Institut

1850. Vuk, Daničić, Mažuranić, Kukuljević, Miklošić, Dimitrije Demeter, Vinko Pacel,

Časopis Zvono 1911. Predlaže ekavski za jedinstveni srpskohrvatski, a SKG, latinicu 1914.

Rudolf Horvat 1922. Objavio u Slobodnom domu za čišćenje hrvatskog od srbizama.

Petar Guberina i Krunoslav Krstić, Razlike između hrvatskog i srpskog jezika

1945. ravnopravnost

1963. ravnopravnost više precizirana, četiri službena lista, 16 jezika na TV itd

1966/67, ali nije još zaživelo simulantno prevođenje

Novosadski dogovor, komisija na čelu sa Mate Hraste. Narodni jezik Srba i Hrvata je jedan, te se
i književni jezik jedinszven koji se razvio oko dva središtva, Beograda i Zagreba, sa dva
izgovora, ravnopravnost oba pisma. Trebalo je da ima zajednički pravopis i zajednički rečnik i
terminologija.

Potpisali Matica Srpska/Hrvatska, obe Akademije,

Već 1955. Ljudevit Jonke polemiše sa Mihailom Stevanovićem. Ljudevit Jonke smatrao je da je
to jezik dva naroda i svaki narod treba da koristi svoj, dok je Stevanović bio za upotrebu bilo
čega gde god.

1960. Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom, oba rečnika,

ijekavski/latinica, ekavski/ćirilica.

Književne novine i Jež u Srbiji, a u Hrvatskoj, Kolo, Jezik i Telegram. Sarajevski Odjek pružao i
jednima i drugima podršku.

Na Kongresu Slavista 1965. Izašla je teza o varijetetima (istočna i zapadna). Lj. Jonke, Božidar
Finke, Mate Hraste, Dalibor Brozović, a od srpskih Pavle i Milka Ivić. Govorilo se i o južnoj
sarajevskom, i o severoistočnom u Novom Sadu. Milka Ivić bila za varijetete, ali i odbacivanje
ruralnog naspram urbanog koncepta.

Miodrag Lalević, Srpskohrvatski u mom džepu i Miloš Moskovljević, Rečnik ruskog i

srpskohrvatskog jezika, Hrvati su protestovali da su ih optužili za provincijalizam.
Institut

Alija Isaković protiv istočnih stvari u jeziku.

Društvo književnika Hrvatske i Institut za jezik JAZU, osudili Đorđa Rašovića i Moskovljevića.

Miroslav Vaupotić Grad Zadar – presek kroz povjest 1965. Kotor hrvatski i Zadar samo Hrv.

Moskovljević (Četnik, nema Hrvat, Maćedonija, Slovenci su zapadni Jugosloveni)

Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katačić, Slavko Mihalić i Pavešić, Tomislav
Ladan i Vlatko Pavletić.

Predlog za razmišljanje je samo predlog, ne rezolucija UKS. I nije ni trebalo biti dnevni red, već
su autori tražili potpise da se stavi na dnevni red. Bećković, Gavrilović, Ćopić, Lalić, Ivanji.
UKS to nije podržao.