You are on page 1of 136
Vedski spis Vedski spis Yoga Vasistha Copyright © 1999. Nebo na Zemilji d.0.0. Sva prava pridrana Nakladnik: Nebo na Zemiji d.o.0, Domobranska 1, 10000 Zagreb Urednik: Gordana Sibila Prijevod: Zlatko Novak, Rade Sibila Naslovnica. Ervin Sil Tisak: FISTER ISBN 953-6427-44-3 | harishijeve vedske znanosti mogu se dobiti na adresi nakladnika i na te: | 01/37 73 855 ili 01/29 80.663 | ili putem elektronske poste (e-mail): rsibila@alf.tel.hr Posjetite internet stranice Saveza TM: hetp//swww.mcero.net Obavijesti o programu transcendentalne meditacije, TM-sidhi, Maharishijeve ayurvede i o drugom znanju iz, podrugja Ma- SADRZAd * uvop Glayni likovi PRVA KNJIGA Vairagyaprakarana - O bestrasnosti Priga o Suki DRUGA KNJIGA ‘MumukSuvyavaharaprakaranam ~ ponasanj (ravitelja ili Zudnji za oslobodenjem TRECA KNJIGA Utpattiprakaranam - O izvorw kreacije Prita 0 Akasadi Prita 0 Lili Priga o Karkati iéa o sinovima Indua Prifa o Ahalyi rita o manasu (duhu) rita o bali (djetaku) Priga o siddhi Sambariki i kralju Lavani CETVRTA KNJIGA Sthitiprakaranam - O odréavanju kreacije Priga o Sukri Priga o Dami, Vyali i Kati Bhasi i Drdhi Priga o Kaci PETA KNJIGA Upasamaprakaranam - O rastvaranju kreacije Priga o kralju Danaki, radarsij Prita o Punyi i Pavani Prita 0 velikom kralju Bali Prita o Pratladi Prita o Gadh Priga 0 Uddalaki Priga 0 Suraghi Priga 0 Bhasi i Vilasi Priga 0 Vitahavyi SESTA KNJIGA Nirvanaprakaranam - Q ostobodenju Priga o Bhusundi Deva pada Priga o bilva plodu Priga 0 Sil, Stjeni Priga 0 Arduni Prifa o stotinu Rudi Prita o zloduhu Vetali Priga o kralju Bhagirathi Prita o Sikhidvadi Priéa o Kaci Priga o Mithya purus, nepostojeéoj osobi Priga 0 Vipaséitu Prita o Bhmgi rita o IkSvakuu Priga o mudracu i loveu 30 32 32 33, 39 39 43 45 47 49 SI 52 56 37 39 64 67 n 2 16 81 86 90 95 98. 97 103 103 104 120 120 121 128, 120 129 i uvop Yoga Vasistha, poznata i kao Vasistharamayana ili Yoga Vasiithamaharamayana, drevni je vedski-spis od oko 29.000 stihova ili oko 36.000 grantha (dvostrukih slogova), a napisao ga je MaharSi Valmiki, autor Ramayane. Osim te potpune kknjige 2vane i Bfhad (velika) Yoga Vasistha postoji i skragena verzija Yoga Vasisthe zvana Laghu (mala) Yoga Vasiitha Laghu Yoga Va8i8tha sadrZi oko 6.000 grantha, a rijedi su istoyjetne Brhadu Yoga Vasisthi samo Sto su izbaceni dugi opisi i EeX¢a ponavijanja, Djelo je vjerojatno skratio pandit ‘Abhinanda iz. Ka’mira, Yoga Va8istha je poznata i pod imeni- ima Arsa Ramayana, Pnjana Vasistha, Maha Ramayana, Vasistha Ramayana ili Vasistha. Glavni sadraj Yoga Vasithe je razgovor Rame i Vasite Mladi: Rama, sin kralja DaSarathe i avatar ViSnua, do tog ‘renutka jo nije prepoznao svoj bozanski status. Suoten s as- tom i Sirenjem vlastite svijesti taZi savjet i poduku od MaharSija Vasisthe. ‘Yoga Vatistha jedinstveno je djelo vedske knjizevnost. Visoko je cijenjena zbog svoje praktitne filozofije Zivota Sam studij ovoga veliganstvenoga vedskog spisa moze pomoéi svakom Zovjeku na njegovom putu prema boZansko} svijesti jedinstva. Za traZioca najvisega biazenstva, Yoga ‘Vasidtha je poput nektara, Ona je riznica praktigne mudrost a one w transcendentalnoj svijesti. Pritama i analogijama objanjava vrhunsko znanje. Jezik i stil Yoga Vasisthe elegan- {an je i poetitan, djeluje