1.

Normativni dobni utjecaj

2. Normativni povijesni utjecaji i nenormativni
3. Definiraj normativne povijesne povijesne događaje (P.S. pri tome, u pitanju su
samo spomenuti i normativni dobni uticaji i nenormativniuticaji, ali se nije
zahtijevalo objašnjenje istih)
4. Metodoloski nedostaci istrazivanja menopauze
5. Stereotipi za menopauzu
6. Menopauza- kad se javlja u prosjeku i definicija
7. Faktori rane pojave menopauze
8. O menopauzi kulturalno
9. Faktori rizika za razvod braka
10. Uzroci razvoda
11. Zakonske odredbe penzionisanja ( nisam bas sigurna jel ovako formulisano
pitanje)
12. Teorija selektivnosti
13. Zašto se parovi sve češće odlučuju za život u izvanbračnoj zajednici i šta
mislite zbog čega upravo kod osoba koje su ranije živjele u takvoj zajednici
dolazi do veće stope razvoda braka?
14. Scenarij i životna priča (Withbourneova - kognitivistickoshvatanje razvoja)
15. Poteškoće sa pamćenjem poslije 60. Godine (Razlozi slabljenja intelektualnih
sposobnosti kod osoba iznad 60 godina!?)
16. Nedostaci istraživanja u okviru modela krize

Prvo se ograničenje odnosi na uzorke koji su ispitani u ovim istraživanjima. Često su

korištene kliničke populacije, kao i to da su češće korišteni bijeli muškarci iz srednjeg
sloja. Temelje se uglavnom na istoj generaciji, pa se tako u pitanje dovodi i
generalizacija podataka na druge generacije. (drugacije generacije ce drugacije
dozivljavati krizu srednjih godina). Drugo ogranicenje je da su istrazivanja o krizi
srednje dobi utemeljena na podacima iz intervjua.. (istrazivaci nisu provjeravali
valjanost, niti su bile analizirane statistickim putem) I trece ogranicenje jeste to sto su
vecina studija transverzalne, samim tim nije moguce uporediti funkcioniranje u ranoj
ili kasnoj odrasloj dobi sa funkcionisanjem u srednjoj dobi pa utvrditi je li srednja dob
stvarno obiljezena razdobljem vece nestabilnosti.

17. Model osobne pripovijesti

Pojava krize srednje dobi mogla bi se najbolje predociti u obliku pripovijesti koja
osobi pruza nacin oblikovanja i razumijevanja dogadjaja i iskustava koje cine tok
zivota. Pojedinci teze osmisliti ko su i gdje se uklapaju u svijet organizirajuci
svojuosobnu pripovijest oko strukture price. Kriza srednjih godina predstavlja srz price
ili crtu zapleta oko koje se moze graditi osobna pripovijest u odredjenoj tacki zivota.
Prica pojedinca je utemeljena u odredjenom povijesnom vremenu i kulturi tj javlja se
razumijevanje sebe pod utjecajem konteksta.

18. Model krize - prednosti

Nema ????

19. Ograničenja istraživanja u modelu krize (Levinson)

Isto pitanje kao 16.

20. Tehnike samopomoci savladavanje tugovanja zbog smrti bliske osobe

2. parcijala

21. K-Ross, nedostaci istrazivanjaumirucih osoba (ni ovo nisam 100% sigurna, ali
ima u skripti negdje nešto na ovaj fazon)

Ne mogu naci

22. Nacrt intervencije sa jednom dobnom skupinom

Kada radimo studiju s intervencijama u jednoj dobnoj skupini tada je potrebno imati
prikladne kontrolne skupine. Obicno trebamo imati dva tipa kontrolnih skupina. Prva
je podvrgnuta pretestiranju i posttestiranju, ali nije podvrgnuta nikakvoj intervenciji.
Druga je podvrgnuta testiranju i nekom drugacijem ili neutralnom postupku da bi se
izmjerio ucinak neke nebitne intervencije. Ova se posljednja skupina ponekad naziva
kontaktnom kontrolnom skupinom.

23. Načini analize Schaie-ovog nacrta

Schaeiov najjucinkovitiji nacrt: kombinacija transverzalnog i longitudinalnog slijeda.

