PREDGOVOR

Ova zbirka zadataka namijenjena je studentima druge godine Visoke Elektrotehničke škole u
Varaždinu kao pomoć pri savladavanju gradiva iz kolegija Električki strojevi, ali može
poslužiti i studentima drugih fakulteta te inženjerima u praksi. Na početku svakoga poglavlja
dan je pregled osnovnih izraza potrebnih za rješavanje zadataka. Nakon toga slijede primjeri
na kojima je detaljno opisan tijek rješavanja, te na kraju zadaci sa skraćenim postupkom
rješavanja.

Zbirka sadrži šest poglavlja. Prva dva poglavlja obuhvaćaju osnove električkih strojeva, a u
ostalima se rješavaju problemi specifični za strojeve koji se rabe u praksi, kao što su
transformatori, sinkroni i asinkroni, te istosmjerni strojevi.

Zahvaljujem se Prof. Dr. Stjepanu Caru na pomoći kod izbora i rješavanja zadataka, te svima
koji su zaslužni za izdavanje ove zbirke.

Autor zbirke bit će zahvalan svim korisnicima koji mu ukažu na nedostatke i moguće greške,
kako bi to bilo ispravljeno u eventualnom drugom izdanju.

Zagreb 1. listopada 2004. Autor:

Mr. sc. Branko Tomičić, dipl.ing.

1
SADRŽAJ

PREDGOVOR 1
SADRŽAJ 2
1 OSNOVE PRETVORBE MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE 3
1.1 Uvod 3
1.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka 3
1.3 Primjeri 4
1.4 Zadaci za vježbanje 8
1.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje 11
2 MAGNETSKI KRUGOVI 15
2.1 Uvod 15
2.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka 15
2.3 Primjeri 17
2.4 Zadaci za vježbanje 22
2.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje 26
3 TRANSFORMATORI 32
3.1 Uvod 32
3.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka 33
3.3 Primjeri 35
3.4 Zadaci za vježbanje 42
3.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje 47
4 SINKRONI STROJEVI 62
4.1 Uvod 62
4.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka 62
4.3 Primjeri 65
4.4 Zadaci za vježbanje 72
4.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje 75
5 ASINKRONI STROJEVI 84
5.1 Uvod 84
5.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka 84
5.3 Primjeri 86
5.4 Zadaci za vježbanje 96
5.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje 100
6 ISTOSMJERNI STROJEVI 115
6.1 Uvod 115
6.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka 115
6.3 Primjeri 116
6.4 Zadaci za vježbanje 121
6.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje 125
LITERATURA 136

2
1 OSNOVE PRETVORBE MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE

1.1 Uvod

U ovome poglavlju razmatrati će se osnovni principi pretvorbe energije koji su zajednički za

sve vrste strojeva. Mehaničke veličine su sile i brzine kod translacijskoga gibanja, odnosno
momenti i kutne brzine kod rotacijskoga gibanja. Električke veličine su struje i naponi. Osim
promatranja pretvorbe energije preko induciranih napona i sila na vodiče, moguć je i
energetski pristup kod kojega električki stroj smatramo zatvorenim energetskim sistemom u
koji energiju dovodimo, odvodimo ili je akumuliramo. Strojevi u koje dovodimo mehaničku,
a odvodimo električku energiju nazivaju se generatori. Motori su strojevi koji uzimaju
električku, a daju mehaničku energiju. Akumulirana energija u stroju može biti kinetička
energija rotirajućih zamašnih masa, toplinska energija u zagrijanim dijelovima stroja, te
magnetska energija.

1.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka

U vodiču koji se giba u homogenome magnetskome polju inducira se napon koji se može
opisati izrazom:   
E  B  ( l xv ) , (OSNOVE PRETVORBE
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–1)

gdje je:

B

– vektor magnetske indukcije,
l – vektor duljine vodiča,

v – vektor brzine gibanja.

Na električki naboj koji se giba u homogenome magnetskome polju djeluje sila koja se računa
po formuli:   
F  Q  ( vxB) , (OSNOVE PRETVORBE
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–2)
gdje je Q iznos naboja.

Na vodič kroz kojega teče struja, a nalazi se u homogenome magnetskome polju, djeluje sila
koja se računa po izrazu:   
F  I  ( l xB) , (OSNOVE PRETVORBE
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–3)
gdje je I jakost struje.

Magnetski tok Φ koji se mijenja u vremenu unutar zatvorene petlje, inducira u njoj napon koji
se računa po izrazu:
d
E .(OSNOVE PRETVORBE MEHANIČKE
dt
I ELEKTRIČKE ENERGIJE–4)

3
Zbog sila koje djeluju na vodiče jednoliko raspoređene po obodu električkoga stroja, razvija
se zakretni elektromagnetski moment koji se računa po formuli:

D
M  F , (OSNOVE PRETVORBE
2
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–5)
gdje je:
F – ukupna tangencijalna sila koja djeluje na rotor,
D – promjer rotora.

Pri konstantnoj brzini vrtnje i uz stalni elektromagnetski moment, stroj razvija mehaničku
snagu koja se računa po izrazu:
Pmeh  M   , (OSNOVE PRETVORBE
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–6)
gdje je  kutna brzina vrtnje rotora.

Električka snaga dobije se iz izraza:

Pel  E  I .(OSNOVE PRETVORBE MEHANIČKE
I ELEKTRIČKE ENERGIJE–7)

Djelovanje zakretnoga momenta na tijelo utječe preko promjene njegove kutne brzine po
vremenu, što se može opisati formulom:
d
MJ , (OSNOVE PRETVORBE
dt
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–8)
gdje je J moment inercije.

Tijela koja rotiraju imaju kinetičku energiju koja se računa po izrazu:

2
W  J . (OSNOVE PRETVORBE
2
MEHANIČKE I ELEKTRIČKE ENERGIJE–9)

Pri radu svakoga stroja nastaju gubici, pa će uložena snaga biti veća od predane. Omjer
predane i uložene snage se naziva stupanj korisnoga djelovanja, a može se izračunati po
formuli:
P
  2 ,(OSNOVE PRETVORBE MEHANIČKE I
P1
ELEKTRIČKE ENERGIJE–10)
gdje je:
P2 – dobivena snaga,
P1 – uložena snaga.

1.3 Primjeri

1. Vodič duljine 50 cm giba se brzinom 50 m/s okomito na smjer silnica homogenoga

magnetskoga polja indukcije 1 T i okomito na svoju duljinu (slika 1–1). Potrebno je:

4
a) izračunati napon između krajeva vodiča,
b) odrediti smjer napona,
c) izračunati struju koja će poteći krugom, ako se vodič premosti otporom od 0,5 ,
d) odrediti smjer struje,
e) izračunati silu koja djeluje na vodič i odrediti njezin smjer,
f) izračunati električku snagu koja se predaje u vanjski krug ako je otpor vodiča zanemariv.

Slika 1–1
 
a) Vektori l i v se nalaze u istoj ravnini i međusobno su okomiti, pa je njihov vektorski
produkt po apsolutnome iznosu jednak:
     
.
l xv  l   v   sin ( l , v)  0,5  50  sin 90  25
 
Položaj vektorskoga produkta je okomito na ravninu koju razapinju vektori l i v , te smjera
u ravninu crtanja.
 
Vektori B i l xv su međusobno paralelni, pa je njihov skalarni produkt, odnosno inducirani
napon, jednak–izraz 1–1:
     
E  B  l xv  cos ( B, l xv)  1  25  cos180  25V .

Dakle u vodiču se inducira napon apsolutnoga iznosa od 25 V.

b) Smjer napona može se odrediti primjenjujući zakon o djelovanju sile na naboj koji se giba–
 
(izraz 1–2). Budući da su vektori B i v međusobno okomiti, njihov vektorski produkt
 
vxB se nalazi u ravnini crtanja i ima smjer prema dolje, pa je istoga smjera i inducirani
napon u vodiču. Kako bi se pojednostavilo određivanje smjera induciranoga napona, može se
primjeniti pravilo desne ruke koje glasi: "Ako se desna ruka postavi tako da magnetske silnice
padaju na dlan, a palac u smjeru gibanja vodiča, tada prsti pokazuju smjer induciranoga
napona".

c) i d) Struja se može izračunati primjenom Ohmovoga zakona, odnosno:

E 25
I   50A ,
R 0,5

a njezin smjer kroz vodič biti će u smjeru induciranoga napona, odnosno struja će izlaziti iz
pozitivnoga kraja vodiča, a ulaziti na njegov negativni kraj.
 
e) Kako je vektor B okomit  
na vodič kojemu možemo pridjeliti vektor l u smjeru njegove
duljine, vektorski produkt l xB je po apsolutnome iznosu jednak:

5
      
l xB  l   B  sin ( l , B)  0,5  1  sin 90  0,5

i nalazi se u ravnini crtanja, okomito na vodič.

Traženi iznos sile je dakle jednak–izraz 1–3:


 

F  I  l xB  25  1  25N .

Smjer sile može se također odrediti primjenjujući zakon o djelovanju sile na naboj u gibanju.
U ovome primjeru naboji se gibaju u smjeru struje, pa je smjer sile u ravnini crtanja okomito
na vodič, suprotno smjeru vektora brzine. Kako bi se olakšalo određivanje smjera sile na
vodič, može se primijeniti pravilo lijeve ruke koje glasi: "Ako se lijeva ruka postavi tako da
silnice padaju na dlan, a prsti pokazuju smjer struje, tada palac pokazuje smjer djelovanja
sile".

f) Električka snaga iznosi–izraz 1–7:

P el  E  I  25  50  1250W .

Primjer ilustrira pretvorbu mehaničke u električku energiju. Pod djelovanjem vanjske sile,
vodič se giba. U vodiču se zbog gibanja inducira napon koji tjera struju, a električka snaga
troši se na otporniku.

2. U jezgri prema slici 1–2 je konstantan magnetski tok iznosa 0,01 Vs. Koliki napon će
pokazati voltmetar ako se vodič provuče kroz zračni raspor za 0,2 s.

Slika 1–2

Promatra se zatvorena petlja koju čini vodič koji je svojim krajevima priključen na voltmetar.
U početnome trenutku kroz petlju prolazi cjelokupni magnetski tok iz jezgre, a nakon
provlačenja vodiča kroz zračni raspor, magnetski tok kroz petlju treba biti nula.

Inducirani napon vodiča bit će jednak–izraz 1–4:

6
 d
E .
dt

Derivaciju možemo zamijeniti diferencijalom, pa će napon što ga pokazuje voltmetar biti

jednak:
  1   2 0,01  0
E    0,05V  50mV .
t t1  t 2 0,2  0

3. Dvopolni asinkroni motor snage 315 kW vrti se nazivno opterećen s 2982 r/min i uzima iz
mreže snagu od 326 kW. Ako je zamašna masa rotora 15 kgm2, valja odrediti:
a) gubitke motora,
b) stupanj korisnoga djelovanja,
c) razvijeni elektromagnetski moment,
d) energiju koja se pretvara u toplinu kod kočenja od nazivne brzine do nule,
e) vrijeme kočenja od nazivne brzine do nule uz nazivni moment na osovini.

a) Gubici motora su razlika uložene i predane snage, odnosno:

Pg  P1  P2  226  315  11kW .

b) Primjenom izraza 1–10 dobiva se stupanj korisnoga djelovanja:

P2 315
   0,9663  96,63% .
P1 326

c) Budući da je stroj motor, razvijeni elektromagnetski moment računa se iz izraza 1–6 tako
da se za mehaničku snagu uvrsti snaga koju predaje radnome mehanizmu, odnosno:

P2 P2  30 315  10 3  30
M    1008,7 Nm .
 n   2982

d) U procesu kočenja, u toplinu se pretvara kinetička energija rotirajućih zamašnih masa stroja
i radnoga mehanizma. Prije kočenja, akumulirana kinetička energija iznosi–izraz 1–9:
2
 2 15 1   
W1  J    2982   182,8kJ .
2 4 2  30 

Na kraju kočenja brzina vrtnje rotora je nula, pa je kinetička energija–izraz 1–9:

W2  0 .

Dakle na kočnici se u toplinu pretvori količina energije:

W  W1  W2  182,8  0  182,8kJ .

e) Nakon isklapanja motora s mreže, na osovini ostaje djelovati samo kočni moment radnoga
mehanizma koji postupno zaustavlja rotor. Iz izraza 1–8 se dobiva:

7
 M  dt  J  d .
Integracijom lijeve i desne strane, u zadanim granicama, dobiva se:

t2 2

 M  dt   J  d ,
t1 1

odnosno:
M ( t 2  t 1 )  J (2  1 ) .

Razlika t2 – t1 je traženo vrijeme kočenja, odnosno:

mD 2  1 15 
t 2  t1    n 2  n1     2982  0 1  1,16s .
4 30 M 4 30 1008,7

1.4 Zadaci za vježbanje

4. U homogenome magnetskome polju indukcije 1,2 T kreće se kratki ravni vodič dužine od
1 m konstantnom brzinom od 10 m/s. Ako je na vodič priključen otpor od 0,1 , treba
odrediti snagu koja se na njemu troši. Otpor ostaloga dijela kruga je zanemariv.

5. Dugi ravni vodič kroz koji teče struja 10 A nalazi se u homogenom magnetskom polju
indukcije 1,5 T. Vodič zatvara sa silnicama magnetskoga polja kut od 30 (slika 1–3). Valja
odrediti magnetsku silu po metru dužine vodiča.

Slika 1–3

6. Na kratki ravni vodič dužine 30 cm, koji se nalazi u magnetskome polju i svojom je
dužinom okomit na silnice polja, djeluje elektromagnetska sila od 60 N. Ako struja kroz vodič
iznosi 250 A, treba odrediti magnetsku indukciju polja.

8
7. Kratki vodič otpora 0,5  kreće se uslijed djelovanja mehaničke sile po metalnim
tračnicama razmaknutim za 1 m konstantnom brzinom 25 m/s (slika 1–4). Ravni vodič,
tračnice i potrošač otpora 2  su dijelovi zatvorene vodljive konture koja se nalazi okomito na
homogeno magnetsko polje indukcije 1 T. Potrebno je odrediti:
a) mehaničku energiju koja se troši na gibanje vodiča,
b) snagu koja se razvija na potrošaču.

Slika 1–4

8. Vodljiva petlja površine 512 cm2 i otpora 10  nalazi se u homogenome magnetskome

polju indukcije 0,8 T (slika 1–5). Kolika je srednja vrijednost struje u petlji ako ona u jednoj
sekundi zarotira iz položaja okomitoga na smjer magnetskoga polja za 30.

Slika 1–5

9. Koliki su gubici, a koliki je stupanj korisnoga djelovanja elektromotora, koji iz mreže

uzima 6280 W, razvija moment od 36,8 Nm, a vrti se brzinom vrtnje od 1400 r/min.

9
10. Na obodu rotora promjera 0,3 m i duljine 0,2 m nalazi se vodič kojim teče struja od 50 A.
Vodič je skošen, te sa smjerom izvodnice zatvara kut od 10. Indukcija na obodu rotora iznosi
0,8 T. Valja izračunati:
a) kolika je ukupna sila na vodič,
b) njezina tangencijalna komponenta,
c) kolika je njena aksijalna komponenta,
d) koliko sila na vodič pridonosi momentu.

11. Na obodu rotora promjera 0,3 m razvija se ukupna tangencijalna sila od 1500 N. Treba
odrediti:
a) koliki moment djeluje na rotor,
b) kolika je brzina vrtnje rotora,
c) izvršeni rad za jedan puni okretaj u smjeru tangencijalne sile,
d) razvijenu mehaničku snagu ako je obodna brzina rotora 15,3 m/s.

12. Gubici koji se u stroju pretvaraju u toplinu iznose 560 kW i odvode se rashladnom vodom.
Kolika mora biti količina rashladne vode koja protječe kroz hladnjake stroja ako njezin porast
temperature za vrijeme prolaska kroz hladnjake ne smije biti veći od 5 K. Specifična toplina
za vodu je 4,18 kJ/kgK.

13. Zamašni moment rotora iznosi mD2=4,4 kgm2. Treba odrediti:

a) koliku energiju treba dovesti da se rotor zaleti do brzine od 1500 r/min,
b) kolika bi se toplina razvila u kočnici da bi se rotor zakočio s 1500 na 1000 r/min.

14. Elektromotor zamašnog momenta mD2=1,2 kgm2 opterećen je na osovini konstantnim

momentom od 95 Nm i vrti se brzinom od 1400 r/min. Snaga koju motor uzima iz mreže
iznosi 15,4 kW. Treba izračunati:
a) stupanj korisnoga djelovanja,
b) ukupne gubitke.

15. Ako motor iz prethodnoga zadatka pri punoj brzini i konstantnome momentu opterećenja
na osovini sklopkom odvojimo od mreže, valja izračunati:
a) nakon kojega će se vremena on zaustaviti,
b) koliku snagu daje motor na osovini neposredno nakon isklapanja,
c) koliki ukupni rad izvrši za vrijeme zaustavljanja.
Preostali gubici nakon isklapanja se mogu zanemariti.

16. Asinkroni motor 250 kW s promjerom rotora od 388 mm vrti se nazivno opterećen
brzinom od 1482 r/min. Ako je izmjereni stupanj korisnoga djelovanja kod nazivnoga
opterećenja 0,9345, treba odrediti:
a) snagu koju motor uzima iz mreže,
b) ukupne gubitke motora,
c) moment koji djeluje na rotor,

10
d) ukupnu tangencijalnu silu na rotor.
Dopušta se zanemariti ventilacijske gubitke.

17. Sinkroni 16–polni generator 150 kVA, cos = 0,8 vrti se s 375 r/min, te ima gubitke u
nazivnoj točki 13 kW. Ako je zamašna masa rotora 105 kgm2, treba odrediti:
a) snagu koju generator daje u mrežu,
b) stupanj korisnoga djelovanja,
c) moment kojega daje turbina,
d) energiju koju je potrebno dovesti na rotor da bi se zaletio na nazivnu brzinu.

1.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje

4.
E 2  B  l  v 1,2 110  1440W
2 2
P  EI    .
Rp 0,1 0,1

5.
  
F  I  ( l xB) ,
F  I  l  B  sin   10 11,5  sin 30  7,5 N .

6.
  
F  I  ( l xB) ,
F 60
B   0,8T .
I  l  sin  250  0,3  sin 90

7.   

a) E  B  ( l xv) ,
E  B  l  v  sin   1 1  25  sin 90  25V ,
E 25
I   10A ,
R i  R p 0,5  2
  
F  I  ( l xB) ,
F  I  l  B  sin   10  1  1  sin 90  10 N ,
P  F  v  10  25  250 W .

b) P  I  R p  10  2  200W .
2 2

8.
d   2  1 S  S  cos  1  cos 30
E    B  0,8  512 10  4  20,48mV ,
dt t t 2  t1 t 2  t1 1

11
 E 20,48 10 3
I   2,05A .
R 10

9.
n 1400
Pmeh  M    M  2     36,8  2     5395,2 W ,
60 60
Pg  Pel  Pmeh  6280  5395,2  884,8W ,
Pel 5395,2
   0,859  85,9% .
Pmeh 6280

10.
l 0,2
a) F  I   B  cos   50   0,8  8,12 N .
cos  cos(10)
b) F  Fuk  cos( )  8,12  cos(10)  8N .
c) Ft  Fuk  sin(10)  8,12  sin(10)  1,41N .
D 0,3
d) M  Ft   8  1,2 Nm .
2 2

11.
D 0,3
a) M  F   1500   225Nm .
2 2
v v 15,3
    102s 1
b) r D 0 ,3 ,
2 2
60 60
n    102   974r / min .
2 2

c) W   M  d  M  2    225  2    1414J .
dW
d) P   M    225 102  23kW .
dt

12.
W  m  c  t ,
W m
  c  t ,
t t
P  Q  c  t ,
P 560
Q   26,79kg / s ,
c  t 4.18  5
26,79 26,79
Q  60   60  1607,7l / min .
 1

13.
2 mD 2 1 2 4,4 1 2  
a) W  J    (  n)2  ( 1500) 2  13571J .
2 4 2 60 4 2 60

12
 1 mD 2 1 2 2 2 4,4 1 2 2
b) W  J  (12  22 )  ( ) ( n 1  n 22 )  ( ) (15002  10002 )  7539J .
2 4 2 60 4 2 60

14.
2 2
a) Pmeh  M    M   n  95  1400  13,93kW ,
60 60
Pmeh 13,93
   0,904  90,4% .
Pel 15,4

b) Pg  Pel  Pmeh  15,4  13,93  1,47 kW .

15.
d
a) M  J    M ,
dt
M  dt  J  d ,
t2 2

 M  dt   J  d ,
t1 1

M ( t 2  t 1 )  J ( 2   1 ) ,
2 1 1,2 2 1
t  J n  1400   0,463s .
60 M 4 60 95

2
b) P  M    95  1400  13,93kW .
60
2 1,2 1 2
c) W  J   ( 1400) 2  3,22kW .
2 4 2 60

16.
P2 250
a) P1    267,52kW .
 0,9345
b) Pg  P1  P2  267,52  250  17,52kW .
P2 P2  30 250 103  30
c) M     1610,9 Nm .
 n  1482
M 1610,9
F    8303,5N
d) t D 0,388 .
2 2

17.
a) P2  S  cos   150  0,8  120kW .
P2 120
b)     0,9023  90,23% .
P2  Pg 120  13

13
 P1 (P2  Pg )  30 (120  13) 103  30
c) M     3386,8 Nm .
 n   375
2 105 1 
d) W  J   (  375) 2  20,24kJ .
2 4 2 30

14
2 MAGNETSKI KRUGOVI

2.1 Uvod

Putevi kojima prolazi magnetski tok nazivaju se magnetski krugovi. Magnetsko polje nema
izvora niti ponora, pa su magnetske silnice, odnosno krivulje kojima se to polje opisuje, u
sebe zatvorene linije. Oblici magnetskih krugova su karakteristični za svaku vrstu
električkoga stroja. Magnetska polja su posljedica protjecanja struja, a o njihovom prostornom
rasporedu ovisi i prostorni oblik polja. Vremenski promjenjive struje stvaraju okretna polja
koja mogu biti direktna i inverzna. Okretna polja se u višefaznim sustavima zbrajaju, te daju
rezultantna okretna polja. U simetričnome trofaznome sustavu, prvi harmonici direktnih
okretnih polja zbrojeni daju rezultantno direktno okretno polje, a prvi harmonici inverznih
okretnih polja se poništavaju.

