Potražnja je spremnost osoba da u

određenom trenutku i na određenom

mjestu kupi određenu vrstu dobara ili
usluga uz različite cijene.
Zakon opadajuće potražnje ukazuje da
pri rastu cijena, opada potraživana
količina, ali samo pod uvjetom da su svi
ostali
čimbenici(ponuda,kvaliteta,potrebe)ostal
i nepromijenjeni i obr.
Zašto tražena količina opada kad cijena
raste? 1.zbog učinka supstitucije-kad
cijena dobra raste,zamijenit će ih druga
sličnim dobrima. 2.zbog učinka
dohodka-nakon povećanja cijena,mi smo
siromašniji pa ćemo smanjiti potrošnju
tog dobra.
Krivulja potražnje je grafičko
predočenje rasporeda potražnje.Faktori
koji utječu na krivulju
potražnje:prosječne razine dohotka,
veličina pučanstva, cijene, raspoloživost
srodnih dobara, ukusi ili preferencije,
posebni utjecaji.
Pomak krivulje potražnje-promjena
potražnje se zbiva onda kada se
pomakne jedan od elemenata na kojima
se temelji krivulja potražnje. Ta se
promjena može objasniti kroz faktore
koje utječu na krivulju potražnje.
Tržišna krivulja potražnje za sve
potrošače izvedena je horizontalnim
zbrajanjem krivulja potražnje svakog
potrošača.
Ponuda je spremnost proizvođača da u
određeno vrijeme i u određenom mjestu
ponudi određenu količinu neke robe za
različite cijene. S povećanjem cijene
proizvoda raste i njegova ponuđena
količina.
Krivulja ponude pokazuje vezu između
njegove tržišne cijene i količine tog
dobra koju su proizvođači voljni
proizvesti i prodati, kada se ostale stvari
ne mijenjaju.
Što određuje krivulju ponude?Troškovi
proizvodnje-kada su troškovi
proizvodnje nekog dobra niski u odnosu
na tržišnu cijenu, za proizvođača je
unosno nuditi vrlo mnogo. Kada su
troškovi proizvodnje visoki u odnosu na
cijenu, poduzeće proizvode malo,
prelaze na proizvodnju drugog proizvoda
ili prestaju s radom. Cijene utroška i
1
tehnološka unaprjeđenja- cijene utroška
jesu rad, energija, postrojenja pa kad su
cijene nafte brzo rasle to je
proizvođačima povećalo cijenu energije i
troškove proizvodnje i smanjilo njihovu
ponudu. Tehnološka unaprjeđenja koja
se sastoje od promjena što smanjuju
količinu utroška neophodnih za
proizvodnju iste količine proizvodnje.
Cijene povezanih dobara-kada cijena
jednog proizvoda raste ponuda će
drugog supstituta opadati. Politika
države-zakoni o porezima i minimalnim
nadnicama mogu znatno povećati cijene
utrošaka, dok smanjenje carina i
povećanje kvota dovodi do povećanje
ponude. Posebni utjecaji-vrijeme,
industrija računala, struktura tržišta,
inovacije, očekivanja.
Pomak krivulje ponude- ponuda se
mijenja kada se mijenja bilo koji utjecaj
osim vlastite cijene robe. Ponuda se
povećava ili smanjuje kad se ponuđena
količina povećava ili smanjuje pri svakoj
tržišnoj cijeni. S porastom cijene
proizvoda proizvedenoj u određenoj
grani raste i ponuđena količina. Vrlo je
važan stupanj do kojeg će ponuđena
količina rasti kao odgovor na povišenu
cijenu. U nekom slučajevima viša cijena
će prouzročiti naglo veliko povećanje
ponuđene količine, dok u drugim
slučajevima vrlo veliko povećanje cijene
neće prouzročiti značajno povećanje
količine.
Elastičnost potražnje- elastičnost
potražnje na cijenu(cjenovna elastičnost)
mjeri koliko se mijenja količina traženog
dobra kada se mijenja njegova cijena. Za
nužna dobra poput hrane, ogrjeva,
cipela, potražnja je uglavnom
neelastična a za luksuzna dobra
cjenovno elastična. Ona dobra koja
imaju izravne supstitute uglavnom imaju
elastičniju potražnju od dobara koja
nemaju supstitute. Cjenovna elastičnost
potražnje=postotna promjena tražene
količine/postotna promjena cijene.
Kategorije cjenovne elst.- 1.potražnja
elastična na cijenu ED>1 – kad 1 posto
promjene cijene izazove više od 1 posto
promjene tražene količine. Smanjenje
cijena povećava ukupni prihod.
2.potražnja neelastična na cijenu Ed<1 –
kad 1 posto promjene cijene izazove
2
manje od 1 posto tražene količine.
Smanjenje cijena smanjuje ukupni
prihod. 3.jedinična els.potražnje Ed=1 –
kad je postotna promjena količine
potpuno iste veličine kao postotna
promjena cijene. Smanjenje cijene ne
dovodi do promjene ukupnog prihoda.
Elastičnost potražnje ovisi o:
neophodnosti dobra, ima/nema
supstituta, vrijeme na raspolaganju-
kratkoročno je elas.potražnje blizu nule,
a dugoročno se povećava, veličina
izdataka za neko dobro u odnosu na
budžet, broj mogućih upotreba
proizvoda, očekivanja o budućem
kretanju cijena.