blagotvorno na duh i na sree. Tekst obiluje metaforama, priéama i razmatranjima, sve u kontekstu razgovora Rame i Vasitthe. U vige od 50 priga artikulira reli- giozno i filozofsko uenje. Yoga Vasistha smatra da je najvise Tjudsko ostvarenje postati osloboden za Zivota, dosizanje stan- ja divan mukte ~ stanja Kkozmitke svijesti. To je stanje oslobodenja gdje se i dalje vodi djelatan Zivot ali bez vezi- vanja za plodove djelovanja ili poistovjeéenja s djelovanjem. Vecina vedskih spisa Boda je objava predanicima, a Yox: Vasistha je prita za Boga, u kojoj mudrac Vasistha podutava kraljeviéa Ramu, sedmu inkarnacija Vignua. Ovo djelo sadrZi istinsko znanje o stvaranju univerzuma. Filozofija Yoga \Vasisthe filozofija je vedante. Njezino je glavno wenje da je sve svijest; iz svijesti sve proizazi; duh i materija su tek razligti oblici svijesti; svijet je takav kakvim ga Eovjek vidi, 4], kakva je njegova svijest. Svijet je u oku promatraga. Univerzam nije nigta drugo doti igra svijesti - veda lila. Yoga Vasistha drZi da je vrhunac Ijudskoga djelovanja postignuée oslobodenja u tekucem Zivotu, ostvarenje statusa divan mukte. U tom stanju Zovjek vodi djetatan, svjetovan Zivot, ali bez vezivanja ili poistoyjeéivanja, Sest knjiga ili prakarana Yoga Vasi8the sastoje se od objanjenja koje Rami daje Vasista i opisuju Ramina progre~ sivna stanja spoznaje, sve do konatne samospoznaj. Pribvaéanjem objainjenja mudraca, Rama nalazi w sebi svoj status avatara Sija je duznost da uni8ti zlo w ulozi radarsija (Kraljevskog mudraca), te da u ulozi dharmarada uspostavi i odréi red w drustvu. U tom statusu on odrazava integraciju najvigega duhovnog znanja s praktiGnim svakidaSnjim duznostima, rva knjiga Vairdgyaprakarana ili "O bestrasnosti", opisu- Oprvaks skarana ili "O bes je stanje odmaka kao posljedicu rasta transcendentalne svi- YOGA VASISTHA - prva knjiga - 0 BESTRASNOSTI 2 jest Nakon to se je ktaljevié Rama vratio s hodota8éa osjetio je ispraznost materijalnoga Zivota dua i tjela te se povlagi iz drustyenog i politi¢kog ivota, DaSaratha, njevog otac, ofajan zbog takva ponaanja, pozdravlja dolazak MaharSi Vi8vamitre iobeéava da ée mu ispuniti svaku Zelju. MaharSi traZi od kral- ja da mu Rama pomogne u borbi protiv asura, DaSaratha odbija s obrazlozenjem da je Rama premlad za borin i nudi sebe i svoju vojsku. U nastalom nesporwaimu posreduje Maharsi Vaiistha. Vasistha objasnjava da su tuga i odmak koje Rama osjeéa simptom duhovnog razvoja, Rama objanjava svoje osje¢aje, svoju odbojnost prema materijatnom i wzalud- nost Zivota ("Sva biéa ovoga svijeta radaju se da bi umrla, i uumiru da bi se rodila, @pruga knjiga Mumukiuyyavaharaprakaranam iti “O ponaSanju trazitelja ili Zudnji za oslobodenjem”, objasnjava tlogu viastitoga nastojanja u razvoju prema ostobodenju. U ovom poghaviju Vasistha objasnjava prirodu. mokie (oslobodenja), pritodu ahamkare (ega ih jastva), znatajke divan mukte i odnos pojedinca i univerzuma. Cetiri znagajke stabilizacije ranscendentalnog stanja (euriya) su: Santi (st pljivost, spokoj duha), vicara (istraZivanje sebstva), samtosa (zadovoljsivo, ispunjenje duha) i sadhu sanga (drwienje § mudrima. * — Priéa o Suki - prosvjetljenje treba potvrdu guru Q@tTreéa knjiga Uipattiprakaranam ili "O izvoru kreacije", govori