Istrazivaci zapocinju s transverzalnom studijom, pa nakon odredjenog broja godina ,
ponovo ispituju te iste ispitaanike sto nam daje longitudinalne podatke o nekoliko
generacija(longitdinalni slijed). Istovremena ispituju novu skupinu ispitanika sto
zajedno s prvom transverzalnom studijom daje transvezalni slijed. Ovaj se proces
mouze ponavljati, npr svakih 5 do 10 godina, ponovo ispitujuci stare ispitanike
(dodajuci longitudinalne podatke), i prvi put ispitujuci nove ispitanike (dodajuci
transverzalne podatke).

Analize: 1. Podaci iz ovog nacrta mogu biti analizirani na nekoliko nacina. Nacin od
najveceg zanimanja za razvojne psihologe jest suprotstaviti dobne promjene ucincima
generacije. Ovo dopusta jaku provjeru modela nepovratnog opadanja. Da bi ovo
uradili, potrebne su nam minimalno dvije generacije, a svaku generaciju mozemo
opazati u barem dvije razlicite dobi. Ako je model nepovratnog opadanja valjan trebali
bismo naci slicne obrasca opadanja u obje generacije.Iz ove vrste analiza koje se zovu
analize generacijskog slijeda moze se uciniti puno zanimljivih usporedbi. Ova analiza
suprotstavlja ucinke generacije ucincima dobi.

2. analiza se zove analiza poprecnog slijeda. Suprotstavlja ucinke generacije vremenu

mjerenja. Uporedjuju se najmanje dvije generacije, u dva ili vise vremena mjerenja.
Ovaj je postupak primjeren za skupove podataka koji odgovaraju modelu stabilnosti
odraslih. Analiza poprecnog slijeda pomaze kad istrazivaca zanimaju ucinci nekog
dogadjaja ili sociokulturne promjene koje se dogadjaju izmedju dva vremena mjerenja
pa osim toga pretpostavlja da bi dvije generacije mogle reagovati razlicito.

3. analiza se zove strategija vremenskog slijeda koja suprotstavlja dob naspram

vremena mjerenja. Ljudi barem dviju razlicitih dobi usporedjuju se u dva ili vise
navrata. Npr: stavovoi 50 godisnjaka se razlikuju od stavova 20 godisnjaka... Ova
analiza je primjerena takodjer zha testiranje opadanja u modelu nadoknade. Kad je
uvedena nova metoda nadoknade, analiza vremenskog slijeda pokazala bi da su dobne
razlike u istom rasponu dobi manje u prvom nego u drugom vremenu mjerenja.

24. Model trenda

Postoje tri osnovna tipa modela trenda: rast, stabilnost i opadanje. U teorijama djecijeg
razvoja upotrebljavaju se modeli rasta za vecinu varijabli, npr inteligencija se
povecava s dobi. Modeli opadanja su vise uobicajeni za opis razvoja odraslih osoba,
gdje bioloske sposobnosti opadaju. Ostale varijable kao sto su mnoge dimenzije
licnosti, se mogu smatrati poprilicno stabilnim.

Postoje razlike unutar modela. Model opadanja se dijeli na model nepovratnog

opadanja koji opisuje biolosko opadanje, i model opadanja uz kompenzaciju koji se
odnosi na opadanje bioloske sposobnosti koje je ublazeno drustvenim iskustvima s
namjerom stvaranja stabilnih ili cak poboljsanih socijalnih sposobnosti. Npr vid
obicno slijedi model opadanja uz kompenzaciju, bioloske vidne sposobnosti opadaju
ali se nadoknadjuju drustvenim intervencijama kao sto su naocale.

25. Sternbergova triangularna teorija ljubavi- Nabroj i objasni komponente

triangularne teorije ljubavi (Sternberg)

Triangularna teorija ljubavi sastoji od 3 komponente: prisnost, strast i odluka o

obvezivanju. Ove se komponente posmatraju kao da cine 3 kuta trokuta.
PRISNOST je emocionalna komponenta ljubavi, ona ukljucuje djeljenje sebe, brigu o
drugom, prisno komuniciranje s drugim i cijenjenje drugog.
STRAST je motivacijska komponenta ljubavi, njena se priroda razlikuje ovisno o
prirodi odnosa. U spolnom odnosu ona ukljucuje zelju za romantikom, tjelesnu
privlacnost, spolnu zelju. U odnosu roditelj dijete ona ukljucuje njegu, podrsku,
vladanje i podcinjavanje.
ODLUKA O OBVEZIVANJU je kognitivna komponenta ljubavi koja ukljucuje dva
dijela: pocetnu odluku da neku osobu volimo, i dugorocno obvezivanje na odrzavanje
te ljubavi.