2.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka

Za rješavanje magnetskoga polja općenito se primjenjuje zakon protjecanja koji glasi:

   I   H  dl , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
l
s

gdje je:
H – jakost magnetskoga polja,
l – duljina zatvorene krivulje,
I – struja,
 – protjecanje,
s – površina koju omeđuje krivulja "l".

Magnetska indukcija ili gustoća magnetskoga toka u jednaka je:

B  0  r  H , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
gdje je:
0 – premeabilnost vakuuma 4..10–7,
r – relativna permeabilnost.

Otpor magnetskoga kruga dobije se iz omjera:


Rm  , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)

gdje je  magnetski tok.

Magnetska energija se računa po izrazu:

15
 
W . (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
2

Omjer magnetskoga toka obuhvaćenoga svitkom i struje koja ga stvara naziva se induktivitet,
a računa se po formuli:

N
L , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
I
gdje je N broj zavoja svitka.

Strujni oblog ili linijska gustoća struje se računa po izrazu:

zu  Iv
A , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
u
gdje je:
zu – broj vodiča u utoru,
Iv – struja jednoga vodiča,
u – utorski korak.

Protjecanje pravokutnoga oblika se može rastaviti na osnovni i više harmoničke članove, a

njihove amplitude se računaju po formuli:

1 4
    , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
 
gdje je:
 – red harmonika,
 – iznos protjecanja.

U simetričnom "m"–faznome sustavu direktna komponenta osnovnoga harmonika okretnoga

polja ima amplitudu:

m
d  . (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
2

Direktna i inverzna komponenta –tog harmonika okretnoga polja rotiraju kutnom brzinom:

60  f
nd  ni  , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
p
gdje je:
f – frekvencija,
p – broj pari polova.

Razvijeni moment stroja računa se po formuli:


M  V  B  1  sin  , (MAGNETSKI KRUGOVI-0)
p

gdje je:

16
p – polni korak,
V – volumen stroja,
B – magnetska indukcija,
 – kut između vektora magnetske indukcije i protjecanja jednog od namota,
1 – protjecanje jednog od namota.

2.3 Primjeri

1. Uzbudno protjecanje po paru polova istosmjernoga stroja iznosi  = 1700 A. Od toga

otpada na padove magnetskoga napona u željezu Fe = 400 A. Duljina zračnoga raspora iznosi
 = 1 mm. Kolika će biti indukcija u rasporu.

Slika 2–1

Za ilustraciju primjera može poslužiti slika 2–1 koja prikazuje dva susjedna pola, a na
svakome se nalazi svitak sa N zavoja protjecanih istosmjernom strujom I. Odabrana zatvorena
krivulja po kojoj se može izvršiti integraciju izraza 2–1 je karakteristična silnica nacrtana na
istoj slici. Magnetska silnica prolazi kroz željezo, te dva puta kroz zračni raspor, pri čemu je
obuhvatila broj vodiča koji odgovara dvostrukome broju zavoja jednoga pola. Umnožak struje
i broja zavoja jednoga pola daje protjecanje po jednome polu, a dvostruki iznos protjecanja po
polu je protjecanje po jednome paru polova.

Uzbuda ili ukupni magnetski napon potreban za stvaranje magnetskoga polja iznosi:

2NI  .

Desna strana izraza 2–1 može se rastaviti na dva člana, odnosno:

 H  dl  H
l
Fe  l Fe  2  H δ  δ .

Prvi član predstavlja dio ukupne uzbude koji se troši na željezo, dakle:

17
 Θ Fe  H Fe  l Fe .

Ostatak uzbude se troši na dva zračna raspora, pa se konačno izraz 2–1 može napisati:

Θ   Fe  2  H δ  δ .

Jakost magnetskoga polja u zračnome rasporu iznosi:

  H Fe l Fe 1700  400
H    650000A / m ,
2 2  10 3

a magnetska indukcija u zračnome rasporu iznosi – izraz 2–2:

B    0  H   4   10 7  650000  0,817T .

2. Raspored struja po obodu rotora istosmjernoga stroja prikazan je na slici 2–2. U svakome
se utoru nalazi zu = 10 vodiča. Struja u svakome vodiču je I v = 10 A. Računajući s prosječnom
vrijednošću strujnoga obloga po utorskome koraku treba nacrtati:
a) krivulju strujnoga obloga,
b) krivulju protjecanja za cijeli obod.
Na krivuljama je potrebno označiti karakteristične vrijednosti.

Slika 2–2

Na obodu stroja nalazi se Nu = 12 jednoliko raspoređenih utora , pa je utorski korak jednak:

2  p 2  p
u   .
Nu 12

U svakome utoru nalazi se jednak broj vodiča, pa je prosječni strujni oblog jednak –

18
– izraz 2–5:
z u  N u  I v 10 12  10 600
A   .
2  p 2  p p

Struje koje teku gornjom polovicom oboda imaju smjer iz ravnine crtanja, a one u donjoj
polovici u ravninu crtanja, pa će strujni oblog na tim dijelovima biti istoga iznosa, ali
suprotnoga predznaka.
Iz slike 2–2 je vidljivo da magnetsko polje izlazi iz rotora na njegovoj lijevoj polovici, a ulazi
na desnoj polovici. Svaka polovica, dakle, predstavlja jedan magnetski pol stroja. U točki "0",
magnetsko polje jednako je nuli. Silnica "1" je obuhvatila 2 utora, silnica "2" 4 utora, a silnica
"3" 6 utora. Iz zakona protjecanja (izraz 2–1) je očito da će jakost magnetskoga polja u
zračnome rasporu rasti od mjesta označenoga s "0" do osi pola, a opadati dalje prema mjestu
označenome s "p". Krivulje strujnoga obloga i protjecanja crtaju se uvijek s početkom u točki
koja označava početak jednoga magnetskoga pola, te je iznos protjecanja jednak obuhvaćenoj
struji do te točke. Na taj se način dobiva izravna ovisnost protjecanja i jakosti magnetskoga
polja u zračnome rasporu na promatranome mjestu. U osi pola protjecanje iznosi:

 max  3  z u  I v  3 10 10  300A .

Obje krivulje su prikazane na slici 2–3.

 







Slika 2–3

3. Istosmjerna struja od 5 A u namotu 4 polnoga stroja s jednim dijametralnim svitkom po

polu daje protjecanje amplitude od 2500 A. Ako se kroz isti namot pusti izmjenična struja od
5 A i 50 Hz, koliki je iznos, te kojom će brzinom rotirati simetrične komponente:

19
a) osnovnoga,
b) trećega,
c) petoga
prostornoga harmoničkoga člana protjecanja.

Ako se kroz svitak pusti izmjenična struja iste efektivne vrijednosti, njezin maksimalni iznos
bit će2 puta veći. Kod napajanja izmjeničnom strujom, svitak se može promatrati kao jedna
fazu, pa će se iznos prvoga harmonika direktnoga i inverznoga protjecanja dobiti uvrštenjem
izraza 2–7 u 2–6, odnosno:

1 4
 d1   i1    2  2500  2251A .
2 

Treći harmonik ima iznos:

1 1
 d3   i3    d1   2251  750A .
3 3

Iznos petoga harmonika je:

1 1
d5  i5    d1   2251  450A .
5 5

Direktna i inverzna komponenta prvoga harmoničkoga člana rotiraju brzinom – izraz 2–8.

60  50
n d1  n i1   1500r / min .
1 2

Direktna i inverzna komponenta trećega harmoničkoga člana rotiraju brzinom – izraz 2–8.

60  50
n d3  n i3   500r / min .
3 2

Direktna i inverzna komponenta petoga harmoničkoga člana rotiraju brzinom – izraz 2–8.

60  50
n d5  n i5   300r / min .
5 2

4. Sinusno raspoređena protjecanja 2 polnoga stroja promjera D = 0,466 m s volumenom

rotora V = 0,04 m predočena su vektorima na slici 2–4, a iznose s = 380 A i r = 660 A. Kut
među njima iznosi  = 45. Zračni raspor je konstantan širine  = 1,5 mm. Koliki moment
razvija stroj.

20
 


Slika 2–4

Protjecanja su fazorske veličine, pa je rezultantno protjecanje jednako:

  s2   2r  2 s  r cos   380 2  660 2  2  380  660 cos 45  966,8A .

Magnetsko polje u zračnome rasporu je posljedica rezultantnoga protjecanja, odnosno:

 966,8
B    H      4   10 7   0,81T .
 1,5  10 3

Polni korak iznosi:

D   0,466  
p    0,732m .
2p 2




Slika 2–5

Kut između rotorskoga protjecanja i magnetske indukcije (slika 2–5) iznosi:

 2r   2   s2 660 2  966,8 2  3802

cos     0,9606 ,
2    r 2  660  966,8

odnosno:
sin   1  cos  2  1  0,9606 2  0,278 .

21
Razvijeni elektromagnetski moment iznosi – izraz 2–9:


M  0,04  0,81 660  0,278  25,5 Nm
0,732

Isto rješenje bi se dobilo da se umjesto statorskoga uvrsti rotorsko protjecanje, te odgovarajući

kut između njih koji bi u tom slučaju iznosio 45–.

2.4 Zadaci za vježbanje

5. Istosmjerni generator ima šest polova na kojima se nalazi ukupno 1200 zavoja protjecanih
strujom od 6 A. Zračni raspor ispod polova je 2 mm. Kolika je indukcija u rasporu. Utjecaj
željeza se može zanemariti.

6. Sinusno raspoređeno protjecanje maksimalne vrijednosti od 560 A stvara u rasporu duljine

0,9 mm polje. Kolika je maksimalna vrijednost indukcije u rasporu.

7. Uzbudni namot istosmjernoga stroja ima 180 zavoja po polu. Proračun za tok  koji
odgovara indukciji u rasporu od 0,7 T je pokazao da magnetski napon iznosi za:
- zračni raspor: 1200 A (jedan prolaz),
- zub rotora: 80 A (jedan prolaz),
- jaram rotora 160 A (cijeli polni korak),
- jaram statora 250 A (cijeli polni korak),
- pol statora: 60 A(jedan prolaz).
Kolika je struja potrebna u uzbudnome naponu da bi se u rasporu dobila indukcija od 0,7 T.

8. Oko magnetske jezgre prema slici 2–6 namotano je 10 zavoja. Širina zračnoga raspora
iznosi 0,1 mm, a srednji opseg jezgre je 100 mm. Faktor punjenja iznosi 0,9. Rubni uvjeti se
mogu zanemariti. B–H karakteristika lima je zadana tablicom:

B(T) 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5
H(A/m) 110 142 177 234 315 430 643 1040 2300

a) Kolika struja mora teći kroz zavoje da bi u zračnome rasporu bila magnetska indukcija od
1 T.
b) Potrebno je odrediti relativnu permeabilnost materijala pri istoj magnetskoj indukciji.

22
 

Slika 2–6

9. U magnetskome krugu ukupno je protjecanje 200 A, a ukupni magnetski otpor 2000 A/Vs.
Koliki će se magnetski tok uspostaviti u krugu i koliko treba dovesti energije da bi se taj tok
stvorio ako se zanemari ohmski otpor uzbudnoga namota, a struja uzbude se dovede od
vrijednosti 0 do punoga iznosa od 20 A.

10. Toroidna jezgra presjeka 2500 mm2 i srednjega promjera 250 mm načinjena je od
materijala relativne permeabilnosti 1000.
a) Treba odrediti potreban broj zavoja da bi induktivitet svitka iznosio 1 H,
b) Ako je struja kroz zavojnicu 1 A treba odrediti magnetsku indukciju i jakost polja u jezgri.

11. Da se u magnetskome krugu stroja postigne magnetski tok od 2 .10–2 Vs, potrebna je u
uzbudnome namotu od 5000 zavoja struja jakosti 2 A.
a) Ako uzbudni namot ima 1000 zavoja, kolika će tada biti potrebna uzbudna struja,
b) Koliko treba dovesti energije za uspostavljanje potrebnoga toka.

12. Sinkroni stroj ima 24 pola i uzbudni namot s ukupno 1800 zavoja presjeka od 50 mm 2. Za
uzbudu treba po jednome paru polova protjecanje od 28400 A. Kolika će biti uzbudna struja.
Koliki će biti uzbudni napon ako je srednja duljina zavoja 1,52 m, a specifična vodljivost
toploga bakra iznosi 47 Sm/mm2.

13. Namot prema slici 2–7 zauzima 2/3 oboda, a ima po utoru 20 vodiča. Kroz namot teče
izmjenična struja od 10 A. Koliko je protjecanje u točkama A; B; C u trenutku:
a) kad je struja maksimalna,
b) ¼ periode poslje,
c) ½ periode poslje.

23
 Slika 2–7

14. U zračnome rasporu 6 polnoga stroja (slika 2–8) valja postići indukciju od 0,9 T. Uzbudni
namot sastoji se od:
a) jednoga svitka po svakome polu,
b) jednoga svitka po svakome paru polova.
Svici su dijametralni i u njima teče struja od 1 A. Koliko zavoja mora imati svitak u primjeru
"a", a koliko u primjeru "b". Duljina raspora je 0,8 mm.

Slika 2–8

15. Na obodu stroja nalazi se po svakome polu jedan dijametralni svitak s 350 zavoja. Kolika
je maksimalna vrijednost protjecanja na obodu, a kolika je amplituda njegovoga osnovnoga
člana ako kroz svitak teče:
a) istosmjerna struja jakosti 5A,
b) izmjenična struja jakosti 5 A.

16. Istosmjerna uzbuda od 5 A daje u dijametralnome svitku pravokutno protjecanje s

amplitudom od 2500 A. U kojim se granicama mijenja protjecanje pri izmjeničnoj struji
iznosa 5 A uz sam rub i u sredini pravokutnika ako se računa:
a) samo s osnovnim,
b) sa svim harmoničkim članovima.

17. U stroju sa 16 polova protjecanje sinusnoga oblika stvara sinusna struja:

a) frekvencije 50 Hz,
b) frekvencije 150 Hz.

24
Kojom brzinom rotira direktna i inverzna komponenta i koji dio oboda obiđe okretno polje
dok uzbudna struja prođe punu periodu.

18. Svaki od tri jednaka simetrično raspoređena fazna namota napaja po jedna fazna struja
simetričnoga trofaznoga sistema i daje izmjenično protjecanje s osnovnim prostornim
harmoničkim članom od 900 A. Stroj ima 4 pola, a frekvencija uzbudnih struja je 60 Hz.
Kolike su amplitude osnovnoga člana direktnoga i inverznoga protjecanja i kolike su brzine
vrtnje.

19. U zračnom rasporu dužine 0,6 mm 4 polnoga trofaznoga stroja potrebno je postići
indukciju od 0,8 T. Koliki mora biti osnovni harmonički član protjecanja svakoga faznoga
namota. Pretpostavlja se sinusna raspodjela indukcije u rasporu.

20. Dva dijametralna svitka po polu, svaki s 500 zavoja, su spojena u seriju i uzbuđena
istosmjernom strujom od 2,5 A. Svici su smješteni u susjedne utore pola kojih po polu ima
ukupno sedam. Obod stroja u razvijenome obliku prikazan je na slici 2–9. Kolika je
maksimalna vrijednost protjecanja po obodu i amplituda prvoga, trećega i sedmoga
harmoničkoga člana. Treba skicirati raspored struja i protjecanje.


Slika 2–9

21. U utore stroja iz prethodnoga zadatka smješteni su svici sa skraćenim korakom za jedan
utor prema slici 2–10. Treba skicirati protjecanje po obodu, te odrediti njegov maksimalni
iznos, zatim prvi, treći i sedmi harmonički član, ako svaki svitak ima 500 zavoja i njime
protječe istosmjerna struja od 2,5 A.


Slika 2–10

22. Koliko je maksimalno protjecanje i kako izgleda njegova raspodjela po obodu stroja, ako
su skraćeni svici iz prethodnoga zadatka položeni i spojeni prema slici 2–11.

25
  Slika 2–11

23. Sinusno raspoređeno protjecanje rotora zaostaje za sinusno raspoređenom indukcijom u

rasporu 4–polnoga stroja za 1/12 oboda stroja. Amplituda protjecanja je 2200 A, magnetska
indukcija 0,9 T, promjer rotora je 0,4 m, a duljina 0,18 m. Koliki je razvijeni moment.

2.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje

5.
w 1200
wp    200 ,
2p 6
  2 wp I   Hl ,
l

B
2  w p  I  2  H    2   ,
0
2  w p  I  0 2  200  6  4   10 7
B    0,754T .
2 2  2 10 3

6.
B
 ,
0
   0 560  4   10 7
B    0,782T .
 0,9 10 3

7.
  2  w p  I  2  H     2  H zr  l zr  H jr  l jr  H js  l js  2  H p  l p ,
2  H     2  H zr l zr  H jr  l jr  H js  l js  2  H p  l p
I ,
2wp
2 1200  2  80  160  250  2  60
I  8,58A .
2 180

8.
B 1
a) B Fe    1,11T ,
k Fe 0,9
  N  I  H Fe l Fe  H    ,

26
 1
326  0,1   0,1 10 3
H Fe l Fe  H    4   10 7 .
I   11,2A
N 10

B Fe 1,11
b)     3,4 10 3 ,
H Fe 326
 3,4 10 3
r    2700 .
 0 4 10 7

9.
 200
a)     0,1Vs .
R m 2000
   200  0,1
b) W    10Ws .
2 2

10.
a)   N  I  H  l ,
NI
N  S
N   N  BS N   H S l N2    S ,
L    
I I l I l
lL DL 0,25   1
N    500 .
 S  S 1000  4 10 7  2500 10 6

L  I 1 1
b)     0,002Vs ,
N 500
 0,002
B   0,8T ,
S 2500 10 6
B 0,8
H   636,6A / m .
 1000  4   10 7

11.
a) 1   2 ,
N1  I1  N 2  I 2 ,
N1I1 5000  2
I2    10A .
N2 1000

   N1  I1   5000  2  2 10 2
b) W     100Ws .
2 2 2

12.
w 1800
wp    75 ,
2p 24

27
  NI  2wp I ,
 28400
I   189,3A ,
2 wp 2  75
l l  w 1,52 1800
Ru   z   1,164 ,
s s 47  50
U  I  R u  189,3 1,164  220V .

13.
Iv  2  I eff sin(  t ) ,

z u  N u  2  I eff 20  8  2 10 1697

AA    A/m
a) 2 4  ,
 2  p  p p
3 3
p 1697  p
A  A A     566A .
3 p 3
 B   A  566A .
 C  0A .

b)  A   B   C  0A .

 1697
c) A A  A max  p
A/m ,

p  1697  p
A  AA     566A ,
3 p 3
 B   A  566A ,
 C  0A .

14.
  NI   Hl ,
l

B
N  I  2  H    2  ,
0
2  B   2  0,9  0,8 10 3
N   1146z ,
I  0 1  4   10 7

N 1146
a) w    573z .
2 2
b) w  N  1146 z .

15.
a)  max  N  I  350  5  1750A ,
4 4
1   max  1750  2228A .
 

28
b)  max  2   max  2 1750  2475A ,
1  2  1  2  2228  3151A .

16.
4 4
a)  sred  2      2   2500  4502A i mijenja se od –4502 do 4502 A,
 
 rub  0A i uvijek je 0A.

b)  sred   rub  2    2  2500  3535A , i mijenja se od –3535 do 3535 A.

17.
60  f 60  50
a) n d  n i  p  8
 375r / min ,

i prođe 1/8 oboda.

60  f 60 150
b) n d  n i  p  8
 1125 r / min ,

i prođe 1/8 oboda.

18.
m 3
 drez      900  1350A ,
2 2
 irez  0,
60  f 60  60
nd  ni    1800r / min .
p 2

19.
 rez B
H   ,
 0
B   0,8  0,6 10 3
 rez    382A ,
0 4   10 7
2 2
 faz   rez   382  255A .
m 3

20.
 m  2  w  I  2  500  2,5  2500A
4  m 4 2500
1    1591,55A
 2  2
360 360
   25,710
2  Nu 2  7
1rez  1 2  2 cos(180  )  1591.6 2  2 cos(25,71)  3103A .

29
 1 4  m 1 4 2500
3    530,5A ,
3 2 3 2
 3 rez  1 2  2 cos(180  3)  530,5 2  2 cos(3  25,71)  829,5A .

1 4  m 1 4 2500
7    227,4A ,
7 2 7 2
 7 rez  1 2  2 cos(180  7)  227,4 2  2 cos(7  25,71)  0A .

Slika 2–12

21.
 m  2  w  I  2  500  2,5  2500A ,
4  m 4 2500
1    1591,55A ,
 2  2
360 360
   25,710 ,
2  Nu 2  7
1rez  1 2  2 cos(180  )  1591.6 2  2 cos(25,71)  3103A ,

1 4  m 1 4 2500
3    530,5A ,
3 2 3 2
 3 rez  1 2  2 cos(180  3)  530,5 2  2 cos(3  25,71)  829,5A ,

1 4  m 1 4 2500
7    227,4A ,
7 2 7 2
 7 rez  1 2  2 cos(180  7)  227,4 2  2 cos(7  25,71)  0A .

Slika 2–13

22.

30
 m  2  w  I  2  500  2,5  2500A .

Slika 2–14

23.
D2   0,4 2  
V l   0,18  0,0226m 3 ,
4 4
D   0,4  
p    0,314m ,
2p 4
1 1
  360  p   360  2  60 0 ,
12 12
 
M  V  B    sin    0,0226  0,9  2200  sin 60  388 Nm .
p 0,314

31
3 TRANSFORMATORI

3.1 Uvod

Transformator je električni stroj koji pretvara energiju s jednoga napona na drugi. Aktivni dio
transformatora čini željezna jezgra oko koje se nalaze namotana dva svitka koja se nazivaju
primar i sekundar. Magnetski tokovi dijele se na glavni i rasipne. Glavni tok prolazi jezgrom
te obuhvaća oba namota, dok rasipni tokovi obuhvaćaju samo jedan od namota. Za analizu
rada realnoga transformatora može poslužiti nadomjesna shema jedne faze koja je prikazana
na slici 3–1.

