Zorislav Sorić1, Tomislav Kišiček2, Igor Gukov3, Nina Bjelajac4

Program za proračun progiba AB nosača

Sažetak:
Program za proračun progiba sastoji se od sedam potprograma (ulaz, materijal,
presjek1, presjek2, statika, progib, ispis). Proračun se provodi prema europskim normama br.
1992. (EC2) za naponska stanja I i II. Uzima se u obzir opterećenje, dimenzije nosača te
puzanje i skupljanje betona. Programom su predviđene dvije vrste poprečnih presjeka
(pravokutni i T- presjek) te devet kombinacija statičkih sustava i opterećenja (slobodno
oslonjena greda i polje kontinuiranog nosača, u kombinaciji s raznim tipovima kontinuiranog i
koncentriranog opterećenja).
Ključne riječi: armirani beton, ploče, grede, presjeci, progib, kompjutorski program

Computer Program for Computing Deflection of RC Girders

Summary:
Program for computing deflections consists of seven subroutines (input, material,
cross-section1, cross-section2, design, deflection, print). Calculation according to Euronorm
1992. (EC2) takes into account stress-state I and stress-state II. Dead and live load, creep and
shrinkage are taken into account as well. Two kinds of cross sections are predicted (rectangular
and T-beam). Nine types of static systems and loads are taken into account (free supported
beam and one span of continuous girder, together with different types of distributed and
concentrated loads).
Key words: reinforced concrete, plates, beams, cross-sections, deflection, software
1. Uvod

1
Prof.dr.sc. dipl.ing.građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2
Znanstveni novak dipl.ing.građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
3
Znanstveni novak dipl.ing.građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
4
Dr.sc. dipl.ing.građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Pri proračunu elemenata armiranobetonskih konstrukcija potrebno je provjeravati
granična stanja uporabljivosti od kojih je vrlo važno granično stanje progiba. S obzirom da se u
u skorijoj budućnosti u Hrvatskoj planira korištenje hrvatskih propisa baziranih na europskoj
normi za armiranobetonske konstrukcije (EC2) napravljen je ovaj kompjutorski program da bi
se olakšao proračun progiba. Program slijedi u potpunosti proceduru proračuna progiba prema
EC 2 i sastoji se od sedam potprograma (procedura): ulaz, materijal, presjek1, presjek2,
statika, progib, ispis.
Glavna maska programa u kojoj se obavlja unos podataka i ispis rezultata napravljena
je programom Delfi 2.0 i radi u Windows okruženju, a glavni program (koji proračunava
progib) napravljen je u Turbo Pascalu 7.0. Maska programa se sastoji od tri osnovna dijela: 1.)
prozor za unos gometrijskih karakteristika poprečnog presjeka, 2.) prozor za odabir statičkog
sustava, unos opterećenja, odabir materijala i unos koeficijenta puzanja i relativne deformacije
od skupljanja, i 3.) naredba koja pokreće glavni program za proračun progiba.

2. Glavni program za proračun progiba

U daljnjem dijelu teksta opisan je postupak proračuna progiba AB nosača prema EC2,
sa svim korištenim formulama u programu i njihovim objašnjenjima.

2.1 Izvršavanje programa započinje procedurom “ulaz”, čitanjem svih potrebnih

podataka: vrsta poprečnog presjeka i njegove dimenzije, vrsta statičkog sustava i veličine
opterećenja, te osnovnih karakteristika materijala iz datoteke koju kreira ulazni program.

2.2 U proceduri “materijal” se iz čvrstoće betonskih valjaka računaju:

- vlačna čvrstoća betona: fct , m  0.33 fck
2
(u N/mm2)
- modul elastičnosti betona: E cm  95003 f ck  8 (u N/mm2)
Za zadanu starost betona u trenutku nanošenja opterećenja i za izračunati polumjer presjeka te
vlažnost okoliša odredi se prema podacima iz EC2 trajni koeficijent puzanja ( t  , t 0 ) .
- efektivni modul elastičnosti betona: E c ,eff  E cm / (1.0  ( t  , t 0 ))
- omjer modula elastičnosti čelika i efektivnog modula elastičnosti betona:
 e  E s / E c ,eff

2.3 U proceduri “statika” računaju se momenti savijanja. Određuju se i koeficijenti “k”

koji su za zadani statički sustav prema Beton-Kalender 1994. 3, prikazani u Tablici 1.