o ulozi svijesti u stvaranju univerzama. Svi univerzu- mi su saukaipe (namjere) duha, a potjetu iz. jedne svijesti (Caitanya). Parabrahman (apsolutna svijest) o€ituje se kao Brahma, Stvoritelj. Patem sljedecily prita ilustriraju se razne rayni kreacije, Priga o AkaSadi (sinovinta Akise) - opis nastanka kreacije * Priga 0 Lili ~ priga o iluziji (mayi) pojavnoga svijeta Univeraum je tek racnolikost maye, a njegovo zbilisko stanje je éaitanya Cista svijest) Priga 0 Karka - prikaz igre éattanye Priga o sinovima Incua - svijet je o€itovanje brabmana, naime svijet Gini duh, misli i osjecaji * Priga 0 Abalyi - tijelo sa svitn organima otitovanje je duha % — Priga o manasu (duhu) - duh obubvaéa pojavni svijet i cwepojavnu osnovu svijeta ~ Zistu svijest (Caizanya) Prita o bali (djeéaka) - neznatica smatra ovaj svijet zbiljskim % rita o siddhi Sambariki i kralju Lavani - neznalice ne vide istinu. Vrijeme, prostor i uzroénost preobrazhe su uha, ogitovanja éaitanye ®@Eetvrta knjiga Sthitiprakaranam iio "O odrzavanju kreacije", nastavlja se na trecu knjigu obja’njavajuci pritodu pojaveoga svijeta i putem razlititih priga i zgoda objasanjava- 48 postojanj ozavango (itt - odrZavanje) univerzunn Priga o Sukri - nakon nastanka univerzuma on i dalje postoji i odrZava se zahvaljujuéi samo caitanyi Priga o Dami, Wyali i Kati - zamisao o zbiljskosti uni- verzuma jaéa se i odréava kada se izgubi dodir s izvorom - éaitanyom * — Priga o Bhimi, Bhasi i Drdhi - zamisso © zbiljskosti univerzuma slabi i nestaje kada se uspostavi dodir s Yevorom - caitanyom * Pride o Dasuri - iz éaisenye postupkom sankalpe nasta- Je i odrZavaju se svi univerzumi (viive), dive i [evare * rita o Kaéi - ne postoji nista drugo do éit (svijest) Peta knjiga Upasamaprakaranam ili "O_ rastvaranju kreacije", govori o prestanku (rastvaranju) uljecaja pojavnoga svijeta na duh § 6 saalititim naginima samoostvarenja, Peta knjiga zavrSava trilogiiu (trea, Eerwita i peta knjiga) 0 postanku, odréavanju iFazaranju kreacie Priga o kralju Danaki, radarsiju ~ nekima treba kratko \rijeme i malo nastojanja da bi ostvarili oslobodenje ® — Priéa 0 Punyi i Pavani - nekima je pottebno nmogo rodenja i puno truda dla bi ostvarili oslobodenje * — Priéa o velikom kralju Bali - djelovanjem w stanju oslobodenja ostvaruje se blazenstvo brahmana (anan- day * — Priga o Prahladi - pomoéu biagastova Bvare (Boga) ostvaruje se ostobodenje Priéa o Gadhi - pritoda i djelovanje maye te natin spoz~ naje-atmana * —Prita o Uddalaki - apsolutno blazensivo je posljedica samadhija, trancenditanja * Priga o Suraghi - spokoj duha je posljedica uspostavl- janja dodira sa sebstvom (cama vicara) * —Prita o Bhasi i Vikisi - raznolika patnja nastaje zbog nedostatka redovitog transcendiranja Priga 0 Vitahavyi - pomoéu pranayame (nadzora prane) je takoder moguce uspostaviti nadzor i spokoj duha Besta knjiga Nirvanaprakaranam ili“ ostobodenju" opisuje stanje blazenstva prosyjetijenja, Po obujmu je, otpri- Tike, kno prvi pet ajeino, Pnia o Bhustndl - yoga i dajana (iskustvo i znanje) su nadini za ostvarenje stanja turiva tia (kozmicka svijest) * Deva paida - obozavanje Boga * Priga 0 bilva plodu ~ diana omoguéava sveobuhvatno blazenstvo » — Priga o Siti, Stjeni - sve stvavi, iako naizgled razliite, nisu niSta dolisiaj