Slika 3–1

Značenje pojedinih parametara u nadomjesnoj shemi je slijedeće:

R1 – radni otpor primarnoga namota,

X1 – reaktancija koja predstavlja rasipni tok primarnoga namota,
Xm – reaktancija koja predstavlja glavni magnetski tok,
R0 – radni otpor koji predstavlja gubitke u željezu,
R'2 – radni otpor sekundarnoga namota,
X'2 – reaktancija koja predstavlja rasipni tok sekundarnoga namota,
U1 – napon na primaru,
U'2 – napon na sekundaru.

Transformatori se najčešće izvode kao jednofazni ili trofazni, a primjenjuju se u izmjeničnim

elektroenergetskim sustavima. Osim toga susreću se i posebne izvedbe poput
autotransformatora, regulacijskih i mjernih transformatora.

32
3.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka

Prijenosni omjer transformatora se definira prema izrazu:

N2 U2
k  , (TRANSFORMATORI-0)
N1 U1
gdje je:
N1 – broj zavoja primara,
N2 – broj zavoja sekundara,
U1 – napon na primaru,
U2 – napon na sekundaru.

Snaga koja ulazi na primar, izlazi iz sekundara, pa je omjer struja primarne i sekundarne
strane transformatora dan izrazom:

I2 1
 , (TRANSFORMATORI-0)
I1 k

gdje je:
I1 – struja na primarnoj strani,
I2 – struja na sekundarnoj strani,

Magnetski tok koji se stvara u jezgri, kada je na jedan od namota narinut napon, računa se po
formuli:
E
 , (TRANSFORMATORI-0)
4,44  f  N
gdje je:
E – narinuti izmjenični napon,
f – frekvencija napona,
N – broj zavoja namota.

Ukupni gubici transformatora računaju se iz izraza:

Pg  P0  Pt  Pdod , (TRANSFORMATORI-0)
gdje su:
P0 – gubici praznoga hoda,
Pt – gubici ovisni o opterećenju,
Pdod – dodatni gubici.

Gubici praznoga hoda nastaju u jezgri, a mogu se izmjeriti pokusom praznoga hoda. Dijele se
na gubitke zbog histereze i na gubitke zbog vrtložnih struja. Gubici zbog histereze se računaju
po izrazu:

Ph  k h  f  B x , (TRANSFORMATORI-0)
gdje je:
kh – konstanta proporcionalnosti za gubitke zbog histereze,
B – magnetska indukcija u jezgri,
x – eksponent koji se kreće od 1,2–2.
Gubici zbog vrtložnih struja se računaju po formuli:

33
 Pv  k v  (f  B) 2 , (TRANSFORMATORI-0)

gdje je kv konstanta proporcionalnosti za gubitke zbog vrtložnih struja.

Gubici ovisni o opterećenju se računaju po izrazu:

2
 S 
Pt    Ptn , (TRANSFORMATORI-0)
 Sn 
gdje je:
S – snaga transformatora,
Sn – nazivna snaga transformatora,
Ptn – nazivni gubici ovisni o opterećenju.

Dodatni gubici nastaju pod opterećenjem u namotima, jezgri i konstrukcijskim dijelovima

transformatora, a računaju se po formuli:

S
Pdod   Pdodn , (TRANSFORMATORI-0)
Sn

gdje su Pdodn dodatni gubici u nazivnoj točki.

Stupanj korisnoga djelovanja se iskazuje za temperaturu namota od 75C. Ako su gubici

ovisni o teretu i dodatni gubici mjereni na temperaturi različitoj od 75C, potrebno ih je
preračunati. Za namote načinjene od bakra, preračunavanje se obavlja po izrazima:

235  75
Pt 75  PtT  , (TRANSFORMATORI-0)
235  T
235  T
Pdod 75  PdodT  , (TRANSFORMATORI-0)
235  75
gdje je:
T – temperatura na kojoj su gubici izmjereni,
PtT – izmjereni gubici ovisni o opterećenju na temperaturi T,
PdodT – izmjereni gubici ovisni o opterećenju na temperaturi T.

Stupanj korisnoga djelovanja računa se iz omjera:

S 2  cos  Pg
  1 , (TRANSFORMATORI-0)
S2  cos   Pg S1  cos 

gdje je:
cos  – faktor snage tereta,
S1 – snaga na primaru,
S2 – snaga na sekundaru.

Nazivni stupanj korisnoga djelovanja dobije se uvrštenjem S = Sn i cos  = 1.

34
3.3 Primjeri

1. Jednofazni transformator nazivne snage 5 kVA, 250/100 V ispitan je u praznome hodu na

niskonaponskoj strani, i u kratkome spoju na visokonaponskoj strani, te su dobiveni slijedeći
podaci:
– Prazni hod: 100 V, 2 A, 100 W,
– Kratki spoj: 40 V, 20 A, 200 W.
Potrebno je izračunati:
a) parametre nadomjesne sheme reducirane na visokonaponsku stranu,
b) pad napona u transformatoru kod tereta nazivne snage i faktora snage cos  = 0,6 ind,
c) nazivni stupanj korisnoga djelovanja,
d) stupanj korisnoga djelovanja kod polovičnoga tereta i faktora snage cos  = 0,8.
Dodatni gubici se mogu zanemariti.

a) Budući da su parametri u uzdužnoj grani nadomjesne sheme višestruko manji od onih u

poprečnoj grani, pri analizi praznoga hoda može se zanemariti njihov utjecaj. Ekvivalentna
shema, te pripadajući vektorski dijagram prikazan je na slici 3–2.


Slika 3–2

Otpor koji odgovara gubicima u željezu jednak je:

U 22 100 2
R '0    100 ,
P0 100

Radna komponenta struje praznoga hoda se dobije iz omjera:

U 2 100
I 'R    1A ,
R '0 100

Budući da je struja praznoga hoda vektorski zbroj radne i induktivne komponente, induktivna
komponenta odnosno struja magnetiziranja iznosi:

I '  I '02  I 'R2  2 2  12  1,73A ,

a reaktancija koja predstavlja glavni tok iznosi:

35
 U1 100
Xm    57,74 .
I  1,73

Budući da je pokus praznoga hoda načinjen kod nazivnoga napona, dobiveni parametri se
mogu izravno preračunati na visokonaponsku stranu, te iznose:
2 2
U   250 
R 0  R  1   100
'
0   625 ,
 U2   100 
2 2
U   250 
X m  X 'm  1   57,74   361 .
 U2   100 

Iz rezultata pokusa kratkoga spoja dobivaju se ukupni iznos radnoga i rasipnoga induktivnoga
otpora, a otpori u poprečnoj grani nadomjesne sheme se mogu zanemariti. Ekvivalentna
shema za kratki spoj, te odgovarajući vektorski dijagram prikazan je na slici 3–3.

Slika 3–3

Ukupni radni otpor kratkoga spoja iznosi:

Pt 200
R 1  R '2  R k    0,5 .
I 2K 20 2

Ukupna reaktancija kratkoga spoja dobije se iz omjera:

U k 40
Zk    2 ,
Ik 20

a ukupni rasipni induktivni otpor iznosi:

X1  X '2  X k  Z 2k  ( R 1  R '2 ) 2  2 2  0,5 2  1,94 .

b) Pod opterećenjem se može zanemariti komponenta struje magnetiziranja u odnosu na

ukupnu struju koja teče namotima. Slika 3–4 prikazuje vektorski dijagram induktivno
opterećenoga transformatora.

36
 Slika 3–4

Nazivna struja transformatora na visokonaponskoj strani iznosi:

Sn 5000
In    20A .
Un 250

Iz vektorskoga dijagrama se može izračunati kut između napona primara i struje tereta
pomoću trigonometrijskih izraza, odnosno:

I n  (X1  X '2 )  U1  sin  20 1,94  250  0,8

tg    1,492 ,
I n  (R 1  R '2 )  U1  cos  20  0,5  250  0,6

pa je kut  jednak:
  arctg (1,492)  56,17 0 .

Napon na sekundarnoj strani strani transformatora reduciran na primar se također može

izračunati pomoću vektorskoga dijagrama, odnosno:

U1  cos   I n  (R 1  R '2 ) 250  0,6  20  0,5

U1'    287,4V .
cos  cos 56,17

Pad napona u transformatoru izražen u postocima iznosi:

U1'  U1 287,4  250

U %    0,15  15% .
U1 250

c) Budući da je pokus praznoga hoda napravljen kod nazivnoga napona, a pokus kratkoga
spoja kod nazivne struje, ukupni gubici transformatora u nazivnoj radnoj točki mogu se dobiti
zbrajanjem ovih gubitaka – izraz 3–4:

37
 Pg  100  200  300W ,

a nazivni stupanj korisnoga djelovanja iznosi– izraz 3–9:

5000
  0,9434  94,34%
5000  300

d) Ukupni gubici kod polovičnoga opterećenja mogu se izračunati uvrštenjem izraza 3–7 u
izraz 3–4, odnosno:
2 2
 S   0,5  Sn 
Pg  P0    Pt  P0    Pt  100  0,5 2  200  150W .
 Sn   Sn 

Radna snaga koja se transformira iznosi:

P  S  cos   0,5  Sn  cos   0,5  5000  0,6  1500kW ,

a stupanj korisnoga djelovanja iznosi – izraz 3–9:

1500
  0,9091  90,91% .
1500  150

2. U transformatorskoj stanici se nalazi 6 jednakih transformatora koji se po potrebi mogu

uključiti paralelno. Koliko ih valja uključiti paralelno kod transformacije snage od 900, 1200 i
1500 kVA ako se želi postići pri svakome od opterećenja najbolji stupanj korisnoga
djelovanja. Podaci transformatora su: Sn = 400 kVA, U1n/U2n = 10500/400 V, Uk = 5 %, P0
= 2000 W,  = 0,98. Dodatni gubici se mogu zanemariti.

Gubici jednoga transformatora dobiju se uvrštenjem izraza 3–7 u izraz 3–4, odnosno:
2
 S 
 
Pg1  P0   m   Pt ,
 Sn 
 
 

a gubici "m" transformatora u paralelnome radu iznose:

2
 S 
Pg  m  Pg1  m  P0  m     Pt .
 m  Sn 

Stupanj korisnoga djelovanja u ovisnosti o opterećenju se dobije uvrštenjem gornjega izraza u

izraz 3–9, odnosno:
2
 S 
m  P0  m    P
  1  m  Sn 
S

38
Deriviranjem gornjega izraza po "m" i izjednačavanjem s nulom dobije se da grupa paralelno
spojenih transformatora najveći stupanj korisnoga djelovanja postiže kod tereta od:

P0
S  m  Sn .
Pt

Ukupni gubici jednoga transformatora u nazivnoj točki iznose:

Pg  (1  )  S1  (1  0,98)  400  8kW .

Razlika ukupnih gubitaka i gubitaka praznoga hoda su gubici ovisni o opterećenju, odnosno:

Pt  Pg  P0  8  2  6kW .

Najbolji stupnjevi korisnoga djelovanja za paralelni rad od 1 do 6 transformatora, računaju se

uvrštenjem dobivenih vrijednosti u izvedeni izraz, te oni iznose:

2
S1  1  400  231kVA ,
6
2
S 2  2  400  462kVA ,
6
2
S3  3  400  693kVA ,
6
2
S 4  4  400  924kVA ,
6
2
S5  5  400  1155 kVA ,
6
2
S6  6  400  1386kVA .
6

Granična snaga kod koje valja uključivati transformatore dobije se iz uvjeta da je stupanj
korisnoga djelovanja u paralelnome radu "m" transformatora jednak onome u paralelnome
radu "m+1" transformatora, odnosno:

 m   m 1 ,

Uvrštenjem ukupnih gubitaka u paralelnome radu dobiva se jednadžba:

2 2
 S   S 
m  P0  m     Pt (m  1)  P0  (m  1)     Pt
 m  Sn   (m  1)  Sn  ,
1  1
S S

a nakon sređivanja dobiva se izraz za graničnu snagu koji glasi:

P0
S  Sn  m  (m  1)  .
Pt

39
Uvrštavanjem izračunatih vrijednosti u gornji izraz slijede granične snage nakon kojih se
isplati uključivati jedan transformator više, odnosno:

2
S1, 2  400  1 (1  1)   327kVA ,
6
2
S2,3  400  2  (2  1)   565kVA ,
6
2
S 3, 4  400  3  (3  1)   800kVA ,
6
2
S4,5  400  4  (4  1)   1033kVA ,
6
2
S5, 6  400  5  (5  1)   1265kVA .
6

Dakle, kod transformacije snage od 900 kVA isplati se raditi s uključenih 4 transformatora,
kod snage od 1200 kVA valja raditi s uključenih 5 transformatora, a kod transformacije snage
od 1500 kVA isplati se uključiti 6 transformatora.

3. Trofazni transformator nazivnih podataka: 8 MVA, 35/10,5 kV, Yd5, 50 Hz, P 0 = 9,4 kW,
Pt = 54 kW, Uk = 7 % prespoji se u autotransformator u spoju Yy0. Potrebno je izračunati
nazivne podatke autotransformatora kada je spojen tako da je na NN strani:
a) 10,5 kV,
b) 20.27 kV.
Može se pretpostaviti da namoti izdrže naponska, a izvodi strujna naprezanja
autotransformatora.

Prvo je potrebno izračunati nazivne podatke tipskoga transformatora. Pri tome valja obratiti
pažnju na spoj namota. Primar transformatora je spojen u zvijezdu, pa je njegov fazni napon
jednak:
U 35
U1f  1n   20,27kV .
3 3
Fazna struja primara iznosi:
Sn 8 103
I1f    132A .
3  U1n 3  35

Sekundar transformatora je spojen u trokut, pa je njegov fazni napon jednak linijskom,

odnosno nazivnom, dakle:
U 2 f  U 2 l  10,5kV .
Fazna struja sekundara iznosi:
Sn 8 10 3
I 2f    254A .
3  U 2 f 3 10,5

Nazivni strupanj korisnoga djelovanja jednak je – izraz 3–9:

40
 P0  Pt 9,4  54
t  1   1  0,9921  99,21% .
ST 8 10 3

Tipski transformator se pretvara u autotransformator tako da se primar i sekundar serijski

spoje. Najviši fazni napon koji se smije priključiti na primar bit će:

U1fa  U1f  U 2 f  20,27  10,5  30,77kV .

Najveće dopuštene snage koje se mogu transformirati autotransformatorom dobit će se iz

uvjeta da struja u niti jednome od namota ne premaši nazivnu vrijednost.

a) Kada je na sekundaru napon od 10,5 kV, najveća struja koja teče primarom ne smije
premašiti iznos I1f, pa je prolazna snaga autotransformatora u tome spoju jednaka:

SP  3  U1fa  I1f  3  30,77 132  12,16MVA .

Napon koji je u kratkome spoju tipskoga transformatora tjerao nazivnu struju ostati će isti i u
spoju autotransformatora, ali će se njegova postotna vrijednost smanjiti zbog većega napona
na primaru. Novi napon kratkoga spoja u postocima iznosi:

U kt  U1f 7  20,27
U ka    4,61% ,
U1f  U 2 f 20,27  10,5

Ukupni gubici autotransformatora također će ostati isti, a stupanj korisnoga djelovanja će

porasti zbog veće nazivne snage, odnosno:

Pg P0  Pt 9,4  54
a  1   1  1  0,9948  99,48% .
Sp Sp 12,16 10 3

b) Nazivna struja primara u ovome spoju ne smije premašiti iznos od I 2f, pa je prolazna snaga
ovako spojenoga autotransformatora jednaka:

S P  3  U1fa  I 2f  3  30,77  254  23,45MVA .

Napon kratkoga spoja u postocima iznosi:

U kt  U 2 f 7 10,5
U ka    2,39% .
U1f  U 2 f 20,27  10,5

Stupanj korisnoga djelovanja iznosi:

Pg P0  Pt 9,4  54
a  1   1  1  0,9973  99,73% .
Sa Sa 23,45 10 3

3.4 Zadaci za vježbanje

41
4. Primar transformatora ima 200 zavoja, a uzbuđen je naponom 220 V, 60 Hz. Presjek
jezgre iznosi 37,5 cm2, a faktor punjenja je 0,9. Treba odrediti maksimalnu vrijednost
indukcije u jezgri.

5. Jednofazni transformator 100 KVA, 60 Hz, 2200/220 V ima najvišu indukciju u jezgri od
1 T, te inducirani napon od 15 V/zavoju. Treba odrediti:
a) broj zavoja primarnoga namota,
b) broj zavoja sekundarnoga namota,
c) efektivni presjek jezgre.

6. Jednofazni transformator S = 100 kVA, U1/U2 = 5000/400 V, 50 Hz, ima napon po zavoju
ez = 4,26 V. Treba izračunati:
a) broj zavoja primara i sekundara,
b) presjek vodiča primara i sekundara, ako je gustoća struje 3,2 A/mm2,
c) efektivni presjek jezgre, ako je magnetska indukcija u njoj 1,4 T.

7. Transformator ima prijenosni omjer 5. Potrebno je odrediti reduciranu vrijednost otpora

od 100  kada je priključen:
a) na sekundarnu stranu,
b) na primarnu stranu.

8. Transformator nazivnih podataka: 1 kVA, 240 V/120 V, 60 Hz treba priključiti na sustav

frekvencije od 50 Hz. Treba izračunati:
a) koliki se maksimalni napon smije priključiti na primar,
b) koliki će biti u tom slučaju napon sekundara,
c) kolika je nova snaga toga transformatora.

9. Idealnom transformatoru 2400 V/240 V priključen je na niskonaponsku stranu radni teret

koji uzima struju 50 A. Na teretu se zahtjeva napon od 200 V uz 2400 V priključenih na
primar. Koliki otpor valja dodati u seriju:
a) na niskonaponsku stranu,
b) na visokonaponsku stranu.
10. Transformator 120V, 60 Hz u praznom hodu uzima iz mreže snagu 80 W uz struju 1,4 A.
Ako primarni namot ima otpor 0,25 , te 480 zavoja treba izračunati:
a) gubitke u željezu,
b) faktor snage u praznome hodu,
c) maksimalni iznos indukcije u jezgri,
d) iznos otpora koji predstavlja gubitke u željezu, te reaktancije koja predstavlja glavni tok.
Pad napona na rasipnoj reaktanciji primara se može zanemariti.

11. Na transformatoru snage 10 kVA, 220 V/110 V, 60 Hz napravljeni su pokusi praznoga

hoda i kratkoga spoja na visokonaponskoj strani, te su dobiveni slijedeći podaci:
– prazni hod: 500 W, 220 V, 3,16 A,
– kratki spoj: 400 W, 65 V, 10 A.

42
Potrebno je odrediti parametre nadomjesne sheme.

12. Transformator snage 50 kVA, 2300 V/230 V, 60 Hz uzima 200 W i 0,3 A u praznome hodu
uz napon 2300 V na visokonaponskoj strani. Otpor primarnoga namota je 3,5 . Potrebno je
izračunati:
a) faktor snage u praznome hodu,
b) induciranu protuelektromotornu silu primara,
c) struju magnetiziranja,
d) struju koja predstavlja gubitke u željezu.
Rasipna reaktancija primara se može zanemariti.

13. Na transformatoru je načinjen pokus praznoga hoda na VN strani, te su dobiveni slijedeći

podaci: P0 = 200 W, I0 = 1,2 A, U1 = 400 V, U2 = 36 V. Treba odrediti gubitke u željezu, te
parametre R0, Xm i k.

14. Jednofaznome transformatoru je načinjen pokus kratkoga spoja, na strani nazivnoga

napona od 1000 V, te su dobiveni slijedeći podaci: P t = 800 W, Uk = 20 V, I1 = 100 A. Treba
odrediti Rk i X.

15. Na jednofaznome transformatoru 100 kVA, 1000/200 V, 60 Hz napravljeni su pokusi

praznoga hoda i kratkoga spoja, te su dobiveni slijedeći podaci:
– prazni hod: 200 V, 10 A, 1000 W, niskonaponska strana,
– kratki spoj: 100 V, 100 A, 2000 W, visokonaponska strana.
Valja odrediti parametre nadomjesne sheme.

16. Na niskonaponskoj strani transformatora 2 kVA, 400/100 V načinjen je pokus praznoga

hoda na nazivnome naponu. Namotom teče struja od 10 A, pri čemu je vatmetrom izmjerena
snaga od 20 W. Kolika će struja teči visokonaponskim namotom ako se ponovi pokus
praznoga hoda na nazivnome naponu. Koliki će biti gubici praznoga hoda.

17. Visokonaponska strana transformatora 2 kVA, 400/100 V je kratko spojena, a na

niskonaponsku stranu je priključen napon od 20 V, pri čemu teče struja 20 A. Izmjerena snaga
koju daje mreža iznosi 40 W. Ako se niskonaponska strana transformatora kratko spoji, koliki
napon treba priključiti na visokonaponsku stranu da bi potekla struja od 4 A. Koliku snagu će
davati mreža.

18. Transformator 10 kVA, 2000/200 V ispitan je u praznome hodu i kratkome spoju, te su

dobiveni slijedeći podaci:
– prazni hod: nazivni napon, 250 W, cos  = 0,25 ind.
– kratki spoj: nazivna struja, 200 W, cos  = 0,707 ind.
Valja odrediti parametre nadomjesne sheme reducirane na visokonaponsku i niskonaponsku
stranu.

43
19. Jednofazni transformator S = 100 kVA, U1/U2 = 5000/400 V, 50 Hz ispitan je u praznome
hodu na niskonaponskoj strani, a u kratkome spoju na viskonaponskoj strani, te su dobiveni
slijedeći rezultati:
– prazni hod: 900 W, 320 V, 16,5 A,
– kratki spoj: 1250 W, 240 V, 13 A.
Potrebno je izračunati:
a) gubitke u željezu,
b) gubitke u namotima,
c) faktore snage u praznome hodu i kratkome spoju,
d) napon kratkoga spoja.

20. Na transformatoru snage 5 kVA, 500/100 V načinjen je pokus kratkoga spoja kod nazivne
struje. Izmjerena je snaga 100 W, a faktor snage cos  = 0,707 ind. Potrebno je odrediti:
a) otpore i reaktancije nadomjesne sheme,
b) pad napona kod nazivnoga opterećenja uz faktor snage cos  = 0,8 ind.

