplate zaposleniku u iznosima većim od propisanih, koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za
smatrat će se oporezivim prihodom primaoca na- 30%.
knade po osnovi nesamostalne djelatnosti. Ako se Rad pripravnika: Pripravniku se obezbjeđuje zdravst-
navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkoj veno osiguranje putem zavoda za zapošljavanje.
osobi koja kod NVO – isplatioca naknade nema status Pored toga, organizacija koja upošljava pripravni-
zaposlenika (npr. učesnicima seminara i radionica, ili ka ima i obavezu plaćanja doprinosa za zaštitu
članovima NVO-a koji nisu zaposleni u NVO-u), sma- od povrede na radu i profesionalnog oboljenja
trat će se prihodima primaoca naknade po osnovi (35% od najniže plaće). Neto naknada za rad
drugih samostalnih djelatnosti odnosno naknadom pripravnika mora iznositi najmanje 80% najniže
isplaćenom po osnovi ugovora o djelu ili autorskim plaće, prema posljednjim objavljenim statističkim
honorarom te će se na taj način i oporezivati. podacima.
Koristi koje poslodavac daje zaposleniku, a koje Volonteri: volonter ima pravo na zdravstveno
su u interesu obavljanja djelatnosti i ne podliježu osiguranje koje mu uplaćuje nadležni Zavod za
oporezivanju su: zapošljavanje. Radi osiguranja od povrede na
• posebna radna odjeća sa znakom poslodavca; radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća
nadležnoj službi za zapošljavanje doprinos od 35%
• posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih pro-
od najniže plaće za svakog volontera. Volonter
pisa;
ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni
• sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve za- odmor između dva radna dana i sedmični odmor,
poslene; kao i naknadu za topli obrok i troškove prijevoza
na posao i sa posla. U slučaju da volonteri pored
• razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u
toplog obroka i troškova prijevoza na posao ostvaru-
60 POREZI
ju dodatnu novčanu naknadu, ista se oporezuje kao
drugi samostalni i povremeni rad po stopi od 10%, a
na bruto osnovicu se obračunavaju i doprinosi za PIO
(6%) i zdravstveno osiguranje (4%), kao i opća vodna
naknada i posebna naknada za zaštitu od prirodnih
nesreća (po 0,5% na neto iznos naknade).
POREZI 61
Ugovor o djelu Ugovor o autorskom djelu
1 Doprinosi IZ bruto naknade n/a 1 Doprinosi IZ bruto naknade n/a
Doprinos za PIO/MIO n/a Doprinos za PIO/MIO n/a
Doprinos za zdravstveno osig. 4.0% Doprinos za zdravstveno osig. 4.0%
Doprinos za osig.od nezaposle- Doprinos za osig.od nezaposle-
nosti n/a nosti n/a
2 Doprinosi NA neto naknadu 2 Doprinosi NA neto naknadu
Doprinos za PIO/MIO 6.0% Doprinos za PIO/MIO 6.0%
Doprinos za zdravstveno osig. n/a Doprinos za zdravstveno osig. n/a
Doprinos za osig.od nezaposle- Doprinos za osig.od nezaposle-
nosti n/a nosti n/a
3 Posebna naknada za zaštitu od 3 Posebna naknada za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća 0.5% prirodnih i drugih nesreća 0.5%
4 Opća vodna naknada 0.5% 4 Porez na dohodak 10.0%
5 Porez na dohodak 10.0%
62 POREZI
PRIMJERI OBRAČUNA FBIH
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA -
UGOVOR O RADU
Ugovorena bruto plaća je 4.000 KM. Primjer obračuna
je kako slijedi:
UGOVOR O RADU
5
U skladu sa izdatim mišljenjima Porezne Uprave i Federalnog mini-
starstva finansija, doprinosi na ugovore o privremenim i povremenim
poslovima se obračunavaju na način propisan za nesamostalne djelat-
nosti (tj. rada po osnovu Ugovora o radu), iako u skladu sa članom
136. Zakona o radu FBiH privremeni i povremeni poslovi ne pred-
stavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili
neodređeno vrijeme, tj. ne smatraju se zaključivanjem radnog odnosa.
POREZI 63
Primjer 2: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O DJELU
a) Ugovorena bruto naknada od 1,000 KM
UGOVOR O DJELU
Iznos (KM)
Troškovi koji se priznaju pri obračunu osnovice (20%
bruto ugovorene naknade)
200
R.br. Opis Stopa Iznos
1 Bruto naknada prema ugovoru o djelu 1,000
2 Bruto naknada po odbitku troškova 800
3 Doprinosi IZ osnovice 32
Doprinos za zdravstveno osiguranje 4.0% 32
4 POREZNA OSNOVICA (2-3) 768
5 Porez na dohodak 10.0% 77
6 Neto za isplatu na račun lica 891
(4 - 5 + Troškovi koji se priznaju)
7 Doprinosi NA osnovicu 57
Doprinos za PIO/MIO (osnovica pod 2.) 6.0% 48
Posebna naknada za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća (osnovica pod 6.) 0.5% 4.5
Opća vodna naknada (osnovica pod 6.) 0.5% 4.5
64 POREZI
b) Ugovorena neto naknada (na ruke) od
1,000 KM6
UGOVOR O DJELU
Iznos (KM)
Troškovi koji se priznajupri obračunu osnovice (20%
bruto ugovorene naknade)3
200
R.br. Opis Stopa Iznos
1 Ugovorena naknada za isplatu na ruke 1,000
2 Porez na dohodak (1 x 8,6176 %) 86.18
Doprinosi IZ osnovice za zdravstveno
3
osiguranje (1 x 3,5907%) 35.91
Doprinosi NA osnovicu za PIO/MIO
4
(1 x 5,3860 %) 53.86
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih
5
i drugih nesreća (1 x 0,5%) 5
6 Opća vodna naknada (1 x 0,5%) 5
7 Bruto naknada (1+2+3) 1,122.09
8 Ukupan trošak ugovora o djelu (4+5+6+7) 1,185,95
6
Preračun neto naknade po ugovoru o djelu u bruto naknadu se vrši
množenjem ugovorene neto naknade za isplatu sa koeficijentom
1,122083.