brahmana * —Priga o Arduni - svako djelovanje, paéak i borba, mogu dovesti do stanja prosyjetljenja, jedinstva svijesti * —Priga-o stotine Rudsi ~ bezbrojna rodenja, raznolike inkarnacije su poput snova za prosyjetlienog mudraca * —Priéa o zloduhu Vewili ~ znanje (dnjana) stabi iskustvo ste¥eno putem yoge * — Prita o kralju Bhagirathi ~ djelovanje w svijetw nije zapreka prosvjetljenju, meditacija i djelovanje koraci su napretka * Priga o Sikhidvadi - bez odgovarajuceg vodstva te&ko je ostvariti prosyjetlinje * — Priga o KaGi ~ potpuno odrieanje (para vairagya) je stanje svijesti (Cita tyaga) * Priga o Mithy& purus, nepostojeco} osobi - primjer i ilustracija nastanka i djelovanja ega (ahamkare) * rita o Vipascitu - prosyjetljenje kralja Vipascita nakon mnogo, mnogo rodenja * — Prita o Bhrngisi - slamanjem simetrje cjeline svijesti Gamhita) dolazi do podjele na znalca (Si), swznanje (devata) i znano (Candas) % — Priga o Tkbvakwu - nadin kako je prvi kralj sunteve inastije, sin Manua Vaivasvata, ostvario. moksu (oslobodenje) * Priga o mudracu j loveu - opis blaZenstva oslobodenja YOGA VASISTHA - prva knjiga - O BESTRASNOSTI Glayni liko Rama Rama je sedma inkarnacija Mahavisnua, kralj sungeve dinastije. Visnu se inkarnirao kao Rama da bi suzbio nedjela asure Ravane. Njegov otac je kralj DaSaratha, a majka Kausalya. Braga po ocu su mu LakSmana, Satrughna i Bharata. Njihov ucitelj bio je i Visvamitra, Otmica Site, Ramine druzice, bio je nepostedan povod Rami da uniSti Ravanu, Te pustolovine opisane su u ep Ramayana koji je takoder napisao Valmiki ‘Valmiki Maharsi Valmiki, autor Yoga Vasisthe, bio je deseti sin Varune, no kao dijete pao je u ruke lo¥ih fjudi te je i sam postao 108. Kao otac obitelji novae je zaradivao pljaékanjem putnika. Jednom je tako presteo Naradu, devariija. Narada ga je upitao dijeli li njegova obitelj, Zena, djeca i drugi, i njegove atijehove stetene razbojstvima, Razbojnik nije mogao na to ‘odmah odgovoriti. Nakon Sto je obitelj odgovorila negativno, u njemu se iznenada nesto prelomilo, Kleéeci zamolio je Naradu za oprost od grijeha. Narada ga je uveo u meditacija s mantrom Mare Mara koja je tada najvige odgovarala razbo- Jniku, Neprekidno ponavljajuéi mantra Mara dosao je do izraza Rama Rama. Usao je u duboku meditaciju i ostao nepo- migan, a bijeli su mravi oko niega izgradili termitnjak, Narada Je nakon vige godina proSao istim putem, razrusio termitnjak i izvukao mudraca. Kako se je prosyjetlio uw termitnjaku bijelih mravi, nazvan je Valmiki. Njegov je airam bio na obali rijeke Tamasi i tu je napisao djela Ramayanu i Yoga Vasisthu, VabiStha Za Vasisthu, brahmarsija, kaze se da je jedan od ‘mentalnih sinova Brahme. Njegova Zena j¢ prelijepa Arundhati. On je bio obiteljski guru kralja Dasarathe. ‘Vasistha je brahmarsi i vidioc je devete mandale Rgvede. Spominje se iu Mahabharati, a Adi Sankara za njega kaze da je prvi maharsi Skole vedante. Njegovo ime nosi i Vasiithad- istaknuto djelo o dharmi,o duznosti i zakonima ViSvamitra Vasistha je imao svoj a’ram wu zemlji Visvamitre, radarsija (kraljevskog mudraca), Jednom je kralj Vigvamitra vidio Kamadhenu, kravu koja ispunjava sve Zelje, wu a’ramu Vasisthe te je pozelio. Vasistha ga je odbio. Od tada se njih dvoje nist dobro slagali i 0 tome postoje