21. Jednofazni transformator 110 kVA, 2200/110 V ima slijedeće podatke nadomjesne sheme:
R1 = 0,22 , R2 = 0,5 m, X1 = 2 , R0 = 5494,5  i Xm=1099 . Potrebno je izračunati:
a) pad napona u transformatoru,
b) stupanj korisnoga djelovanja pri nazivnom opterećenju.

22. Jednofazni transformator 100 kVA, 1000/200 V, 60 Hz, ima podatke nadomjesne sheme:
R1 = R2 = 0,1 , X1 = X2 = 0,49 . Potrebno je odrediti pad napona kod nazivnoga
opterećenja ako je faktor snage tereta:
a) 0,6 ind,
b) 1,
c) 0,6 kap.

23. Transformator snage 5 kVA, 500/100 V ispitan je u praznome hodu i kratkome spoju, te su
dobiveni slijedeći podaci:
– prazni hod (otvorena visokonaponska strana): 100 V, 3 A, 100 W,
– kratki spoj (kratko spojena niskonaponska strana): 50 V, 10 A.
Ako se maksimalni stupanj korisnoga djelovanja postiže kod snage 3 kVA, potrebno je
izračunati stupanj korisnoga djelovanja kod nazivnoga tereta faktora snage 0,8 ind.

24. Jednofazni transformator nazivnih podataka: 100 kVA, 1000/200 V, 60 Hz, ima gubitke
praznoga hoda P0 = 1000 W i gubitke kratkoga spoja kod nazivne struje Pt = 2000 W. Valja
izračunati stupanj korisnoga djelovanja kod: 25, 50 i 100 % opterećenja kod faktora snage:
0,8 ind, 1, 0,8 kap.

25. Jednofazni transformator nazivnih podataka: S = 20 kVA, 1000/400 V, 50 Hz, I 0 = 0,12 In,
cos 0 = 0,2, Uk = 12 %, cos k = 0,45 ima na sekundaru priključen teret faktora snage
cos = 0,6. Potrebno je izračunati:

44
a) stupanj korisnoga djelovanja kod 25, 50, 75, 100 i 125 % opterećenja,
b) radni i induktivni otpor tereta za slučajeve opterećenja pod "a".

26. Jednofazni transformator 10 kVA, 220/110 V, 50 Hz ima gubitke praznoga hoda 85 W.

Transformator je priključen na 220 V i opterećen induktivnim teretom, a uzima iz mreže
struju od 30 A, i korisnu snagu 5,7 kW. Potrebno je nacrtati vektorski dijagram i odrediti
struju opterećenja na niskonaponskoj strani. Ohmski otpori i rasipanja mogu se zanemariti, a
struja praznoga hoda je 2 % nazivne struje transformatora.

27. Gubici praznoga hoda izmjereni pri frekvenciji 48,7 Hz, uz isti magnetski tok u jezgri,
iznose 50 kW. Koliko iznose gubici praznoga hoda kod 50 Hz, ako gubici uslijed histereze
čine 50 % ukupnih gubitaka u željezu (odnosi se na 50 Hz).

28. Jednofazni transformator nazivnih podataka: 100 kVA, 20/0,4 kV, 60 Hz, Uk = 5 %, Pfe
= 5000 W, Pt = 16000 W, Ph/Pv = 2:3 priključen je na mrežu 12 kV, 50 Hz. Koliki će biti
gubici praznoga hoda u tom pogonskom stanju uz pretpostavku da su gubici zbog histereze
proporcionalni kvadratu indukcije.

29. Potrebno je izračunati gubitke i Uk jednofaznoga transformatora svedene na radnu

temperaturu (75C) ako je Sn = 5000 kVA, 20/0,6 kV. Pokus kratkoga spoja je napravljen pri
50 % In i temperaturi okoline od 25C i pri tome su dobiveni slijedeći rezultati: U 1k = 900 V, Pt
= 17000 W, R1 = 0,4 , R2 = 0,0005 . Namoti su iz bakra.

30. Dva transformatora za isti nazivni napon spojena su paralelno, te rade ukupnom snagom
od 400 kVA. Prvi ima unutarnji otpor od 1,84 /fazi, a drugi 0,77 /fazi. Valja odrediti kako
će se rasporediti snaga.

31. Tri jednofazna transformatora nazivnih snaga 75, 100 i 125 kVA, imaju napone kratkoga
spoja 6, 5,5 i 5 % i rade paralelno na zajedničkoj mreži. Potrebno je izračunati maksimalnu
snagu koju mogu dati uz uvijet da niti jedan ne bude preopterećen i kako bi se raspodjelilo
opterećenje od 300 kVA u paralelnom radu na pojedine transformatore.

32. U transformatorskoj stanici se nalazi 6 transformatora jednakih karakteristika koji se po

potrebi mogu uključiti paralelno. Njihovi podaci su Sn = 400 kVA, Uk = 4 %, P0 = 1300 W, Pt
= 5200 W. Koliko transformatora treba uključiti paralelno pri opterećenjima od 400, 600, 800
i 1000 kVA, ako se želi da pri svakome od njih transformatorska stanica radi s najboljim
stupnjem korisnoga djelovanja.

33. Znajući da je tolerancija prijenosnoga omjera  0,5 %, potrebno je izračunati najveću

moguću struju izjednačenja 2 trofazna transformatora u paralelnom radu nazivnih podataka:
Sn = 20 MVA, U1n/U2n = 110/10 kV, Dy5, Uk = 10 %.. Ohmski otpori se mogu zanemariti.

45
34. Trofazni uljni transformator u štednom spoju ima podatke 9 MVA, 30/20 kV, 50 Hz, Yy0,
Uk = 3 %, Pt = 27 kW, P0 = 5,1 kW. Potrebno je izračunati:
a) tipsku snagu toga transformatora,
b) korisnost autotransformatora kod nazivne snage,
c) korisnost dvonamotnoga transformatora kod tipske snage,
d) trajnu struju kratkoga spoja na 20 kV strani.

35. Dvonamotni transformator 3 kVA, 200/100 V prespoji se u autotransformator 200/300 V.

Ako se na visokonaponsku stranu priključi teret od 10 , cos = 0,6 ind., potrebno je
izračunati:
a) kolika struja teče kroz trošilo, a kolike struje teku namotima,
b) kolika je tipska snaga, a kolika je prolazna snaga.

36. Transformator 2 kVA, 400/100 V, 60 Hz se prespoji u autotransformator 500/400 V.

Kolika je prolazna snaga toga autotransformatora.

37. Dvonamotni transformator 6 kVA, 600/150 V treba prespojiti u autotransformator tako da

daje:
a) 600/450 V,
b) 600/750 V.
Potrebno je izračunati prolaznu snagu za oba slučaja.

38. Tipski transformator 5 kVA, 100/200 V, prespoji se u autotransformator tako da daje

transformaciju 200/300 V. Ako je stupanj korisnoga djelovanja tipskoga transformatora 95 %
kod nazivnoga tereta i faktora snage cos  = 1, valja odrediti stupanj korisnoga djelovanja
autotransformatora kod najveće dopuštene snage uz faktor snage tereta cos  = 1.

3.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje

4.
E 220
   4,13 10 3 Vs ,
4,44  f  N1 4,44  60  200
 4,13 10 3
B   1,22T .
s  k Fe 37,5 10 4  0,9

5.
U1 2200
a) N1    146,6  147 .
Uz 15

46
 U2 220
b) N 2  N1  147  14,7  15 .
U1 2200
U1 2200
c)     56,2mVs .
4,44  f  N1 4,44  60 147
 56,2 10 3
d) S    56,2 10 3 m 2 .
B 1

6.
U1 5000
a) N1    1174 ,
ez 4,26
U 400
N2  2   94 .
e z 4,26

Sn 100 10 3
b) I1    20A ,
U1 5000
S n 100 10 3
I2    250A ,
U2 400
I1 20
s1    6,25mm 2 ,
J1 3,2
I 250
s2  2   78,12mm 2 .
J 2 3,2

U1 5000
c)     19,17 10 3 Vs ,
4,44  f  N1 4,44  50 1175
 19,17 10 3
sj    13,69  10 3 m 2 .
Bj 1,4

7.
a) I12 R '2  I 22 R 2 ,
2
I 
R  R 2  2   R 2 k 2  100  5 2  2500 .
'
2
 I1 

b) I 22 R 1'  I12 R 1
2 2 2
I  1 1
R 1'  R 1  1   R 1    100     4 .
 I2  k 5

8.
a) U  4,44    N1  f .

Iz uvjeta da magnetski tok u jezgri ostane isti dobiva se omjer:

47
U1 f
 ,
U1' f '
f' 50
U1'   U1   240  200V .
f 60

f' 50
b) U '2   U2  120  100V
f 60

c)Uvjet da Pt ostane jednako glasi:

I1  I1' , pa je nova snaga:

U' 200
S'  U '  I1'  S  '
 1  0,83kVA .
U1 240

9.
U  40V ,
U 40
a) R    0,8 ,
I 50
2 2
U   2400 
b) R '  R   1   0,8     80 .
 U2   240 

10.
a) PFe  P0  I 02  R 1  80  1,4 2  0,25  79,51W .
b) P0  U  I 0  cos  0 ,
P 80
cos  0  0   0,476 .
U  I 0 120 1,4
E 120
c)     0,94 10 3 Vs .
4,44  f  N1 4,44  50  576
U2
d) P0  ,
R0
U 2 120 2
R0    180 ,
P0 80
U 120
IR    0,67 A ,
R 0 180
I  I 02  I 2R  1,4 2  0,67 2  1,23A ,
U 120
Xm    97,5 .
I  1,23

11.
U12 220 2
R0    96,8 ,
P0 500

48
 U1 220
IR    2,27 A ,
R 0 96,8
I  I 02  I 2R  3,16 2  2,27 2  2,2A ,
U1 220
Xm    100 ,
I 2,2
PK 400
R 1  R '2    4 ,
I 2K 10 2
U R  I K (R 1  R ,2 )  10  4  40V ,
Ux  U 2k  U 2R  65 2  40 2  51,23V ,
U x 51,23
X1  X '2    5,12 .
IK 10

12.
P  I 02 R 1 200  0,32  3,5
a) cos 0    0,29 ,
UI 2300  0,3
b) E  2300V ,
U 2 2300 2
c) R 0    26,45k ,
P0 200
U 2300
IR    0,087 A ,
R 0 26,45 10 3
d) I   I 02  (I 0 cos  0 ) 2  0,32  0,087 2  0,287A .

13.
Pfe = P0 = 200 W,
U 400
k 1   11,1 ,
U2 36
U12 400 2
R0    800 ,
P0 200
U 400
IR  1   0,5A ,
R 0 800
2
I   I 02  I R  1,2 2  0,5 2  1,091A ,
U1 400
Xm    366,7 ,
I  1,091

14.
Pt  I12  R k ,
Pt 800
Rk    0,08 ,
I1n 100 2
2

49
 U k 20
Zk    0,2 ,
I1 100
X  Z 2k  R 2k  0,2 2  0,082  0,183 ,
Uk 20
U k%  100  100  2% .
Un 1000

15.
U12 200 2
R0    40 ,
P0 1000
2 2
U   1000 
R  R 0   2   40  
'
0   1000 ,
 U1   200 
U1 200
IR    5A ,
R0 40
I  I 02  I 2R  10 2  5 2  8,66A ,
U1 200
Xm    23,09 ,
I  8,66
2 2
U   1000 
X 'm  X m   2   23,09     577,25 ,
 U1   200 
Pt 2000
R 1  R '2    0,2 ,
I 2K 100 2
U 100
Zk  k   1 ,
I k 100
X1  X '2  Z 2k  (R 1  R '2 ) 2  12  0,2 2  0,98 .
16.
U NN 100
I 0 VN  I 0 NN   10   2,5A
U VN 400
P0 VN  P0 NN  20W .

17.
Pt 40
R 1'  R 2    0,1 ,
I 2 20 2
U 20
Z   1 ,
I 20
X1'  X 2  Z 2  R 1'  R 2  2
 12  0,12  0,98 ,
2 2
U   400 
Z  Z   1   1 
'
  16 ,
 U2   100 
U '  I '  Z '  4 16  64V ,
R 1'  R 2 0,1
cos     0,1 ,
Z 1
P '  U '  I '  cos   64  4  0,1  25,6 W .

50
18.
Sn 10000
In    5A ,
Un 2000
U12 2000 2
R0    16000 ,
P0 250
U 2000
IR  1   0,125A ,
R 0 16000
I 0,125
I0  R   0,5A
cos  0,25
I  I 02  I 2R  0,5 2  0,1252  0,484A ,
U1 2000
Xm    4131,2
I 0,484
Pt 200
R 1  R '2    8 ,
I 2K 5 2
R 1  R '2 8
Zk    11,32 ,
cos  k 0,707
X1  X '2  Z 2k  (R 1  R '2 ) 2  11,32 2  8 2  8 .

Reduciranje na niskonaponsku stranu

2 2
U   200 
X  X m   2   4131,2  
'
m   41,31 ,
 U1   2000 
2 2
U   200 
R '0  R 0   2   16000     160 ,
 U1   2000 
2 2
U   200 
R  R 2  (R  R 2 )   2   8  
'
1
'
1   0,08 ,
 U1   2000 
2 2
U   200 
X  X 2  (X  X 2 )   2   8  
'
1
'
1   0,08 .
 U1   2000 

19.
2
 U  2

a) P0   1   P0isp   400   900  1406,25W ,


 U isp   320 
S n 100 10 3
b) I n    20A ,
U1 5000
2
 I  2

Pt   n   Ptisp   20  1250  2959W .

I   13 
 isp
P0isp 900
c) cos 0    0,1705 ,
U isp  I isp 320 16,5

51
 Ptisp 1250
cos  k    0,4006 ,
U isp  I isp 240 13
I   20 
d) U k   n   U isp     240  369,2V ,
 I isp   13 
U   369,2 
U k %   k  100    100  7,38% .
 Un   5000 

20.
Sn 5000
a) I n    10A ,
Un 500
Pt 100
R 1'  R 2    1 ,
I 2 10 2
R 1'  R 2 1
Zk    1,41 ,
cos  k 0,707
X1'  X 2  Z k  sin  k  1,41 0,707  1 ,

I n  (X1  X '2 )  U1  sin  10 1  500  0,6

b) tg    0,756 ,
I n  (R 1  R '2 )  U1  cos  10 1  500  0,8
  37,09 0 ,
U1  cos   I n  (R 1  R '2 ) 500  0,8  10 1
U1'    514V ,
cos  cos 37,09
U1'  U1 514  500
U %    0,028  2,8% .
U1 500

21.
2 2
U   2200 
a) R  R 2  1   0,5 10 3 
'
2   0,2 ,
 U2   110 
2 2
U   2200 
X  X 2  1   5 10 3 
'
2   2 ,
 U2   110 
S 110 10 3
In  n   50A ,
Uf 2200
I n  (X1  X '2 )  U1  sin  50  (2  2)  2200  0
tg    0,09 ,
I n  (R 1  R 2 )  U1  cos  50  (0,22  0,2)  2200 1
'

  5,15 0
U1  cos   I n  ( R 1  R '2 ) 2200 1  50  (0,22  0,2)
U1'    2230V ,
cos  cos 5,15
U 2  U1 2230  2200
U %    0,0136  1,36% ,
U1 2200
Pt  I 2 (R 1  R '2 )  50 2 (0,22  0,2)  1050W ,

52
 U2 2200 2
P0    880,9 W ,
R 0 5494,5
Pg  Pt  P0  1050  880,9  1930,9 W ,
P2 U2  I2 2200  50
    0,9827  98,27% .
P2  Pg U 2  I 2  Pg 2200  50  1930.9

22.
S 100 10 3
In    100A ,
U1 1000
I n  (X1  X '2 )  U1  sin  100  (0,49  0,49)  1000  0,8
a) tg    1,45 ,
I n  (R 1  R '2 )  U1  cos  100  (0,1  0,1)  1000  0,6
  55,380 ,
U1  cos   I n  (R 1  R '2 ) 1000  0,6  100  (0,1  0,1)
U1'    1091,2V ,
cos  cos 55,38
U1'  U1 1091,2  1000
U %    0,0912  9,12% .
U1 1000

I n  (X1  X '2 )  U1  sin  100  (0,49  0,49)  1000  0

b) tg    0,0961 ,
I n  (R 1  R '2 )  U1  cos  100  (0,1  0,1)  1000 1
  5,49 0 ,
U1  cos   I n  ( R 1  R '2 ) 1000 1  100  (0,1  0,1)
U1'    1024,7 V ,
cos  cos 5,49
U1'  U1 1024,7  1000
U %    0,0247  2,47% .
U1 1000

 I n  (X1  X '2 )  U1  sin   100  (0,49  0,49)  1000  0,8

c) tg    1,132 ,
I n  (R 1  R '2 )  U1  cos  100  (0,1  0,1)  1000  0,6
  48,55 0 ,
U1  cos   I n  (R 1  R '2 ) 1000  0,6  100  (0,1  0,1)
U 
'
1   936,6V ,
cos  cos 55,38
U1'  U1 936,6  1000
U %    0,0634  6,34% .
U1 1000

23.
Sn 5 103
In    10A ,
Un 500
2 2
S  5
Pt   n   P0    100  277,8W ,
 S  3
Pg  P0  Pt  100  277,8  377,8W ,
P2  Sn  cos   5  0,8  4kW ,

53
 P2 4
   0,9137 .
P2  Pg 4  0,3778

24.
P2
 ,
P2  Pg
Pg ,100  P0  Pt  1000  2000  3000 W ,
Pg ,50  P0  0,5 2  Pt  1000  0,5 2  2000  1500W ,
Pg , 25  P0  0,25 2  Pt  1000  0,25 2  2000  1125 W ,

P2(100, 0,8)  S n  cos   100  0,8  80kW ,

P2 (100,1)  S n  cos   100 1  100kW ,

P2 ( 50, 0,8)  0,5  Sn  cos   0,5 100  0,8  40kW ,

P2 ( 50,1)  0,5  S n  cos   0,5 100 1  50kW ,

P2 ( 25,0,8)  0,25  Sn  cos   0,25 100  0,8  20kW ,

P2 ( 25,1)  0,25  S n  cos   0,25 100 1  25kW .

Rezultati dobiveni uvrštavanjem izračunatih snaga u izraz 1–10 prikazani su u tablici.

Tablični prikaz rezultata zadatatka 24:

Snaga transformatora Stupanj korisnoga djelovanja
(% Sn) 0,8 ind. 1 0,8 kap.
100 0,9639 0,9709 0,9639
50 0,9638 0,9709 0,9638
25 0,9467 0,9569 0,9467

25.
Sn 20 10 3
In    20A ,
U1 1000
P0  U1  I 0  cos  0  1000  0,12  20  0,2  480W ,
Pt  U k  I k  cos  k  0,12 1000  20  0,45  1080W ,
P2
 ,
P2  Pg
2
 S 
Pg  P0     Pt ,
 Sn 
 S 
P2     S n  cos  ,
 Sn 
U1
Z
S
   I n ,
 Sn 

54
R  Z  cos  ,
X  Z  sin  .

Uvrštavanjem rezultata pokusa praznoga hoda, te preračunavanjem rezultata kratkoga spoja i

uvrštavanjem u gornje izraze dobivaju se rezultati za tražena opterećenja koji su prikazani u
tablici.

Tablični prikaz rezultata zadatka 25.

Snaga Pg (W) P2 (kW)  (%) R () X ()
transformatora
(% Sn)
25 547,5 3 84,57 19,2 25,6
50 750 6 88,89 9,6 12,8
75 1087,5 9 89,22 6,4 8,53
100 1560 12 88,50 4,8 6,4
125 2167,5 15 87,37 3,84 5,12

26.
S n 10 10 3
I1    45,45A ,
U1 220
I 0  0,02  I1  0,02  45,45  0,909A ,
P0 85
IR    0,386A ,
U1 220
2
I   I 02  I R  0,909 2  0,386 2  0,823A ,
P  U1  I1  cos 1 ,
P 5,7 10 3
cos 1    0,864 ,
U1  I1 220  30
sin 1  1  cos  2  1  0,864 2  0,504 ,
I '2  (I1  sin 1  I  ) 2  (I1  cos 1  I R 0 ) 2  (30  0,504  0,832) 2  (30  0,864  0,386) 2  29,27A
N1 U 220
I2   I1  1  I1   29,27  58,65A .
N2 U2 110

27.
Ph  k h  f  B x ,
Pv  k v  (f  B) 2 ,
x
f'  B' 
Ph'  Ph     ,
f B 
2
 f '  B' 
Pv'  Pv    ,
 f B 

55
  f'  B' 
x
 f '  B' 
2

PFe'  PFe  h      v    ,
 f B  f B  
PFe' 50
PFe  x 2
 2
 52,01kW
f'  B'   f '  B'  48,7  48,7  .
h     v    0,5  0,5   
f B  f B  50  50 

28.
Ph  k h  f  B x ,
Pv  k v  (f  B) 2 ,
2 2
Ph   PFe   50000  20000W ,
5 5
3 3
Pv   PFe   50000  30000W ,
5 5
E  4,44  N  f   ,
E ' f '  B'
 ,
E f B
B ' E '  f 12  60
   0,72 ,
B E  f ' 20  50
2
f'  B'  50
P  Ph 
'
h     20000   (0,72) 2  8640W ,
f B  60
2 2
 f '  B'   50 
Pv'  Pv     30000    0,72   10800W ,
 f B   60 
'
PFe  Ph'  Pv'  8640  10800  19440 W ,
Ph' 8640
'
  0,8 .
Pv 10800

29.
Sn 5000
I1n    250A ,
U1n 20
S 5000
I2n  n   8333,3A ,
U 2n 0,6
Pt  I12n  R 1  I 22 n  R 2  250 2  0,4  8333,32  0,0005  59722W ,
2
I 
Ptn   n   Pt  2 2 17000  68000W ,
I 
 mj 
Pdod  Pkn  PCu  68000  59722  8278W ,

Preračunavanje na 75C

R T1 235  T1
 ,
R T 2 235  T 2

56
 235  75 310
PCu 75  PCu 25   59722   71207W ,
235  25 260
235  25 260
Pdod 75  Pdod 25   8278   6943W ,
235  75 310
Ptn  PCu 75  Pdod 75  78150 W ,
I 
U k   n   U kmj  2  900  1800V ,
I 
 mj 
Uk 1800
U k%  100  100  9% ,
Un 20000
P 68000
U r%  t 100  100  1,36% ,
Sn 5000000
U x  U 2k %  U 2r %  9 2  1,36 2  8,897% ,
Pt 78150
U r 75%  100  100  1,563% ,
Sn 5000000
U x  U 2r 75%  U 2x %  8,897 2  1,5632  9,09% .

