U današnjem kompetitivnom okružju, mnoga poduzeća u želji za stjecanjem profita u drugi

plan stavljaju poslovnu etiku, društvenu odgovornost i ostale ključne čimbenike poslovne
uspješnosti. Takav način poslovanja potrebno je zamijeniti društveno odgovornim, etičkim te
moralno osviještenim poslovanjem gdje nije najbitnije stjecanje profita već poboljšanje života
zajednice te ostvarivanje pozitivnih učinaka u društvenom i prirodnom okruženju. Vrlo je
bitno napomenuti da je svakim danom sve više onih poduzeća koji promoviraju svoju
strategiju društvene odgovornosti kao odgovor na različite ekonomske, ekološke i društvene
promjene.
Korporativna društvena odgovornost ili društvena odgovornost poslovanja (engl. corporate
social responsibility - CSR) u suvremenoj poslovnoj praksi često je korišten koncept, a
predstavlja opredjeljenje tvrtke za unaprjeđenje dobrobiti zajednice kroz diskrecijsku –
dragovoljnu – poslovnu praksu i doprinose na račun vlastitih resursa.1
Jednostavnije rečeno, poduzeće se odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem i
pravednijem društvu, čišćem okolišu i sve to u interakciji sa dionicima koji su ključni
element društvene odgovornosti poslovanja. Time poslovni subjekt unaprjeđuje kvalitetu
života svojih zaposlenika, raznih nevladinih udruženja i interesnih skupina te cjelokupne
zajednice. Društvena odgovornost poslovanja predstavlja svijest o novom položaju i značaju
koje poduzeća imaju u suvremenom, globalnom društvu i odgovornosti koja iz njih proizlazi.
Možemo reći i da ona podrazumijeva obvezu menadžmenta da pravi različite izbore i
poduzima određene akcije koje će pozitivno utjecati na društvo i poduzeće te doprinijeti
njihovoj dobrobiti i interesima (Buble, 2000).
Društvena odgovornost je ključna za uspješno poslovanje jer donosi poduzećima brojne
prednosti i u sve većoj mjeri postaje važan faktor prilikom odlučivanja i opredjeljivanja
potrošača za određeni proizvod ili uslugu, čime društveno odgovorna poduzeća stječu
kompetitivnu prednost u odnosu na njihovu konkurenciju. Takva tvrtka uspijeva povezati
poslovne vrijednosti, svrhu i strategiju s društvenim i ekonomskim potrebama kupaca i
potrošača, a istodobno uspijeva ugraditi odgovornu i etičku poslovnu politiku i praksu u
cijelu tvrtku. Vodstvo takve tvrtke vjeruje u vrijednost i svrhu i živi ih.2

Prema Kotler i Lee (2009) većina korporativnih društvenih inicijativa u smislu korporativne
društvene odgovornosti može se uvrstiti u jednu od sljedećih kategorija: promoviranje
društvenih ciljeva, marketing povezan s društvenim ciljevima, korporativni društveni

1
Kotler, P.; Lee, N. DOP : društveno odgovorno poslovanje : suvremena teorija i najbolja praksa. Zagreb :
M.E.P. Consult, 2009., str. 14
2
Tafra-Vlahović, M. (2009), Konceptualni okvir društveno odgovornog poslovanja, Medianali, 3 (5), str. 178

1
marketing, korporativna filantropija, društveno koristan rad i društveno odgovorna poslovna
praksa. Neki od najbitnijih tipova i oblika društvene odgovornosti poslovanja (DOP-a),
odnosno korporativne društvene odgovornosti (KDO-a) u današnjem suvremenom društvu
vidljivi su na Slici 1.

Slika 1. Tipovi i oblici KDO-a u suvremenom društvu

Izvor: Letica, B. (2010.), Doba odgovornosti: korporacijska društvena odgovornost u vrijeme svjetske
financijske krize. Zagreb: Mate: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, str. 54

