3.

OSJETI I PERCEPCIJA

3.1. MJERENJE OSJETLJIVOSTI

• PSIHOFIZIKA – područje psihologije koje se bavi odnosom objektivno mjerljivih

karakteristika podražaja i osjeta koje oni izazivaju

APSOLUTNI PRAG (LIMEN) – NAJMANJA KOLIČINA ENERGIJE PODRAŽAJA KOJA IZAZIVA

OSJET (onaj intenzitet podražaja koji izaziva osjet u 50% slučajeva)

DIFERENCIJALNI PRAG (LIMEN) – NAJMANJA PROMJENA PODRAŽAJA KOJA IZAZIVA
PROMJENU U OSJETU (ona razlika u intenzitetu podražaja koju ispitivana osoba može
zamijetiti u 50% slučajeva); naziva se i jedva zamjetljiva razlika

Utvrđuju se metodom granica, a na vjerojtnost detekcije, osim što se razlikuje među
ljudima, utječu i motivacija, očekivanje, kontekst, poznatost podražaja, umor, bolest…
• WEBEROV ZAKON – diferencijalni limen je uvijek stalan ili konstantan (WEBEROVA
KONSTANTA) dio prvotnog podražaja odnosno intenzitet podražaja treba uvijek za istu
relativnu vrijednost povećati ili smanjiti da bi se mogla primijetiti razlika u intenzitetu (ovaj
zakon vrijedi samo za srednje intenzitete podražaja)

3.2. OSJETNI SUSTAVI

• PODRAŽAJ – fizikalna ili kemijska energija koja stiže do naših osjetila

• RECEPTOR – osjetilna stanica specijalizirana za primanje podražaja (podražajnu energiju kodira
u elektrokemijsku aktivnost)
• OSJET – doživljaj koji nastaje u specijaliziranim senzornim područjima mozga dekodiranjem
informacije nastale djelovanjem podražaja na osjetne organe

SVAKI OSJETNI SUSTAV SASTOJI SE OD 3 DIJELA:

1) OSJETILO – sadrži receptore specijalizirane za primanje određenih podražaja
2) SENZORNI ŽIVAC – prenosi živčane impulse od receptora do mozga
3) SENZORNI DIO MOZGA – tu «nastaju» osjetni doživljaji

PODJELA OSJETNIH SUSTAVA

Blizinska osjetila - Smješteni na površini kože i sluznici; registriraju bol, dodir,
Eksteroceptori toplinu i okus; pobuđuju trenutačnu reakciju
receptora u
smještaju
osjetnom

(vanjski receptori) Daljinska osjetila – smještena očima, ušima i nosu; omogućuju dodatno
organu

prema

vrijeme za procjenu potencijalnih posljedica akcije

Registriraju zbivanja u unutrašnjosti organizma (dišni, probavni i spolni
Interoceptori
organi); održanje homeostaze i reprodukcija
Smješteni u lokomotornom aparatu (mišići, tetive i zglobovi) i vestibularnom
Proprioceptori
dijelu uha; omogućuju pokretanje (kinesteziju) i održavanje ravnoteže)
Elektromagnetski
podražajne
prema vrsti

Registriraju svjetlost; čunjići i štapići u oku

receptori
energije

Detektiraju promjene u kemijskom sastavu okoline (njuh) i tekućina u

Kemoreceptori
probavnom sustavu (okus)
Registriraju mehaničke podražaje; sluh, dodir, bol, temperatura i
Mehanoreceptori
proprioceptori
 Matija Bojić, SŠ Jastrebarsko i SŠ Tina Ujevića, Kutina