Prisnost se shvaca kao srz ljubavnog odnosa, strast je velika na pocetku odnosa, a
odluka o obvezivanju je ono sto odrzava odnos na zivotu i zbog cega ljubav traje do
kraja zivota.

Istostranicni trokut predstavlja uravnotezenu ljubav gdje su sve komponente jednake

Pored ovog imamo jos 3 neuravnotezena trokuta gdje komponente nisu jednake(u
jednom preovladava prisnost, u drugom strast, u trecem odluka o obvezivanju)

26. Postojanje rodnih razlika u triangularnoj teoriji

Ljubav i u muskaraca i u zena ukljucuje svaku od ovih komponenti, relativna vaznost

ovih dimenzija moze biti razlicita ovisno o spolu ili etnickoj pripadnosti. U brojnim je
studijama uoceno da zene naglasavaju emocionalne vidove i duboku ljubav, slicno
komponenti prisnosti, takodjer se usmjeravaju na logicne i prakticne vidove ljubavi pri
cemu je izbor partnera planiran prema racionalnim kriterijima kao sto su drustveni sloj
ili slicnost drustvenog porijekla. Suprotno tome muskarci se cesto usmjeravaju na
neki eroticni stil ljubavi, slicno komponenti strasti.

27. Triangularna teorija ljubavi- strast

Objasnjeno u pitanju 25.

28. Razvojni zadaci Havighursta

Havighurst je predlozio model razvoja kroz zivotni vijek utemeljen na pojmu

razvojnog zadatka. Razvojni zadatak je najvaznije postignuce koje se zahtijeva od
osobe u odredjenom razdoblju, i o njima ovisi uspjesnost i zadovoljstvo kako u
trenutnom tako i u buducim razvojnim razdobljima.

Razvojni zadaci havighursta srednje dobi:

1. Prihvacanje i prilagodjavanje na fizioloske promjene u srednjoj dobi
2. Postizanje i odrzavanje uspjesnosti na poslu
3. Prilagodjavanje ostarjelim roditeljima
4. Pomaganje djeci adolescentima da postanu sretne i odgovorne osobe
5. Preuzimanje gradjanske i drustvene duznosti
6. Odnosenje prema supruzniku kao prema osobi
7. Aktivno provodjenje slobodnog vremena

Razvojni zadaci starosti:

1. Prilagodjavanje na opadanje tjelesne snage i zdravlja
2. Prilagodjavanje na penzionisanje
3. Prilagodjavanje na smrt supruznika
4. Uspostavljanje jasne povezanosti sa dobnom skupinom
5. Usvajanje i prilagodjavanje drustvenih uloga
6. Uspostavljanje zadovoljavajuce fizicke okoline za zivot

29. Navedi Havighurstove razvojne zadatke srednje dobi

1.Prihvacanje i prilagodjavanje na fizioloske promjene u srednjoj dobi

2.Postizanje i odrzavanje uspjesnosti na poslu
3. Prilagodjavanje ostarjelim roditeljima
4.Pomaganje djeci adolescentima da postanu sretne i odgovorne osobe
5. Preuzimanje gradjanske i drustvene duznosti
6. Odnosenje prema supruzniku kao prema osobi
7. Aktivno provodjenje slobodnog vremena

30. Erikson i havigthurst zadaci (Eriksonova faza koja se odnosi na srednju odraslu
dob i zadaci povezani s njom.- valjda je to to)

Eriksonova faza koja se odnosi na srednju odraslu dob jeste: generativnost nasuprot
stagnaciji. Generativnost je pojam koji obuhvata roditeljstvo, i vecinu onoga sto
smatramo da je produktivno i kreativno. Pojedinac generira tj. Stvara proizvode, i
zamisli tj. kreativan je. Teznja je osobe da bude najbolja sto moze biti, kao roditelj,
radnik, supruznik, gradjanin ili uzgajivac povrca. Ukoliko osoba uspjesno razrijesi ovu
krizu, to znaci prevladavanje optimizma nad pesimizmom. Ukoliko osobe ne rijesi ovu
fazu, tj ako ne uspije stvarati i ne dodje do osobnog razvoja javlja se negativna
karakteristika koju Erikson naziva stagnacijom.

