Mašinski fakultet Sarajevo

Katedra za industrijsko inžinjerstvo i menadžment

Razvoj sistema kvaliteta

Teme:
•Primjeri kvaliteta kroz historiju
•Historiski razvoj kvaliteta
•Promjene na tržištu i zanimanje za kvalitet
•Nagrada za kvalitet Malcom Baldrige
•Gurui kvaliteta

Doc. dr. Hadis Bajrić

 Primjeri kvaliteta kroz historiju

Nekih od prvih znakova sistema kvaliteta mogu se pronaći u Hamurabijevom zakonu,

koji je donijet u Babilonu prije oko 3.700 godina (1780 p.n.e.):

•Ako zidar loše sagradi kuću koja se sruši i usmrti vlasnika i sam zidar će se kazniti
smrću (Član 229).

•If a builder has built a house for a man, and has not made his work sound, and
the house he built has fallen, and caused the death of its owner, that builder shall
be put to death.

(Dostupno na: http://www.commonlaw.com/Hammurabi.html)

 Primjeri kvaliteta kroz historiju

Law Code of Hammurabi (1780 B.C.)

•229. If a builder has built a house for a man, and has not made his work sound,
and the house he built has fallen, and caused the death of its owner, that builder
shall be put to death.
•230. If it is the owner's son that is killed, the builder's son shall be put to death.
•231. If it is the slave of the owner that is killed, the builder shall give slave for
slave to the owner of the house.
•232. If he has caused the loss of goods, he shall render back whatever he has
destroyed. Moreover, because he did not make sound the house he built, and it
fell, at his own cost he shall rebuild the house that fell.
•233. If a builder has built a house for a man, and has not keyed his work, and the
wall has fallen, that builder shall make that wall firm at his own expense.

•Dostupno na: http://www.commonlaw.com/Hammurabi.html [23.2.2014]

 Primjeri kvaliteta kroz historiju

Znaci sistema kvaliteta u starom Egiptu (oko 1450 g. p.n.e.):

•Gradnja piramida (kvalitet procesa):

-dobro koncipiran i definisan proces gradnje,
-proceduralna konzistentnost,
-precizni mjerni instrumenti,
-...

•Tutankamov slučaj (neusklađenost):

Predstavlja vjerojatno najstariju dokumontovan slučaj neusklađenosti u historiji
čovječanstva. Naime, dva vodoravna elementa postelje, upotrijebljena u procesu
balzamiranja, premještena su u odnosu na njihove oznake zapisane u ritualu,
čime je napravljena neusklađenost sa zapisom rituala.
 Primjeri kvaliteta kroz historiju

•Znaci sistema kvaliteta (sljedivost):

Prvi kineski car Qin Shi Huangdi (260-210 p.n.e.) propisao je način
opskrbe carskog domaćinstva. Dopremljena roba je morala
sadržavati oznaku s imenom proizvođača. Na taj način se, u slučaju
neispravnosti proizvoda, mogao identifcirati i kazniti njezin
proizvođač.

•Znaci sistema kvaliteta (kvalitet kao konkurentna prednost):

Jean-Baptiste Colbert, ministar finansija kralja Luja XIV, napisao je
1664. godine: "Kada bi naše radionice mogle, sa posebnom pažnjom
da nametnu superiorniji kvalitet našim proizvodima, stranci bi mogli
da uoče prednost kupovine Francuskih proizvoda i novac bi pritjecao
u naše kraljevstvo.”

•Historijski primjeri pokazuju da je ljudski rod vodio računa o kvalitetu, ali

i da je loš kvalitet uvijek povlačio određene konsekvence.
 Historijski razvoj
Kvalitet u primitivnim društvenim zajednicama
-Sakupljači hrane su se suočavali sa dilemom da li su plodovi na koje su nailazili bili za
jelo ili ne.
-Lovci su morali odabrati drvo najboljih karakteristika za svoje lukove i strijele kako bi
na što efikasniji način ulovili divljač.
-Postojala je podjela rada među članovima porodice.
-Uglavnom je ista osoba proizvodila i koristila proizvode.