Tablica 1: Koeficijenti k za pojednostavljeni proračun progiba

R
e Tip opterećenja Dijagram momenata Koeficijent k
d savijanja
1 2 3

1 0.125

2 3  4 ( a / L) 2
48 1  (a / L) 

3 0.0625

4 0.125  ( a / L) 2 / 6

5 5/48

6
0.102
M  q  L2 / 15.6

5
7 k (1  01
. )
48
  MA  MB / MF

8 k  0.083(1   / 4)
  MA  MB / MF
  
2
1 5  4(a / L)
2
9 
80 3  4(a / L) 2
L 2  a 
2

M  q 3  4  
24   L 


2.4 Slijede procedure “presjek1” i “presjek2”. Ovisno o vrsti presjeka računaju se

geometrijske karakteristike za naponsko stanje I (presjek bez pukotine) i za naponsko stanje II
(presjek sa pukotinom). Indeks I ili II uz svaki simbol označava karakteristike presjeka vezanih
za naponsko stanje I ili II.

2.4.1 Proračun geometrijskih karakteristika pravokutnog poprečnog presjeka (procedura

“presjek1”):

Pravokutni presjek primjenjuje se za ploču gdje se širina uzima b = 100cm.

Slika 1. Pravokutni poprečni presjek

- položaj težišta za betonski presjek bez armature: y 0g  h / 2 ; y 0d  y 0 g

- položaj težišta presjeka za naponsko stanje I: y Ig  k xI  h ; y Id  h  y Ig
- položaj težišta za naponsko stanje II: y IIg  k xII  h ; y IId  h  y IIg

- keficijenti kxI i kxII dobiveni su prema Beton-Kalender 1994., 3:

  I  A s1 / ( b  h)
k xI  (0,5  A I ) / (1  B I )
A I   e   I  d / h  (1  A s2  d 2 / (A s1  d ))
B I   e   I  (1  A s2 / A s1 )
 II  A s1 / ( b  d )
k xII   B II  B 2II  2A II
A II   e   II  (1  A s2  d 2 / (A s1  d ))
B II   e   II  (1  A s2 / A s1 )
b  h3
- moment tromosti betonskog presjeka bez armature: I 0 
12

- moment tromosti presjeka za naponsko stanje I (prije pojave pukotina):

II 
b
3

 ( y 3Id  y 3Ig )  ( e  1)  A s1  (d  y Ig ) 2  A s2  ( y Ig  d 2 ) 2 
- moment tromosti za naponsko stanje II:
b 3
I II   y IIg   e  A s1  (d  y IIg ) 2  ( e  1)  A s2  ( y IIg  d 2 ) 2
3
- statički moment površine armature za naponsko stanje I:
S I  A s1 ( d  y Ig )  A s2 ( y Ig  d 2 )
- statički moment površine armature za naponsko stanje II:
S II  A s1 ( d  y IIg )  A s2 ( y IIg  d 2 )

2.4.2 Proračun geometrijskih karakteristika nosača T-presjeka (procedura “presjek2”):

Slika 2. Poprečni presjek nosača T-presjeka

- položaj težišta za betonski presjek bez armature:

 ( b w  h 2 ) / 2  (( b eff  b w )  h f 2 ) / 2
y 0g  ; y 0 d  h  y 0g
b w  h  h f  ( b eff  b w )
- položaj težišta za naponsko stanje I: y Ig  k xI  h ; y Id  h  y Ig  (1  k xI )  h
- koeficijent kxI može se izračunati prema Beton-Kalender 1994, 3:
 I  A s1 / ( b w  h) ; k xI  (0,5  C I ) / (1  D I )
2
h  b  h  b 
C I  0,5   f    eff  1  A I ; D I   f    eff  1  B I
 h   bw   h   bw 
- koeficijenti AI i BI se proračunavaju na isti način kao i kod proračuna geometrijskih
karakteristika pravokutnog presjeka.
- moment tromosti betonskog presjeka bez armature:
bw 3 ( b  b w )  h 3f
I0  ( y 0d  y 30g )  eff  ( b eff  b w )  h f  ( y 0g  h f / 2) 2
3 12
- moment tromosti za naponsko stanje I:
bw 3 ( b  b w )  h 3f
II  ( y Id  y 3Ig )  eff  ( b eff  b w )  h f  ( y 1g  h f / 2) 2 
3 12