Prema Kotler i Lee (2009) kod promoviranja društvenih ciljeva radi se na porastu svijesti i
brige o društvu, a zanimljivo je to što promocije podržavaju neki cilj na način da jačaju
društvenu svijest o njemu i potiču davanje priloga. Marketing tvrtke povezan s društvenim
ciljem jedinstven je po tome što su donacije vezane za obujam prodaje proizvoda korporacije,
a korporativni društveni marketing uvijek je usredotočen na promjenu ponašanja pojedinaca,
odnosno na promjene koje trebaju pomoći u unaprjeđenju zdravlja, sprječavanju nesreća,
zaštiti životne okoline i većem društvenom angažmanu. Društveno koristan rad, odnosno,
volonterski rad predstavlja „poklanjanje” vremena zaposlenika, ali i primatelja povlastica i
partnera, kako bi se podržala neka lokalna akcija. On se smatra najiskrenijim vidom
korporativnog društvenog angažmana, ali i pruža najveće zadovoljstvo sudionicima.
Korporativna filantropija, odnosno korporativno davanje, smatra se posebnim tipom
aktivnosti društveno odgovornog poslovanja, a podrazumijeva novčane priloge ili priloge u
naturi koji se sastoje od resursa ili usluga korporacije, dok korporativna društveno odgovorna

2
poslovna praksa podrazumijeva slobodno izabrano investiranje i poslovnu praksu, koji
pridonose poboljšanju životne okoline i dobrobiti zajednice. 3 Poduzeća najčešće doniraju
novac, ali mogu donirati i korištenje prostorija poduzeća, imovinu, usluge ili podršku u
reklamiranju. Glavne prednosti ovih inicijativa su podizanje ugleda korporacije, privlačenje i
zadržavanje motivirane radne snage, utjecaj na društvene probleme i korištenje postojećih
korporativnih društvenih inicijativa.

Praksa društveno odgovornog poslovanja odnosi se na cjelokupno djelovanje jednog

poduzeća, znači bitno je što proizvodi, kako kupuje i kako prodaje, poštuje li zakone, kako se
odnosi prema djelatnicima poduzeća, ulaže li u lokalnu zajednicu i na koji način doprinosi
očuvanju životne sredine.
Možemo reći da postoje različita stajališta o društvenoj odgovornosti te su na taj način i
nastali argumenti «za» i «protiv» društvene odgovornosti, što je prikazano u Tablici 1.

Tablica 1. Argumenti za i protiv društvene odgovornosti

ZA PROTIV

1. poduzeće je neizbježno uključeno u 1. maksimalizacija profita osigurava

društvena pitanja, efikasnu uporabu društvenih resursa,

2. poduzeće raspolaže resursima kojima 2. poduzeće kao ekonomska institucija

se može uhvatiti u koštac sa složenim nema sposobnost da ostvaruje
društvenim problemima, društvene ciljeve,

3. bolje društvo znači i bolju okolinu za 3. poduzeće već ima previše moći,
poduzeće,

4. društveno odgovorna akcija spriječit će 4. budući da menadžeri nisu izabrani,

vladinu akciju. nisu ni direktno odgovorni narodu.

Izvor: Buble, M. (2000), Management. Split: Ekonomski fakultet u Splitu, str. 103-104

Prednosti ovakve vrste poslovanja poduzeća za društvenu zajednicu je očita. Društvena

odgovornost je jedno od najsnažnijih oruđa u izgradnji brandova, koji su u današnjoj
ekonomiji možda i najvrjednija imovina svakog poduzeća. Povezivanje branda s društveno

3
Kotler, P.; Lee, N. DOP : društveno odgovorno poslovanje : suvremena teorija i najbolja praksa. Zagreb :
M.E.P. Consult, 2009., str. 53

3
odgovornim ponašanjem i s korisnošću za društvo pozitivno utječe na prodaju i na vjernost
kupaca.4
Društveno odgovorno poslovanje tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj poboljšava ugled,
osigurava širu poslovnu prihvaćenost, jača trenutnu konkurentnost i omogućuje postizanje
dugoročno održivog razvoja.

Razlozi usvajanja DOP-a mogu se ogledati u sljedećem:

 Povećanje prodaje i udjela na tržištu;
 Jačanje pozicije brenda;
 Jačanje korporativnog imidža i utjecaja;
 Jačanje sposobnosti za privlačenje, motiviranje i zadržavanje zaposlenika;
 Smanjenje troškova poslovanja ili povećanje operativne efikasnosti;
 Povećanje privlačnosti za investitore i financijske analitičare.5