Seoske zajednice
-Nastankom sela stvoreni su uslovi za dalju podjelu rada i razvoj pojedinih vještina.
-Pojavljuju se zanimanja sa izraženim i specijalizovanim vještinama: lovci,
zemljoradnici, ribari, grnčari, obućari, itd.
-Proizvođači su ujedno bili i prodavači, i na taj način su prikupljali informacija o
zadovoljstvu korisnika.
-Kontrolom robe su se bavili i proizvođač i kupac.
-Ugled zanatlija je bio garant nivoa kvaliteta.
 Historijski razvoj
Period do polovine 19. stoljeća
-Razvoj trgovine.
-Ne dolazi do kontakta proizvođača i kupca.
-Od kraja 13. stoljeća obrtnici širom Evrope formiraju obrtnička udruženje tzv. cehove.
-Cehovi su bili odgovorni za razvoj strogih pravila za kvalitet proizvoda i usluga.
-Odbori za inspekciju nametali su pravila za obilježavanje dobara bez greške
posebnim znakom ili simbolom.
-Obrtnici su samovoljno nerijetko označavali dodatnim znakom dobra koje su
proizvodili. U početku je znak korišten za pronalazak izvora neispravnih jedinica, a
tokom vremena je postao zaštitni znak.
-Inspekcijski znakovi su se koristili kao dokaz kvalitete.
-Sredinom XVIII stoljeća pojavljuje se ideja o mogućoj međusobnoj zamjenljivosti
dijelova. Ideja je realizovana prvobitno u proizvodnji crkvenih satova a potom i u
proizvodnji pušaka.
-Ovakav način proizvodnje nije mogao biti realizovan bez sistema tolerancija.
 Historijski razvoj
Industrijska revolucija
-Formirane su fabrike, obrtnici su postali radnici u fabrikama a vlasnici fabrike su
postali kontrolori proizvodnje.
-Krajem 19. stoljeća SAD su se odvojile od evropske tradicije i usvojile novi
menadžerski pristup čiji je utemeljitelj Frederick W. Taylor.
-Taylorov cilj je bio povećati produktivnost.
-Odvojio je funkciju planiranja od izvršne funkcije, pa je tako zadatke planiranja
dodijelio menadžerima i inžinjerima, dok je zadatke vršenja operacija prepustio
poslovođama i radnicima.
-Taylor je polazio od toga da se cjelokupni radni proces treba odvijati kroz repetitivne
radnje koje zahtijevaju minimum ljudskog razmišljanja i aktivnosti.
-Zadaci obezbeđivanja kvaliteta bili su prepušteni kontrolorima čiji je zadatak bio
odvajanje neispravnih od ispravnih proizvoda kako bi na tržište došla samo “ispravna”
roba.
 Historijski razvoj
Industrijska revolucija
-Taylorov pristup je doveo do značajnog porasta produktivnosti ali je imao i značajne
nedostatke koji su se ogledali u padu kvaliteta.
-Problem se javio kada su radnici pa i menadžeri smatrali da je pitanje kvaliteta u
isključivoj nadležnosti kontrolora.
-Ukoliko bi proizvod sa greškom došao na tržište, češće se dešavalo da viši
menadžment postavi pitanje inspekciji “Zašto smo pustili takav proizvod na tržište?”
nego da pita menadžera za proizvodnju “Zašto smo uopće proizveli takav proizvod?”

Osiguranje kvaliteta se svelo na inspekciju.