OSJETNA ADAPTACIJA – smanjenje intenziteta osjeta (ili potpuni gubitak) do koje dolazi zbog
stalne i nepromjenjive izloženosti nekom podražaju. Fazički receptori su podložni adaptaciji (vid,
slluh, dodir), a tonički se ne adaptiraju (omogućuju održavanje ravnoteže i orijentaciju u prostoru).
OSJETNA REKUPERACIJA je fenomen suprotan osjetnoj adaptaciji - povećanje osjetljivosti
osjetnih organa (mogu detektirati sve slabije i slabije intenzitete osjeta)
PERZISTENCIJA OSJETA – pojava da osjet ne prestane istog trenutka kad prestane djelovanje
podražaja na osjetni organ, nego traje neko vrijeme pa se postepeno gubi - osjeti koji perzistiraju
nakon što je podražaj uklonjen nazivaju se naknadni osjeti ili paosjeti (česti u području vida)

3.2.1. VIDNO OSJETILO

 PODRAŽAJ → SVJETLO = elektromagnetsko Valna duljina

zračenje određene valne duljine (400 – 700 - odreduje ton (boju)

nanometara). Valna duljina određuje ton odnosno

boju, a amplituda vala intenzitet svjetlosti. Amplituda
- odreduje intenzitet

 ORGAN VIDA → OKO:

mišic koji regulira sadrži receptore

velicinu zjenice osjetljive na
svjetlost  Vid je najdominantnije osjetilo kod
ljudi – oko 80-90% informacija iz
Opticki okoline primamo vidom (po
Šarenica Mrežnica živac
dominantnosti slijedi sluh pa svi ostali
Zjenica osjetni sustavi; to se ne odnosi na osjetni
sustav ravnoteže i kretanja koji su stalno
propušta aktivni i djeluju automatski)
Leca svjetlost u  Slijepa točka (pjega) – mjesto na
oko kojem vidni živac napušta oko
elasticna struktura (nema osjetnih stanica)
koja usmjerava Slijepa
svjetlost na tocka
 Slika na mrežnici je obrnuta,
mrežnicu umanjena i dvodimenzionalna –
http://webvision.med.utah.edu/sretina.html#overview osjet ne nastaje u oku, već u vidnim
područjima mozga

 RECEPTORI:

• ŠTAPIĆI • ČUNJIĆI
• osjetljivi i na male količine svjetla • specijalizirani za viđenje boja
• noćni vid • smješteni po sredini mrežnice
• smješteni na periferiji mrežnice • genetski poremećaj u
• oko 120 milijuna funkcioniranju čunjića izaziva
sljepoću za boje (daltonizam)
• oko 6 milijuna
 Matija Bojić, SŠ Jastrebarsko i SŠ Tina Ujevića, Kutina

DIMENZIJE BOJA
 DIMENZIJE BOJA:

• Ton (pr. plava, crvena, zelena…

• Svjetlina (intenzitet) boje Ton - kromatske boje
• Zasićenost (saturacija)

Akromatske boje
 MJEŠANJE BOJA

• ADITIVNO – miješanje svjetla različite

Svjetlina (intenzitet) boje
boje; događa se u senzornom sustavu;
mješavina svjetla svih boja daje bijelo
• SUPTRAKTIVNO – komponente Zasicenost boje
primarne boje, proorcionalno svojem
udjelu u mješavini, apsorpcijom oduzimaju svjetlosne valove drugih boja koje bi inače
refleksijom stigle do oka; događa se na razini podražaja (pr. fizički se miješaju pigmenti
slikarskih boja)

3.2.2. SLUŠNO OSJETILO

 PODRAŽAJ → ZVUK = pokretanje molekula zraka (mehanički poremećaj izaziva vibracije
zraka koje se u obliku krugova prenose kroz medij – zvučni valovi)

ZVUČNI VALOVI:
• FREKVENCIJA – određuje visinu tona – čujemo raspon od 20 do 20 000 Hz (slušni aparat
je posebno osjetljiv za raspon frekvencija ljudskog govora (80 – 1 100 Hz)
• AMPLITUDA – određuje glasnoću zvuka (akustičku energiju) – izražava se u decibelima
(dB); tonovi niskih i vrlo visokih frekvencija trebaju imati veću energiju da
bismo ih doživjeli jednako glasnima onima srednjih frekvencija

 LOKALIZACIJA ZVUKA
• Za zvukove nižih frekvencija – opažanje razlike u vremenu pristizanja podražaja u lijevo
odnosno, desno uho
• Za zvukove viših frekvencija – razlika u inntenzitetu podraživanja lijevog i desnog uha