Vidljivo je kako društveno odgovorno poslovanje promiče i potiče edukaciju i razvoj ljudskih
resursa, poštivanje zakona i pridržavanja određenih normi, sudjelovanje u socijalno
odgovornim inicijativama i aktivnostima, očuvanje i zaštitu okoliša za buduće generacije,
podizanje svijesti o nužnosti održivog razvoja i slično.
Iznimna je važnost etike u poslovanju poduzeća za osiguranje društvene kohezije i očuvanje
okoliša te postizanja općeg gospodarskog razvoja, a smatra se i ključnim elementom
društveno odgovornog poslovanja. Tek u proteklih nekoliko godina, hrvatske tvrtke shvaćaju
pozitivne utjecaje koje mogu imati uvođenjem takvog načina poslovanja, kao i utjecaj na
zajednicu u kojoj posluju.
Prema Aleksić (2007) poslovna etika stvara sustav upravljanja utemeljen na etičkim
principima koji omogućuje organizaciji da kvalitetno odgovori na zahtjeve svih interesnih
skupina, kupaca, zaposlenih, dioničara te društva u cjelini.
S aspekta menadžmenta, etika uspostavlja standarde u odnosu na ono što je dobro ili loše u
vođenju i donošenju odluka.6 Menadžer mora imati na umu da do određenog cilja, u ovom
slučaju ostvarivanja profita, mora dolaziti poštujući zakonska pravila te odgovorno djelujući
prema poduzeću i prema njegovoj okolini, vodeći računa i o etici. Etične organizacije rade za
dobrobit cijelog društva, a ne isključivo za maksimizaciju profita. Uspješne će biti upravo

4
http://www.undp.hr/show.jsp?page=78053, preuzeto 10.04.2013.
5
Osmanagić - Bedenik, N.(2010), Kontroling između profita i održivog razvoja. Zagreb : M.E.P., str. 64-65
6
http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Osnove%20menadzmenta/4.%20Etika%20i%20drustvena%20odgov
ornost%20menadzmenta.pdf, preuzeto 06.04.2013.

4
one organizacije koje ne odvajaju etičnost od profitabilnosti, već ih uspješno usklađuju u
svom poslovanju.

Organizacije danas, imaju odgovornost ne samo za vlastiti probitak već moraju djelovati u
skladu s društvenim i socijalnim okolnostima i zahtjevima. Pred njih se postavlja uvjet
društveno odgovornog ponašanja koje omogućuje ne samo prepoznatljivu sliku organizacije u
okolini, već i da kroz djelovanje u skladu s etičkim standardima, privlači nove zaposlene,
motivira i zadržava prethodno zaposlene i slično.

Poduzeća koja žele opstati na tržištu moraju imati određenu strukturu i različite odgovornosti
unutar poslovanja. Kako bi poduzeće ostalo konkurentno, mora imati profit koji treba biti
odgovorno stečen uz poštivanje zakona i mora biti vidljiva etičnost poslovanja uz izraženu
društvenu odgovornost. Upravo je Buble (2000) utjelovio sve gore navedeno kada je
hijerarhiju društvene organizacije poduzeća prikazao kao piramidu od četiri kata na kojima su
raspoređene određene odgovornosti poduzeća (Slika 2.).

Slika 2. Hijerarhija društvene organizacije poduzeća

Izvor: Buble, M. (2000), Management. Split: Ekonomski fakultet u Splitu, str. 104

Na dnu piramide, odnosno, na prvom katu nalazi se ekonomska, temeljna odgovornost

poduzeća koja naglašava da je primarni cilj poduzeća da bude profitabilno. Na drugom katu
piramide nalazi se zakonska odgovornost poduzeća koja ukazuje na to da poduzeće na svom
putu do ostvarivanja profita mora poštivati zakon. Od poduzeća se očekuje da ispunjava svoje

5
ekonomske ciljeve unutar zakona koje su donijeli nadležni organi. Na trećem, predzadnjem
katu nalazi se etička odgovornost poduzeća koja nalaže menadžeru da uvijek bude etičan te
čini sve dobro, a izbjegava sve zlo. Na četvrtom katu, odnosno, na vrhu piramide nalazi se
diskrecijska odgovornost koju čine doprinosi zajednici i kvaliteti života – ona je isključivo
dobrovoljna i za nju poduzeće ne dobiva niti očekuje ikakav dohodak. Diskrecijska
odgovornost predstavlja najviši kriterij socijalne odgovornosti.