 Historijski razvoj
Prva polovina 20. stoljeća
-Uveden procesni pristup u postupke vezane za kvalitet.
-“Proces”- skup aktivnosti koje uzimaju input, dodaju mu vrijednost i daju output.
-Kontrole se sele iz područja kontrole proizvoda prema kontroli proizvodnje.
-Walter A. Shewhart
Mjerenje varijacija u proizvodnji i statistička kontrola procesa.
Predlaže krug PDCA (plan-do-check-act).
-Walter A. Shewhart sredinom 20-tih godina razvija kontrolne karte i postavlja osnove
statističke kontrole procesa.
-Shewhartovi statistički principi, poznati kao statistička kontrola kvaliteta (engl.
statistical quality control, SQC) su izgubili na popularnosti u američkoj industriji nakon
Drugog svjetskog rata.
-SQC, po svojoj prirodi, daleko prevazilazi zadatke kontrole kvaliteta i služi za
identifikaciju i eliminaciju uzročnika defekata na proizvodima.
Kvalitet poprima statističke konotacije.
 Historijski razvoj
Period poslije Drugog svjetskog rata:
-Edwards W. Deming:
-Usavršava i zagovara Shewhartove metode statističke kontrole kvaliteta i
procesa.
-Frustriran menadžerima u SAD, koji nisu razumjeli koristi SQC, odlazi u Japan.
-U ranim 50-tim pozvan je od Društva japanskih naučnika i inžinjera (JUSE) da drži
predavanja o statističkoj kontroli kvaliteta.
-Nestašica robe namijenjene civilnoj potrošnji, u periodu od 1940-1950 god., učinila je
da je kvantitet (a ne kvalitet) postao prioritet u proizvodnji u SAD.
-U većini kompanija kvalitetom su se bavili samo specijalisti, a top menadžment je
brigu o kvalitetu prepuštao menadžerima kvaliteta, pokazujući vrlo malu i gotovo
zanemarljivu zainteresovanost za unapređenje kvaliteta, sprečavanje grešaka i
defekata.
-U periodu poslije Drugog svjetskog rata Made in Japan bio je sinonim za loš kvalitet.
-Joseph Juran i Armand Feigenbaum – također američki stručnjaci u Japanu.
 Historijski razvoj
Period od Drugog svjetskog rata:
-Deming i Juran su se direktno nadovezali na Shewhartov rad – populariziraju ideju da
se sistemski problemi mogu rješavati primjenom tri fundamentalna menadžerska
procesa: planiranje, kontrola i poboljšanje, te ističu zadovoljstvo kupca.
-Juran je predvidio da će do sredine 70-tih japanaska roba prestići kvalitet robe
proizvedene u SAD.
-Demin i Juran odlikovani od cara Hirohita.
-Feigenbaum je isticao potrebu da se svi odjeli unutar preduzeća uključe u težnju za
ostvarivanje kvaliteta, i to je nazvao potpuna kontrola kvaliteta (Total Quality Control
– TQM)
-Kaoru Ishikawa, japanski inžinjer i menadžer, - uključuje sve zaposlene u koncept
potpune kontrole kvaliteta.
-Ishikawa je pridonio i osnivanju krugova kvaliteta.
-Do 70-tih godina većina velikih japanskih preduzeća prihvatila je koncepciju
sveobuhvatnog upravljanja kvalitetom.
-Japanski proizvodi sinonim kvaliteta.
Kvalitet je prešao okvire proizvodnje, da bi uključio i sve druge funkcije, koristeći
koncept potpune kontrole kvaliteta.
 Historijski razvoj
Od 70-tih do kraja 20. stoljeća:
-Američka auto i elektroindustrija zaostaje za japanskom!
-Japan preuzima veliki dio američkog i svjetskog tržišta na temelju strategije potpune
kontrole kvaliteta.
-Pojava naftnog embarga od 1973.g. – potpuno daju prednost japanskim vozilima.
-Globalni uspjeh japanskih tvrtki prisilio američku industriju na koncept upravljanja
kvalitetom.
-Do kraja 70-tih godina američka kriza kvaliteta poprimila je tolike razmjere da je
privukla pažnju zakonodavaca, administracije, medija.

-Veliku ulogu u promociji kvaliteta u SAD odigrao je Philip Crosby

-Autor knjige i slogana “Kvaliteta je besplatna”
-Uveo je koncept nula grešaka (Zero Defects Concept)
-Korijeni ovog koncept mogu se naći u svemirskoj industriji u koju se ulagalo najviše
sredstava.
 Historijski razvoj
Od 70-tih do kraja 20. stoljeća:
-Timovi američkih stručnjaka odlaze u Japan proučiti šta Toyota, Mitsubishi, Nissan i
druge kompanije rade.
-Deming i Juran postaju traženi konsultanti od američkih izvršnih direktora.
-Ford, General Motors i Chrysler započeli su programe upravljanja kvalitetom i
statističku kontrolu kvaliteta.
-Tri američka giganta vrše pritisak na svoje dobavljače da započnu kontrolu kvalitete.