POREZI 65
Primjer 3: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA –
UGOVOR O AUTORSKOM DJELU
a) Ugovorena bruto naknada od 1,000 KM
66 POREZI
b) Ugovorena neto naknada (na ruke) od
1,000 KM7
POREZI 67
vezane za naprijed navedene djelatnosti. U praksi, • kazne (novčane kazne i penali; zatezne kamate za
NVO treba voditi odvojeno knjigovodstvo za ove javne prihode);
djelatnosti, gdje će se svi prihodi i rashodi vezani
• određene troškove koji se baziraju na procjen-
za oporezive djelatnosti prikazivati odvojeno od
ama (rezerve/rezervisanja kod banaka i društava
prihoda i rashoda vezanih za statutorne ciljeve.
za osiguranje i reosiguranje preko 20% dobiti iz
Prijavljivanje i obračun Poreza na dobit vrši se na
bilansa uspjeha; rezervisanja za rizike i obaveze
sljedećim obrascima:
koja se ne smatraju porezno dopustivim rashodom;
• FBiH: Obrazac PR-PD, uključujući i Porezni bilans otpisi sumnjivih i spornih potraživanja koja se ne
smatraju porezno priznatim rashodom; troškovi
• RS: Obrazac 1101, te prilozi Obrazac 1102
materijala, odnosno vrijednost prodate robe iznad
iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene;
Porezna osnovica i stopa poreza na dobit amortizacija koja je računovodstveno obračunata
iznad porezno dopustive visine);
Oporeziva dobit odnosno porezna osnovica se
utvrđuje usklađivanjem računovodstvene dobiti is- • nedokumentirane troškove i ostale rashode koji nisu
kazane u bilansu uspjeha, a usklađivanje se vrši na priznati u skladu sa MRS/MSFI; troškove koji mogu
sljedeći način: biti„sumnjive“ komercijalne pozadine – lična pri-
manja, povezana lica (troškovi ličnih primanja za-
• Uvećavanjem računovodstvene dobiti zatroškove poslenih i drugih fizičkih lica isplaćenih iznad iznosa
koji nisu porezno priznati u skladu sa Zakonom o koji je oslobođen oporezivanja porezom na doho-
porezu na dobit; dak; razlika između tržišne (niže) kamate i kamate
• Umanjivanjem računovodstvene dobiti zapri- po kreditima od povezanih lica; razlika između
hode koji nisu oporezivi u skladu sa Zakonom o tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija sa
porezu na dobit; povezanim licima, za ostale rashode; razlika između
tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija sa
• Umanjivanjem računovodstvene dobiti za povezanim licima, za iskazane prihode);
troškove koji su dozvoljeni u skladu sa Zakonom
o porezu na dobit (npr. ubrzana amortizacija). • troškovi priznati u ranijim poreskim periodima (ra-
nije iskorištena ubrzana amortizacija).
Stopa poreza na dobit je 10%.
Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se otpisati
na način da budu porezno priznat trošak samo ako
Porezna osnovica potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od
datuma dospijeća potraživanja na naplatu i ako je
FBiH povjerilac utužio potraživanja ili se zbog njih vodi
Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda postupak prinudne naplate, ako su prijavljena u
utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne go- stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postig-
dine, iskazana u bilansu uspjeha: nut sporazum sa dužnikom, koji nije fizičko lice ili
povezano lice, u postupku stečaja ili likvidacije.
a) Povećava za sljedeće rashode (+):
b) Umanjuje za sljedeće prihode (-):
• neposlovne/neobavezne troškove (30% troškova
reprezentacije u poslovne svrhe, odnosno 100% • prihodi/dobici iz osnova likvidacije zavisnog
reprezentacija koja nije direktno vezana za po- privrednog društva, koja je već oporezovana kod
slovanje; date donacije za humanitarne, kulturne, tog privrednog društva;
obrazovne, naučne i sportske svrhe do 3% ukupnog • prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti
prihoda; sponzorstva do 2% ukupnog prihoda; neo- drugih obveznika poreza na dobit;
bavezne članarine komorama iznad 0,1% ukupnog
prihoda; donacije političkim strankama; porez po • prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja
odbitku plaćen na vlastiti trošak isplatioca; porez koja su u ranijim periodima tretirana kao porezno
na dobit iskazan kao rashod); nepriznat rashod;
68 POREZI
• prihodi iz osnova ranijih rezervisanja koja su ra- • rashodi po osnovu sponzorstva u iznosu do 2% od
nijim godinama tretirana kao porezno nepriznat ukupnog prihoda u toj poreskoj godini; stipendije
rashod; studenata do 75% prosječne mjesečne neto plate
po zaposlenom u Republici Srpskoj prema posljed-
c) Umanjuje za sljedeće dozvoljene troškove (-):
njem objavljenom podatku organa nadležnog za
• porezno nepriznata amortizacija iz ranijih godina; poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna
mjesečna neto plata);
• razlika između stvarne (niže) i pune porezno doz-
voljene amortizacije, koja se koristi u porezne • kazne i kamate plaćene zbog kršenja zakona i dru-
svrhe; gih propisa; rashodi koji se odnose na neoporezivi
prihod; rashodi evidentirani u knjigama, a koji
• jednokratno porezno iskorištena vrijednost kapi-
nisu dokazani vjerodostojnim dokumentima kako
taliziranih izdataka za razvoj;
je propisano važećim zakonom;
• jednokratno porezno iskorištena vrijednost stalnih
• premije osiguranja koje plaća poslodavac za
sredstava čija je pojedinačna vrijednost manja od
ličnu korist zaposlenih osim ako te premije nisu
1.000 KM;
uključene u platu zaposlenih;
• jednokratno porezno iskorištena vrijednost hard-
• rashodi u korist povezanog lica u iznosu za koliko ti
vera i softvera;
rashodi prelaze tržišnu cijenu za robu ili usluge izvršene
• ubrzana amortizacija koja se koristi samo za poreskom obvezniku od strane povezanog lica;
porezne svrhe;
• gubitak na prodaji ili prenosu bilo koje imovine
• kapitalni gubici iz bilansa stanja; između povezanih lica;
• neiskorišteni porezni gubici iz prethodnih pet go- • donacije političkim strankama i organizacijama;
dina. kapitalni rashodi vezani za sticanje ili stvaranje
imovine koja se amortizuje, a koja ima uobičajeni
ekonomski vijek preko 1 godine;
RS
• lični troškovi i troškovi koji nisu u vezi sa
Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda
djelatnošću koja se obavlja;
utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne
godine, iskazana u bilansu uspjeha povećava za • rashodi vezani za nabavku kancelarijskih tepiha,
određene rashode, te tako sljedeći troškovi nisu umjetnina, dekorativnih elemenata i druge imov-
priznati: ine koja ima karakter investicionog dobra;
• 30% troškova reprezentacije u vezi sa poslovnom • rashod po osnovu amortizacije goodwila.
djelatnošću pravnog lica; nagrade radnicima do
Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se otpisati
iznosa propisanih u Pravilniku za primjenu Zakona
na način da budu porezno priznat trošak samo ako
o porezu na dobit( u daljem tekstu: Pravilnik);
potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od
• amortizacija iznad stopa propisanih Pravilnikom; datuma dospijeća potraživanja na naplatu i ako je
troškovi za putovanje, hranu i smještaj, preseljen- povjerilac utužio potraživanja ili se zbog njih vodi
je i dnevnice do iznosa propisanih u Pravilniku; postupak prinudne naplate, ako su prijavljena u
stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postig-
• troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa Pravil-
nut sporazum sa dužnikom, koji nije fizičko lice ili
nikom; gubici zaliha obračunavaju se posebno kako
povezano lice, u postupku stečaja ili likvidacije.