Poznato je da se odgovornost očitava kroz odnos prema zaposlenicima, ali i svim drugim
dionicima na koje poslovanje ima utjecaj i koji povratno mogu na njega utjecati.7
Svi članovi društva, odnosno zajednice; ljudi, različite skupine i organizacije, svojim
djelovanjem mogu utjecati na uspjeh ili neuspjeh neke središnje organizacije, ali i ta središnja
organizacija svojim djelovanjem može utjecati na njih. Ove skupine poznate su pod nazivom
dionici.
Dionici ili interesne skupine (engl. stakeholders) su pojedinci, zajednice, organizacije koje
utječu ili na njih utječu aktivnosti poduzeća. Mogu biti interni (npr. zaposlenici) ili eksterni
(npr. potrošači, dobavljači, dioničari, lokalne zajednice i slično).8
Društveno odgovorno poduzeće istovremeno održava dobre odnose s potrošačima, ne
zanemarujući pri tome ni ostale interesne skupine poduzeća. Zadaća poduzeća bi i trebala biti
da vodi brigu o svim svojim dionicima i da se prema njima odnosi etički i odgovorno,
odnosno na društveno prihvatljiv način. Svakodnevno unaprjeđenje odnosa tvrtke i njezinih
dionika nužno je jer se na taj način jača podrška i lojalnost dionika toj tvrtki, njezinim
težnjama i daljnjim ciljevima te se time povećava i ugled tvrtke.
Dionicima je važno što poduzeće radi po pitanju svojih proizvoda i usluga, jesu li
zadovoljene potrebe i želje korisnika tih proizvoda i usluga, što poduzeće radi po pitanju svog
utjecaja na prirodno okruženje i zajednicu, na koji način tretira zaposlene, ulaže li u njihovu
edukaciju i razvoj i slično. Vrlo je bitno uključiti sve dionike kako bi sudjelovali u
cjelokupnom radu poduzeća, jer da bi poduzeće bilo uspješno, ono mora imati dobar odnos sa
vlastitim dionicima, a pogotovo sa kupcima i potrošačima proizvoda ili usluga tog poduzeća.
Društvena uloga, učinak i odgovornost tvrtke svodi se na njenu poslovnu uspješnost. Za
današnje bolje i uspješnije poslovanje od temeljne su važnosti pravilno i odgovorno
gospodarenje okolišem, razvoj ljudskih potencijala i ljudskog kapitala. Razvojem ovih grana
poslovanja vidljivo se povećava društvena osviještenost i odgovornost poduzeća.

7
http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf, preuzeto 06.04.2013.
8
http://www.odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf, preuzeto 10.04.2013.

6
Tvrtka dm - drogerie markt d.o.o. Hrvatska je jedna od tvrtki koja društveno odgovorno
ponašanje vidi kao sastavni dio svog poslovanja te mu pridaje poseban značaj.
Kupci različite dobi, osobnosti i stavova zbog široke palete proizvoda uvijek odabiru upravo
dm za obavljanje svoje kupovine. Kada odlučuju o kupnji, sve više potrošača pridaje
pozornost društvenoj odgovornosti poduzeća koja utječe na imidž marke i tvrtke, sklonost
potrošača da kupuju određene marke, ali i na financijski rezultat poduzeća. Upravo je dm
primjer takvog poduzeća, prati ga dobar glas; etičnog, pravednog i ekološki osviještenog
poduzeća, a djelatnici i potrošači su zadovoljni stanjem unutar poduzeća, te im u prilog ide to
što se u dm-u vode za idejom da što više daju, to će i više dobiti, a tvrtke koje tako
razmišljaju ostvaruju i veći profit.9 Drogerie markt d.o.o. Hrvatska odgovara individualnim
potrebama i očekivanjima različitih kupaca koji su naviknuti na marke proizvoda tvrtke dm,
ali i na ostale koje se mogu tamo pronaći. Isto tako, postoje brojne pogodnosti za kupce,
razne akcije i popusti koji ih privlače i ponovno vraćaju u dm kako bi obavili svoju
kupovinu.
U dm-u je čovjek uvijek u središtu, bilo da se radi o kupcu ili djelatniku. Zadovoljni
zaposlenici su ključ svake uspješne tvrtke, pa tako i u dm-u. Učinkoviti i motivirani
zaposlenici proizvode stvarnu dodanu vrijednost svakoj marki ili sustavu i upravo oni čine
razliku između uspješnih i prosječnih. Djelatnici dm-a se međusobno odnose jedni prema
drugima s potpunim poštovanjem, a vrijednosti svakog čovjeka, bez obzira na njegovu
funkciju ili položaj, bezrezervno se prihvaćaju.10
Bitno je u poduzeću naći mjesto gdje će se svatko osjećati uspješno, da radi neki smisleni
posao i pridonosi zajedničkom cilju, zajedničkoj koristi. Isto tako, bitno je da vidi da svojim
radom može napredovati po principu: koliko ulažem, toliko ću i napredovati te da se može
razvijati u smislu edukacijskih vještina, školovanja, cjeloživotnog obrazovanja i slično.