 ORGAN SLUHA → UHO:

čekić
nakovanj
• VANJSKO UHO
stremen • SREDNJE UHO → bubnjić
slušni
živci • UNUTRAŠNJE UHO → pužnica →
zvučni valovi pokreću bazilarnu
membranu što pomiče receptore za
zvuk (slušne dlačice)
pužnica

bubnjić
 Matija Bojić, SŠ Jastrebarsko i SŠ Tina Ujevića, Kutina

3.2.3. OSJETILA NJUHA i OKUSA

 PODRAŽAJI – kemijske molekule koje dopiru do receptora

• Osjetilo njuha
- podražaj su kemijske molekule koje isparavaju pojedine supstance koje dolaze do
receptora za njuh u nosu
- opažamo velik broj različitih vonjeva – dijelimo ih na ugodne (mirisi) i neugodne
(smradovi)
- feromoni – kemijski spojevi koji djeluju na osjetilo njuha, važni za reprodukcijsko
ponašanje
- spolne i dobne razlike osjetljivosti njuha (žene su osjetljivije na njuh; s godinama se
osjetljivost na njuh smanjuje) – isto se događa i s osjetom okusa

• Osjetilo okusa GORKO

- podražaj su kemijske molekule koje podražuju okusne
receptore na jeziku (okusne kvržice/pupoljci)
- 4 osnovne okusne kvalitete: slatko, gorko, slano, kiselo
- osjet okusa može se jako mijenjati, ovisno o okolnostima KISELO
(prehlada, temperatura hrane, što smo prije jeli ili pili,
kombinacije različitih okusa i mirisa) SLANO
- osjetila njuha i okusa svojim interakcijskim djelovanjem
signaliziraju što jesti, a što ne jesti
SLATKO

3.2.4. KOŽNI OSJETI

1) DODIR – podražaj je pritisak na dijelove tijela, a receptori su neravnomjerno raspoređeni po

tijelu (najviše ih je na jagodicama prstiju, obrazima, usnama); naziva se i konačnim osjetilom
2) i 3) TOPLO I HLADNO – podražaj je temperatura koja dopire do naše kože – predmeti koji su
topliji od naše kože opažamo kao tople, a one koji su hladniji kao hladne; postoje različiti
receptori za toplo i hladno – to su slobodni živčani završeci neposredno ispod kože, osjetljivi su
vrlo male promjene (zbog važnosti temperature tijela za preživljavanje)
4) BOL – podražaj su kemijski, mehanički, toplina/hladnoća, pritisak …koji mogu izazvati
oštećenja; bol je vrlo važan osjet jer daje informacije o opasnostima za naš organizam; bol je
kožni osjet, ali i organski (npr. glavobolja, trbobolja itd.); pod velikim je utjecajem ličnosti,
raspoloženja, kulture i sl.

3.2.5. OSJETI RAVNOTEŽE I KINESTETIČKI OSJETI

 OSJET RAVNOTEŽE
- receptori se nalaze u vestibularnom aparatu (u unutrašnjem uhu) - okretanje glave ili tijela
dovodi do pomicanja tekućine u kanalima unutrašnjeg uha što podražuje receptorske
stanice u obliku dlačica, koje šalju informacije o ravnoteži u mozak
- daju podatke o općem položaju tijela i pomažu u održavanju ravnoteže
 KINESTETIČKI OSJETI
- osjeti za pokrete i položaj pojedinih dijelova tijela; omogućuju kretanje
- receptori se nalaze u mišićima, tetivama, zglobovima
 Matija Bojić, SŠ Jastrebarsko i SŠ Tina Ujevića, Kutina

3.3. PERCEPCIJA

PERCEPCIJA
- aktivan (dinamičan) proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih informacija
- omogućuje upoznavanje i prepoznavanje značenja predmeta, pojava i događaja u okolini
- percepti i emocionalni doživljaji vezani uz njih upisuju se u pamćenje i postaju dio našeg
iskustva koje poslije određuje što i kako ćemo u buduće opažati

