Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

TEMA: MEHANIZACIJA U GRAĐEVINARSTVU

POJAM:
Mehanizacija označava primjenu mašina u izvršenju radnih procesa u različitim tradicionalnim
djelatnostima: poljoprivredi, šumarstvu i građevinarstvu. U suštini, radi se o tome da
mehanizacija nekog procesa teoretski počinje onog časa kad čovjek počinje koristiti
IZVANBIOLOŠKU ENERGIJU (gravitacionu, toplotnu, elektroenergiju,...)

RAZLOZI POJAVE I EFEKTI:

Čovjek je, radeći, oduvijek nastojao da poveća efekat i olakša svoj napor, tamo gdje je on bio
naročito izražen. (Energija kojom raspolaže (koju troši) čovjek i njegova snaga nije velika).
ORUĐA-ALATI: poluga, točak, čekić, sjekira.... još uvijek zahtijevaju znatno korištenje
ljudske energije ali olakšavaju rad!
DEF.: Alat je sredstvo kojim čovjek djeluje na materijal-predmet rada snagom vlastitih mišića
(neposredno opterećenje ljudskog tijela pri radu je u prosjeku 20-25kg).
Potrošnja energije kod čovjeka: odmor 15.000kJ/d; srednje težak rad 20.000kJ/d; vrlo težak rad
25.000kJ/d. Iskorištenje energije za rad 10-20% (1500-4000kJ/d ili približno 1kWh!?)

HISTORIJSKI RAZVOJ-energetska revolucija:

Usavršavanje načina korištenja izvanbiološke energije
FT
A
R
D

1891.
god.
1885.
1769. god.
god.

točak parni stroj SUS motor -elektro nukl. solar,vjetar,valovi

-5000 god. –230 god. –120 god. –115 -65 -30 0=2006

ENERGENTI I VRSTE ENERGIJE:

Energetska revolucija: prelazak sa (dostupnih) izvora energije manje efikasnosti na izvore (uz
otkrivanje) veće efikasnosti. Energenti su prirodne materije nositelji energije.
HEMIJSKA ENERGIJA (energija veza u jedinjenjima)
POTENCIJALNA (gravitacija – snaga vode)
KINETIČKA (vjetar, valovi)
TOPLOTNA (drvo, ugalj, nafta, plin)
ELEKTRIČNA
ELEKTROMAGNETSKA
NUKLEARNA
Primarna (sadržana u prirodnim nositeljima, energentima)- sekundarna (transformirana iz
energenata) – korisna (upotrebljiva za vršenje rada-usluga, za zadovoljenje potreba)

str.1
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

UZROCI I ZAHTJEVI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE:

-Obim i težina građevinskih radova
-Potrebni kvalitet i ujednačenost proizvoda
-Zahtijevani rok izvršenja
-Ekonomski zahtjevi (troškovi)
-Socijalni (humani) zahtjevi

PRIMJER:
a)1m2 stambenog objekta ima masu oko 2tone; soliter sa 100 stanova po 65m2 ima ukupnu
masu od 13.000 tona.
b) 1m2 srednje teškog puta ima izgrađenu masu od 5tona; 1km tog puta širine 8 metara ima
ukupnu masu 40.000 tona.
Oba objekta je zbog obima, ali i zbog fizičko-geometrijskih karakteristika skoro nemoguće
napraviti bez odgovarajućih mašina. Dalje, očito je da su potrebe za mehanizacijom u
niskogradnji veće.
(1 bager na iskopu zemlje zamjenjuje 100-120 radnika; 1 kamion na transportu zemlje na
udaljenost 2km zamjenjuje 300 radnika; 1 skrejper na iskopu, transportu (500m) i razastiranju
zemlje zamjenjuje 6000 radnika!)

POKAZATELJI:
- Stepen zahvata radova mehanizacijom: udio, u ukupnoj količini, radova koji se
izvršavaju mašinama, (0,5-0,8; u niskogradnji i do 0,9)
- Stepen mehano-opremljenosti: odnos vrijednosti mehanizacije prema ukupnom
godišnjem prihodu preduzeća (gradilišta)
FT

- Stepen energije: iznos instalirane snage građevinske mehanizacije na jednog uposlenog

radnika,
A

- Stepen iskorištenja mehanizacije: odnos stvarnog radnog vremena mehanizacije, prema

R

ukupno raspoloživom radnom vremenu. (0,6-0,9)

D

TEMA: MAŠINA

POJAM:
Mašina je složeni mehanički sklop koji ima barem jedan pokretni dio,koristi pogonsku energiju
putem motora, a služi za izvršenje nekog korisnog efekta: rada, kretanja i sl.