Elastičnost ponude- elas.ponude na

cijenu=postotna promjena ponuđene
količine/postotna promjena cijene.
Faktori koji određuju elas.ponude:
lakoća kojom se može povećati
proizvodnja u industriji, vremensko
razdoblje- u kratkom razdoblju ponuda
je vrlo cjenovno neelastična, u dužem
razdoblju ponuda je elastična.
Kategorije elastičnosti ponude: 1.
savršena neel.ponuda- nju predočuje
okomita krivulja ponude, ponuđena
količina je savršeni fiksna. 2.beskonačno
elas.ponuda- nju predočuje vodoravna
krivulja ponude, nezamjetljiv pad cijena
uzrokuje pad ponuđene količine na nulu
dok će najbliži rast cijena dovesti do
beskonačno velike ponude.
Monopol je tržišna struktura u kojoj
postoji samo jedan proizvođač, u kojoj
postoje bliski supstituti za dobro koje on
proizvodi i kojoj postoje zapreke ulasku.
Gl.razlozi koji dovode do monopola:
1.posjedovanje strateških sirovina ili
isključivo poznavanje proizvodnih
tehnika 2.patentna prava za proizvod ili
proizvodni proces 3.potrebna dozvola
države za obavljanje te djelatnosti ili
uspostavljanje vanjskotrgovinskih
zapreka kako bi se isključili strani
konkurenti. 4.veličina tržišta može biti
takva da ne omogućuje više od jednog
poduzeća optimalne veličine 5.postojeće
poduzeće provodi politiku određivanja
cijene-zapreke ulasku tj.politiku cijena

3
kojom se želi spriječiti ulazak novih
poduzeća u taj sektor.
Budući da postoji samo jedno poduzeće
u industriji onda je krivulja potražnje
poduzeća jednaka krivulji potražnje
industrije, te onda ima negativan nagib.
Monopolist maksimizira svoj profit tamo
gdje je MR=MC, tj.tamo gdje zadnja
jedinica koju prodaje donosi dodatni
prihod upravo jednak njegovu dodatnom
trošku.
Krivulja MC nije krivulja ponude
monopolista kao što je kod potpune
konkurencije, monopolist određuje i
cijenu i količinu proizvoda dok u
potpunoj konkurenciji proizvođač
određuje samo količinu.
Bilateralni monopol je takva tržišna
struktura koja se sastoji od samo jednog
prodavača (monopolista) i samo jednog
kupca (monopsonista). Cijena se
određuje neekonomskim faktorima,
poput pregovaračke moći, vještine i dr.
Bilater.monop.je vrlo čest na tržištima
rada, gdje radnici organiziraju u
sindikate i suprostavljaju samo jednom
poslodavcu ili poduzećima
organiziranim u trgovinsku udrugu.
Čisti monopol postoji onda kad: samo
jedan proizvođač proizvodi određeni
proizvod, nema dobrih supstituta za taj
proizvod, nema slobodnog (ili nema
uopće) pristupa drugima proizvođačima,
proizvodnji i tržištu.
Pravni monopol nastaje kada je nekim
pravnim propisom napravljena prepreka
slobodi ulaska u posao.
Naravni monopol nastaje onda kada
pojedini proizvođač koristi jedinstveni
naravni izvor pa jedan proizvođač
opskrbljuje cijelo tržište dotičnim
proizvodom uz cijenu koja je niža od
cijene koja bi postojala da nekoliko
proizvođača sudjeluje u proizvodnji i
ponudi tog proizvoda.
Državno-regulirani monopol postoji kad
je veličina tržišta mala u odnosu na
optimalnu veličinu postrojenja, imamo
slučaj ''prirodnog'' monopola, odn.slučaj
u kojemu tržište ne može podnijeti više
od jednog poduzeća optimalne veličine
koje stoga postaje ''prirodni'' monopolist.
U takvim okolnostima država se može
umiješati tako da sama preuzme