-Godina 1987. je možda najvažnija u historiji razvoja kvaliteta:

-Objava norme ISO 9000 pod nazivom “Sistemi kvaliteta – model osiguranja kvaliteta
u dizajnu, razvoju, proizvodnji, instalaciji i servisiranju proizvoda”.
-Iste godine ustanovljeni kriteriji za dodjelu najpoznatije svjetske nagrade za kvalitet –
Malcolm Baldrige National Quality Award.

Značenje pojma kvalitet je značajno prošireno tako da uključuje: proizvodnju bez

pogrešaka, kontinuirano poboljšavanje, usredotočenost na potrošača,...
 Historijski razvoj
Od 70-tih do kraja 20. stoljeća:

Efikasnost američke autoindustrije

 Historijski razvoj
Kvalitet u 21. stoljeću (obilježja):
-Vrijeme hiperkonkurencije,
-Sve veće i brže tehnološke promjene,
-Prodiranje novih tehnologija čak i u tradicionalne djelatnosti,
-Skraćenje životnog ciklusa proizvoda,
-Npr. životni ciklus proizvoda u informatičkoj industriji sredinom 80-tih trajao je
oko godinu dana, dok je do 1997 smanjen na približno 3 mjeseca.
-Globalno usvajanje koncepta kvaliteta – ključno za uspjeh (primjer Japana),
-21. stoljeće kvaliteta – evoluirane potrebe korisnika,
-Praćenje i razumijevanje globalnog tržišta – novi proizvodi i njihov kvalitet.
 Promjene na tržištu i zanimanje za kvalitet

Prva faza – Ponuda je manja od potražnje:

-Nestašica proizvoda.
-Moglo se prodati sve što se moglo proizvesti.
-Menadžment koncentrisan na proizvodnju i to prvenstveno na osiguranje količina.

Druga faza – Uravnoteženje ponude i potražnje:

-Javlja se konkurencija.
-Počinje borba za kupca.
-Počinju se ispunajvati prvi jednostavni zahtjevu u pogledu kvaliteta.
 Promjene na tržištu i zanimanje za kvalitet

Treća faza – Povećana ponuda proizvoda

-Sve veća konkurencija među isporučiocima.
-Kupac može da bira i zahtjeva proizvod bez greške.
-Naglasak na prevenciji lošeg kvaliteta.
-Prve norme za osiguranje kvaliteta (ISO 9000:1987).

Četvrta faza – Promjena i proširivanje razumijevanja proizvoda

-Jaka konkurencija, sve više proizvođača može isporučiti proizvod istog kvaliteta po
konkurentnim cijenama.
-Kupac, uz besprijekoran kvalitet proizvoda, traži i kvalitet usluge.
-Certifikacija sistema upravljanja kvalitetom proširuje se sve više i na preduzeća u
području usluga.
-Proizvod nije samo materijalna forma, već predstavlja kombinaciju roba, usluga i
intelektualnog vlasništva.
-Ljudski resursi izbijaju u prvi plan.
-Nagrade za poslovnu izvrsnost (Deming Prize, Malcolm Baldrige National
Quality Award, European Quality Award)
 Promjene na tržištu i zanimanje za kvalitet

Peta faza – globalizacija i orijentacija na budućnost

-Globalizacija (globalna konkurencija).

-Optimizacija cijelog lanaca uključenog u stvaranje dodatne vrijednosti.
-Društvena odgovornost (upravljanje okolišem, sigurnost na radu, informacijska
sigurnost,...).
-Orijentacija na budućnost.
 Promjene na tržištu i zanimanje za kvalitet

Peta faza – globalizacija i orijentacija na budućnost

-Optimizacija cijelog lanaca uključenog u stvaranje dodatne vrijednosti.

Slika: Primjer lanca – proizvodnja papira

 Promjene na tržištu i zanimanje za kvalitetu

Peta faza – globalizacija i orijentacija na budućnost

-Optimizacija cijelog lanaca uključenog u stvaranje dodatne vrijednosti.