je propisano Pravilnikom;
Nadalje, u izračunavanju porezne osnovice,
• donacije javnim institucijama, humanitarnim, kul-
računovodstvena dobit se umanjuje za sljedeće pri-
turnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3%
hode (-):
od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini, s tim što
se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi (-) dividende i učešće u dobiti koje primi pravno
u naredne tri godine umanjujući buduće donacije; lice Republike Srpske;
POREZI 69
(-) prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja Standardna stopa poreza po odbitku je 10%, dok se
koja su u prethodnim poreskim periodima bila na isplate dividendi primjenjuje stopa poreza po od-
uključena u poresku osnovicu, a nisu isključena iz bitku od 5% u FBiH, odnosno 0% u RS-u.
poreske osnovice kao priznati rashod;
Bitno je napomenuti da, bez obzira na činjenicu da li
(-) prihod u obliku kamate od hartija od vrijednosti je NVO obveznik poreza na dobit, dužan je obračunati
koje izda ili za koje garantuje Bosna i Hercegovina, i obustaviti porez po odbitku na bruto isplatu nerezi-
Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegov- dentima po osnovu gore navedenih plaćanja. Naime,
ine, Brčko distrikt, jedinica lokalne samouprave, porez po odbitku predstavlja oporezivanje nerezi-
Centralna banka Bosne i Hercegovine, preduzeća, dentnog pravnog lica – obveznika poreza na dobit u
osiguravajuća društva, investicioni fondovi i banke njegovoj rezidentnoj zemlji, te ide na njegov teret.
ili druge finansijske institucije koje djeluju kao
Primjer:
ovlašteni agenti;
U slučaju da NVO primi fakturu za usluge poslovnog
(-) prihod od konvertovanja imovine, ukoliko se
savjetovanja, izdatu od strane dobavljača konsul-
imovina ne konvertuje slobodnom voljom poreskog
tantske kuće - pravnog lica koje je obveznik poreza
obveznika, a prihod od takve konverzije se rein-
na dobit u Švicarskoj. Faktura iznosi 1000 KM.
vestira u imovinu iste ili slične vrste prije isteka
druge godine nakon godine u kojoj je imovina NVO će izvršiti plaćanje na sljedeći način:
konvertovana, onda sva naknada primljena radi
• 900 KM isplaćuje na račun poslovnog partnera iz
obeštećenja poreskog obveznika za gubitak imov-
Švicarske;
ine ne uključuje se u oporezivi prihod. Smatra se
da imovina nije konvertovana slobodnom voljom • 100 KM (tj. 10%) uplaćuje na račun Porezne uprave
poreskog obveznika ukoliko je imovina uništena, (FBiH, ili RS-a, u zavisnosti gdje je sjedište NVO-a).
ukradena, zaplijenjena ili konfiskovana ili je Prijavljivanje poreza po odbitku vrši se na obrascu
poreski obveznik na drugi način prisiljen da pren- P-OD (FBiH), odnosno na obrascu 1101- Godišnja
ese imovinu zbog prijetnji ili neposredne opasnosti poreska prijava za porez na dobit.
od navedenih slučajeva;
(-) kamata na depozite u banci;
(-) prihod na koji je plaćen porez po odbitku, a koji
Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
je platio isplatilac prihoda; oporezivanja
(-) prihod od razmjene ili transfera istovrsne imov- Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ine. nude mogućnost smanjenja odnosno eliminiranja
obaveze za plaćanje poreza po odbitku.
Tabela u nastavku nudi pregled zemalja sa kojima
Porez po odbitku BiH ima važeće Sporazume, te stopa poreza po od-
Porez po odbitku primjenjuje se na plaćanja ner- bitku na isplate kamata, dividendi, autorskih prava i
ezidentnim pravnim licima po osnovu dividende, ostalih usluga.
kamate i prava intelektualne svojine, istraživanja
tržišta, usluga poreznog i poslovnog savjetovanja i
usluge revizije, kao i sve ostale usluge koje pružaju
nerezidenti na teritoriji FBiH, odnosno za sve usluge
pružene od strane nerezidentnog pravnog lica bez
obzira na kojoj teritoriji su izvršene (RS).
70 POREZI
Stopa % poreza po odbitku na sljedeće isplate
Red.
Zemlja Kamata Dividende Autorskih prava Ostalih usluga
Br.
1 Austrija Do 5% Do 5% Do 5% -
2 Alžir Do 10% Do 10% Do 10% -
3 Belgija Do 10% Do 10% Do 10% -
4 Češka - Do 5% Do 10% -
5 Danska - Do 5% - -
6 Egipat Do 15% Do 15% Do 15% -
7 Finska - Do 5% - -
8 Francuska - Do 5% - -
9 Holandija - Do 5% Do 10% -
10 Hrvatska Do 10% Do 5% Do 10% -
11 Iran Do 10% Do 10% Do 15% -
12 Italija Do 10% Do 10% Do 10% -
13 Katar Do 10% Do 7% Do 7% -
14 Kina Do 10% Do 10% Do 10% -
15 Kipar Do 10% Do 10% Do 10% -
16 Mađarska - Do 10% Do 10% -
17 Malezija Do 10% Do 5% Do 8% -
18 Moldavija Do 10% Do 5% Do 10% -
19 Norveška - DO 15% DO 10% -
20 Njemačka - Do15% Do 10% -
21 Pakistan Do 20% Do 10% Do 15% -
22 Poljska Do 10% Do 5% Do 10% -
23 Rumunija Do 7,5% Do 5% Do 10% -
24 Slovačka - Do 5% Do 10% -
25 Slovenija Do 7% Do 5% Do 5% -
26 Španija Do 7% Do 10% Do 7% -
27 Srbija i Crna Gora Do 10% Do 5% Do 10% -
28 Šri Lanka Do 10% Do 12,5% Do 10% -
29 Švedska - Do 5% - -
30 Turska Do 10% Do 5% Do 10% -
31 Ujedinjeni Arapski Emirati Do 10% Do 10% Do 5% -
32 Velika Britanija – S. Irska Do 10% Do 5% Do 10% -
POREZI 71
Primjer primjene sporazuma o izbjegavanju NVO kao krajnji potrošač (neregistrovan za
dvostrukog oporezivanja: PDV)
U slučaju da NVO primi fakturu za usluge poslovnog Najčešće, NVO-i nisu obveznici PDV-a, te samim tim
savjetovanja, izdatu od strane dobavljača konsul- imaju i status krajnjeg potrošača. U tom kontekstu,
tantske kuće - pravnog lica koje je obveznik poreza NVO nema pravo odbitka ulaznog PDV-a, tj. PDV-a
na dobit u Njemačkoj. Faktura iznosi 1000 KM. koji mu zaračunavaju dobavljači, te tako zaračunat
NVO će platiti puni iznos od 1000 KM dobavljaču, te PDV predstavlja trošak.