30.
U1  U 2 ,
I T1  Z T1  I T 2  Z T 2 ,
I T1 : I T 2  ST1 : ST 2 ,
ST1  Z T1  ST 2  Z T 2 ,
ZT 2 0,77
ST1  ST 2   ST 2   0,418  ST 2 ,
Z T1 1,84
S  ST1  ST 2  0,425  ST 2  ST 2  1,418  ST 2 ,
S 400
ST 2    282kVA ,
1,425 1,418
ST1  S  ST 2  400  282  118kVA .

31.
U1  U 2  U 3 ,
I T1  Z T1  I T 2  Z T 2  I T 3  Z T 3 ,
U K1 U U
I T1  I T 2 K 2  IT3 K3 ,
I n1 In2 In3
U n1  U n 2  U n 3 ,
I n1 : I n 2 : I n 3  ST1 : ST 2 : ST 3 ,
U K1 U U
I T1  I T 2 K 2  IT3 K3 ,
ST1 ST 2 ST 3
6 5,5 5
I T1   IT2   I T3  ,
75 100 125
I T1  0,08  I T 2  0,055  I T 3  0,04 ,
I T 3  I 3n ,
S T 3  S3 n  125kVA ,

57
 0,04
ST 2   S3n  0,727  S3n  90,91kVA ,
0,055
0,04
S T1   S3n  0,5  S3n  0,5 125  62,5kVA ,
0,08
ST1  ST 2  ST 3  (1  0,727  0,5)  S3n  2,227  S3n ,
ST1  ST 2  ST 3  300kVA ,
300
ST 3   134,7 kVA ,
2,227
ST 2  0,727 134,7  97,96kVA ,
ST1  0,5 134,7  67,34kVA .

32.
Pg  P0  Pt ,
2
 S 
Pg  m  P0  m    Pt ,
 m  Sn 
2
 S 
m  P0  m    Pt
Pg  m  Sn  ,
  1  1
S S
2
d P0 1  S  1
  2      Pt  0 ,
dt S m  Sn  S
S P S 5200 S
m  t    2 ,
Sn P0 Sn 1300 Sn
S 400
m1  2   2 2,
Sn 400
600
m2  2  3,
400
800
m3  2  4,
400
1000
m4  2  5.
400

33.
U 2n
Uk 
U k U k  U 2f 3  0,1  (10 10 )  0,5
3 2
Xk    ,
In I 2f Sn 20 106
3  Un
U1  I1  X k  U t ,
U2  I2  Xk  U t ,
U 1  U 2  X k  ( I1  I 2 ) ,
U1  U 2 1,005  U 2 f  0,995  U 2 f 0,01 U 2 n 0,01 10 103
I1  I 2        115,47A ,
Xk Xk Xk 3 0,5 3
It
I1   I iz ,
2

58
 It
I2   I iz ,
2
I I 115,47
I iz  1 2   57,74A ,
2 2
I iz I iz 57,74
   0,05  5%
I 2f Sn 20 10 6 .
3  Un 3 10 10 3

34.
a) Pp  3  U n  I n ,
Pt  3  ( U a1  U a 2 )  I n ,
U a1  U a 2 30  20
Pt  Pp   9  3MVA .
U a1 30
Pg P0  Pt 5,1  27
b) a  1   1  1  0,9964  99,64% .
Sa Sa 9 10 3
Pg P0  Pt 5,1  27
c)  t  1   1  1  0,9893  98,93% .
St St 3 10 3
Ua2 Ua2 U I Sa 9 10 6
Ik    a2 n    8,66kA
d) Zk U k U k %  U a 2 U k %  3  U a 2 0,03  3  20 10 3 .
In

35.
U 300
a) I VN    30A ,
Z 10
U VN 300
I NN  I VN   30   45A ,
U NN 200
I NN  I VN  45  30  15A .

b) S t  3kVA ,
U a1 300
Sp  St   3  9MVA .
U a1  U a 2 300  200

36.
U a1 500
Sp  St   2  10kVA ,
U a1  U a 2 500  400

37.
U a1 600
a) Sp  S t   6  24kVA .
U a1  U a 2 600  450

59
 U a1 750
b) Sp  S t   6  30kVA .
U a1  U a 2 750  600

38.
Pg  Pt  (1  )  5  (1  0,95)  0,25kW ,
U a1 300
Sp  St   5  15kVA ,
U a1  U a 2 300  200
P2 15
   0,9836 .
P2  Pg 15  0,25

60
4 SINKRONI STROJEVI

4.1 Uvod

Sinkroni strojevi najčešće se rabe u elektranama kao generatori izmjeničnoga napona, a rjeđe
se susreću u elektromotornim pogonima. Prevladavaju dvije izvedbe: s cilindričnim rotorom
(turbogeneratori) i s istaknutim polovima (hidrogeneratori). U posebne izvedbe sinkronih
strojeva mogu se ubrojiti: uzbudnici, generatori s permanentnim magnetima i mali sinkroni
strojevi. Sinkroni strojevi imaju tri namota. Uzbudni namot služi za stvaranje magnetskoga
polja, te je protjecan istosmjernom strujom. U vodičima armaturnoga namota inducira se
izmjenični napon, te kroz njega teku struje opterećenja. Prigušni namot je kratkospojeni
namot kojemu je glavna zadaća prigušenje prijelaznih pojava, ali može poslužiti i za zalet. Za
analizu rada sinkronoga stroja u stacionarnome stanju, rabi se nadomjesna shema jedne faze
prikazana na slici 4–1.

Slika 4–1

Značenje pojedinih parametara u nadomjesnoj shemi je slijedeće:

Ra – radni otpor armaturnoga namota,

Xa – reaktancija koja predstavlja rasipni tok armaturnoga namota,
Xm – reaktancija reakcije armature,
U – fazni napon armature,
Ia – fazna struja armature,
Iu – struja uzbude.

4.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka

Magnetski tok po jednome polu, u praznome hodu, se računa po formuli:

61
 Uf
 , (SINKRONI STROJEVI-0)
4,44  f  w  f n
gdje je:
Uf – fazni napon,
f – frekvencija napona,
w – broj zavoja jedne faze spojenih u seriju,
fn – faktor namota.

Faktor namota se računa po izrazu:

fn  f z  f t  fs , (SINKRONI STROJEVI-0)
gdje je:
fz – zonski faktor namota,
ft – tetivni faktor namota,
fs – faktor namota zbog skošenja.

Kada vodiči jedne faze zauzimaju zonu od 60, zonski faktor namota se računa po izrazu:

 el
sin(q  )
fz  2 , (SINKRONI STROJEVI-0)
 el
q  sin( )
2
gdje je:
q – broj utora na pol i fazu,
el – električki kut između vektora induciranih napona.

Broj utora na pol i fazu se računa po formuli:

N
q , (SINKRONI STROJEVI-0)
2 pm
gdje je:
p – broj pari polova,
m – broj faza.

Električki kut između vektora induciranih napona se računa po formuli:

360
 el  p  , (SINKRONI STROJEVI-0)
N
gdje je N broj utora armature.

Tetivni faktor namota se računa po formuli:

Y
f t  sin(  90 0 ) , (SINKRONI STROJEVI-0)
YD
gdje je:
Y – korak namota,
YD – polni korak.

Za skošene vodiče inducirani napon je manji za faktor namota zbog skošenja, koji se računa
po izrazu:

62
 
sin( )
fs  2 , (SINKRONI STROJEVI-0)

2

gdje je  kut skošenja. Ako su vodiči neskošeni, vrijednost ovoga faktora je 1.

Prvi harmonik magnetske indukcije u zračnome rasporu se računa po formuli:

p
B , (SINKRONI STROJEVI-0)
Dl
gdje je:
D – promjer provrta stroja,
l – idealna duljina paketa.

Snaga koju trofazni sinkroni generatora daje u mrežu iznosi:

S  3  U n  In , (SINKRONI STROJEVI-0)

gdje je:
Un – nazivni napon,
In – nazivna struja.

Radna snaga na osovini trofaznoga sinkronoga motora jednaka je:

P  3  U n  I n  cos    , (SINKRONI STROJEVI-0)

gdje je:
cos  – faktor snage,
 – stupanj korisnoga djelovanja.

Nazivni podaci za struju i napon uvijek se odnose na njihove linijske vrijednosti.

Sinkrona reaktancija u d osi jednaka je:

X d  X a  X md , (SINKRONI STROJEVI-0)

gdje je Xmd reaktancija reakcije armature u d osi.

Sinkrona reaktancija u q – osi se računa po izrazu:

X q  X a  X mq , (SINKRONI STROJEVI-0)

gdje je Xmq reaktancija reakcije armature u q osi.

Kod sinkronih strojeva s cilindričnim rotorom sinkrone reaktancije u d i q osi su jednake.

Regulacija uzbudne struje se računa po formuli:

63
 E0  U
U  , (SINKRONI STROJEVI-0)
U

gdje je E0 fazni unutarnji inducirani napon.

4.3 Primjeri

1. 6 polni trofazni sinkroni stroj ima sinusno raspoređenu indukciju u zračnome rasporu
maksimalnoga iznosa 0,7 T. Duljina statora iznosi 160 mm, a promjer je 120 mm. Na statoru
se nalazi 108 neskošenih utora s 4 vodiča u svakome. Korak namota je 16 utora, a zona
namatanja 60el. Namot je spojen u zvijezdu, te nema paralelnih grana. Ako se stroj vrti s
1200 r/min, potrebno je odrediti efektivnu vrijednost faznoga i linijskoga induciranoga
napona.

Broj utora na pol i fazu iznosi – izraz 4–4:

N 108
q   6.
2 p  m 63

Električki kut između induciranih napona iznosi – izraz 4–5:

360 360
 el  p   3  10 0 .
N 108

Zonski faktor namota iznosi – izraz 4–3:

 el 10
sin(q  ) sin(6  )
fz  2  2  0,9561 .
 el 10
q  sin( ) 6  sin( )
2 2

Broj utora po jednome polu iznosi:

N 108
YD    18 ,
2p 6

pa je tetivni faktor namota – izraz 4–6:

Y 16
f t  sin(  90 0 )  sin(  90 0 )  0,9848 .
YD 18

Ukupni faktor namota iznosi – izraz 4–2:

f n  f z  f t  0,9561 0,9848  0,9416 .

Budući da jedan zavoj čine dva vodiča, broj zavoja jedne faze koji su spojeni u seriju iznosi:

64
 N  z u 108  4
w   72 .
m2 3 2

Magnetski tok po jednome polu iznosi – izraz 4–8:

1 1
  Dl  B  0,12  0,16   0,7  0,00448Vs .
p 3

Stroj se vrti sa 1200 r/min, pa je frekvencija induciranoga napona – izraz 2–8:

n  p 1200  3
f   60Hz .
60 60

Konačno se dobije uvrštavanjem u izraz 4–1 efektivna vrijednost induciranoga faznoga

napona :

U f  4,44    w  f  f n  4,44  0,00448  72  60  0,9416  80,9V .

Budući da je namot spojen u zvijezdu, efektivna vrijednost linijskoga napona iznosi:

U l  3  U f  3  80,9  140,1V .

2. Sinkroni 14 polni generator nazivnih podataka 150 kVA, 400 V, 50 Hz, spoj Y ima
sinkronu reaktanciju Xd = 2,35 /fazi i radni otpor Ra = 0,5 /fazi. Uzbudna struja u
praznome hodu iznosi 70 A. Za nazivno opterećenje armature uz cos  = 0,8 ind., potrebno je
izračunati:
a) inducirani unutarnji napon,
b) regulaciju uzbudne struje,
c) uzbudnu struju pod opterećenjem,
d) kut opterećenja.

Najprije je potrebno skicirati vektorski dijagram opterećenoga sinkronoga generatora na

osnovi nadomjesne sheme prikazane na slici 4–1. Prilikom crtanja valja se pridržavati pravila
po kojem je smjer struje pozitivan kada ona izlazi iz stezaljke koja je označena kao pozitivna.
Vektorski dijagram za ovaj primjer prikazan je na slici 4–2.

65
 



Slika 4–2

U praznome hodu uzbudna struja Iu0, na reaktanciji reakcije armature, stvara pad napona koji
drži ravnotežu narinutome naponu mreže. Pod opterećenjem je potrebno uzbudnu struju toliko
povećati da se, nakon što se od pada napona kojega ona stvara na reaktanciji reakcije armature
oduzmu padovi napona koje stvara armaturna struja na radnome otporu armature te sinkronoj
reaktanciji, dobije napon mreže. Dakle, kada se na vektor napona mreže U f dodaju padovi
napona na radnome otporu i sinkronoj reaktanciji, dobiva se iznos induciranoga unutarnjega
napona E0 koji je u odnosu na napon mreže veći u omjeru uzbudnih struja pod opterećenjem i
u praznome hodu.

a) Budući ga je generator spojen u zvijezdu, linijska struja jednaka je faznoj struji armature, te
iznosi – izraz 4–10:

Sn 150 10 3
If    216,5A .
3  Un 3  400

Fazni napon statora iznosi:

Un 400
Uf    231V .
3 3

Iz vektorskoga dijagrama slijedi da je inducirani unutarnji napon jednak:

E0  ( U f cos   I f R a ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  (231 0,8  216,5  0,5) 2  (231 0,6  216,5  2,35) 2  710,6V
b) Regulacija uzbudne struje iznosi – izraz 4–13:

E 0  U f 710,6  231
U    2,08 .
Uf 231

c) Uzbudna struja pod opterećenjem je u odnosu na uzbudnu struju praznoga hoda veća za
omjer induciranoga unutarnjega napona prema naponu mreže, odnosno:

66
 E0 710,6
Iu   Iu0   70  215,3A .
Uf 231

d) Kut opterećenja se također može izračunati iz vektorskoga dijagrama, odnosno:

U f sin   I f X s 231  0,6  216,5  2,35

tg    2,21 ,
U f cos   I f R a 231  0,8  216,5  0,5
 = 65,64,
 = arccos 0,8 = 36,87,
      65,64  36,87  28,80 .

3. Preuzbuđeni trofazni sinkroni motor s cilindričnim rotorom nazivnoga napona 2300 V,

spoj Y, radi pri kutu opterećenja od 21el. Sinkrona reaktancija iznosi Xd = 2 /fazi, a radni
otpor armaturnoga namota iznosi Ra = 0,1 /fazi. Ako motor uzima iz mreže struju od 350 A,
potrebno je odrediti faktor snage.

Kao i prethodni primjer, tako i ovaj valja početi rješavati crtanjem vektorskoga dijagrama na
osnovu nadomjesne sheme prikazane na slici 4–1. Za razliku od generatora, smjer struje kod
motora se uzima pozitivan kada struja ulazi na stezaljku koja je označena kao pozitivna. Na
slici 4–3 je prikazan vektorski dijagram sinkronoga generatora s cilindričnim rotorom.





Slika 4–3

Uzbudna struja pod opterećenjem inducira na reaktanciji reakcije armature napon E 0. Ovome
naponu valja dodati padove napona koje armaturna struja stvara na radnome otporu
armaturnoga namota, te na sinkronoj reaktanciji kako bi se došlo do vektora faznoga napona
Uf koji je priključen na motor.

Iz vektorskoga dijagrama može se postaviti jednadžba:

67
 U f  sin   I f  R a  sin   I f  X d  cos  ,

Uvrštenjem zadanih vrijednosti se dobiva:

2300
350  0,1  sin   350  2  cos    sin 21 ,
3

odnosno nakon sređivanja:

sin   20  cos   13,6 .

Ovaj tip jednadžbe se rješava supstitucijom sinusne i kosinusne funkcije funkcijom tangens,
odnosno funkcija koja se općenito može napisati u obliku:

A  sin   B  cos   C ,

nakon supstitucije izgleda:

(A 2  C 2 )  tg 2   2  B  C  tg  (B 2  C 2 )  0 ,

i rješava se kao kvadratna funkcija. Za ovaj primjer koeficijenti kvadratne jednadžbe iznose:

A 2  C 2  12  13,6 2  183,87 ,
2  A  B  2 1  20  40 ,
B 2  C 2  20 2  13,6 2  215,04 ,

odnosno jednadžba glasi:

 183,87  tg 2   40  tg  215,04  0 .

Jednadžba ima dva rješenja od kojih je jedno negativno i nema fizikalnoga smisla, pa traženo
rješenje glasi:
tg  1,196 ,
odnosno:
  50,10 .

Kut između fazne struje i faznoga napona slijedi iz vektorskoga dijagrama, a iznosi:

      50,1  21  29,10 ,

a faktor snage s kojim motor radi je:

cos  = 0,874 ind.

4. Sinkroni 48 polni generator 25 MVA, 10,5 kV, cos  = 0,9, 50 Hz, spoj Y ima otpor
armaturnoga namota Ra = 0,0224 /fazi, a otpor uzbudnoga namota Ru = 0,5 kod 75C.
Gubici u željezu iznose 124 kW, a gubici trenja i ventilacije su 69 kW. Dodatni gubici iznose
0,2 % snage. Nazivna struja uzbude jednaka je 393 A. Potrebno je izračunati:
a) nazivni stupanj korisnoga djelovanja,
b) stupanj korisnoga djelovanja kod 0,9 Sn i cos  = 1 ako je uzbudna struja 293 A.

68
Bilanca snage sinkronoga generatora je prikazana na slici 4–4

Slika 4–4

Gubici u željezu, te gubici trenja i ventilacije su neovisni o opterećenju. Ako se njima još
dodaju gubici u uzbudnome namotu u praznome hodu, dobivaju se ukupni gubici praznoga
hoda. Pod opterećenjem nastaju gubici u bakru armaturnoga namota, te dodatni gubici u bakru
i željezu. Gubici u uzbudnome namotu ovise o iznosu uzbudne struje koja je najčešće veća u
odnosu na onu u praznome hodu.

a) Nazivna struja stroja iznosi:

Sn 25 10 6
If    1375A .
3  Un 3 10500

Nazivna struja je i fazna struja, jer je generator spojen u zvijezdu.

Gubici u bakru armature iznose – izraz 1–7:

PCua  3  I f2  R a  3 1375 2  0,0224 10 3  127kW .

Dodatni gubici jednaki su:

1 1
Pdod  0,2   Sn  0,2   25 103  50kW .
100 100

Gubici u uzbudnome namotu iznose:

Pu  I 2u  R u  393 2  0,5 10 3  77 kW .

Ukupni gubici generatora iznose:

Pg  PCua  Pdod  PFe  Ptr ,v  Pu  127  50  124  69  77  447kW .

Radna snaga koju generator daje u mrežu iznosi:

69
 P2  S n  cos   25  0,9  22,5MW ,

a turbina predaje snagu:

P1  P2  Pg  22,5  0,447  22,947MW .

Stupanj korisnoga djelovanja jednak je – izraz 1–10:

P2 22,5
  0,9805  98,05% .
P1 22,947

b) Gubici u bakru armature iznose:

PCua  3  I 'f2  R a  3   0,9 1375  0,0224 10 3  103kW .

2

Dodatni gubici iznose:

1 1
Pdod  0,2   S'  0,2   25  0,9 10 3  45kW .
100 100

Uz novu uzbudnu struju, gubici u uzbudnom namotu jednaki su:

Pu  I 'u2  R u  2932  0,5 10 3  43kW .

Ukupni gubici generatora iznose:

Pg  PCua  Pdod  PFe  Ptr , v  Pu  103  45  124  69  43  384kW .

Radna snaga koju generator daje u mrežu iznosi:

P2  S'  cos    25  0,9 1  22,5MW ,

a snaga koja dolazi s turbine jednaka je:

P1  P2  Pg  22,5  0,384  22,884MW .

Stupanj korisnoga djelovanja jednak je – izraz 1–10:

P2 22,5
  0,9832  98,32% .
P1 22,884

4.4 Zadaci za vježbanje

5. Trofazni sinkroni 6 polni stroj ima sinusno raspoređenu indukciju u zračnome rasporu
maksimalnoga iznosa 0,7 T. Duljina statora iznosi 160 mm, a promjer je 120 mm. Na statoru

70
se nalazi na svakome polu po 1 svitak svake faze s 80 zavoja . Ako se stroj vrti s 1200 r/min,
potrebno je odrediti efektivnu vrijednost faznoga i linijskoga induciranoga napona.

6. Trofazni 4–polni sinkroni stroj ima 60 neskošenih utora s 10 vodiča u svakome. Namot
svake faze zauzima zonu od 60el pod svakim polom, a izveden je s korakom od 13 utora i
spojen u zvijezdu. Unutrašnji promjer statora iznosi 370 mm, a duljina paketa je 590 mm. Ako
je namot izveden s 4 paralelne grane, kolika će biti amplituda indukcije kada se stroj priključi
na linijski napon od 690 V.

7. Asinkroni 6 polni motor ima na statoru 54 utora s 16 vodiča u svakome. Korak namota
iznosi 7 utora, a zona namatanja je 60 el. Promjer statora je 345 mm, a duljina željeza iznosi
440 mm. Namot je izveden s 3 paralelne grane i spojen u trokut. Kolika je indukcija u
zračnome rasporu kada je stroj priključen na napon od 400 V/50 Hz.

8. Zavojnica od 60 zavoja nalazi se na armaturi dvopolnoga sinkronoga generatora koji rotira

brzinom 3000 r/min. Promjer armature je 120 mm, a aksijalna duljina je 100 mm. Ako je
magnetska indukcija pod polom konstantnoga iznosa od 0,5 T, potrebno je odrediti izraz za
inducirani napon na krajevima zavojnice.

9. Sinkroni stroj s cilindričnim rotorom radi na krutoj mreži u praznom hodu. Uzbudno
protjecanje pri tome je 5650 A. Koliko je uzbudno protjecanje m, protjecanje armature a i
rezultantno protjecanje  ako se:
a) rotor potjera mehanički na osovini tako da mu se os pomakne za kut od 30 uz istu
uzbudnu struju,
b) rotor koči tako da zaostane za kut od 20 uz istu uzbudnu struju,
c) poveća uzbudno protjecanje za 20 %,
d) smanji uzbudno protjecanje za 10 %.
Radni otpor i rasipanje namota armature se mogu zanemariti.