Ono što je bitno napomenuti jest da je dm četvrtu godinu zaredom izabran za najpoželjnijeg
poslodavca prema anketi portala MojPosao, provedenoj tijekom prosinca na više od 1700
ispitanika.11 Ono što je za djelatnika privlačno u dm-u je ugodna radna atmosfera te sigurna i
zdrava poslovna okolina, a ono što je kupcu najvažnije je da ga tretiraju kao kralja, jer od
njega, zapravo, i zarađuju. Njima su najbitniji ljudi, barem tako pokazuju svojim primjerom;

9
http://www.poslovni-savjetnik.com/trgovina/dm-zadovoljni-zaposlenici-su-kljuc-svake-uspjesne-tvrtke,
preuzeto 08.04.2013.
10
http://www.dm-drogeriemarkt.hr/hr_homepage/posao_u_dm-u/, preuzeto 08.04.2013.
11
http://www.jatrgovac.com/tag/najpozeljniji-poslodavac/, preuzeto 09.04.2013.

7
dobrom uslugom, ljubaznim djelatnicima, sudjelovanjem u raznim humanitarnim akcijama,
prigodnim poklonima i popustima za potrošače i slično.
Jedno od temeljnih načela poslovanja tvrtke dm je da kao zajednica uzorno djeluju u našem
okruženju. Neki od projekata koje su pokrenuli kako bi dali svoj doprinos zajednici,
ekološkom i održivom razvoju te očuvanju zdravlja su: Jedni za druge zajedno – Program
babybonus, Sve za nju, Djeca sunca; Ekološka održivost – Tu čuvam prirodu, dm green city
projekt 2012. te Zdrav život – dm ženska utrka, dm millenium jump i dm damski kup.12
Unatoč recesiji i sve lošijoj gospodarskoj situaciji, pohvalno je što i dalje postoje poduzeća
poput dm-a koja sudjeluju u projektima za opću dobrobit. Bilo kakva akcija koja se provodi u
svrhu podizanja svijesti cjelokupnog društva je i više nego dobrodošla, a višestruka korist u
svim aspektima je itekako vidljiva.

Može se otvoreno reći kako tvrtka dm nosi veliku društvenu odgovornost te da svojim
djelovanjem doprinosi općem dobru. Primjena DOP-a u poduzeću dm - drogerie marktu
d.o.o. Hrvatska vidljiva je kroz: sudjelovanja u sponzorstvima i donacijama, zapošljavanju
osoba sa invaliditetom, primjenom suvremene tehnologije, razvijenom svijesti o zdravoj
hrani, zastupljenosti domaćih proizvođača te očuvanju okoliša. Isto tako, dokaz da je dm
primjer društveno odgovornog poslovanja je i to što se razni ekološki proizvodi mogu naći na
policama dm-a, a koriste se i reciklirane vrećice kojima dm pokazuje i naglašava svoju
ekološku odgovornost.
Vidljivo je da dm djeluje u skladu s normama i zahtjevima društveno odgovornog
poslovanja, odnosno u skladu s poslovnim principima dugoročnog održivog razvoja. Isto
tako, ponaša se etički i doprinosi ekonomskom razvoju kao i kvaliteti života svojih
zaposlenih, ali i njihovih obitelji, lokalne zajednice i cjelokupnog društva.
Glavni fokus u tvrtki dm su potrebe i zadovoljstvo korisnika koji ih pokreće kako bi još bolje
i uspješnije poslovali i razvijali se. Pridržavaju se najviših etičkih standarda, njihove
aktivnosti karakteriziraju transparentnost, pouzdanost i pravednost, a vidljivo je da vođenje
etičkim načelima u donošenju poslovnih odluka osigurava dugoročnu perspektivu opstanka
vlastitoj organizaciji.
Smatram da je dm, tvrtka koja ima jasno definirane ciljeve orijentirane ka društvenoj
odgovornosti te je vidljivo da je upravo dm lider u poslovanju na našem tržištu. Poznato je da
je dm vodeći ne samo po svojim poslovnim rezultatima, već ga visoko vrednuju i oni koji u
njemu kupuju, ali isto tako i oni koji u njemu rade.