Slika: Primjer lanca – proizvodnja sira

 Stara i nova paradigma

Iz pristupa i djelovanja U pristup i djelovanje

Reaktivnog Proaktivni
Inspekcije Prevenciju (sprječavanje)
Prihvatljive razine kvaliteta Cilj proizvodnje bez pogrešaka
Zadovoljavanja zahtjeva iz specifikacija Kontinuirano poboljšavanje
Orijentacije na proizvod Orijentaciju na proces
Kažnjavanja Rješavanje problema
Samo proizvodnje Uključenost svih odjela

Samo slutnje o troškovima kvaliteta Formalno izvješćivanje o troškovima kvaliteta

Skrivanja pogrešaka Upozoravanje na pogreške

Odjel za kvalitet je odgovoran za Ne postoje problemi kvaliteta. Postoje problemi u
probleme kvaliteta nabavi, I&R, marketingu, proizvodnji,...
Kvalitet je skup Kvalitet je besplatan, ali nije džabe
Kvalitet je tehnička kategorija Kvalitet je menedžerska kategorija
 Nagrada za kvalitet Malcom Baldrige

• Nacionalnu nagradu za kvalitet Malcom Baldrige Američki je Kongres ustanovio

1987. godine, kako bi se unapređivala praksa boljeg upravljanja i poboljšavanja
rezultata kvaliteta američke industrije.

Nekoliko posljednjih dobitnika su: Motorola, Xerox, Milliken & Co., Cadillac,
Federal Express, Globe Metallurgical, Corning i IBM.
Nagrada za kvalitet Malcom Baldrige
Nagrada za kvalitet Malcom Baldrige
 TOP 3 greške kvaliteta
1) 1986 Challenger (Nesreća spejs šatla "Challenger“)

http://en.wikipedia.org/wiki/Space_Shuttle_Challenger_disaster
http://static.astronomija.co.rs/astronautika/NASA/shuttle/Challenger/celendzer.htm
 TOP 3 greške kvaliteta
2) The 2009 Toyota 9 Million Car Recall (Toyota – opziv 9 mil. automobila)

Toyota says recalls will cost the company about $2 billion

http://articles.latimes.com/2010/feb/04/business/la-fi-toyota-profit5-2010feb05
 TOP 3 greške kvaliteta
3) The 2010 BP Deepwater Rig Explosion
Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010 (Izljev nafte BP-a, Deepwater Horizon
katastrofa i Macondo puknuće).

The Guardian je objavio članak u kojem analizira da je standardna državna kazna 1.100
$ po prolivenom barelu nafte, no u slučaju velikog nemara penje se i do 4.300 $ po
barelu. U najgorem scenariju, procjene o svakodenvnom curenju (115.000 barela)
pomnožene sa dva mjeseca potrebna za sanaciju bi mogle rezultirati i do 60 milijardi $
troškova.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Izljev_nafte_u_Meksi%C4%8Dkom_zaljevu_2010
 Historijski razvoj

„Kvalitet“ je godinama poprimao različita značenja:

• U ranim 1900-tima, značio je inspekciju.
• U 1940-im, „kvalitet“ je dobio statističku konotaciju.
• U 1960-im, „kvalitet“ se proširio izvan proizvodnje, da bi uključio i sve druge funkcije,
koristeći koncept potpune kontrole kvaliteta.
• U 1980-im značenje pojma „kvalitet“je prošireno tako da uključuje proizvodnju bez
pogrešaka, kontinuirano poboljšavanje i usredotočenost na potrošača.
•Danas “kvalitet” znači optimizacija ciljelog lanaca oragnizacija uključenih u stvarnje
dodatne vrijednosti.
 Gurui kvaliteta
Walter A. Shewhart
• Walter Andrew Shewhart je rođen 18.03.1891. godine u New
Cantonu, Illinois, SAD, a umro je 11.03.1967. godine u Troy Hills,
New Jersey, SAD.
•Poznat kao otac statističkih metoda kontrole kvalitete.
•Doprinos razumijevanju varijabilnosti procesa.
•Razvio koncept statističkih kontrolnih karata.
•Predložio PDCA krug poboljšanja.
 Gurui kvaliteta
W. Edwards Deming
•William Edwards Deming rođen je 14.10.1900. godine u Sioux City, Iowa, a
umro 20.12.1993. godine u Washington DC.
•Deming se istaknuo u naglašavanju odgovornosti menedžmenta u postizanju
kvaliteta. Prema Demingu, samo 15% problema kvaliteta je zbog radnika, a
ostatak tj. 85% je zbog lošeg upravljanja.
•Popularizirao Shewhartov PDCA krug poboljšanja, koji je danas poznat i pod
imenom „Demingov PDCA krug“
•Razvio vodič od „14 tačaka“ za poboljšanje kvaliteta.
•7 smrtnih bolesti kompanije u pogledu kvaliteta.
 Gurui kvaliteta