4
poslovanje tog poduzeća, ili da regulira
cijene.
Monopolistička konkurencija je stanje
na tržištu gdje vlada velika konkurencija
između proizvođača ali s diferenciranim
proizvodima. Ti se proizvodi obično
malo razlikuju od ostalih proizvoda.
Obilježja: u grani postoji mnogo malih
tvrtki, nove tvrtke mogu lako ulaziti i
izlaziti iz grane, proizvodi svih tvrtki su
u blažoj mjeri različiti, dakle nisu
istovjetni, postojanje velikog broja tvrtki
i jednostavnost ulaska novih tvrtki
omogućava da se u takvim uvjetima
cijene i profiti zadržavaju na nižoj razini,
u dugoj su ravnoteži u monopolističkoj
konkurenciji cijene veće od graničnih
troškova dok su ekonomski profiti
svedeni na nulu, diferencijacija
proizvoda dovodi do opadajuće krivulje
potražnje svakog prodavatelja.

Oligopol je tržišna situacija gdje postoji

mali broj, svega nekoliko prodavača
nekog proizvoda od kojih svaki ima
značajan udio u ukupnoj ponudi.
Proizvod može biti: homogen- čisti
oligopol, raznolik-nesavršeni oligopl.
Oligopolisti se svjesni međuzavisnosti
svojih poslovnih poteza, stoga svi
nastoje predvidjeti reakcije ostalih.
Svaki potez jednog oligopoliste dovodi
do promjene kod svih svih ostalih.
Modeli oligopola: 1. model nezavisnog
djelovanja oligopoliste-svaki oligopolist
donose poslovne odluke samostalno.
2.model međuzavisnog djelovanja
oligopolista-rezultat je jedinstvena
cijena, oligopolisti sklapaju sporazume,
javne ili tajne, ili pak surađuju bez
sporazuma-tajni sporazumi:karteli i
cjenovno predvodništvo.
Karteli su organizacije neovisnih
poduzeća koja proizvode slične
proizvode i zajedno posluju da bi
povećali cijene i ograničili količinu
5
proizvodnje. 2 tipična oblika: 1.karteli
kojima je cilj maksimizirati zajedničke
profite. 2.karteli kojima je cilj raspodjela
tržišta.
Cjenovno predvodništvo je oblik tajnog
sporazuma u kojemu jedno poduzeće
odredi cijenu, a druga ga slijede stoga
što je to za njih probitačno ili što žele
izbjeći neizvjesnost glede reakcije
konkurenata.
Konkurentske grane – jedan od
temeljnih oblika tržišne strukture. Tu
spadaju one grane odn.djelatnosti koje
imaju dvije temeljne karakteristike:
1)sadrži velik broj tvrtki u grani i govori
se o velikom broju manjih tvrtki
2)predstavlja mogućnost novim tvrtkama
da jednostavno ulaze ali i napuštaju
djelatnost. Kao rezultat takvog stanja
postavlja se tendencija intenziviranja
konkurencije među proizvođačima, a
takva konkurencija drži cijene i profite
na niskoj razini, privući će nove
proizvođače, povećavajući potom
količinu intenzivirajući konkurenciju, a
što potiskuje cijene i profite. Takvo
stanje nije u korist proizvođača, oni nisu
u stanju učiniti ništa što bi ih zaštitilo jer
su ti drugi proizvođači brojniji.