10. Sinkroni je stroj uzbuđen strujom od 5,2 A, i pri tome radi u praznome hodu na mreži
krutoga napona, te nema struje kroz armaturni namot. Ako se protjecanje rotora pri 5,2 A
označi sa 100 %, koliko će biti:
a) protjecanje rotora,
b) rezultantno protjecanje,
ako se rotorska struja poveća na 6,24 A.
11. Sinkroni generator s osam pari polova na mreži nazivnoga napona vrti se pri nazivnome
opterećenju uz pomak rotora za električki kut od 36. Koliki će biti pomak rotora:
a) električki,
b) geometrijski,
ako se uzbuda poveća 20 %, a radno opterećenje smanji na polovicu.

12. Trofazni sinkroni generator s nazivnim podacima: 25 kVA, 400 V, spoj Y, ima otpor
armature Ra = 0,05 /fazi, a sinkronu reaktanciju Xd = 1,6 /fazi. Valja odrediti regulaciju
uzbudne struje i kuteve opterećenja kod nazivnoga opterećenja uz:

71
a) cos = 0,8 ind,
b) cos = 1,
c) cos=0,8 kap,

13. Trofazni sinkroni generator nazivnih podataka: 25 kVA, 400 V, spoj Y, ima sinkronu
reaktanciju Xd = 1,6 /fazi, te radni otpor zanemariva iznosa. Koliki treba biti faktor snage da
bi inducirani unutarnji napon, kod polovičnoga opterećenja, ostao jednak naponu mreže.
Koliku snagu generator daje u mrežu.

14. Sinkroni trofazni 6–polni generator nazivnih podataka: 500 kVA, 500 V, spoj Y ima radni
otpor armaturnoga namota Ra = 0,5 /fazi, a sinkrona reaktancija mu iznosi Ra = 1,5 /fazi.
Ako se generator vrti s 1000 r/min potrebno je odrediti:
a) frekvenciju induciranoga napona,
b) uzbudni napon pri nominalnome opterećenju uz cos  = 0,8 ind.

15. Sinkroni generator s nazivnim podacima: 100 kVA, 400 V, spoj Y, radi kod punoga
opterećenja s faktorom snage 0,8 ind. Ako je Xd = 2Xq = 1,1 /fazi, a radni otpor je
zanemariva iznosa, valja izračunati:
a) kut opterećenja,
b) regulaciju uzbudne struje,
c) snagu koju generator daje u mrežu.

16. Trofazni sinkroni generator s nazivnim podacima: 30 kVA, 230 V, spoj Y, ima sinkronu
reaktanciju od Xd = 0,8 /fazi, a radni otpor armature je zanemariva iznosa. Potrebno je
odrediti regulaciju uzbudne struje, te kuteve opterećenja kod:
a) punoga opterećenja i faktora snage od 0,8 kap,
b) 50 % opterećenja i faktor snage od 1,
c) 25 % opterećenja i faktor snage 0,8 ind.

17. Koliko maksimalni moment može razviti 4 polni motor s nazivnim podacima 150 kW, 400
V, 50 Hz, cos =0,8, spoj Y. Sinkrona reaktancija iznosi Xd = 0,5 /fazi, gubici iznose 10 %
nominalne snage, ako je uzbuđen na napon praznoga hoda.

18. Trofazni 4–polni sinkroni motor od 150 kW, 400 V, 50 Hz, spoj Y ima sinkronu
reaktanciju od Xd = 0,5 /fazi, a radni otpor se može zanemariti. Koliko treba povećati
uzbudu praznog hoda ako se želi da pri punome opterećenju motor radi s cos  = 1. Gubici
iznose 10 % nominalne snage. Potrebno je izračunati kut opterećenja uz pretpostavku da je
rotor cilindričan.

19. Sinkroni 4–polni motor s cilindričnim rotorom radi na mreži od 50 Hz i opterećen snagom
od 100 kW radi s električkim kutom opterećenja od 25. Ako struja uzbude ostane ista, valja
odrediti:
a) koliki će biti kut opterećenja, ako se poveća opterećenje na 150 kW,

72
b) koliko se puta može povećati prvobitni moment opterećenja, a da motor ne ispadne iz
sinkronizma.
Gubici motora se mogu zanemariti.

20. Trofazni sinkroni motor s cilindričnim rotorom nazivnoga napona od 400 V, spoj Y radi na
mreži s faktorom snage cos  = 1, te daje mehaničku snagu od 60 kW. Ako je sinkrona
reaktancija Xd = 1 /fazi, a radni otpor zanemariva iznosa, potrebno je izračunati:
a) kut opterećenja,
b) inducirani unutarnji fazni napon.

21. Trofazni sinkroni motor nazivnoga napona od 2300 V, spoj Y, radi pri električkome kutu
opterećenja od 21el. Sinkrona reaktancija iznosi Xd = 2 /fazi, a radni otpor armaturnoga
namota iznosi Ra = 0,1 /fazi. Potrebno je odrediti faktor snage i snagu na osovini uz uvjet da
su mu nazivni napon i inducirani unutarnji napon istoga iznosa.

22. Sinkroni motor s cilindričnim rotorom nazivne snage 18 KS, 400 V, spoj Y ima stupanj
korisnoga djelovanja od 0,92. Otpor armaturnoga namota je Ra = 0,5 /fazi, a sinkrona
reaktancija je Xd = 1,5 /fazi. Ako motor radi s faktorom snage 0,9 kap, valja izračunati:
a) kut opterećenja,
b) inducirani unutrašnji napon.

23. Sinkroni 6 polni motor s cilindričnim rotorom nazivne snage 18 KS, 400 V, spoj Y, radi na
mreži frekvencije 60 Hz. Otpor armaturnoga namota je Ra = 0,5 /fazi, a sinkrona reaktancija
je Xd = 1,5 /fazi. Ako je inducirani unutrašnji napon 260 V, a motor uzima iz mreže 20 A,
potrebno je izračunati razvijeni elektromagnetski moment. Stupanj korisnoga djelovanja
motora je 0,92.

24. Preuzbuđeni sinkroni motor radi paralelno s teretom snage 100 kVA, cos  = 0,8 ind.
Motor uzima iz mreže 10 kW u praznome hodu. Potrebno je odrediti snagu motora ako se želi
postići faktor snage cijeloga sklopa od cos  = 1.

25. Sinkroni 12 polni generator 9 MVA, 6,3 kV, cos  = 0,8, 50 Hz, spoj Y ima otpor
armaturnoga namota Ra = 0,0215 /fazi, a otpor uzbudnoga namota Ru = 0,183  kod 75C.
Gubici u željezu iznose 51 kW, a gubici trenja i ventilacije su 53 kW. Dodatni gubici iznose
0,3 % snage. Nazivna struja uzbude jednaka je 363 A. Potrebno je izračunati:
a) nazivni stupanj korisnoga djelovanja,
b) stupanj korisnoga djelovanja kod 0,5 Sn i cos  =0,9, ako je uzbudna struja 248 A.

4.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje

5.

73
fn = 1,
1 1
  Dl  B max  0,12  0,16   0,7  0,00448Wb ,
p 3
w  p  w s  3  80  240 ,
U f  4,44    w  f  f n  4,44  0,00448  240  60 1  286,47 V ,
U l  3  U f  3  286,4  496,11V .

6.
360 360
g  p   2  12 0 ,
N 60
N 60
q  5,
2p  m 2 23
 el 12
sin(q  ) sin(5  )
fz  2  2  0,9567 ,
 el 12
q  sin( ) 5  sin( )
2 2
Y 13
f t  sin(  90)  sin(  90)  0,9781 ,
YD 15
f n  f z  f t  0,9567  0,9781  0,9358 ,
N  z u 60 10
w   25 ,
m  a  2 3 4  2
690
Uf
  3  0,0767Vs ,
4,44  w  f  f n 4.44  25  50  0,9358
p 0,0767  2
B   0,702T .
Dl 0,370  0,59

7.
360 360
 el  p   3  20 0 ,
N 54
N 54
q   3,
2  p  m 2  3 3
 el 20
sin(q  ) sin(3  )
fz  2  2  0,9598 ,
 el 20
q  sin( ) 3  sin( )
2 2
Y 7
f t  sin(  90)  sin(  90)  0,9397 ,
YD 9
f n  f z  f t  0,9598  0,9397  0,9019 ,
N  z u 54 16
w   48 ,
m  a  2 3 3 2
Uf 400
   0,04162Vs ,
4,44  w  f  f n 4.44  48  50  0,9019

74
 p 0,04162  3
B   0,823T .
Dl 0,345  0,44

8.
f n  1,
1 1
  Dl  B max  0,12  0,1   0,5  0,006Wb ,
p 1
U f  4,44    w  f  f n  4,44  0,006  60  50 1  79.92V ,
U l  2  U f sin(  t )  2  79,92  sin(2    50  t )  113 sin(314  t ) .

9.  
  u   a ,

a)  = u = 5650 A,
 30
 a  2   u  sin  2  5650  sin  2924,7 A .
2 2

b)  = u = 5650 A,
 20
 a  2   u  sin  2  5650  sin  1962,2A .
2 2

c)  u  1,2   u  1,2  5650  6780A ,

'

 = 5650 A,
a = u –  = 6780 – 5650 = 1130 A.

d)  'u  0,9   u  0,9  5650  5085 A ,

 = 5650 A,
a =  – u = 5650 – 5085 = 565 A.

10.
I2 6,24
a)  r  r  100  120% .
'

I1 5,2
b) rez = 100 %.

11.
E0  U
a) P  sin  ,
Xd
P1 E 01 sin 1
 ,
P2 E 02 sin  2
P E 0,5  P1 E 01 1
sin  2  2  01 sin 1   sin 1  0,5   sin 36  0,245 ,
P1 E 02 P1 1,2  E 01 1,2
2 = 14,2.

75
  el 14,2
b)  g    1,77 0 .
p 8

12.
Sn 25 103
If    36,08A ,
3  Un 3  400
U 400
Uf  n   231V ,
3 3
a)
E0  ( U f cos   I f R a ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  ( 231 0,8  36,08  0,5) 2  (231 0,6  36,08 1,6) 2  282,2V
E 0  U f 282,2  231
U    0,222  22,2% ,
Uf 231
U sin   I f X s 231  0,6  36,08 1,6
tg  f   0,968 ,
U f cos   I f R a 231  0,8  36,08  0,5
 = 44,1,
  arctg0,8  36,9 ,
      44,1  36,9  7,2 0 .

b)
Eo  ( U f cos   I f R a ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  (2311  36,08  0,5) 2  (36,08 1,6) 2  255,6V
E 0  U f 255,6  231
U    0,106  10,6% ,
Uf 231
U sin   I f X s 36,08 1,6
tg  n   0,232 ,
U n cos   I f R a 2311  36,08  0,5
 = 13,1,
  arccos1  0 ,
      13,1  0  13,10 .

c)
E0  ( U f cos   I f R a ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  ( 2311  36,08  0,5) 2  ( 231 0,6  36,08 1,6) 2  218,3V
E 0  U f 218,3  231
U    0,055  5,5% ,
Uf 231
U sin   I f X s 231  0,6  36,08 1,6
tg  n   0,399 ,
U n cos   I f R a 231  0,8  36,08  0,5
 = 21,7,
  arctg0,8  36,9 ,
      21,7  36,9  15,2 0 .

13.
Sn 12,5 10 3
If    18,04A ,
3  Un 3  400
E0  Uf  ( U f cos   I f R a ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2 ,

76
Uf  ( U f cos ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2 ,
 I f  X s  18,04 1,6
sin     0,0625 ,
2  Uf 2  231
=–3,58,
cos=0,998 kap,
S 25
P  n  cos    0,998  12,5kW .
2 2

14.
n  p 1000  3
a) f    50Hz .
60 60

Sn 500 103
b) I f    577,4A ,
3  Un 3  500
U 500
Uf  n   288,7V ,
3 3
E0  ( U f cos   I f R a ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2 
 ( 288,7  0,8  577,4  0,1) 2  ( 288,7  0,6  577,4 1,5) 2  1078,6V ,
U n sin   I f X s 288,7  0,6  577,4 1,5
tg    3,6 ,
U n cos   I f R a 288,7  0,8  577,4  0,1
 = 75,96,
 = 36,87,
      75,96  36,87  37,6 0 .

15.
Sn 100 10 3
If    144,3A ,
3  Un 3  400
U 400
Uf  n   231V ,
3 3
I f  X q  U f sin  144,3  0,55  231  0,6
a) tg    0,32 ,
U f cos  231  0,8
 = –17,76,
 = arccos 0,8 = 36,87,
 =  +  = 36,87–17,76 = 19,11.

b) E 0  ( U f  cos ) 2  (I f  X q  U f  sin ) 2  I f  (X d  X q )  sin  

 (231 0,8) 2  (144,3  0,55  231 0,6) 2  144,3  (1,1  0,55)  sin(17,76)  169,78V ,
E 0  U f 169,8  231
U    0,265  26,5% ,
Uf 231

c) P  S  cos   100  0,8  80kW .

77
16.
Sn 30 10 3
a) I f    75,3A ,
3  Un 3  230
U 230
Uf  n   132,8V ,
3 3
E0  ( U f cos ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  (132,8  0,8) 2  (132,8  0,6  75,3  0,8) 2  108V ,
E 0  U f 108  132,8
U    0,187  18,7% ,
Uf 132,8
I  X d  U f sin  75,3  0,8  132,8  0,6
tg  f   0,183 ,
U f cos  132,8  0,8
 = –10,36,
 = 36,87,
 =  +  = –10,36 + 36,87 = 26,5.

Sn 15 103
b) I f    37,7A ,
3  Un 3  230
E0  ( U f cos ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  (132,8  1) 2  (132,8  0  37,7  0,8) 2  136,2V ,
E 0  U f 136,2  132,8
U    0,0253  2,53% ,
Uf 132,8
I  X d  U f sin  37,7  0,8  132,8  0
tg  f   0,227 ,
U f cos  132,8 1
 = 12,78,
 = 0,
 =  +  = 12,78 + 0 = 12,78.

Sn 7,5 10 3
c) I f    18,8A ,
3  Un 3  230
E ind  ( U f cos ) 2  ( U f sin   I f X s ) 2  (132,8  0,8) 2  (132,8  0,6  18,8  0,8) 2  142,3V ,
E ind  U f 142,3  132,8
U    0,0718  7,18% ,
Uf 132,8
I  X d  U f sin  18,8  0,8  132,8  0,6
tg  f   0,892 ,
U f cos  132,8  0,8
 = 41,72,
 = 36,87,
 =  –  = 41,72 – 36,87 = 4,86.

17.
3 E0  Uf
P sin  ,
Xd
400 400
3 
3 E0  Uf 3 3  320kW ,
Pmax  
Xd 0,5

78
   60  f  60  50
 n      157,1s 1 ,
30 30 p 30 2
Pmax 320 10 3
M max    2037,2 Nm .
 157,1

18.
Un
400
Uf  
 231V ,
3 3
P P1  Pg Pg 0,1  P1
 2   1  1  0,9 ,
P1 P1 P1 P1
Pn 150 103
If    240,6A ,
3  U n  cos    3  400 1 0,9
E0  U f2  (I f  X s ) 2  2312  (240,6  0,5) 2  260,4V ,
E 0  U f 260,4  231
U    0,127  12,7% ,
Uf 231
I  X h 240,6  0,5
tg  f   0,521 ,
Uf 231
=27,5.

19.
P2 150
a) sin  2  sin 1  sin 25  0,634 ,
P1 100
2 = 39,3.

3 E0  Uf
b) P  sin  ,
Xd
uz  = 90,
Pmax sin 90 1
   2,37 ,
P1 sin 1 sin 25
Pmax 2,37 100 10 3  30
M max    1507 Nm .
  1500

20.
If  Xd
sin   ,
E0
Uf  Ia  R a
a) cos   ,
E0

79
 Ia  X d P X 60 103 1
tg    d   0,375
U f  I f  R a 3  U f  cos  U f  400 
2
,
3  1
 3
 = 20,56.

b)sin = 0,311,
Xd P 1 60 10 3
E0      246,6V
sin  3  U f 0,351  400  .
3 
 3

21.

I f  R a2  X d2  2  U f  sin ,
2
 2 2300 21
2  U f  sin  sin
3 2
If  2  241,69A ,
R X
2
a
2
d 0,1  2
2 2

U f  sin   I f  R a  sin(  )  I f  X d  cos(  ) 

2300
 241,69  0,1 sin(  )  241,69  2  cos(  )   sin 21 ,
3
sin(  )  20  cos(  )  19,69 ,
A 2  C 2  12  19,69 2  386,7 ,
2  A  B  2 1  20  40 ,
B 2  C 2  20 2  19,69 2  12,3 ,
 386,7  tg 2   40  tg  12,3  0 ,
tg  0,237 ,
  13,36 0 ,
      13,36  21  7,64 0 ,
cos=0,991.

22.
P 18  0,7457 103
a) I f    23,4A ,
3  U n  cos    3  400  0,9  0,92
400
 0,436  23,4 1,5
U f  sin   I f  X d 3
tg (  )    0,334 ,
U f  cos   I f  R a 400
 0,9  23,4  0,5
3
    arctg0,334  18,48 0 ,
  arccos 0,9  25,84 0 ,
  7,36 0 .

400
 0,9  23,4  0,5
b) E  U f  cos   I f  R a  3  206,6V ,
0
cos(  ) cos18,34
E 0l  3  E0  3  206,6  357,9V .

80
23.
U  I f  R a2  X d2  20  0,5 2  1,5 2  31,62V ,
2
 400 
260   2
  1000
E 0  U f  U
2 2 2
 3
cos     0,9987 ,
2  E0  Uf  400 
2  260   
 3
sin   1  cos  2  1  0,9987 2  0,05087 ,
  2,92 0 ,
U f  sin   I f  R a  sin(  )  I f  X d  cos(  ) ,
400
20  0,5  sin(  )  20 1,5  cos(  )   sin 2,92 ,
3
sin(  )  3  cos(  )  1,175 ,
A 2  C 2  12  1,1752  0,381 ,
2  A  B  2 1  3  6 ,
B 2  C 2  32  1,1752  7,619 ,
 0,381 tg 2   6  tg  7,619  0 ,
tg  17,07 ,
  86,624 0 ,
      86,624  2,916  83,707 0 ,
cos=0,11,
P 3  U  I  cos     3  400  20  0,11  0,92  1397 W ,
60  f 60  60
n   12001/ min ,
p 3
P 1519  30
M   12 Nm .
  1200

24.
Q  S t  sin   S t  1  cos  2  100  1  0,8 2  60kVA ,
S P2  Q2  10 2  60 2  60,83kVA .

25.
Sn 9 10 6
a) I f    825A .
3  Un 3  6300

81
PCua  3  I f2  R a  3  825 2  0,0215 10 3  44kW .
1 1
Pdod  0,3   S n  0,3   9 10 3  27kW .
100 100
Pu  I 2u  R u  3632  0,183 10 3  24kW .
Pg  PCua  Pdod  PFe  Ptr ,v  Pu  44  27  51  53  24  199kW .
P2  Sn  cos   9  0,8  7,2MW ,
P1  P2  Pg  7,2  0,199  7,399MW .
P2 7,2
   0,9731  97,31% .
P1 7,399

b) PCua  3  I 'f2  R a  3   0,5  825  0,0215 103  11kW .

2

1 1
Pdod  0,3   S'  0,3   9  0,5 10 3  13,5kW .
100 100
Pu  I 'u2  R u  2482  0,183 10 3  11kW .
Pg  PCua  Pdod  PFe  Ptr ,v  Pu  11  13,5  51  53  11  139,5kW .
P2  S'  cos    9  0,5  0,9  4,05MW ,
P1  P2  Pg  4,05  0,1395  4,1895MW .
P2 4,05
   0,9667  96,67% .
P1 4,1895

82
5 ASINKRONI STROJEVI

5.1 Uvod

Asinkroni strojevi imaju najčešću primjenu u elektromotornim pogonima. Zbog nemogućnosti

proizvodnje jalove energije, asinkroni generatori mogu se susresti samo u manjim
elektranama koje služe kao dopunski izvori energije. Stator i rotor su cilindričnoga oblika, te
imaju utore u koje je uložen namot. Dva su osnovna tipa asinkronih strojeva. Kavezni strojevi
imaju rotorski namot načinjen od bakrenih ili aluminijskih štapova koji su na krajevima
kratko spojeni. Kliznokolutni asinkroni strojevi imaju na rotoru trofazni namot kojemu su
krajevi izvedeni na klizne kolute. Oba tipa imaju trofazni namot na statoru. Za analizu
asinkronih strojeva služi nadomjesna shema prikazana na slici 5–1.

Slika 5–1

Značenje pojedinih parametara u nadomjesnoj shemi je slijedeće:

R1 – radni otpor statorskoga namota,

X1 – reaktancija koja predstavlja rasipni tok statorskoga namota,
X0 – reaktancija koja predstavlja glavni tok,
R'2 – radni otpor rotorskoga namota reduciran na stator,
X'2 – reaktancija koja predstavlja rasipni tok rotorskoga namota reduciran na stator,
U – napon statora,
s – klizanje,
1 s
R '2  – otpor koji predstavlja mehaničku snagu koju stroj daje ili uzima.
s

Parametri nadomjesne sheme mogu se dobiti iz pokusa praznoga hoda i kratkoga spoja.

5.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka

Klizanje se računa po formuli:

83
 ns  n
s (ASINKRONI STROJEVI-0)
ns
gdje je:
ns – sinkrona brzina,
n – brzina rotora.

Frekvencija rotorske struje računa se po izrazu:

f 2  s  f1 , (ASINKRONI STROJEVI-0)

gdje je f1 frekvencija napona priključenoga na stator.

Napon koji se inducira u rotoru se računa po formuli:

U 2  s  U 20 (ASINKRONI STROJEVI-0)

gdje je U20 napon izmjeren na kliznim kolutima u mirovanju uz priključen nazivni napon na
stator.

Kada su poznati parametri nadomjesne sheme, tada se razvijeni elektromagnetski moment

može izračunati po formuli:

m  U f2  R '2
M
 R '2 2 , (ASINKRONI
s  s  (R 1  1  )  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
STROJEVI-0)

gdje je:
m – broj faza,
Uf – fazni napon,
s – sinkrona kutna brzina,
1 – faktor ulančenja.