Joseph M. Juran
•Joseph Moses Juran je rođen 24.12.1904. godine u Braili, Rumunija, a
umro je u New Yorku 28.02.2008. godine.
•Juran se vjerojatno najviše spominje u kontekstu tzv. Juranove trilogije,
odnosno filozofije koja ističe tri komponente upravljanja kvalitetom:
planiranje, kontrolu i poboljšanje.
•Razvio koncept troškova kvaliteta.
•Spirala kvaliteta.
•Skokoviti napredak.
 Gurui kvaliteta

Armand V. Feigenbaum
•Armand Vallin Feigenbaum rođen je 1922. godine u SAD.
•Uveo koncept potpune kontrole kvaliteta (engl. Total Quality Control,
TQC), koji je kasnije prerastao u potpuno upravljanje kvalitetom (engl.
Total Quality Management, TQM).
•„Svako u organizaciji mora vjerovati u kvalitet.“
 Gurui kvaliteta

Kaoru Ishikawa
•Kaoru Ishikawa je rođen 13.07.1915. godine u Tokiju, gdje je i umro
16.04.1989. godine.
•Razvio dijagram “uzrok-posljedica” koji je poznat i pod nazivom
dijagram „riblja kost“ ili “Ishikawa dijagram “.
•Naglašavao je važnost “internih kupaca”.
•Doprinos uvođenju i omasovljavanju tzv. krugova kvaliteta (timovi za
kvalitet).
 Gurui kvaliteta

Kaoru Ishikawa
•Tvrdio je da 95% problema (lošeg kvaliteta) u organizaciji mogu biti
riješeni upotrebom jednostavnih alata za analizu i rešavanje problema.
•Ishikawa je prvi definirao i sedam alata kvaliteta, a to su:
1.Dijagram toka procesa,
2.Lista sakupljenih grešaka,
3.Histogram,
4.Pareto dijagram,
5.Dijagram uzrok-posljedica,
6.Korelacijski dijagram,
7.Kontrolne karte kvalitete.

Neke od izreka:
•Neuspjeh je sjeme uspjeha.
•Kvalitet započinje i završava učenjem.
•Prvi korak je znati zahtjeve potrošača.
•Podaci koji ne ukazuju na disperziju su pogrešni podaci.
•Treba uklanjati uzroke problema, a ne simptome.
 Gurui kvaliteta

Philip B. Crosby
•Philip B. Crosby je rođen 18.6.1926. u SAD, gdje je i umro 2001. godine.
•Crosby je možda najpoznatiji zbog promoviranja koncepta „nula
defekata“ (engl. Zero Defect – ZD).
•Tvorac maksime i autor knjige „kvalitet je besplatan“ (engl. Quality is
free)
•“Kvalitet nije poklon, kvalitet je besplatan”
 Gurui kvaliteta

Genichi Taguchi
•Genichi Taguchi rođen je 01.01.1924. u Japanu, a umro 2.6.2012.
•Fokus na unaprjeđenje kvaliteta u fazi dizajna proizvoda.
•On procjenjuje da je čak 80% svih problema kvaliteta posljedica lošeg
dizajna proizvoda. Najlakše i najjeftinije je kvalitet poboljšavati u fazi
dizajniranja.
•Taguchi je poznat po primjeni koncepta pod nazivom dizajn
eksperimenta (engl. Design of Experiments, DOE) na dizajn proizvoda –
inžinjerski pristup baziran na razvoju robusnog dizajna (engl. Robust
Design).
•Razvio paraboličnu (tzv Taguchijevu) funkciju gubitaka kvaliteta.
 Gurui kvaliteta - pitanja