OSJETI – jednostavni opažaji – odnose se na opažanje pojedinačnih atributa podražaja (intenzitet

– pr. jače ili slabije svjetlo i kvaliteta podražaja – pr. plava, crvena, žuta boja) u jednom
senzornom modalitetu
PERCEPTI – složeni podažaji – opažanje više atributa podražaja, često integriranih iz više osjetnih
modaliteta

Dvije osnovne funkcije perceptivnog sustava:

• Prepoznati oblik onoga što opažamo
• Locirati u prostoru ono što opažamo

3.3.1. PREPOZNAVANJE OBLIKA

 Omogućuju ga dva istodobna procesa:
• UZLAZNI PROCES – vođen podatcima iz naših osjetila
• SILAZNI PROCES – vođen informacijama pohranjenim u našem pamćenju
• Ovi se podatci integriraju u našem radnom pamćenju
PERCEPTIVNA ORGANIZACIJA
• odnosi se na način na koji naš mozak organizira pojedinačne osjete u smislene percepcije
• GEŠTALTIZAM:
- Osnovna ideja: naša percepcija nije jednostavan zbroj pojedinačnih osjeta iz kojih je
sastavljena. U procesu percepcije čovjek formira smislene cjeline - geštalte
- Isticali 2 načela: RAZLIKOVANJE FIGURE I POZADINE i PERCEPTIVNO GRUPIRANJE

PERCEPCIJA FIGURE I POZADINE

• Za prepoznavanje oblika važno je razlikovati objekt koji opažamo (figura) od objekata koji ga
okružuju (pozadina)
• Automatski proces

PERCEPTIVNO GRUPIRANJE (načela):

a) blizina (predmeti koji su blizu grupiramo u cjelinu) SIMETRIJA

b) sličnost (slične predmeti grupiramo kao cjelinu)
c) simetrija (ukoliko niz elemenata čini simetričnu
SLIČNOST
figuru, doživljavamo ga kao cjelinu)
d) dobar pravac/kontinuiranost (niz točaka ili crta na BLIZINA
pravcu težimo percipirati kao cjelinu)
e) zajedničko kretanje/zajednička sudbina (predmete ZATVARANJE
koji se kreću zajedno doživljavamo kao cjelinu)
f) zatvorenost (popunjavanje praznina kako bi se
dobio cjelovit lik DOBAR PRAVAC
 Matija Bojić, SŠ Jastrebarsko i SŠ Tina Ujevića, Kutina

PERCEPCIJA POKRETA
• Služi prepoznavanju oblika, određivanju udaljenosti objekata i lokalizaciji objekata u prostoru te
za ostvarenje akcija
• Do nje dolazi na više načina:
1) Gibanjem slike predmeta preko mrežnice oka
2) Stroboskopsko gibanje/fi-fenomen (prividan pokret) - prividno gibanje koje nastaje
podraživanjem oka u točno određenim periodima i to podražajima koji miruju
- svjetlosne reklame
- film
3) Inducirani pokret (vizualne iluzije) - pomicanje većeg objekta uzrokovat će percepciju
gibanja manjeg objekta koji se nalazi iza njega (zato nam se čini da se Mjesec koji se vidi
kroz pokretne oblake pomiče)

3.3.2. PERCEPCIJA DUBINE

 Slika koja se projicira na mrežnicu je dvodimenzionalna – kako je onda moguće da doživljavamo
svijet trodimenzionalno?
• Uz pomoć znakova koje mozak automatski analizira:
A) BINOKULARNI ZNACI DUBINE (temelje se na
informacijama iz oba oka):
•Različitost slika na mrežnici jednog i drugog oka
(binokularna disparatnost) – što je objekt dalje od nas to
su slike na mrežnicama lijevog i desnog oka sličnije –
mozak automatski spaja obje slike u jedinstvenu
percepciju, a razliku među njima koristi za percepciju
dubine
•Konvergencija očiju – pokretanje očiju prema unutra pri opažanju nekog objekta – što je
predmet bliže očima taj je pokret veći