Faktor ulančenja se računa po formuli:

X1  X 0
1  . (ASINKRONI STROJEVI-0)
X0

Maksimalni ili prekretni moment motora se računa po formuli:

m  U f2
M max 

2  s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2  (ASINKRONI

STROJEVI-0)

Klizanje kod kojega motor razvija maksimalni moment računa se po formuli:

84
 1  R '2
s pr  . (ASINKRONI STROJEVI-0)
R 12  (X1  1  X '2 ) 2

5.3 Primjeri

1. Na trofaznome kliznokolutnome asinkronom motoru, 110 V, 60 Hz, napravljen je pokus

praznoga hoda i kratkoga spoja, te su dobiveni slijedeći podaci:
- prazni hod: 110 V, 21 A, 650 W,
- kratki spoj 24 V, 51 A, 1040 W.
Izmjereni je otpor među stezaljkama statora od 0,08 . Oba su namota spojena u zvijezdu, a
omjer faznih napona u praznome hodu U2f/U1f = 2. Potrebno je odrediti:
a) parametre nadomjesne sheme,
b) struju kratkoga spoja uz kratkospojeni rotorski namot,
c) koliki otpor valja dodati u rotorski krug da bi se, uz nazivni napon narinut na stator,
ograničila struja kratkoga spoja na 75 A.

a) Parametri nadomjesne sheme u uzdužnoj grani su manji od onih u poprečnoj, pa se, pri
analizi praznoga hoda, njihov utjecaj može zanemariti. Budući da je s = 0, otpor koji odgovara
mehaničkoj snazi poprima beskonačnu vrijednost, što znači da u praznome hodu rotor sa
svojim parametrima ne utjeće na rezultate. Prilikom analize rezultata pokusa praznoga hoda i
kratkoga spoja, te određivanja parametara nadomjesne sheme, valja paziti na spoj namota, te
uvrštavati fazne vrijednosti, a izmjereni gubici dijele se ravnomjerno na sve tri faze.

Radni otpor koji odgovara gubicima u željezu iznosi:

2
 110 
2
 
Uf  3 
R0    18,65 .
P0 650
3 3

Suma induktivnoga otpora koji odgovara glavnome toku i rasipnome toku iznosi:

110
U
X1  X m  f  3  3,024 .
If 21

Budući da je statorski namot spojen u zvijezdu, izmjereni radni otpor odgovara dvostrukome
radnome otporu jedne faze, odnosno:

1 1
R1   R mj   0,08  0,04 .
2 2

Ukupna impedancija kratkoga spoja iznosi:

85
 24
U kf
Zk   3  0,2717 .
Ik 51

U kratkome spoju se mogu zanemariti utjecaji otpora u poprečnoj grani, a budući da je s = 1,

suma radnih otpora statora i rotora iznosi:
Pk 1040
R 1  R '2  32  32  0,1333 .
Ik 51

Radni otpor rotorskoga namota reduciran na primar iznosi:

R '2  0,1333  R 1  0,1333  0,04  0,0933 ,

a ukupni rasipni induktivni otpor jednak je:

X1  X '2  Z 2k  (R 1  R '2 ) 2  0,238 .

b) Struja kratkoga spoja može se izračunati primjenom nadomjesne sheme, uz zanemarenje

otpora u poprečnoj grani. Budući da je statorski namot spojen u zvijezdu, struja kratkoga
spoja iznosi:

110
Uf 3
Ik    232,8A .
(R 1  R 2 )  (X1  X 2 )
' 2 ' 2
0,1333  0,238
2 2

c) Iz uvjeta zadatka slijedi minimalno potrebna impedancija stroja u kratkome spoju koja
iznosi:

110
U
Z k  ' f  3  0,847 .
Ik 75

a iznos dodanoga otpora reduciranoga na stator može se izračunati primjenom izraza za

kompleksni otpor, odnosno:

R 'dod  Z 2k  (X1  X '2 ) 2  (R 1  R '2 )  0,847 2  0,238 2  0,1333  0,68 .

Kao i kod transformatora, otpori se reduciraju s kvadratom omjera faznih napona, pa je

stvarna vrijednost dodanoga otpora jednaka:
2
U 
R dod  R '
dod   2 f   0,68  4  2,72 .
 U1f 

86
2. Poznati su slijedeći podaci trofaznoga 4 polnoga asinkronoga motora s kaveznim rotorom:
U = 380 V, I = 20,3 A, P = 10 kW, f = 50 Hz,  = 87 %, spoj , R1 = 1,135 , R'2 = 1,28 , X1
= 2,7 , X'2 = 3,8 , X = 79 , PFe = 382 W, Ptr,v = 0,01 P. Potrebno je odrediti:
a) omjer struje kratkoga spoja i nazivne struje,
b) radno i maksimalno klizanje,
c) nazivni, potezni i maksimalni moment.

a) Kao i u prethodnome primjeru, struja kratkoga spoja može se izračunati iz nadomjesne

sheme uz zanemarenje otpora u poprečnoj grani. Statorski namot je spojen u trokut, pa fazna
struja kratkoga spoja iznosi:

Uf 380
I kf    54,8A .
(R 1  R '2 ) 2  (X1  X '2 ) 2 (1,135  1,28) 2  (2,7  3,8) 2

Linijska struja kratkoga spoja iznosi:

I k  3  I kf  3  54,8  94,92A ,

pa je traženi omjer jednak:

I k 94,92
  4,67 .
In 20,3

b) Do nazivnoga klizanja, odnosno nazivne brzine treba doći preko bilance snage asinkronoga
stroja koja je prikazana je na slici 5–2.

Slika 5–2

Snaga koju motor uzima iz mreže iznosi – izraz 1–10:

P 10
P1    11,494kW ,
 0,87

pa su ukupni gubici jednaki:

87
 Pg  P1  P  11,494  10  1,494kW .

Gubici u namotu statora, odnosno snaga koja se troši na otporu R1 iznosi:

20,3 2
PCu1  3  I fn
2
 R1  3 ( ) 1,135  467,72 W ,
3

Snaga koja prelazi sa statora na rotor, odnosno snaga okretnoga polja jednaka je:

Pokr  P1  PCu1  PFe  11,494  0,468  0,382  10,64kW .

Ukupna mehanička snaga koju stroj razvija iznosi:

Pmeh  P  Ptr , v  1,01  P  1,01 10  10,1kW ,

pa su gubici u namotu rotora jednaki:

PCu 2  Pokr  Pmeh  10,64  10,1  0,54kW .

Snaga okretnoga polja jednim dijelom se pretvara u gubitke u namotu rotora koji su razmjerni
klizanju, a preostali dio je mehaničku snaga. Budući da su poznati gubici u namotu rotora,
nazivno klizanje iznosi:
P 0,54
s n  Cu 2   0,0507 .
Pokr 10,64

Sinkrona brzina jednaka je – izraz 2–8:

60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2

a nazivna brzina iznosi – izraz 5–1:

n n  (1  s)  n s  (1  0,0507) 1500  1424r / min .

Kada su poznati parametri nadomjesne sheme, može se izračunati faktor ulančenja koji iznosi
– izraz 5–5:

X 1  X 0 2,7  79
1    1,034 .
X0 79

Prekretno klizanje iznosi – izraz 5–6:

1  R '2 1,034 1,28

s pr    0,197 .
R  (X1  1  X )
2
1
' 2
2 1,135  (2,7  1,034  3,8) 2
2

c) Nazivni moment jednak je – izraz 1–6:

88
 P P  30 10 10 3  30
Mn   2   67,06 Nm .
n nn  1424

Prilikom pokretanja brzina stroja jednaka je nuli, pa klizanje iznosi – izraz 5–1:

n s  n 1500  0
s  1.
ns 1500

Potezni moment ili moment kratkoga spoja iznosi – izraz 5–4:

m  U f2  R '2 3  380 2 1,28

Mp    70,91Nm
 R '2 2 
s  s  (R 1  1  )  (X1  1  X '2 ) 2 

30

1500  (1,135  1,28)  (2,7  1,034  3,8)
2 2

 s 
U katalozima tehničkih podataka o asinkronim motorima obično se navodi omjer poteznoga i
nazivnoga momenta, a u ovome primjeru on iznosi:

Mp 70,91
  1,06 .
Mn 67,06

Maksimalni ili prekretni moment jednak je – izraz 5–6:

m  U f2
M max 

2  s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2 
3  380 2 .
 169,7 Nm
2

30

1500 1,034  1,135  1,135 2  (2,7  1,034  3,8) 2 
Omjer maksimalnoga i nazivnoga momenta je također parametar koji se uobičajeno nalazi u
katalozima asinkronih strojeva. Za ovaj primjer njegov iznos jednak je:

M max 169,65
  2,53 .
Mn 67,06

3. Asinkroni 6 polni motor s kolutnim rotorom na dizalici diže teret brzinom 1,2 m/s. Motor
pri tome radi s brzinom vrtnje od 960 m/s, priključen na mrežu frekvencije od 50 Hz. Kojom
će brzinom motor dizati isti teret ako se u rotorski krug preko kliznih koluta dodaju otpornici
tako da se otpor po fazi rotora udeseterostrući.

Ravnotežu momentu tereta drži razvijeni elektromagnetski moment motora koji se računa po
izrazu 5–4. Uvrštenjem deseterostrukoga otpora u isti izraz dobiva se moment:

89
 m  U f2 10  R '2
M
 10  R '2 2 .
 s  s 2   ( R 1  1  )  (X1  1  X '2 ) 2 
 s2 

Budući da je moment tereta konstantan, izjednačavanjem gornjega izraza sa izrazom 5–4

slijedi jednakost:

m  U f2  R '2 m  U f2 10  R '2


 R'   10  R '2 2 .
s  s1  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2  s  s1  (R 1  1  )  (X1  1  X '2 ) 2 
 s1   s1 

Gornja jednakost će biti zadovoljena samo uz uvjet koji glasi:

R '2 10  R '2
 .
s1 s2

Sinkrona brzina motora iznosi – izraz 2–8:

60  f 60  50
ns    1000r / min .
p 3

Klizanje bez ukopčanoga dodatnoga otpora iznosi – izraz 5–1:

n s  n 1000  960
s1    0,04 ,
ns 1000

a uz ukopčan dodatni otpor klizanje iznosi– izraz 5–1:

R '2
s 2  s1   10  0,04  0,4 .
R2

Nova kutna brzina dizanja iznosi – izraz 5–1:

n 2  (1  s 2 )  n s  (1  0,4) 1000  600r / min ,

a u istome odnosu promijeniti će se i brzina dizanja, odnosno:

n2 600
v 2  v1   1,2   0,75m / s .
n1 960

4. Asinkroni kavezni 4 polni motor ima slijedeće podatke: P = 37 kW, U = 400 V, f = 50 Hz,
cos φ = 0,87, n = 1475 r/min, I = 66 A, spoj . Motor je priključen na izvor promjenjivoga
napona i frekvencije. Ako se regulacija brzine vrtnje vrši od 0-75 Hz, potrebno je izračunati

90
struju, napon, moment, klizanje, brzinu vrtnje, mehaničku snagu i gubitke u namotu rotora na
frekvencijama:
a) 20 Hz,
b) 70 Hz.
Utjecaj radnoga otpora statorskoga namota "R1" se može zanemariti.

a) Na zagrijavanje stroja najviše utječe struja koja teče namotima, stoga linijska struja mora
ostati jednaka nazivnoj u cijelome području regulacije. Struja motora iznosi:

I  I n  66A

Magnetski tok u motoru također ne smije preći nazivnu vrijednost zbog zasićenja željeza. Iz
izraza 4–1 dobije se uvjet:

U
 konst. ,
f

pa se linijski napon na motoru u zadanoj radnoj točki mora podesiti na vrijednost:

f 20
U  Un   400   160V .
fn 50

Ako se zanemari radni otpor statorskoga namota (što se može samo kod viših frekvencija),
maksimalni moment motora iznosi – izraz 5–6:

m  U f2 m  U f2
M max 

2  s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2  
2  s  1 (X1  1  X '2 )
.

Budući da su reaktancije stroja linearno ovisne o frekvenciji, omjer maksimalnoga momenta

kod nazivnoga napona i frekvencije i maksimalnoga momenta kod drugoga napona i
frekvencije iznosi:
2
M max n  U n f 
    1.
M max  f n U 

Preopteretivost stroja mora ostati jednaka u cijelome području regulacije, odnosno:

M max
 konst. ,
Mn

što znači da se stroj može opteretiti nazivnim momentom koji iznosi – izraz 1–6:

P P2  30 37 10 3  30
M  Mn     240 Nm .
n nn  1475

Prema nadomjesnoj mreži, mehanička snaga jedne faze iznosi:

91
 R '2 (1  s)
P  I2  ,
s

a razvijeni elektromagnetski moment iznosi – izraz 1-6:

P 2 R '2 (1  s) p R' p
M I    I2  2  .
 s 2    f  1  s  s 2f

Obzirom da se elektromagnetski moment ne mijenja, izjednačavanjem gornjega izraza za

nazivnu točku i radnu točku s nižom frekvencijom, dobiva se izraz:

fn
s  sn  .
f

Sinkrona brzina kod nazivne frekvencije iznosi – izraz 5–1:

60  f 60  50
ns    1500r / min .
p 2

Klizanje kod nazivne brzine iznosi – izraz 5–1:

n s  n 1500  1475
sn    0,0167 .
ns 1500

Sinkrona brzina kod frekvencije 20 Hz iznosi – izraz 5–1:

60  f 60  20
n s'    600r / min .
p 2

Klizanje kod frekvencije 20 Hz iznosi:

fn 50
s  sn   0,0167   0,0417 ,
f 20

a brzina vrtnje motora kod iste frekvencije iznosi – izraz 5–1:

n '  (1  s)  n s'  (1  0,0417)  600  575r / min .

Mehanička snaga koju motor razvija na osovini – izraz 1–6:

n' 575
P'  P   37   14,4kW .
n 1475

Gubici u namotu rotora iznose:

s' 0,0417
2  P   14,4   0,627kW ,
' '
PCu
1 s' 1  0,0417

92
a oni su jednaki onima u nazivnoj točki koji iznose:

s 0,01667
PCu 2  P   37   0,627kW .
1 s 1  0,01667

b) Kod frekvencija viših od nazivne, napon ostaje konstantan, stoga se povećanjem

frekvencije magnetski tok u stroju smanjuje. Maksimalni moment također se smanjuje, pa se
njegov iznos u odnosu na nazivni mijenja po izrazu:

2
M max n  f n 
  .
M max  f 

U ovome području rada mora se smanjivati moment kojim je motor opterećen. Održavanje
nazivne preopteretivosti bi bilo neekonomično, jer bi zahtjevalo smanjenje nazivne struje. Uz
isti napon i struju, snaga koju motor uzima iz mreže ostaje jednaka nazivnoj, odnosno:

P1  P  PCu 2  37  0,627  37,627 kW ,

a ta snaga prelazi i na rotor kao snaga okretnoga polja. Budući da je:

R '2
Pokr I 
2
,
s

klizanje ostaje konstantno i jednako nazivnome, odnosno:

s  s n  0,0167 .

Kako su snaga okretnoga polja i klizanje ostali jednaki kao i u nazivnoj točki, gubici u namotu
rotora i mehanička snaga također moraju ostati nepromijenjeni u odnosu na nazivne, pa su
gubici u namotu rotora jednaki:

2  Pokr  s  37,627  0,0167  0,627kW ,

'
PCu

a mehanička snaga iznosi:

2  Pokr  (1  s )  37,627  (1  0,0167)  37 kW .

'
PCu

Sinkrona brzina kod frekvencije 70 Hz iznosi – izraz 5–1:

60  f 60  70
n s'    2100r / min .
p 2

a brzina vrtnje motora kod iste frekvencije iznosi – izraz 5–1:

n '  (1  s)  n s'  (1  0,0167)  2100  2065r / min .

Razvijeni elektromagnetski moment motora iznosi – izraz 1–6:

93
 P P '  30 37 10 3  30
M    171.1Nm ,
  n'   2065

a on je u odnosu na nazivni manji u omjeru nazivne i radne frekvencije, odnosno:

M fn
 .
Mn f
Preopteretivost se smanjuje po izrazu:
2
M max M max M max n M n  f n  M max n f f M 50 M max n M
        n  max n    0,714  max n
M M max n M n M f  Mn fn f Mn 70 M n Mn

Najveća brzina do koje se može motor regulirati u ovome području dobije se iz uvjeta da
preopteretivost iznosi 1. Primjerice, ako je nazivna preopteretivost 2, kod dvostruke
frekvencije stroj će razvijati maksimalni moment. Brzina se može povećavati i dalje, ali samo
uz smanjenje nazivne struje. Ovaj zahtjev obično zadovoljava u većini slučajeva, a u
posebnim slučajevima se mora voditi računa da se osigura veća nazivna preopteretivost.

Karakteristike regulacije prikazuje slika 5–3.

Slika 5–3

5.4 Zadaci za vježbanje

5. Trofazni 8–polni asinkroni motor radi na frekvenciji 60 Hz s klizanjem 0,05. Potrebno je

izračunati:
a) brzinu rotora u odnosu na stator,
b) brzinu rotora u odnosu na okretno polje statora,
c) brzinu okretnoga polja rotora u odnosu na rotor,

94
d) brzinu okretnoga polja rotora u odnosu na stator,
e) brzinu okretnoga polja rotora u odnosu na okretno polje statora.

6. Trofazni asinkroni 6 polni motor radi na frekvenciji 60 Hz i vrti se s 1160 r/min. Potrebno
je odrediti klizanje i frekvenciju rotorske struje.

7. Asinkroni 4 polni motor ima na natpisnoj pločici podatke: 380 V, 50 Hz, spoj Y, 10 kW,
20,8 A, cos  = 0,86, 1425 r/min. Koliki su ukupni gubici, stupanj korisnoga djelovanja i
klizanje kod nazivnoga opterećenja.

8. Asinkroni 4 polni motor 15 kW, 400 V, 60 Hz radi s klizanjem 5 % kod punoga

opterećenja. Mehanički gubici iznose 400 W. Valja izračunati:
a) gubitke u namotu rotora,
b) moment okretnoga polja,
c) moment na osovini.

9. Trofazni 6 polni asinkroni motor 150 V, 7,5 kW, 400 Hz radi s klizanjem 0,03 kod
nominalnoga tereta. Gubici trenja i ventilacije iznose 200 W. Potrebno je odrediti:
a) brzinu vrtnje rotora,
b) frekvenciju rotorske struje,
c) gubitke u namotu rotora,
d) snagu okretnoga polja,
e) moment na osovini.

10. Asinkroni 4 polni motor vrti se s 1750 r/min na frekvenciji 60 Hz. Ako se kočenje želi
obaviti promjenom dvije faze potrebno je odrediti za početni trenutak:
a) koliko će biti klizanje,
b) koliko će iznositi frekvencija rotorske struje.

11. Kada rotor asinkronoga motora stoji, a stator je priključen na mrežu, na otvorenim kliznim
kolutima izmjeren je napon od 200 V. Koliki bi bio napon na kliznim kolutima kada bi se
otvorili rotorski strujni krugovi pri brzini vrtnje od 920 r/min. Kolika bi bila frekvencija toga
napona. Stroj je 6 polni, a frekvencija mreže je 50 Hz.

12. Trofazni asinkroni motor priključen na mrežu nazivnoga napona 380 V, 50 Hz razvija
potezni moment od 150 Nm. Koliki će biti potezni moment ako napon mreže padne na 80 %
nazivne vrijednosti.

13. Kod nazivnoga napona od 380 V potezni moment kaveznoga asinkronoga stroja je 1,7
nazivnoga momenta, a potezna struja je 4 nazivne. Koliki će biti ti omjeri kada napon padne
na 340 V. Utjecaj zasićenja se može zanemariti.

95
14. Uz nazivni napon od 380 V, prekretni moment asinkronoga motora iznosi 190 Nm. Koliki
će biti prekretni moment ako se napon smanji na 300 V.

15. Prekretni moment 4 polnoga asinkronog motora 8 kW, 1440 r/min je 60 % veći od
nazivnoga momenta pri nazivnome naponu. Koliki je prekretni moment u Nm ako se mrežni
napon smanji 15 %. Utjecaj zasićenja se može zanemariti.

16. Asinkroni motor je spojen u trokut i priključen na mrežu nazivnoga napona. Prilikom
pokretanja motor uzima struju od 75 A i razvija moment od 98,1 Nm. Koliki će biti struja i
moment ako se motor prespoji u zvijezdu i priključi na mrežu istoga napona. Utjecaj zasićenja
se može zanemariti.

17. Asinkroni motor od 380 V, 50 Hz, spoj Y, 5 kW, 13,6 A, prespojen je u trokut i priključen
na trofaznu mrežu od 220 V. Koliku će struju uzimati iz mreže pri opterećenju 5 kW. Hoće li
se namot pregrijati.

18. Asinkroni kavezni motor spojen je u trokut i priključen na mrežu od 380 V, 50 Hz, može
razviti maksimalni moment od 54,9 Nm i pri tome se vrti brzinom od 1360 r/min. Koliki
moment može razviti isti motor na istoj mreži ako se prespoji u zvijezdu. Kod koje će brzine
tada postići maksimalni moment. Utjecaj zasićenja može se zanemariti.

19. Trofazni 4 polni motor priključen je na mrežu od 50 Hz i opterećen konstantnim

momentom. Motor se vrti brzinom od 1425 r/min, te uzima iz mreže struju 10 A. Ako se u
rotorske strujne krugove dodaju vanjski otpori tako da otpor po fazi bude šest puta veći,
kojom će se brzinom vrtjeti motor i koliku će struju uzimati.

20. Asinkroni 4 polni motor vrti se brzinom od 1410 r/min. Dodavanjem otpora u rotorske
krugove brzina je smanjena na 1230 r/min. Koliko puta su porasli ukupni gubici u rotorskim
strujnim krugovima.

21. Kolutni motor ima otpor po fazi rotora 0,25  i razvija maksimalni moment kod klizanja
8 %. Koliko treba dodati otpora po fazi rotora da bi motor kretao s maksimalnim momentom.

22. Asinkroni 4 polni kolutni motor ima otpor po fazi rotora 0,2 . Opterećen nazivnim
momentom vrti se s 1425 r/min. Koliko treba dodati otpora po fazi da bi se pri istom
momentu vrtio s brzinom od 900 r/min.