će, u svrhu primjene manje ili nulte stope poreza po Također, krajnji trošak predstavlja i PDV u slučaju
odbitku, uraditi sljedeće: uvoza dobara za svoje potrebe (kada plaćaju PDV
• u FBiH ispuniti P-OD obrazac, i uz obrazac dostaviti bilo direktno po nalogu carinarnice, bilo posred-
potvrdu o poreznoj rezidentnosti dobavljača (koju stvom špeditera koji obavlja uvoz u ime NVO-a).
dobavljač dobije od porezne uprave Njemačkoj), te kop- U slučaju korištenja nekih usluga koje pružaju
iju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; lica koja su registrovana u inostranstvu, a koja
• u RS-u popuniti obrazac Prilog 10, na kojem porez- nemaju svog PDV zastupnika u BiH, NVO je dužna
na uprava u Njemačkoj potvrđuje da je dobavljač obračunati i uplatiti PDV u iznosu od 17% na fakturi-
obveznik poreza na dobit te zemlje, te da je ta sani iznos kroz institut samooporezivanja. Usluge na
vrsta prihoda oporeziva u rezidentnoj poreznoj ju- koje je potrebno izvršiti samooporezivanje odnose
risdikciji u Njemačkoj. Alternativno, takve potvrde se na usluge ustupanja autorskih i sličnih prava,
dobavljač može pribaviti kao posebne dokumente reklame, konsaltinga, iznajmljivanja pokretnih
(dakle, da nisu u sklopu Priloga 10). stvari i dr. koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva;
na usluge projektovanja, gradnje i druge usluge
Porez na dodanu vrijednost (PDV) povezane sa nekretninama koje se nalaze u BiH
koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva; na usluge
Obaveza registrovanja za PDV organiziranja manifestacija iz oblasti kulture,
Plaćanja PDV‐a u BiH je, između ostalog, oslobođen umjetnosti, obrazovanja, nauke, sporta, zabave
i promet dobara i usluga koje su direktno povezane i sl. koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva itd.
sa uslugama koje pružaju humanitarne, dobrotvorne
i slične organizacije, udruženja i ostale neprofitne
organizacije svojim članovima za članarinu, u skladu
sa propisima koje regulišu te djelatnosti, pod uslo-
vom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja
konkurencije na tržištu.
Iako odredba vezana za „poremećaj konkurencije na
tržištu” nije dodatno razrađena pratećim podzakon-
skim aktima, ovo najvjerovatnije podrazumijeva da
NVO posluje u skladu sa svojim ciljevima, te da se
inače oporezivi prometi pružaju u obimu koji odgov-
ara potrebama ispunjenja ciljeva. Ipak, preporuka je
da NVO konsultuje Upravu za indirektno oporezivan-
je vezano za obavezu registracije za pojedinačne
slučajeve.
U neoporezivi promet spadaju i članarine koje su u
direktnoj vezi sa ciljevima NVO-a.
72 POREZI
Ovako obračunat PDV kada ga uplaćuje lice koje nije java, ukupan izlazni PDV u tom mjesecu se
obveznik smatra se jednokratnim uplatama koje se umanjuje za ukupan odbitni PDV u istom mjese-
u skladu sa Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih cu, a razlika predstavlja ili iznos za uplatu (ako
poreza i ostalih prihoda i taksi koje vrši UIO („Sl. je izlazni veći) ili iznos preplate poreza (koji
glasnik BiH“ 99/07, 31/08 i 51/09) vrše virmanom se može prenijeti u naredni mjesec ili se traži
(dakle, nema posebne prijave) na jedan od sljedećih povrat od UIO u roku od 60 dana).
računa:
Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši
Br bank. računa Naziv banke jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija:
1320000000000250 NLB TUZLANSKA BANKA DD 1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
5520020001634510 HYPO ALPE-ADRIA BANK DD
2. izdavanje fakture kupcu;
5550000107469810 NOVA BANKA AD
UNICREDIT ZAGREBAČKA 3. primitka avansne uplate prije izdavanja fakture ili
5510010002066510
BANKA isporuke dobara odnosno usluga;
3380002200046010 UNICREDIT BANK d.d. 4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod
1600200120608650 VAKUFSKA BANKA DD uvoza dobara, a ako te obaveze nema,u momentu
1540012000335030 INTESA SANPAOLO BANKA kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
5620990001785290 NLB RAZVOJNA BANKA
5671628202222270 VOLKSBANK AD
5. upotrebe dobara ili usluga u vanposlovne svrhe, po
isteku poreskog perioda zavrijeme kojeg je izvršen
5540010002370080 PAVLOVIĆ BANKA
promet;
1610000046470180 RAIFFEISEN BANK
5681631200001340 BALKAN INVESTMENT BANK DD 6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici.
HYPO ALPE ADRIA BANK DD Odbitak ulaznog PDV-a:
3060190000594130
MOSTAR
• PDV koji NVO može odbiti u cijelosti odnosi se
Vrsta prihoda: 717214
samo na ulazne fakture koje se odnose direktno na
Poziv na broj: 2100000000 oporezivi promet;
Primalac: UIO • PDV zaračunat na fakturama koje se u cijelosti
Svrha doznake: Jednokratna uplata PDV-a odnose na neoporezivi promet ne može se uopšte
odbiti;
Budžetska organizacija: zavisi od sjedišta NVO-a;
• PDV zaračunat na fakturama za nabavke koje se
djelimično koriste za oporezivi a djelimično za
NVO koji je registrovan kao PDV obveznik neoporezivi promet može se odbiti srazmjerno
(ukupno godišnji oporezivi promet/ukupan godišnji
NVOkoji je registrovan kao PDV obveznik je dužan promet =% srazmjernog odbitka za mješovite
da zaračunava PDV (17%) na sve one svoje isporuke nabavke).
dobara i usluga koje nisu oslobođene plaćanja PDV-
a, bilo da ih isporučuje sa naknadom ili bez. Bez obzira na gore navedeno, obveznik ne može ost-
variti pravo na odbitak ulaznog poreza na:
Tako obračunati PDV predstavlja izlazni PDV, tj.
obavezu za PDV. S druge strane, takav NVO (PDV ob- • nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih automobila,
veznik) ima pravo da ulazni PDV, kojeg joj njihovi autobusa, motocikla, polovnih objekata i zrakoplo-
dobavljači obračunavaju prilikom nabavke dobara ili va i rezervnih dijelova za takva prijevozna sred-
usluga, kao i PDV kojeg plati prilikom uvoza, koriste stva, goriva i potrošnog materijala za potrebe pri-
kao ulazni (odbitni) porez. jevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke
i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih
Period oporezivanja je jedan kalendarski mjesec, a prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sred-
PDV prijava se mora podnijeti do 10. u narednom stva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje
mjesecu. Prilikom podnošenja mjesečnih PDV pri- svoje poslovne (oporezive) djelatnosti;
POREZI 73
• izdatke za poslovne zabave i smještaj; • dužne su, u istom roku, uplati iznos svoje PDV
obaveze po prijavi (pozitivna razlika između
• izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne
obračunatog PDV‐a na izlaznim računima i izno-
imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi
sa ulaznog PDV-a kojeg imaju pravo odbiti);
kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao
objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vri- • u slučaju da je iznos ulaznog PDV-a kojeg
jeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili nji- imaju pravo odbiti u nekom mjesecu veći od
hovom upotrebom; obračunatog PDV‐a po izlaznim računima za taj
mjesec, imaju pravo da odluče da li će taj
• izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezent-
iznos prenijeti kao porezni kredit za naredni
aciju;
period, ili će zahtijevati povrat tog iznosa u
• isplate zaposlenim u naturi. zakonskom roku od 60 dana, itd.
Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ost- Svi oni koji su registrirani kao PDV obveznici (pa i
variti samo ako posjeduje: NVO koje su se registrirale za PDV) dužni su da za
svaku izvršenu isporuku dobara i usluga koja
• fakturu izdatu od strane drugog obveznika na ko-
podliježe oporezivanju PDV‐om izdaju tzv. porezni
joj je iskazan PDV, a koja sadrži sve elemente PDV
račun/fakturu.
fakture;
Porezne fakture imaju propisan sadržaj/elemente, i to:
• dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim
se potvrđuje da je primalac ili uvoznik prilikom 1) naziv, adresa i identifikacionibroj za indirektne
uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan. poreze neprofitne organizacije,
NVO koja je registrirana za PDV dužna je voditi 2) mjesto i datum izdavanja fakture,
propisane evidencije za potrebe utvrđivanja svo-
3) broj fakture,
jih obaveza za PDV (knjigu ulaznih i knjigu izlaznih
faktura), na osnovu kojih se sačinjavaju i podnose 4) datum isporuke dobara i/ili usluga,
mjesečne PDV prijave.
5) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni
NVO koje su registrirane kao PDV obveznici imaju broj za indirektne poreze poreznog obveznika
sva prava i obaveze propisane Zakonom i Pravil- kupca,
nikom o PDV-u. U najkraćem i najbitnijem riječ je
6) trgovački naziv, vrsta, količina i cijena
o sljedećim pravima i obavezama:
isporučenih dobara i obavljenih usluga,
• dužne su na sve isporuke dobara i usluga koje
7) pojedinačna vrijednost dobara i usluga bez PDV‐a,
vrše, osim onih koje su oslobođene plaćanja
PDV‐a, zaračunati PDV po stopi od 17%; 8) ukupan iznos naknade bez PDV‐a,
• dužne su izdavati porezne račune/fakture, pro- 9) PDV stopa i ukupan iznos PDV‐a,
pisanog sadržaja, za sve isporuke dobara i uslu-
10) ukupan iznos naknade za dobra i usluge,
ga koje vrše; uključujući PDV.
• imaju pravo odbitka ulaznog poreza (pretpore-
1. U slučaju da registrirani PDV obveznik svoje
za), s ulaznih računa za svoje nabavke dobara
usluge i/ili dobra naplaćuje u gotovini, dužan
i usluga, uz uslov da i ti ulazni računi formalno
je da takav promet registruje preko regi-
zadovoljavaju propisan sadržaj;
star blagajne i da za svaki takav promet
• dužne su voditi propisane knjige ulaznih i izda blagajnički račun, koji sadrži slijedeće
izlaznih računa/faktura; elemente:
• dužne su u propisanim rokovima (do 10. u 1) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika,
mjesecu za svaki prethodni mjesec) UIO pod- 2) mjesto prodaje (broj prodajnog mjesta, po-
nositi svoje PDV prijave, na propisanom obrascu slovnog prostora, prodavnice),
(www.uino.gov.ba);
74 POREZI
3) datum i broj izdavanja računa, dobara i usluga u okviru međunarodnog projekta
za koji je, međunarodnim ugovorom koji je pot-
4) količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv
pisala BiH, predviđeno da ne bude opterećen
isporučenog dobra ili izvršene usluge,
PDV‐om. Zahtjev za povrat se podnosi mjesečno,
5) ukupan iznos naknade bez PDV‐a, nadležnom regionalnom centru UIO (Tuzla, Mostar,
Banja Luka), prema mjestu sjedišta podnosioca
6) ukupan iznos PDV‐a i
ili direktno Regionalnom centru UIO Sarajevo.
7) ukupan iznos naknade sa PDV‐om. Za plaćene fakture nominalne vrijednosti preko
U slučaju da registrirani PDV obveznik vrši isporu- 10.000 KM, zahtjev se može podnijeti i češće.
ku koja je oslobođena PDV‐a, dužan je da na Uz zahtjev se prilaže:
poreznoj fakturi navede osnov (tj. član Zakona o
• faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži
PDV‐u) po kome je ta isporuka oslobođena PDV‐a.
povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca),
koja ne može biti starija od 12 mjeseci;
Oslobađanje od plaćanja PDV-a i povrat PDV-a • dokaz o plaćanju PDV‐a za koji se traži povrat
(praktično: dokaz o plaćanju fakture);
Važeći sistem PDV‐a u BiH ne predviđa posebna
generalna oslobađanja od plaćanja PDV‐a koja bi • kopija ugovora po osnovu kojeg se traži povrat
NVO mogle institucionalno primijeniti pri nabavci PDV‐a (samo uz prvi zahtjev za povrat PDV‐a u
dobara i usluga za svoje potrebe. sklopu tog ugovora).