12
http://www.dm-drogeriemarkt.hr/hr_homepage/o_nama/drustvena_odgovornost/, preuzeto 08.04.2013.

8
U tvrtki dm - drogerie markt d.o.o. Hrvatska shvaćaju kako lider ovog suvremenog doba
ne smije biti vođen brzom zaradom, već mora razmišljati dugoročno, ulagati u ljudske resurse
te im osigurati razvoj, rast i napredak u karijeri. Hrvatskoj su potrebni lideri koji ovako
promiču i potiču primjenu normi i zahtjeva društveno odgovornog poslovanja te usklađenost
gospodarstva s razvojnim ciljevima društvene zajednice i očuvanjem okoliša za buduće
generacije, a isto tako i koji motiviraju te iz svojih zaposlenika izvlače ono najbolje, jer sretni
i motivirani djelatnici se više trude i podržavaju svoje poduzeće. Ako poduzeće i tim pružaju
potporu kao što je to u ovom primjeru tvrtka dm, puno je lakše ostvariti željene ciljeve.

Društveno odgovorno poslovanje bi trebalo biti dio poslovne strategije svakog poduzeća, jer
ono odgovornom primjenom tehnologija, zaštite okoliša te zaštitom ljudskih prava i dobrobiti
zajednice, dovodi do unaprjeđenja i izgradnje povjerenja između svih dionika tvrtke. Ono
može biti ključ dugoročnog uspjeha ukoliko se svi zajedno pobrinemo da se etika, moral,
briga za okoliš i zdravlje ljudi, održavanje dobrih odnosa i svi ostali elementi društveno
odgovornog poslovanja uvedu u svakodnevni život svakog pojedinca, pa tako i cijelog
društva.

9
PRILOZI

Slike;

 Slika 1. Tipovi i oblici KDO-a u suvremenom društvu

Izvor: Letica, B. (2010.), Doba odgovornosti: korporacijska društvena odgovornost u vrijeme
svjetske financijske krize. Zagreb: Mate: Zagrebačka škola ekonomije i managementa,
str. 5 ......................................................................................................................................... 2

 Slika 2. Hijerarhija društvene organizacije poduzeća

Izvor: Buble, M. (2000), Management. Split: Ekonomski fakultet u Splitu, str. 104 .......................... 5

Tablice;

 Tablica 1. Argumenti za i protiv društvene odgovornosti

Izvor: Buble, M. (2000), Management. Split: Ekonomski fakultet u Splitu, str. 103-104 ........ 3

10
LITERATURA:

Knjige;
 Buble, M. (2000), Management. Split: Ekonomski fakultet u Splitu
 Kotler, P., Lee, N. (2009), DOP: društveno odgovorno poslovanje: suvremena teorija i
najbolja praksa. Zagreb : M.E.P. Consult
 Letica, B. (2010), Doba odgovornosti: korporacijska društvena odgovornost u vrijeme
svjetske financijske krize. Zagreb : Mate : Zagrebačka škola ekonomije i
managementa
 Osmanagić - Bedenik, N. (2010), Kontroling između profita i održivog razvoja.
Zagreb : M.E.P.

Časopisi;
 Aleksić, A. (2007), Poslovna etika - element uspješnog poslovanja, Zbornik
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 5 (1): 419-429.
 Tafra-Vlahović, M. (2009), Konceptualni okvir društveno odgovornog poslovanja,
Medianali, 3 (5): 163-184.

Internet stranice;
 http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf, preuzeto 06.04.2013.
 http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Osnove%20menadzmenta/4.%20Etika%20i
%20drustvena%20odgovornost%20menadzmenta.pdf, preuzeto 06.04.2013.
 http://www.dm-drogeriemarkt.hr/hr_homepage/posao_u_dm-u/, preuzeto 08.04.2013.
 http://www.dm-drogeriemarkt.hr/hr_homepage/o_nama/drustvena_odgovornost/,
preuzeto 08.04.2013.
 http://www.poslovni-savjetnik.com/trgovina/dm-zadovoljni-zaposlenici-su-kljuc-
svake-uspjesne-tvrtke, preuzeto 08.04.2013.
 http://www.jatrgovac.com/tag/najpozeljniji-poslodavac/, preuzeto 09.04.2013.
 http://www.odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf, preuzeto 10.04.2013.
 http://www.undp.hr/show.jsp?page=78053, preuzeto 10.04.2013.

11