B) MONOKULARNI ZNACI DUBINE (mogu se opaziti jednim okom):

• RELATIVNA VELIČINA opaženog objekta (manje objekte opažamo kao udaljenije)
• Ukoliko neki predmet PREKRIVA drugi percipiramo ga kao bližeg
• LINEARNA PERSPEKTIVA – predmeti se čine utoliko manjima i međusobno bližima što su
udaljeniji od nas (objektivno paralelne crte konvergiraju s udaljenošću)
• ZASJENJENJE I SJENE –
bliži su predmeti oni koji
priječe dolazak svjetla na
druge i oni čija sjena pada
na druge
• RELATIVNO GIBANJE
(PARALAKSA PREDMETA)
– kad se krećemo čini
nam se kako se bliži
objekti kreću brzo u
suprotnom smjeru, a
udaljeni polagano u istom
smjeru kao i mi
 Matija Bojić, SŠ Jastrebarsko i SŠ Tina Ujevića, Kutina

3.3.3. PERCEPTIVNA KONSTANTNOST

• Očituje se u nepromjenjivosti naše percepcije usprkos velikim promjenama u podražajima
(na konstantan način percipiramo boje, oblike, veličine, svjetline okolnih objekata)
• Vrlo važna za uspješno prepoznavanje oblika
• Za njen razvoj potrebno je perceptivno iskustvo

3.3.4. PERCEPTIVNE VARKE

 PERCEPTIVNE VARKE – pojave do kojih dolazi kada naše percepcije ne odgovaraju u potpunosti
onome što bi se očekivalo na temelju logične analize podražaja

 Percepcija nije fotografija objektivne stvarnosti! - Na nju utječe niz subjektivnih faktora
(količina informacija, uvid u proces nastajanja, kontekst , motivacija, iskustvo, stavovi,
emocije, očekivanje) koji se razlikuju među ljudima te stoga ne doživljavaju svi ljudi iste
objektivne pojave i događaje na jednak način!

Pored perceptivnih varki izazvanih subjektivnim faktorima postoje i one koje gotovo svi ljudi
doživljavaju na jednak način

NAPOMENA: perceptivne varke nisu halucinacije

• HALUCINACIJE su percepcije do kojih dolazi bez prisutnosti podražaja
• PERCEPTIVNE VARKE: podražaji su prisutni, ali ih naš perceptivni sustav interpretira na
neobičan način
- prisutne su u svim osjetnim područjima (optičke, akustičke…)
- primjeri su geometrijske varke (Heringova, Müller-Lyerova, Ponzova…), dvosmisleni objekti
(Neckerova kocka, Schrӧderove stube…), nemogući objekti, iluzija mjeseca itd.

LINKOVI
http://racunala.ttf.hr/files/Boja_i_atributi_boje.pdf
http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2003/kodrnja/index.html
http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/visualpathways.html
http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/L1Eye/l1eye.swf
http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/L2VisualCortex/l2v1.swf
http://www.sumanasinc.com/webcontent/animations/content/visualpathways.html
http://www.richmondeye.com/disorder.asp
http://www.diycalculator.com/sp-cvision.shtml
http://www.vischeck.com/daltonize/
http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/index.htm
http://peace.saumag.edu/faculty/Kardas/Courses/GPWeiten/perceptiondemos.html
http://www.yorku.ca/eye/thejoy.htm
http://www.medicine.mcgill.ca/physio/cullenlab/Notes209.htm
http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/body/factfiles/smell/smell_animation.shtml
http://dragon.uml.edu/psych/illusion.html
http://www.ritsumei.ac.jp/kic/~akitaoka/index-e.html
http://www.michaelbach.de/ot/index.html
http://www.sandlotscience.com/
http://www.biomotionlab.ca/Demos/BMLwalker.html
http://www.brainbashers.com/opticalillusions.asp
http://www.exploratorium.edu/exhibits/f_exhibits.html
http://www.lifesci.sussex.ac.uk/home/George_Mather/Motion/