mnoge pride. Peta mandala Revede i dijelovi trece mandale pripisuja Vigvamitri, Neslaganje Visvamitre i Vasisthe moze se vidjett i u tim himnama Rgvede. Djelo potinje prigom o Sutikéni koji je upitao mudraca Agastyu Sto je bolje za ostobodenje (moka sadhana), djelo- vanje (karma, kviya) ili zmanje (dnjana). Agastya odgovara primjerom., Plice lete pomo¢u oba krila, Isto tako oboje, djelo- vanje i znanje, zajedno vodi k najvisem cilju. Svako zasebno ne vode oslobodenju. On zatim navodi pritu kako je Karanya, sin Agnivedye, savladavéi vedske spise ostao bez volje za Zivotom. Videdi fo, Agnive’ya je zahtijevao da mu Karanya kaze zaéto je prestao obavljati svoje dnevne duznosti. Karanya odgovori: "Zar spisi ne tumage da Govjek treba ispunjavati svoje duznosti do kraja Zivota, a s druge strane da se besm nost moze postigi samo ako se napusti djelovanje? Smeten sam zbog takva proturjetja, Sto da uginim utitelju i oe"? Rekavsi | w to, mladi¢ je utibnuo. Kao odgovor Agnive’ya mu ispriga sljede¢u pritu, Jednom je davno nebeska vila imenom Suruéi, sjede¢i na jednom vehu Himalayi, ugledala glasnika Indre, kralja bogova, Kako leti pokraj nje. Na njezin upit, objasnio joj je svoju zada “Radarii (kraljevski mudrac) Aristanemi, povjerio je kraljevst- vo svom sinu i zapogeo teSku pokoru na Gandhamacana brdu. Vidjevsi to, Indra me zamolio da mu_pristupim s_pratnjom nebeskih vila i da ga dovedem u nebo. Medutim, radars je Zelio mati dobre i loge strane neba. Odgovorio sam mu da u nnebu najbolji, stedaji i najmanji izmedu vrlih smrtnika dobiva- ji odgovarajuée nagrade, a jednom kada se iscrpe plodovi nji- hovih zasluga, oni se vraéaju u svijet smrtnika, Kraljevski ‘muclrac otklonio je Indin poziv u nebo. Indra me je jo8 jednom postao kraljevskom mudracu s molbom da prije nego Sto odbi- je ponudu zatrazZi savjet mudraca Valmikija.” Posto je kraljevski mudrac bio predstavljen_mudracu ‘Valmikiju, upitao ga je: “Koji je najbolji natin za oslobodenje in ciklusa Zivota i sti (samsara)?” U odgovorw mu je Valmiki 0 razgovor izmedu Rame i Vasi8te. Kada je Valmiki io prigu, kralj Aristanemi se je prosvijetlio, a nebeska vila je takoder bila zadovoljna i otpustila je nebeskog. glasnika. Karunya, 2uvSi sve to od svog oca Agnivesye, spoznao je kra {nju istinu, intelektualno i iskustveno, Kako je djelovanje i ned- jelovanje isto, prihvatio je i slijedio svoje duznosti_u Zivot Kada je Agastya zaviSio pritu, brahmana Sutiksna se je takodler prosvijttio. Miesto dogadanja prite je Ayodhya, glavni grad kraljevst- va Kosala. Viadar je kralj Dasaratha iz Sunéeve dinastije, otac Rame. Radnja se zbiva krajem ‘etd yuge (srebrnoga doba) prije poéetka dogadaja koji su opisani Ramayan, Ovaj prijevod i obrada pokuaj je da se filozofija Yoga Vasi8te uGini lake dostupnom. lako je skraéena, sadr2i sve najbitnije elemente udenja. Ovo kao i druga djela vedske knjizevnosti ne sadrZe praktitne upute za vjezbanje. Vjezba meditacije, pranayame, asane itd, moze se nautiti samo wz osobnu instrukeiju. Svako stanje svijesti_ ima. svoju knjizevnost, svoje znanje i spoznaju. Pri Gitanju ovoga del valja znati da je Yoga Vasi8tha predvidena za one koji redo to dozivijavaju transcendentainu svijest (turiya) putem viezbe meditacije, ali jo8 nisu utvrdeni trajnom stanju kozmitke svijesti (turiya tita}. Za one koji joS nemaju to iskustvo, Yoga ‘VaSitha, kao i ostala sligna djela, sluze kao inspiracija, Sanskrtski iztazi na pistmu devanagari potpuno st trans terirani uglavnom samo Kod naslova. OpSirna objaSnjenja i tumagenja vedskih izraza mogu se naéi u djelu "Leksikon ‘brahmanizma i kinduizma® istoga vedavaéa, Proljeée 1999. Rade Sibila YOGA VASISTHA - prva knjiga - O BESTRASNOSTI ® Prva knjiga Vairagyaprakarana O BESTRASNOSTI Pozdrav brahmanu « putem tri organa (duh, govor i tijelo) - koji je vjeéna mudrost (dnjana), svjetlo koje osvjetliava tri svijeta - bhu (zemlju), antarikia (bhuvar ili meduprostor) i syarga (nebo) « kao i nasa srea te sve Sto se o¢itovalo u vidijivom obliku. Osobe kvalificirane za titanje ovog djela zvanog Vasistha ne smiju biti adnjani (nez- nalice) ni divamukte (oslobodeni) koji su ostvarili svoj dnjanatman (sebstve znanja) i oslobodili se od sve patnje. Ova knjiga je samo za one koji svjesni okova vezivanja ude za slobodom, koji se nalace u prije laznom polozaju (izmedu neznanja i znan- ja) i meditirajn da bi ostvarili mokéu (prosyjetljenje). Valmiki Za studij ovoga spisa, dijaloga izmedu Rame i Vaiiste, spreman je onaj tko osjeéa “vezan sam, trebam se ostoboditi”, onaj tko nije u potpunom mrakt neznanja, ali nil prosvjetljen. Onaj tko razmilja o naginu ostobodenja prikwzanom wu ovim prigama, sigurno Ge ostvariti neprekidnog kruga samsare (cilslus rodenja Ramayan, prigu @ Rami spjevao sam 4 predao mom diagom ugeniku Bharadvadi, Jednom kada je Bharadvada pot na planinu Mert ispriéao ju je Brahmi, stvoritelja Brahma se obradovao priti 0 Rami i blagoslovio Bharadvada ispunjenjem jedne Zelje. Bharadvada je zatraZio ca “sva ijuds- ka biga budu ostobodena patnje” i zamolio Brahmu da nade najbolji put za to ostvarenje. Brahma je rekao Bharadvadi: “Oridi mudracu. Vakmikiju i zamoli ga da nastavi prigati plemenitu priéw o Rami na takav nnaGin da se onaj koji je sluSa moe ostoboditi mraka neznanja”. Stovige, sam je Brahma doSao s mudracem Bharadvadom do moje pustinjaéke kolibe. Nakon Sto sam ga primio s diwénim Stovanjem, Brahma je sekan: “O mudrate, tvoja prita o Rami moze postati splav kojom ¢e ljudi prijedt ocean sartsaee. Nastavi svoju pritu i dovedi je do uspjeSnog zavréetka”, Bharadvada je ponovio Brahmine rijeti: “Brahma bi Zelio 4a isprigas priéu o Rami na takav nadin da svimabude moguce 4a odu onkraj patnje. Ja te takoder molim, © mudrae, ispriga} ‘mi potanko, kako su se Rama, LakSman i druga braéa oslobod- ila patnje.” Tada sam otkrio Bharadvadi tajnu ostobodenja Rame, LakSamana i druge brace, njihovih roditelja i Canova kral- YOGA VASISTHA - prva knjiga - O BESTRASNOSTI jevskoga dvora, Rekao samo Bharadvadi: “Sine (uéenik) moj, Yiveti kao oni iti GeX se osloboditi patnje, ovdje i odmah”. Ovaj pojavni svijet velika je zbrka, kao Sto je plavetnilo neba ihwija. Mistim da je bolje da se duhu ne dopusti zadriavanje na njemu, veé ga weba tanemariti. Niti oslobadanje od patnje, niti spoznaja Govjekove prave prirode nije moguéa tako dugo dok se u Covjekt ne stvori uyjerenje da pojavni svijet nije zbiljski, To uvjerenje nastaje ustrajniny + studijem ovoga spisa i vjezbom po uputama gurua, Tako se u Eoyjeku stvara Evisto uyjerenje da je objektivan svijet velika orks shiliskog i