 ( e  1)  A s1 (d  y Ig ) 2  A s2 ( y Ig  d 2 ) 2 
Kod računanja momenta tromosti T-presjeka za naponsko stanje II nije svejedno da li
se težište presjeka nalazi u ploči ili u rebru poprečnog presjeka. Prvo se pretpostavi da se
težište nalazi u ploči T-presjeka ( y IIg  h f ) i izračuna se udaljenost težišta od gornjeg ruba T-
presjeka ( y IIg  k xII  h ; kao za pravokutni presjek širine beff i visine h - Beton-Kalender
1994., 3 ) i ako je tako proračunati yIIg < hf tada se moment tromosti za naponsko stanje II
računa prema izrazu:
b eff  y 3IIg
I II    e  A s1  (d  y IIg ) 2  ( e  1)  A s2  ( y IIg  d 2 ) 2
3
Ako je yIIg > hf težište se nalazi u rebru T-presjeka. Položaj težišta za naponsko stanje II može
se u tom slučaju izračunati prema izrazima:
y IIg  k xII  h ; y IId  h  y IIg  (1  k xII )  h
- koeficijent kxII može se izračunati prema Beton-Kalender 1994, 3 uz pretpostavku da je
presjek raspuknut od vlačnog ruba na duljini yIId.
 II  A s1 / ( b w  d ) ; k xII  C II  C II 2  D II
2
h  b  h  b 
C II   f    eff  1  BII ; D II   f    eff  1  2  A II
 d   bw   d   bw 
- koeficijenti AII i BII se proračunavaju na isti način kao i kod proračuna geometrijskih
karakteristika pravokutnog presjeka.
- moment tromosti za naponsko stanje II se računa prema izrazu:
 2
b eff  h 3f  h  b
I II   h f  b eff  y IIg  f   w  ( y IIg  h f ) 3 
12  2 3
  e  A s1  (d  y IIg ) 2  ( e  1)  A s2  ( y IIg  d 2 ) 2
- statički moment površine armature za naponsko stanje I:
S I  A s1 ( d  y Ig )  A s2 ( y Ig  d 2 )
- statički moment površine armature za naponsko stanje II:
S II  A s1 ( d  y IIg )  A s2 ( y IIg  d 2 )

2.5 Proračun progiba za sredinu raspona izvršava se procedurom “progib”. Progib se

1
proračunava pomoću izraza: f tot  k  L 
2
. Koeficijent k je dan u tablici 1, L je raspon
rtot
ploče (nosive u jednom smjeru) ili grede, 1 rtot je ukupna zakrivljenost u presjeku u sredini
raspona sastavljena od: a) zakrivljenosti zbog opterećenja i puzanja 1 rm i b) zakrivljenost
zbog skupljanja 1 rcsm .
Krak unutarnjih sila, z, računa se prema jednoj od prihvaćenih metoda. Ako se radi o
nosaču pravokutnog presjeka i nosaču T-presjeka kada je y IIg  hf, krak unutarnjih sila računa se
prema izrazu: z  d  y IIg / 3 , a ako se radi o nosaču T-presjeka kada je y IIg  h f , krak
unutarnjih sila računa se prema pojednostavljenom izrazu: z  d  h f / 2 zanemarujući
relativno mali dio betonskog presjeka T-nosača ispod ploče (pretpostavlja se da tlačnu silu u
betonu preuzima samo ploča).
Paralelno s ovim vrijednostima provedene je analiza ovisnosti progiba o veličini kraka
unutarnjih sila. Varirana je veličina od z=0.80d do z=0.95d za jednu realnu konstrukciju.
Razlika progiba iznosila je 16% (tj. ±8%) što je u granicama prihvatljivosti. Zaključak je da se
veličina kraka, z, može proračunati uzimajući u obzir samo geometriju presjeka, a
zanemarujući utjecaj opterećenja, jer se pri tome ne radi velika pogreška, pošto stvarna
vrijednost progiba varira u širokim granicama.
Naprezanje u armaturi računa se prema izrazu:  s  M Sd / (A s1  z) , gdje je
M Sd   g  M g   q  M q . Za proračun progiba parcijalni koeficijenti za stalno i uporabno
opterećenje uzimaju se sa:  g   q  1.0 . Srednja zakrivljenost od opterećenja i puzanja
(1 rm ) sastoji se od zakrivljenosti u naponskom stanju I (1 rI ) i naponskom stanju II
(1 rII ) koje su pomnožene koeficijentom raspodjele zakrivljenosti :
1 1 1
 (1  )    
rm rI rII
1 M Sd
- zakrivljenost za naponsko stanje I računa se prema izrazu: 
rI E c ,eff  I I
1  s1
- zakrivljenost za naponsko stanje II računa se prema izrazu: 
rII d  y IIg
- relativna deformacija armature računa se prema izrazu:  s1   s / E s
f ct , m  I 0
- moment nastanka prve pukotine u betonu računa se prema izrazu: M cr 
y 0d
- naprezanje u armaturi kod nastanka prve pukotine računa se kao:  sr  M cr / (A s1  z)
- ako je MSd < Mcr kada presjek ostaje u naponskom stanju I, koeficijent raspodjele
zakrivljenosti   0 , a ako je MSd > Mcr koeficijent raspodjele zakrivljenosti se računa prema
2
 