Koji je od navedenih gurua kvaliteta povezan sa vodičem od 14 tačaka za poboljšanje

kvaliteta?
a. Juran
b. Deming
c. Ishikawa
d. Shewhart

Termin „trilogija kvaliteta“ se veže za kojeg gurua kvaliteta?

a. Crosby
b. Deming
c. Juran
d. Ishikawa

Koji je od navedenih gurua kvaliteta povezan sa frazom „kvalit je besplatan“?

a. Deming
b. Crosby
c. Juran
d. Taguchi
 Gurui kvaliteta - pitanja

Koji je od navedenih gurua je razvio koncept statističkih kontrolnih karata?

a. Taguchi
b. Shewhart
c. Crosby
d. Juran

Koji je od navedenih gurua je razvio dijagram „riblja kost“ tj. dijagram „uzrok-posljedica“?
a. Crosby
b. Juran
c. Deming
d. Ishikawa

„Krugovi kvaliteta“ (timovi za kvalitet) je pojam za koji je zaslužan:

a. Deming
b. Juran
c. Ishikawa
 Gurui kvaliteta - pitanja

Koji od navedenih gurua je uveo koncept potpune kontrole kvaliteta (engl. Total Quality
Control, TQC), koji je kasnije prerastao u koncept potpuno upravljanje kvalitetom (engl.
Total Quality Management, TQM).
a. Taguchi
b. Feigenbaum
c. Crosby
d. Juran

Koji je od navedenih gurua kvaliteta povezan sa izrazima „dizajn eksperimenata“, „robustan

dizajn“?
a. Taguchi
b. Feigenbaum
c. Crosby
d. Juran

Koji je od navedenih gurua je razvio paraboličnu funkciju gubitaka kvaliteta?

a. Taguchi
b. Feigenbaum
c. Crosby
d. Juran
 Gurui kvaliteta - pitanja

Genichi Taguchi stavlja fokus na unaprjeđenje kvaliteta u fazi:

a. proizvodnje
b. u postprodajnoj fazi
c. dizajna proizvoda

Genichi Taguchi procjenjuje da je čak 80% svih problema kvaliteta posljedica lošeg:
a. nestručnih radnika u proizvodnji
b. zastarjelih mašina
c. neodgovarajuče tehnologije.
d. dizajna proizvoda
e. Pogrešnog rukovanja (eksploatisanja)

Deming se istaknuo u naglašavanju odgovornosti menedžmenta u postizanju kvaliteta.

15
Prema Demingu, samo ____% 85 je
problema kvaliteta je zbog radnika, a ostatak tj. ____%
zbog lošeg upravljanja (menadžmenta).
 Gurui kvaliteta - pitanja

Koji guru ističe „7 smrtnih bolesti“ kompanije u pogledu kvaliteta, a koje su direktan
posljedica nepoštivanja njegovog vodiča za poboljšanje kvaliteta koji se sastoji od 14
tačaka?
a. Juran
b. Deming
c. Ishikawa
d. Shewhart
Shewhart Deming
PDCA krug poboljšanja je predložio ____________, a popularizirao ga _______________.
 Gurui kvaliteta - pitanja

Poveži gurue kvaliteta sa konceptima, terminima ili izrekama čiji su oni autori.
a. Parabolična funkcija gubitaka kvaliteta.
Joseph M. Juran a. b. 7 smrtnih bolesti kompanije u pogledu kvaliteta.
c. 80% svih problema kvaliteta posljedica lošeg dizajna
proizvoda.
Philip B. Crosby b.
d. Spirala kvaliteta.
e. Dijagram “uzrok-posljedica”

Armand V. Feigenbaum c. f. Skokoviti napredak.

g. Trilogija kvaliteta.
h. Potpuno upravljanje kvalitetom (engl. Total Quality
Kaoru Ishikawa d. Management, TQM).
i. „Kvalitet je besplatan“ (engl. Quality is free).
j. Koncepta „nula defekata“ (engl. Zero Defect, ZD).
W. Edwards Deming e.
k. Dizajn eksperimenta (engl. Design of Experiments, DOE).
l. 14 tačaka za poboljšanje kvaliteta.
Genichi Taguchi f. m. 95% problema (lošeg kvaliteta) u organizaciji mogu biti riješeni
upotrebom jednostavnih alata za analizu i rešavanje problema.