Obveznici, uključujući i NVO,mogu tražiti povrat
PDV-au okviru međunarodnih projekata: snabdi-
jevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih
Povrat PDV-a po osnovu carinskog oslobađanja
projekata pružanja pomoći u kojima je BiH obavezana Prema Zakonu o carinskoj politici BiH, od plaćanja
međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti carinskih dažbina (pa i od plaćanja PDV‐a po
ne budu opterećeni PDV-om. članu 26. tačka 2. Zakona o PDV-u) oslobađa se
slijedeća uvezena roba u mjeri u kojoj to ne
Obveznici, uključujući i NVO, mogu biti oslobođeni
dovoditi do zloupotrebe ili većih poremećaja u
plaćanja PDV-a po osnovu carinskih oslobađanja:pri
konkurenciji:
uvozu dobara za određene, ograničene svrhe,
koje su izričito predviđene Zakonom o carinskoj • osnovne potrepštine koje uvezu javne organizaci-
politici BiH (u tim slučajevima se, pored carin- je ili dobrotvorne i humanitarne organizacije,
skih oslobađanja, može koristiti i oslobađanje od a koje mjerodavni organi ovlaste za njihovu ra-
plaćanja PDV‐a). spodjelu u humanitarne svrhe;
Također, snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru • roba koju osoba ili organizacija registrirana u
projekata koji se finansiraju iz instrumenta pristupne stranoj zemlji šalje besplatno, a bez ikakve ko
pomoći (IPA fondovi) je oslobođeno od obračunavanja mercijalnenamjerepošiljatelja,javnimorganizacija
PDV-a. U ovom slučaju ne radi se o povratu PDV-a, ma ilidrugim dobrotvornim ilihumanitarnim orga-
nego se PDV nikako ni ne obračunava na fakturama nizacijama odobrenimod strane mjerodavnihorga-
vezanim za ovaj projekat, sa obaveznom napomenom naza prikupljanje priloga na dobrotvornim mani-
na samoj fakturi: „Oslobođeno od obračunavanja festacijama u korist siromašnih osoba;
PDV-a u skladu sa članom 29. stav 2. Zakona o PDV-u“. • oprema i uredski materijali koje osobe ili orga-
nizacije, registrirane izvan carinskog područja
BiH, bez ikakve komercijalne namjere poši-
Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata ljatelja besplatno šalju javnim organizacija-
Povrat plaćenog PDV‐a u ovakvim slučajevima ma ili drugim dobrotvornim ili humanitarnim
se vrši podnošenjem zahtjeva za povrat (obrazac organizacijama odobrenim od strane mjerodav-
CD‐PDV 1M), kojeg podnosi investitor (nabavljač) nih organa,aisključivoza zadovoljenjeoperativnih
POREZI 75
potreba ili za ostvarivanje njihovih dobrotvornih vorne organizacije ovlaštene za raspodjelu tih
ili humanitarnih ciljeva. potrepština;
Pod osnovnim potrepštinama se podrazumijeva • roba koju strana organizacija šalje besplatno (bez
roba koja je potrebna za zadovoljenje neposred- komercijalne namjere) humanitarnoj ili dobrotvor-
nih potreba ljudi, npr. hrana, lijekovi, odjeća i noj organizaciji koja ima odobrenje za priku-
posteljina. Nikakve olakšice se ne mogu odobriti pljanje dobrovoljnih priloga;
za alkoholne proizvode, duhan i duhanske proiz-
• oprema i kancelarijski materijal koje strana orga-
vode, kafu, i za motorna vozila osim ambulantnih
nizacija šalje besplatno radi ostvarivanja humani-
kola i specijalnih vozila za prijevoz invalidnih
tarnih ciljeva.
osoba.
Pod osnovnim potrepštinama smatraju se hrana, li-
Oslobađanje od plaćanja carine i PDV‐a se ost-
jekovi, odjeća i posteljina. To svakako ne uključuje
varuje direktno kod nadležne carinarnice.
alkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine, kafu i
motorna vozila (izuzev ambulantnih kola i specijal-
nih vozila za prevoz invalidnih lica).
Carine
Uvoz navedenih roba i opreme oslobođen je plaćanja
Carinski propisi BiH ne sadrže generalno oslobađanje carine samo u mjeri u kojoj to neće dovesti do zlou-
za udruženja i fondacije u pogledu carinskih dažbina. potrebe ili većih poremećaja u konkurenciji.
Prema tome, udruženja i fondacije su obveznici
plaćanja carina i drugih carinskih dažbina koje se, u Drugi uslov za uvoz robe uz oslobađanje od plaćanja
skladu sa važećom carinskom tarifom, obračunavaju carine, jeste da organizacija koja koristi oslobađanje,
na uvoz dobara u carinsko područje BiH. putem svog računovodstva, obezbijedi podatke koji
će nadležnim kontrolnim organima omogućiti uvid u
Udruženja i fondacije mogu koristiti samo ona ca- poslovanje organizacije.
rinska oslobađanja koja su predviđena carinskim
propisima BiH i za druge uvoznike dobara u carinsko Organizacije koje uživaju carinska oslobađanja/
područje BiH. olakšice, ne smiju posuđivati, iznajmljivati ili ustu-
pati, bilo uz naknadu ili besplatno, robu i opremu
Carinska oslobađanja koja se primjenjuju na uvozu koja je predmet oslobađanja plaćanja carinskih
dobara u carinsko područje BiH, mogu se svrstati u dažbina, bez prethodne saglasnosti carinskih organa.
sljedeće grupe: Ukoliko to ipak učine, dužne su naknadno platiti ca-
• carinska oslobađanja koja proizlaze iz rinske dažbine.
međunarodnih ugovora (npr. za diplomatska i kon- Humanitarne, dobrotvorne i druge organizacije,
zularna predstavništva, strane međunarodne or- oslobođene su plaćanja carina i na uvoz:
ganizacije i sl.);
• robe namijenjene žrtvama nesreća;
• carinska oslobađanja za humanitarne organizacije
(ali za tačno određene vrste robe); • robe i predmeta namijenjenih za potrebe slijepih i
hendikepiranih lica.
• carinska oslobađanja koja se odnose na djelatnost
kulture i umjetničkog stvaralaštva; Robe uvezene od strane humanitarnih, odnosno do-
brotvornih organizacija oslobođene su plaćanja ca-
• carinska oslobađanja kod privremenog uvoza op- rinskih dažbina ukoliko su namijenjene za besplatnu
reme. podjelu žrtvama nesreća koje su pogodile područje
Humanitarne organizacije mogu uvoziti dobra u BiH ili kad se stavljaju na besplatno raspolaganje
BiH za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba bez žrtvama nesreća (ali pri tome ostaju u vlasništvu na-
obaveze plaćanja carinskih dažbina ukoliko je riječ o vedenih organizacija).
sljedećim vrstama robe: I za ove robe je propisano da se ne mogu posuditi,
• osnovne potrepštine koje uvezu javne ili dobrot- iznajmiti ili ustupiti, uz naknadu ili besplatno, bez
odobrenja carinskih organa i da se pri njihovoj ra-
76 POREZI
spodjeli mora obezbijediti puna transparentnost - potpuno oslobađanje;
kroz odgovarajuće knjigovodstvene evidencije.
- djelimično oslobađanje.
Od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i pred-
Međutim, oprema namijenjena za potrebe
meti posebno dizajnirani za potrebe slijepih lica,
predstavništava stranih lica, podliježe režimu
kada ih uvoze organizacije koje se brinu za ob-
djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih
razovanje ili pružanje pomoći slijepim licima, uz
dažbina, tj. 3% mjesečno od iznosa uvoznih dažbina
prethodno odobrenje od strane nadležnog organa.
koje bi se obračunale kod redovnog uvoza.
Olakšica se odnosi i na rezervne dijelove, kompo-
nente i pribor koji su namijenjeni za predmete za
potrebe slijepih lica.
Ostale poreske obaveze
Od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i pred-
meti posebno dizajnirani za potrebe obrazovanja, Posebni porezi (akcize/trošarine)
zapošljavanja ili društvenog napredovanja fizičkih Jedinstvenim Zakonom o akcizama u Bosni i Hercego-
ili mentalno hendikepiranih lica kada ih uvoze or- vini (na nivou države) propisano je oporezivanje pro-
ganizacije koje se bave obrazovanjem ili pružanjem meta određenih vrsta proizvoda akcizom/trošarinom,
pomoći hendikepiranim licima, kao osnovnom kao posebnim oblikom poreza. Akcizama se oporezuju:
djelatnošću.