GLAVNI ELEMENTI:
kućište/šasija – pogonski motor – transmisija – radni organ
Kućište 'nosi' mašinu; pogonski motor pretvara dovedenu energiju u korisan rad;
Transmisija = prijenos mehaničkog efekta sa pogonskog motora na radni organ, uz neophodne
transformacije;
Radni organ - dio mašine koji je u neposrednom kontaktu i preko kojeg se ispoljava mehanički
efekat na predmet rada.

kućište M

radni organ transmis.

str.2
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
Stepen korisnog dejstva η – odnos količine izvršenog mehaničkog rada i količine dovedene-
izvršeni.korisan.rad
utrošene energije η =
utrošena.energija

VRSTE POGONSKIH MOTORA: parne mašine na ugalj η=0,15-0,25

benzinski motori SUS η=0,25-0,30
dizel motori SUS η=0,38-0,40
elektromotori η=0,70-0,90
U građevinskim mašinama se najčešće sreću dizel motori (80%) i elektromotori.

Relativna energetska moć: drvo 3.000 kJ/kg; ugalj 8.000kJ/kg; nafta 41.000 kJ/kg; gas
42.000kJ/kg. (el.energija 1kWh=3600kJ)

VRSTE TRANSMISIJA:

MEHANIČKA: Prijenos direktan, uz pomoć nekog mehaničkog sredstva: lanca, zupčanika,

kaiša, doboša, lamele, vratila i sl. Prednost: direktna i efikasna (bez proklizavanja) – koristi se
za upravljačke elemente. Mana: osjetljivost na naglu promjenu režima rada (lom, prekid i sl.)

KOMPRIMIRANI ZRAK: Sistem: kompresor+ rezervoar k.z.+cjevovod. Veliki gubici energije

= skupa! Radni pritisak 0,6-1,0MPa. Komprimirani zrak se grije i mora se hladiti, jer gubi
potrebna svojstva (pritisak!). Koeficijent prijenosa efekta svega 10%. Mnogo se primjenjuje za
težak režim rada (fleksibilna); radne mašine jednostavne.
FT

ELEKTROMAGNETSKA: Najbolja transmisija sa stanovišta utroška-gubitka energije,

prijenosa i osjetljivosti na promjene režima rada («udar»). Ograničena primjena na stacionarne
A

uređaje i postrojenja.
R

HIDRAULIČKA: Sistem: rezervoar sa uljem, uljna pumpa, cjevovod u zatvorenom krugu.

D

Veliki koeficijent prijenosa efekta 80%. Sa relativno malim pogonskim motorom (hidraulične
pumpe) postižu se veliki efekti na izlaznom organu: p = F1/A1 = F2/A2, A1<<A2 => F2>>F1
(veliki radni pritisak 10-20 MPa). Mana: efektivni hod klipa u cilindru do cca. 2000 mm.

UČINAK MAŠINA:

«Sposobnost mašine da u određenom vremenskom intervalu izvrši izvjesnu količinu rada

(napravi određeni efekat) uz odgovarajući kvalitet.»

PROIZVOĐAČKI-NOMINALNI – učinak mašine koji je ustanovio proizvođač, pri

idealizovanim uvjetima rada. To je teoretski učinak (Ut).
PLANIRANI/PROGNOZIRANI/PRAKTIČNI-RADNI UČINAK (Up)– očelivani učinak te iste
mašine u konkretnim, specifičnim uvjetima rada, sa određenim materijalima i rukovaocem.
Uvijek je manji od teoretskog, s obzirom na otežavajuće – nepovoljno djelovanje faktora.
Utjecajnih faktora ima jako puno (oko 200) ali većina njih nije uopće istražena niti valorizirana,
radi korištenja za praktične svrhe.
STVARNI UČINAK – učinak koji mašina ostvari radeći u konkretnim prilikama; utvrđuje se
mjerenjem obima izvršenog rada i služi za korekciju planiranog učinka

GLAVNE GRUPE UTJECAJNIH FAKTORA:

- utjecaji materijala....................................Ka
- utjecaji uvjeta rada na radnom mjestu.....Kb
- utjecaji organizacije rada.........................Kc

str.3
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

Up = Ut x Ka x Kb x Kc

Učinak mašine ima veliki značaj za utvrđivanje potrebnog vremna za rad, sa svrhom planiranja
budućih radova: t=Q/Up. (Podbačaj plana je češće greška onog koji planira, nego onog koji
radi)

Jedna ista mašina uvijek ima različite efekte – učinke ukoliko se promijeni bilo koji od
utjecajnih faktora. Posebno, promjena učinka ovisi i o starenju mašine.

FT
A
R
D

str.4