Zadaci koji su povezani s ovom fazom su opisani u odgovoru 29.

31. Tri zadatka Levinsona, vezana za karijeru mladih

32. Faze intel razvoja
33. Faze kong. razvoja odraslih
34. Objasnite filter komplementarnosti (sklapanje brakova)
35. Stereotipi o vjernosti u braku
36. Mnemotehnike
37. Dobne promjene i dobne razlike
38. Navedite razlike između dobnih promjena i dobnih razlika
39. Faktori znacajni za smanjenje aktiviteta
40. psihološke posljedice praznog gnijezda
41. Teorija stagnacije
42. I, stagnacija je negativan ishod koje faze (eriksonove)
43. Komponenetekognit. Teorije
44. Analiza poprečnog slijeda (mislim da je bilo kako se zove pa je ovo odgovor
:D)
45. Umirovljeničke zajednice
46. Hijerarhijska nadoknada potpore, objasniti, ja mislim (marcia)
47. Prema Cantor (1983), objasni hijerarhijsku nadoknadu potpore.
48. Patison, ime 1. faze tugovanja /akutne krize/
49. Nabrojati bar četiri zadatka u starosti
50. Faza medenig mjeseca /umirovljenje/
51. Atribucijski pristup, opet mislim – objasniti
52. Navedite dobna razdoblja s hronološkim odrednicama
53. Nabrojati hronološku dob i vremenske granice (periodizacija)
54. Porast broja istraživanja ne prati porast broja definicija starenja. Zašto?
55. Zašto se više sada istraživanja usmjeravaju na starije ljude nego prije
56. Zašto se počelo istraživati starenje?
57. Neugarten tvrdi da se krećemo prema „dobno irelevantnom društvu“. Objasnite
ovu postavku
58. EricErikson i SusanK.W. razmatranje pitanja identiteta
59. Eksperiment raščlanjivanja ponašanja na ekvivalente dijelove i navesti primjer
60. Zadnja Eriksonova faza i koja je najznačajnija vrlina koji stari mogu postići?
61. Mlađa odrasla dob po eriksonu (šesta faza)
62. Prema Eriksonu definiraj prisnost. Štaproizilazi iz uspješno riješene prisnosti?
63. Prisnost. Šta pokazuju rezultati istraživanja odnosa i prisnosti tokom prve
godine braka, o čemu ugl. izvještavaju ispitanici?
64. Diskriminacija starih, stereotipi i kako ih se riješiti
65. Razvojne teorije i modeli razvoja, razlike
66. Optimalno starenje (Šta podrazumijeva uspješno starenje? – valjda je ovo dvoje
isto pitanje)
67. Dobno usporedni eksperiment-odgovara kojem nacrtu?
68. Dobno-usporedni eksperimenti i koji su kriticni elementi za njih
69. Objasni dobno-usporedni eksperiment
70. Prijelaz u odraslu dob označen je brojnim događajima: završetak školovanja,
zaposlenje, brak.. Šta pokazuju rezultati istraživanja kod muškaraca u Americi i
Japanu vezanim za ove događaje?
71. Psihološka dob šta predstavlja
72. Objasni socijalnu dob
73. Usporedba dobnih uzoraka, kritike
74. Potencijalna i očekivana životna dob
75. Definicija starenja prema Birrenu i promjene
76. Šta produžuje životni vijek
77. „Starenje..se odnosi na uredne ili redovite promjene tijekom vremena
reprezentatitvnih organizama koji žive u reprezentativnim okolinama“ (Birren)
Na šta se, u definiciji, odnosi „reprezentativnih organizama“ i šta znači „u
reprezentativnim okolinama“ ?
78. Da li su krize uobicajene u srednjoj dobi ili su neuobicajene
79. Teškoće odabira uzorka u starijoj populaciji.