nezbiljskog. Bez ustrajnog studlija, u Sovjeku se neGe pojaviti istinsko znanje niti 2a milijune godina, ‘Mokéa ili oslobodenje potpuno je unistenje svih. vasana (uvjetovanja), bez ostatka. Vasane mogu biti iste i neviste, Neéista je uztok rodenja; dista oslobada od radanja, Netisto stanje oznatuje nezmanje i suzenje svijesti te sjeme je ponovno- ‘ga radanja, S druge strane, kada sjeme nestane, mentalno uvyje- tovanje koje odrZava tijelo iste je prirode. ‘Takvo mentalno uyjetovanje postoji Eak iu onima koji su se oslobodili za Zivota; ono ne vodi ponovnomt rodenju jer se ponovno rodenje podréatva prosiim, a ne sadaSnjim poticajina Sacla éu ti isprigati kako je Rama plavog tena Zivio prosy- Jellien Zivot ostobodenog mudraca, Znajuci to oslobodit éex se pogreSnilt shvaGanja o starosti i sm. Nakon razdobolja uéenja Rama je napustio pustinjatku Kolibu gdje je prebivan njegov guru i vratio se na dvor svog coca, Zeleci proputovati cijelu zemlju i posjetiti sveta mjesta hodoéa’éa, zamolio je oca za blagostov, Kralj je izabrao povo- Han dan za potetak hodotakéa, Tada je Rama, stdacno blagoslovljen od svih Glanova obitelji i cijeloga lvora, krenuo na put Rama i njegova braéa proputovali su cijelty zemlju, od Himalaya na nize. Zatim su se vratiliu prijestolnics wa veliku radost stanovnika Ayodhye. Neko je vrijeme Rama Zivio na dvoru, izvrSavajui svoje dnevne duznosti, Medutim, ubrzo se dogodila vetika promjena. Oslabio je, smrSavio, postao blijed i boleZijiv. Kralj DaSaratha se zabrinuo zbog ove iznenadne i neobjasnjive promjene u ponaSanju 3 izgledu svoga ljubljenog sina, Kada je DaSaratha upitao Ramu: “Ljubljeni sine, Sto te brine?”, Rata je uljudno odgovorio: “NiSta ogc” i ostao Sutedi. Kralj DaSaratha se obratio za. sayjet_mudracu. Vasishti Mulrae je zagonetno oilgovorio: “Sigurno postoji razlog zaslo se Rama ovako ponaSa, Kao Sto se u ovom svijetu promjene ne dogadaju prije njihova uzroka, tako se promjene raspolozenja popat Hutnje, ofajanja i radosti ne javljaju w ponaganju ple- rmenitih fjudi bez odredenog razioga.” Daaralha nije Zelio ispi- rivati dalje. ViSvamitra Ubrzo zatim doputovao je na dvor glasoviti mudrae Visvamitra, Kralj je pozusio da ga pozdravi. Dobro dosa0, dobro dosso © sveti mudrage! Sretan sam sfoog,tvoga dolaska u moj skromni dom, Tvoj mi dotazak znati koliko vid slijepom éovjeku, kia suhoj zemlji, sin neplodnoj Zeni, uskrsnuée mrivon Covjeku, povratak izgubljenog bogt- stva. O mudrage, sto mogu udiniti za tebe? Kakva god bila Zelja 5 kojom si doSao k mieni, smatraj je veé ispunjenom. Ti si bofanstvo koje postujem. I2vrkit éu tvoju zapovijed. Visvamitra je bio radostan kada je Cuo DaSarathine rijeti pa je odmah otktio razlog svoje misije: (O kralju, trebant tvoju pomoé. Kada god zapotnem yadnju (yagyu), demont sljedbenici Khare i DuSane dolaze na sveto jesto i obeSéaSéuju ga. ‘Ti mi mozes pomoéi. Taj sin moze lako izaéi na kraj stim demonima. Za wzvrat, ja éu mu dati mnogostruke blagoslove koji Ge tebi donijeti nenadmasnu slavu, Nemoj dopastiti da ‘woja privezenost sinu nadvlada predanost duznosti. U vom svijetu plemeniti judi neée niti jedan poklon smatrati nevrijed- nim, ‘Trenutak tvoga pristanka smatram trenutkom smrti demona, Ja znam tko je Rama; kao Sto znaju mudrac Vasista i

You might also like