izrazu:   1   1   2   sr  , gdje su  1 - koeficijent kojim se uzima u obzir prionljivost
 s 
armature i betona. Eurocode 2 5 preporuča:  1  1.0 za rebrastu armaturu
 1  0.5 za glatku armaturu
 2 - koeficijent kojim se obuhvaća utjecaj trajanja ili učestalosti opterećenja.
Eurocode 2 5 preporuča:  2  0.5 za dugotrajno opterećenje ili promjenljivo s
čestim djelovanjem;
 2  1.0 za kratkotrajno opterećenje
Srednja zakrivljenost od skupljanja (1 rcsm ) sastoji se od zakrivljenosti u naponskom stanju
I (1 rcsI ) i naponskom stanju II (1 rcsII ) koje su pomnožene koeficijentom raspodjele
1 1 1
zakrivljenosti :  (1  )    
rm rI rII
1   S
- zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje I računa se prema izrazu:  cs e I
rcsI II
,
 cs je relativna deformacija od skupljanja u beskonačnosti (računa se za vrijeme starosti
betona od 70 g.) prema podacima iz EC2.
- zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje II računa se prema izrazu:
1  cs   e  S II

rcsII I II
1 1 1
- ukupna zakrivljenost računa se prema izrazu:  
rtot rm rcsm
1
Ukupni progib AB nosača f tot  k  L 
2
uspoređuje se s dozvoljenim progibima koji
rtot
prema EC2 iznose L/250. Ako se na nosač nadozidava pregradni zid dodatni progib smije biti
još L/500.

3. Zaključak
 Kompjutorski program, kao i ovaj članak, mogu poslužiti inženjerima u praksi kao
jednostavno pomagalo za proračun progiba AB nosača jednostavnih statičkih sustava jer se
njime znatno ubrzava proračun progiba, koji je opsežan zbog računanja geometrijskih
karakteristika poprečnog presjeka u naponskom stanju I i II.

4. Zahvala
Ovaj rad napravljen je u okviru znanstvenog projekta br. 082001, “Granična stanja
uporabljivosti armiranobetonskih konstrukcija” koji podupire Ministarstvo znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske. Autori se zahvaljuju Ministarstvu na potpori.

5. Literatura
1. Tomičić, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb 1996., str. 32, 55, 476-498
2. Tomičić, I.: Priručnik za proračun AB konstrukcija, DHGK, Zagreb 1993., str. 139-144
3. Beton-kalender 1994., Teil I, str. 798-805
4. CEB Design manual on CRACKING AND DEFORMATIONS, Ecole polytechnique
federale de Lausanne, 1985., str. 1.1-1.9, 3.1-3.16
5. Eurocode 2 - Design of Concrete Structures; Part 1: General Rules and Rules for Buildings,
Revised final draft, Brussel, October 1990.