• derivati nafte,
Pravo na oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina
ostvaruje se na osnovu prethodnog odobrenja • duhan i duhanske prerađevine,
nadležnog carinskog organa. • većina bezalkoholnih pića,
Posebna carinska oslobađanja propisana su za djelat- • alkohol i alkoholna pića,
nost obrazovanja, nauke i kulture. Od plaćanja
uvoznih dažbina oslobođeni su obrazovni, naučni i • pivo,
kulturološki materijali sadržani u posebnoj listi koju • vino,
utvrđuje Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
• kafa (sirova, pržena, mljevena i ekstrakti kafe).
Prema carinskim propisima BiH, za potrebe
Iznos akcize po vrstama proizvoda je, po pravilu,
predstavništava stranih lica može se privremeno
određen u apsolutnom iznosu na mjernu jedinicu
uvoziti oprema, pod uslovom da strana država, iz koje
proizvoda koji se oporezuje akcizom (npr. po
se oprema privremeno uvozi, svojim propisima doz-
litru piva 0,20 KM, po litru vina 0,25 KM, po
voljava isti tretman za opremu predstavništava iz BiH.
kilogramu sirove kafe 1 KM itd.).
Pod opremom koja može biti predmet privremenog
Obveznicima obračunavanja i plaćanja akciza
uvoza podrazumijevaju se telekomunikacioni uređaji,
smatraju se samo:
putnička i teretna vozila, računari i slično koji su nami-
jenjeni za službene potrebe stranih predstavništava. • proizvođači tih proizvoda, odnosno
Pod istim uslovima privremeni uvoz je dozvoljen i za
• uvoznici tih proizvoda.
dijelove za tehničko‐tehnološko usavršavanje, zam-
jenu, održavanje, opravku i servisiranje opreme za Prema tome, mala je vjerovatnoća da će se NVO po-
rad predstavništava, s tim da predstavništva imaju javiti kao obveznik akcize.
obavezu da zamijenjene dijelove izvezu u inostrans-
tvo, iste unište pod carinskim nadzorom ili predaju
carinarnici na slobodno raspolaganje. Porez na promet nekretninama u BiH
Privremeni uvoz se vrši na osnovu odobrenja carin- RS
skih organa na rok od godinu dana, a u opravdanim
slučajevima, taj se rok se može produžiti. Za dobra U skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnos-
koja se privremeno uvoze, postoje dva carinska režima: ti transakcije prijenosa nekretnina nisu predmet
oporezivanja.
POREZI 77
FBiH 3. drugi građevinski objekti podignuti na zemljištu.
Zakon o porezu na promet nepokretnosti (eng: „Real Obveznikom poreza na promet nekretnina se, formalno
Estate Transfer Tax“) u BiH je regulisan na nivou 10 – zakonski, najčešće smatra prodavac nekretnine,
kantona. Pod nekretninama čiji se promet oporezuje odnosno ono fizičko ili pravno lice koje prenosi svoje
porezom na promet nekretnina, podrazumijevaju se: dotadašnje vlasništvo nad nekretninom. Međutim, ni ku-
pac (sticalac) nekretnine ne može izvršiti uknjižavanje
1. zemljišta (poljoprivredna, građevinska i drugo
vlasništva nad nekretninom bez dokaza o plaćenom
zemljište),
porezu, tako da on u svakom slučaju garantuje da će
2. poslovne i stambene zgrade (zgrade, poslovni porez na promet nekretnina biti naplaćen od prodavca.
prostori, stanovi, garaže i dr.), Stope poreza na promet nekretnina utvrđene posebnim
kantonalnim zakonima u Federaciji BiHi iznose 5%.
78 POREZI
OSTALO...
OSTALO h) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku
umjetnost;
i) rad umjetničkih ustanova;
Fiskalizacija j) djelatnost biblioteka;
Fiskalizacija se generalno odnosi na propisivanje k) djelatnost arhiva;
obaveze stavljanje u funkciju i evidentiranja pro-
meta pravnih lica preko posebnih uređaja – fiskalnih l) djelatnost muzeja;
kasa/fiskalnih printera koji su povezani za nadležnim m) prodaju preko automata;
poreskim organima preko posebnih uređaja za daljin-
sko očitavanje (terminala). n) djelatnost čistača cipela i nosača;
80 OSTALO
janje fondovima, prilikom obavljanja poslova u) djelatnost biblioteka;
finansijskog posredovanja;
v) djelatnost arhiva;
h) prodaja na tržnicama na malo (pijacama),
w) djelatnost muzeja;
koja se obavlja izvan trgovačkih radnji koje su
rješenjem nadležnog organa registrovane za x) prodaju preko automata;
djelatnost trgovine; y) ulična prodaja sladoleda, lozova, kokica, knjiga
i) prodaja na štandovima i stolovima izvan tržnica i štampe (kolporteri);
na malo, koja se obavlja na mjestima za koje je z) djelatnost čistača cipela, nosača i lica za parki-
nadležni organ izdao odobrenje. ranje automobila;
Obveznici fiskalizacije su također dužni voditi knjigu aa) djelatnosti obrazovanja (predškolsko, osnovno,
dnevnih izvještaja koji sadrži sumirane iznose raznih srednje i visoko) i naučnoistraživačkog rada.
vrsta prometa sa i bez poreza.
Drugim riječima, one NVO koje se bave prometom
U RS-u je obveznik fiskalizacije definisan kao lice robe, odnosno pružanjem usluga (osim gore izuzetih
koje je upisano u odgovarajući registar za promet aktivnosti), dužne su izdavati fiskalne račune putem
robe odnosno za pružanje usluga. Od obaveze evi- fiskalnih uređaja.
dentiranja prometa putem fiskalnih sistema su
oslobođeni: Kao i u FBIH, NVO u RS-u koje spadaju u obveznike
fiskalizacije su dužni voditi knjigu dnevnih izvještaja
j) samostalnog poljoprivrednog proizvođača, u koji sadrži sumirane iznose raznih vrsta prometa sa
slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proiz- i bez poreza.
voda na pijačnim tezgama i porodičnom poljo-
privrednom gazdinstvu; NVO u BiH koje su u obavezi posjedovanja fiskalnih
uređaja i izdavanja fiskalnih računa putem fiskalnih
k) vlasnika samostalne zanatske radnje, u slučaju kasa dužni su obaviti sljedeće radnje:
prodaje sopstvenih proizvoda;
• Od ovlaštenog proizvođača fiskalnih kasa nabaviti
l) umjetničkog i starog zanatstva i domaće radi- ispravan fiskalni uređaj;
nosti na pijačnim tezgama i sličnim objektima;
• Sa ovlaštenim servisom zaključiti ugovor o servi-
m) bankarsko pravno lice, u slučaju da obavlja fi- siranju i tehničkoj podršci svoga fiskalnog sistema;
nansijske transakcije preko bankarskih računa;
• Uredno popuniti i potpisom i pečatom ovjeri-
n) energetska, komunalna, telekomunikaciona ti Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju te predati
i druga javna preduzeća koja naknadu za pro- Zahtjev ovlaštenom servisu s kojim ima potpisan
datu robu, odnosno pružene usluge naplaćuju ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci, koji u
ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje njegovo ime isti šalje Poreznoj upravi;
preko mjernih instrumenata (električna ener-
gija, gas, grijanje, voda, telefon i dr.); • Putem ovlaštenog servisa podnijeti zahtjev i pot-
pisati ugovor o korištenju GPRS usluga sa nekim
o) poštanske aktivnosti i prevoz i isporuku od telekomunikacijskih operatera ili drugih sub-
poštanskih pošiljki; jekata koji osiguravaju GPRS mrežu, a s kojima je
p) advokatske djelatnosti; ovlašteni proizvođač zaključio ugovor;
q) obavezno socijalno osiguranje; • Nakon obavljene inicijalne fiskalizacije, ovlašteni
servis isporučuje „fiskalizirani” fiskalni uređaj ob-
r) djelatnost vjerskih organizacija;
vezniku, a obveznik je u roku od dva dana nakon
s) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku isporuke fiskalnog sistema obavezan početi eviden-
umjetnost; tiranje prometa preko istog.
t) rad umjetničkih ustanova; Važno je napomenuti da obaveza evidentiranja pro-
meta putem fiskalnog uređaja nije povezana sa reg-
OSTALO 81
istracijom za PDV. Drugim riječima, bez obzira da li stečene kriminalnim radnjama ili činom učešća u
je NVO registrovana ili nije registrovana za PDV, ista takvim radnjama;
je obavezna izdavati fiskalne račune u slučaju da vrši
• učešće ili udruživanje radi izvršenja, pokušaja
promet za kojeg postoji obaveza evidentiranja istog
izvršenja, odnosno pomaganja, podsticanja,
putem fiskalnih uređaja.
olakšavanja ili davanja savjeta pri izvršenju bilo
koje od navedenih radnji.
Zakon o sprječavanju pranja novca Pranjem novca smatrat će se i to kada su radnje
kojima je stečena imovina koja se pere izvršene na
Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih teritoriji druge države.
aktivnosti (u nastavku pod zajedničkim nazivom
„sprječavanje pranja novca“) regulisano je Zakonom Finansiranje terorističkih aktivnosti podrazumijeva:
o sprječavanju pranja novca, za čije sprovođenje je • osiguravanje ili prikupljanje sredstava, na bilo koji
nadležan Finansijsko-obavještajni odjel koji djeluje način, direktno ili indirektno, s namjerom da budu
u okviru Državne agencije za istrage i zaštitu BiH. upotrijebljena ili sa znanjem da će biti upotrije-
Finansijsko-obavještajni odjel prima, prikuplja, bljena, u potpunosti ili djelimično, za izvođenje
dokumentira, analizira, istražuje te prosljeđuje terorističkih akata od strane terorista pojedinaca
državnom tužilaštvu informacije, podatke i doku- i/ili od strane terorističkih organizacija;
mentaciju koja je primljena u skladu sa zakonom i • pod finansiranjem terorističkih aktivnosti sma-
drugim propisima BiH, a odnosi se na sprječavanjem tra se i podstrekivanje i pomaganje u osigura-
pranja novca. vanju i prikupljanju imovine, bez obzira da li je
Odjel ostvaruje međunarodnu saradnju u oblas- teroristički akt izvršen i da li je imovina korištena
ti sprječavanja pranja novca, te osigurava za izvršavanje terorističkog akta.
stručnu pomoć državnom tužilaštvu u finansijsko- NVO je dužna izvršiti procjenu rizika, kojom će utvr-
obavještajnom domenu. diti stepen rizičnosti klijenta s kojim posluju, samog
Zakonom o sprječavanju pranja novca, kojim poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, a sve u
su definirani zadaci i nadležnosti Finansijsko- vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca
obavještajnog odjela, propisani su zadaci i obaveze ili finansiranja terorističkih aktivnosti.
lica (obveznika prema Zakonu o sprječavanju pranja Navedene mjere procjene rizika, tj. identifikacije i
novca) na način da su utvrđene mjere i odgovornos- praćenja klijenta, poduzimaju se prilikom:
ti za otkrivanje, sprječavanje i istraživanje pranja
novca. • uspostavljanja poslovnog odnosa s klijentom;
U smislu Zakona o sprječavanju pranja novca, pranje • obavljanja transakcija u iznosu 30.000 KM ili više
novca podrazumijeva: bez obzira da li je transakcija obavljena u jednoj
operaciji ili u nekoliko evidentno povezanih tran-
• zamjenu ili prijenos imovine, ako je ta imovina sakcija;
stečena kriminalnim radnjama, a s ciljem pri-
krivanja ili zataškavanja nezakonitog porijekla • postojanja sumnje u vjerodostojnost i adekvat-
imovine ili pružanja pomoći nekom licu koje je nost prethodno dobivenih informacija o klijentu ili
umiješano u takve aktivnosti radi izbjegavanja za- stvarnom vlasniku;
konskih posljedica počinjenih radnji; • postojanja sumnje na pranje novca ili finansiranje
• prikrivanje ili zataškavanje prave prirode, mjes- terorističkih aktivnosti u pogledu transakcije ili
ta porijekla, raspolaganja, kretanja, prava na ili klijenta bez obzira na iznos transakcije.
vlasništva nad imovinom ako je ta imovina stečena U skladu sa gore navedenim činjenicama, udruženja
kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim i fondacije su dužne, u okviru mjera identifikacije i
radnjama; praćenja, izvršiti:
• sticanje, posjedovanje ili korištenje imovine
82 OSTALO
• utvrđivanje identiteta klijenta i provjeru njegovog
identiteta na osnovu dokumenata, podataka ili in-
formacija dobivenih od autentičnih i objektivnih
izvora:
- ukoliko je riječ o pravnom licu, to podrazumijeva
izvršiti uvid u original ili ovjerenu kopiju dokumen-
tacije iz sudskog ili drugog javnog registra koju
u ime pravnog lica dostavi zakonski zastupnik ili
opunomoćenik pravnog lica;
- ukoliko je riječ o fizičkom licu, to podrazumijeva
izvršiti uvid u važeći identifikacioni dokument kli-
jenta;
(Tom prilikom će se izvršiti i utvrđivanje identiteta
zastupnika, direktora, rukovodioca, opunomoćenika
pravnog lica);
• utvrđivanje stvarnog vlasnika;
• dobivanje podataka o svrsi i namjeni prirode po-
slovnog odnosa ili transakcije;
• redovno praćenje preduzetih poslovnih aktivnosti
klijenta.
Udruženje i fondacija dužni su definirati procedure
za provođenje gore navedenih mjera kroz svoje in-
terne akte.
OSTALO 83