23. Trofazni asinkroni 4 polni motor 600 V, 60 Hz, ima poznate parametre nadomjesne sheme:
R1 = 0,75 , R'2 = 0,8 , X1 = X'2 = 2  Xm = 50 . Potrebno je izračunati maksimalni
moment i maksimalnu snagu motora.

96
24. Trofazni 4 polni asinkroni motor 60 Hz, ima rasipnu reaktanciju rotora 0,8 /fazi, a otpor
0,1 /fazi. Koliki dodatni otpor valja priključiti u rotor da bi motor imao maksimalni moment
kod pokretanja. Utjecaj statorskoga otpora i rasipne reaktancije se može zanemariti.

25. Parametri nadomjesne sheme trofaznog asinkronog stroja iznose: R1 = R'2= 0,05 /fazi,
X1 = X2 = 0,3 /fazi, Xm = 20 /fazi. Ako je na motor narinut fazni napon od 100 V, a
klizanje je 0,05, potrebno je izračunati:
a) struju rotora
b) mehaničku snagu motora
c) gubitke u namotu rotora
d) klizanje pri kojem se razvija maksimalni moment

26. Trofazni asinkroni 12 polni motor 375 kW, 2200 V, 60 Hz ima fazne otpore: R1 = 0,4  i
R'2 = 0,2 . Ukupni rasipni induktivitet po fazi iznosi X1+X'2 = 2 . Nazivno opterećen motor
radi s klizanjem od 0,02. Valja izračunati:
a) struju koju motor uzima iz mreže,
b) razvijeni elektromagnetski moment,
c) snagu okretnoga polja,
d) gubitke u namotu rotora.

27. Trofazni asinkroni 12 polni motor 375 kW, 2200 V, 60 Hz uzima u praznome hodu kod
nazivnoga napona i frekvencije struju od 20 A, a izmjereni gubici iznose 14 kW. Fazni otpori
preračunati na radnu temperaturu od 75C iznose: R1 = 0,4  i R'2 = 0,2 , a rasipni
induktiviteti po fazi iznose X1 = X'2 = 1 . Ako se pri nazivnome naponu i frekvenciji motor
optereti do klizanja od 0,02, potrebno je odrediti:
a) reduciranu rotorsku struju,
b) statorsku struju,
c) razvijeni elektromagnetski moment,
d) snagu na osovini,
e) stupanj korisnoga djelovanja,
f) faktor snage.

28. Asinkroni motor treba upustiti kod sniženoga napona tako da potezni moment iznosi
barem 0,25 nazivnoga. Ako je struja kratkoga spoja kod nominalnoga napona 4 puta veća od
nominalne, a nominalno klizanje iznosi 3%. Valja odrediti koliko treba sniziti napon.

29. Poznati su slijedeći podaci trofaznoga 4 polnoga asinkronoga motora: U=380 V, I = 6 A, P

= 2,8 kW, f = 50 Hz,  = 84 %, R1 = 1,8 , R'2 = 2,9 , X1 = 2,9 , X'2 = 3,6 , X =
102 , spoj Y. Potrrebno je izračunati:
a) nazivnu brzinu vrtnje, ako su gubici trenja i ventilacije Ptr,v = 0,01 P,
b) struju kratkoga spoja i potezni moment.

97
30. Trofazni 8 polni asinkroni motor ima slijedeće podatke: U = 380 V, I = 51 A, n
= 725 r/min, Mmax/Mn = 3,3, R'2 = 0,07 . Radni otpor statorskoga namota je zanemariva
iznosa. Potrebno je odrediti:
a) prekretno klizanje,
b) radno klizanje pri naponu od 350 V uz nepromijenjeni moment opterećenja,
c) otpor kojega treba dodati u namot rotora da bi motor pri nominalnome opterećenju imao
klizanje izračunato u točki "b".

31. Trofazni asinkroni kavezni motor za nazivni napon U = 380 V , spoj Y, ispitan je u
kratkome spoju, te su dobiveni slijedeći rezultati: Zk = 6,2 , cos k = 0,42, Ik = 65 A.
Prilikom pokretanja valja struju na mrežnoj strani ograničiti na 40 A uz moment od barem
0,34 momenta kratkoga spoja kod nazivnoga napona. Valja izračunati:
a) omjer transformacije ako se za upuštanje rabi autotransformator,
b) induktivni otpor, ako se motor upušta preko prigušnice.

32. Trofazni 4 polni kavezni asinkroni motor ima slijedeće podatke: U = 380 V, cos  = 0,86,
P = 37 kW, n =1450 r/min, I = 73 A, spoj , Ik/In = 6,0, Mp/Mn = 2. Potrebno je odrediti:
a) potezni moment i poteznu struju kod pokretanja u spoju Y,
b) prijenosni omjer autotransformatora kojim se dobiju iste vrijednosti struje kao i pod "a" na
mrežnoj strani.

33. Potrebno je odrediti nazivnu struju i snagu okretnoga polja trofaznoga asinkronoga motora
kojemu su poznati podaci: U = 380 V, f = 50 Hz, 2p = 4,  = 87 %, cos  = 0,86, s = 3,68 %,
M = 66,7 Nm. Gubici trenja i ventilacije dobiveni razradom iz pokusa praznoga hoda iznose
100 W.

34. Mehanička snaga na osovini trofaznoga 8 polnoga asinkronoga kliznokolutnoga motora

iznosi P = 15 kW. Ako je  = 88 %, a R'2 = 0,4 , koliko je nazivno klizanje i koliki je
dodatni otpor potrebno priključiti u namot rotora, da bi se uz isti moment na osovini motor
vrtio sa 650 r/min. Gubici trenja i ventilacije iznose Ptr,v = 0,7 kW, a gubici u željezu i namotu
statora su ukupno Pcu1+Pfe = 1,1 kW.

35. Trofazni asinkroni kliznokolutni 4 polni motor: U = 380 V, F = 50 Hz spoj Y, ispitan je u

kratkome spoju, te su dobiveni podaci: Uk = 92 V, Ik = 14 A, cos k = 0,42. U praznome hodu
izmjeren je napon između kliznih koluta od U20 = 180 V. Spoj rotorskoga namota je Y, a
izmjereni otpor između dva koluta iznosi R2 = 0,28 . Potrebno je odrediti potezni moment
uz kratko spojeni rororski namot, te uz ukopčani otpor po fazi od 1,2 .

36. Trofazni 4 polni asinkroni motor ima slijedeće podatke: U = 380 V, f = 50 Hz, spoj , R1
= 1,5 , R'2 = 1,8 , X1 + X'2 = 7, , n = 1480 r/min. Potrebno je izračunati nazivni i potezni
moment.

98
37. Asinkroni motor s kaveznim rotorom ima poznate slijedeće podatke: P = 37 kW,
U = 380 V, I = 68 A, spoj . Motor se pokreće pomoću autotransformatora koji na motor daje
120,6 V, pri čemu motor uzima struju od 116 A. Potrebno je izračunati:
a) struju na mrežnoj strani autotransformatora,
b) struju kratkoga spoja kod pokretanja s nazivnim naponom.

38. Asinkroni kavezni motor ima slijedeće podatke: U = 380 V, f = 50 Hz, I = 40 A.

Mjerenjem u kratkome spoju, uz narinuti nazivni napon, dobivena je struja Ik = 164 A. Ukupni
otpor stroja u kratkome spoju iznosi R = 0,71 . Ako se motor pokreće pomoću prigušnice
zanemarivoga otpora, pri čemu je dopuštena struja od 96 A, potrebno je odrediti:
a) ukupni induktivni otpor motora,
b) dodatni induktivitet prigušnice,
c) snagu kratkoga spoja potrebnu da kroz motor teče struja nazivnoga iznosa.

39. Trofazni asinkroni kavezni 6 polni motor P = 90 kW, U = 400 V, f = 50 Hz, cos φ = 0,85, n
= 985 r/min, η = 93,5 %, spoj . priključen je na izvor promjenjivoga napona i frekvencije.
Motor tjera radni mehanizam koji ima konstantan moment. Potrebno je izračunati:
a) struju, frekvenciju i napon kod brzine vrtnje od 500 r/min,
b) struju, frekvenciju i napon kod brzine vrtnje od 1300 r/min.
Utjecaj radnoga otpora statorskoga namota "R1" se može zanemariti.

40. Trofazni asinkroni kavezni 4 polni motor P = 45 kW, U = 400 V, f = 50 Hz, cos φ = 0,88, n
= 1475 r/min, η = 93,5 %, spoj , ima preopteretivost Mmax/Mn = 2,8. Motor se napaja iz
izvora promjenjivoga napona i frekvencije. Potrebno je izračunati:
a) kod koje najveće frekvencije se još može dobiti nazivna snaga,
b) koliko iznosi struja, napon, brzina vrtnje i klizanje u radnoj točki pod "a".
Utjecaj radnoga otpora statorskoga namota "R1" se može zanemariti.

5.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje

5.
60  f 60  60
a) n s  p  4
 900r / min ,

n  nr
s s ,
ns
n r  (1  s)  n s  (1  0,05)  900  855r / min .

b) n 'r  n s  n r  900  855  45r / min .

c) n 'r  45r / min .
d) n 'r  n s  900r / min .
e) n 'r  0r / min .

99
6.
n s  n 1200  1160
s   0,033  3,3% ,
ns 1200
f 2  s  f1  0,033  60  0,02  2% .

7.
P1  3  U  I  cos   3  380  20,8  0,86  11,77kW ,
Pg  P1  P2  11,77  10  1,77kW ,
P2 10
   0,849  84,9% ,
P1 11,77
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
n s  n 1500  1425
s   5%
ns 1500

8.
60  f 60  60
ns    1800r / min ,
p 2
n  (1  s)  n s  (1  0,05) 1800  1710r / min ,
P 15
a) Pcu 2  1  s  s  1  0,05  0,05  0,789kW ,
P  Pcu 2  Pv (P  Pcu 2  Pv )  30 (15  0,789  0,4) 103  30
b) M     85,89 Nm ,
 n  1800
P P  30 15 10 3  30
c) M     83,77 Nm .
 n  1710

9.
60  f 60  400
a) n s  p  3
 8000r / min ,

n  (1  s)  n s  (1  0,03)  8000  7660r / min .

b) f 2  s  f1  0,03  400  12Hz .

P 7,5
c) Pcu 2  1  s  s  1  0,03  0,03  0,231kW .
d) Pokr  P  Pcu 2  PV  7,5  0,231  0,2  7,931kW .
P  Pcu 2  Pv (P  Pcu 2  Pv )  30 (7,5  0,231  0,2) 103  30
e) M     9,47 Nm .
 n   8000

10.
60  f 60  60
ns    1800r / min ,
p 2

100
 n s  n 1800  1750
a) s    1,972 ,
ns 1800
b) f 2  s  f1  1,972  60  118,33Hz .

11.
60  f 60  50
ns    1000r / min ,
p 3
n s  n 1000  920
s   0,08 ,
ns 1000
f 2  s  f1  0,08  50  4Hz ,
U 2  s  U 20  0,08  200  16V .

12.
m  U f2  R '2
M
 R '2 2 ,
 s  s  (R 1  1  )  ( X1  1  X '2 ) 2 
 s 
2
Mp U 
'
  f'  ,
Mp  Uf 
2
 U' 
M  M p   f
'
p
  150  0,8 2  96 Nm .
 Uf 

13.
m  U f2  R '2
M
 R' ,
 s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
2
Mp U 
'
  f'  ,
Mp  Uf 
2 2
 U'   340 
M  M p   f
'
p
  1,7  M n     1,36M n ,
 Uf   380 
Uf
I '2  I1 
'
R ,
(R 1  )  (X1  X '2 ) 2
2 2
s
Ip Uf
'
 ,
I p U 'f
U 'f 340
I 'p  I p   4  In   3,58I n .
Uf 380

101
14.
m  U f2
M max 

2   s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2 ,
2
M max  U f 
  ,
M 'max  U 'f 
2 2
 U'   300 
M '
max  M max   f   190     118,4 Nm .
 Uf   380 

15.
P 8 103
Mn    53,05Nm
  ,
1440
30
m  U f2
M max 

2  s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2 ,
2
M max  U f 
  ,
M 'max  U 'f 
2 2
 U'   0,85  U n 
M '
max  M max   f   1,6M n     61,33Nm .
 Uf   Un 

16.
m  U f2  R '2
M
 R' ,
s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
s 1,
2
MP  Uf 
  ,
M 'p  U 'f 
2
 U 
2  
U  '
98,1
M 'p  M p  
U 
f
 98,1   3    32,7 Nm ,
 f   U  3
 
 
Uf
I '2  I1 
'
R ,
(R 1  )  (X1  X '2 ) 2
2 2
s
I pf Uf
'
 ,
I pf U 'f
U 'f 75 Un 75
I 'pf  I pf      25A .
Uf 3 3  Un 3

102
17.
U 380
U fY    220V ,
3 3
I fY  13,6A ,
U f  220V ,
I f  13,6  3  23,56A ,
U f  220V ,
I fY  I f  23,56A .
Namot se neće pregrijati.

18.
m  U f2
M max 

2   s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2 ,
2
M max  U f 
  ,
M 'max  U 'f 
2
 Un 
2  
 U'  54,9
M 'max  M max   f   54,9   3    18,3Nm ,
 Uf   Un  3
 
 
1  R '2
s pr  ,
R 12  (X1  1  X '2 ) 2
n pr  n 'pr  1360r / min .

19.
m  U f2  R '2
M
 R' ,
s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
R 2 R 2  R dod
' '
 ,
s s'
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
n s  n 1500  1425
s   0,05 ,
ns 1500
R '2  R dod
s  s
'
 0,05  6  0,3 ,
R '2
n '  (1  s ' )  n s  (1  0,3) 1500  1050r / min ,

103
 Uf
I '2 f  I1f 
R '2 2 ,
(R 1  )  (X1  X '2 ) 2
s
budući da je:
R '2 R '2  R dod
 ,
s s'
statorska struja će ostati ista.

20.
m  U f2  R '2
M
 R' ,
 s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
R 2 R 2  R dod
' '
 ,
s s'
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
n s  n 1500  1410
s   0,06 ,
ns 1500
n s  n ' 1500  1230
s 
'
  0,18 ,
ns 1500
'
PCu s ' 0,18
2
  3.
PCu 2 s 0,06

21.
m  U f2  R '2
M
 R' ,
 s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
R 2 R 2  R dod
' '
 ,
s s'
s' 1
R dod  R '2  (  1)  0,25  (  1)  2,875 .
s 0,08

22.
m  U f2  R '2
M
 R' ,
 s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 
 s 
n  n 1500  1425
s s   0,05 ,
ns 1500

104
 n s  n ' 1500  900
s'    0,4 ,
ns 1500
R '2 R '2  R dod
 ,
s s'
s' 0,4
R dod  R '2  (  1)  0,2  (  1)  1,4 .
s 0,05

23.
m  U f2
M max 

2   s  1 R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2 ,
X  X 0 2  50
1  1   1,04 ,
X0 50
60  f 60  60
ns    1800r / min ,
p 2
2
 600 
3  
M max   3  187Nm ,


2  1800 1,04  0,75  0,752  (2  1,04  2) 2
30

1  R '2 1,04  0,8
s pr    0,2006 ,
R 12  (X1  1  X '2 ) 2 0,752  (2  1,04  2) 2
n pr  (1  s pr )  n s  (1  0,2006) 1800  1439r / min ,
 
Pmax  M max   pr  M max   n pr  187  1439  28,18kW .
30 30

24.
s pr  1 ,
1  1 ,
1  (R '2  R dod ) (R '2  R 'dod )
s pr   1,
R 12  (X1  1  X '2 ) 2 X '2
R dod  X '2  R '2  0,8  0,1  0,7 / fazi .

25.
Uf 100
I '2  I1    82,69A
a) R '2 2 0,05 2 .
(R 1  )  (X1  X '2 ) 2 (0,05  )  (0,3  0,3) 2
s 0,05
1 s 1  0,05
b) P2  m  I 2  R 2  s  3  82,69  0,05  0,05  19,49kW .
'2 ' 2

c) PCu 2  m  I '22  R '2  3  82,69 2  0,05  1,03kW .

X1  X 0 0,3  20
d) 1    1,015 ,
X0 20

105
 1  R '2 1,015  0,05
s pr    0,0837 .
R  (X1  1  X )
2
1
' 2
2 0,05  (0,3  1,015  0,3) 2
2

26.
2200
Uf 3
a) I1    119 ,9A .
'
R2 2 0,2 2
(R 1  )  ( X1  X 2 )
' 2
(0,4  ) 2 2

s 0,02
60  f 60  60
b) n s  p  6
 600r / min ,

 2200 
3   0,2
mU R 2 '
 3 
M f 2
  6868Nm c)
 R '2 2 ' 2   0,2 2 2
s  s  (R 1  1  )  (X1  1  X 2 )   600  0,02  (0,4  1 ) 2 
 s  30  0,02 

Pokr  M   s  6868   600  431,5kW .
30
d) PCu 2  s  Pokr  0,02  431,5  8,63kW .

27.
PFe  P0  3  I 02  R  14 10 3  3  20 2  0,4  13,52kW ,
P0 14 103
cos  0    0,1837 ,
3  U n  I0 3  2200  20
0  arccos 0,1827  79,410 ,
I   I 0  sin  0  20  sin 79,41  19,66A ,
I R  I 0  cos  0  20  cos 79,41  3,654A ,
2200
Uf 3
a) I 2    119,9A ,
'
'
R2 2 0, 2
(R 1  )  (X1  X '2 ) 2 (0,4  )  (1  1)
2 2

s 0,02
X1  X '2 11
tg 2    0,1923
R 2 0,04  0,2
'
,
R1 
s 0,02
 2  arctg 2  arctg0,1923  10,8860 ,
b)
I1  (I '2  cos  2  I R ) 2  (I '2  sin  2  I  ) 2  (119,9  cos10,886  3,654) 2  (119,9  sin 10,886  19,66) 2
 128,6A
1 s 1  0,02
c) P2  3  I 2  R 2  s  3 119,9  0,2  0,02  422,6kW .
'2 ' 2

P2 P2  30 422,6 10 3  30
d) M     6863Nm .
 r (1  s)    n s (1  0,02)    600
e) Pg  3  (I1  R 1  I 2  R 2 )  PFe  3  (128,6  0,4  119,9  0,2)  13,52 10  43,28kW ,
2 '2 ' 2 3

106
 P2 422,6
   0,907 .
P2  Pg 422,6  43,28
I '2  sin  2  I  119,9  sin10,886  19,66
f) tg    0,348 ,
I  cos  2  I R
'
2 119,9  cos10,886  3,654
  19,210 ,
cos   0,944 .

28.
2 2
Mk  Ik   k  I kn 
    s n     s n ,
Mn  In   In 
Mk I  0,25 1
k   n     0,722 .
sn  Mn  I kn  0,03 4

29.
P 2,8 103
a) cos     0,904 ,
3  UI 3  380  5,6  0,84
Uf 380
I0    2,09A ,
X1  X  3  (2,9  102)
I '2  (I1 cos ) 2  (I1 sin   I 0 ) 2  (5,6  0,904) 2  (5,6  0,427  2,09) 2  5,07A ,
PCu 2  3  I '22  R '2  3  5,07 2  2,9  224W ,
Pmeh  P  Ptr , v  1,01P  1,01  2,8  2,828kW ,
PCu 2 0,224
sn    0,0734 ,
PCu 2  Pmeh 0,224  2,828
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
n  (1  s)  n s  (1  0,0734) 1500  1390r / min .
380
b) I  Uf 3
k   27,4A .
( R 1  R 2 )  ( X1  X 2 )
' 2 ' 2
(1,8  2,9)  (2,9  3,6)
2 2

30.
m  U f2  R '2 m  U f2  R '2
Mn  
a)  R'   R' ,
s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2  s  s  (1  2 ) 2  (1  X '2 ) 2 
 s   s 
m  Uf
2
m  Uf 2
M max 
 

2  s  1  R 1  R 12  (X1  1  X '2 ) 2 2  s  1  X 2
2 ' ,

1  R '2 R '2
s pr   ,
R 12  (X1  1  X '2 ) 2 X '2

107
 s pr s

M max s s pr ,

Mn 2
60  f 60  50
ns    750r / min ,
p 4
n s  n 750  725
s1    0,0333 ,
ns 725
s pr 0,0333
6,6   ,
0,0333 s pr
s 2pr  0,22  s pr  0,00111  0 ,
s pr1  0,2148 ,
s pr 2  0,0052 .

s pr s
2 
b) M max  U  s s pr ,
   
Mn  Un  2
2
 350  0,2148 s
6,6      ,
 380  s 0,2148
s 2  1,203  s  0,04614  0 ,
s1  0,0397 ,
s 2  1,417 ,

R '2 R '2  R dod

c)  ,
s s'
s' 0,0397
R dod  R '2  (  1)  0,07  (  1)  0,0134 ,
s 0,0333

31.
 U'  M 'p
a)  f    0,34  0,583 ,
 Uf  Mp
U 'f
I km  U f  I k  U 'f   I kmn  U 'f ,
Uf
2
 U' 
I km   f   I kmn  0,34  65  22,1A .
 Uf 

b) R mot  Z k  cos  k  6,2  0,42  2,604 ,

X mot  Z k  sin  k  6,2  0,908  5,627 ,
 I 'k   U 'f  M 'p
       0,34  0,583 ,
 Ik   Uf  Mp

108
  U' 
I 'k   f   I k  0,583  65  37,9A  40A ,
 Uf 
I 65
Z 'k  Z k  'k  6,2   10,63 ,
Ik 37,9
X mot  Z 'k2  R 2mot  X dod  10,632  2,6042  5,627  4,68 .

32.
2  P  30 2  37 10 3  30
a) M p  2  M n    487,3Nm ,
n   1450
I k  6  I n  6  73  438A ,
M p 487,3
M pY    162,4 Nm ,
3 3
I p 438
I pY    146A ,
3 3

2
M p U 
b)   f    k  2  3 ,
M pY  U fY 
k  1,73 ,
2
U 
I p   f   I pY  3  I pY  22,1A .
 U fY 

33.
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
 
P2  M    M   (1  s)  n s  66,7   (1  0,0368) 1500  10091,65W ,
30 30
P 10091,65
I   20,5A ,
3  U  cos    3  380  0,86  0,87
P  Ptr ,v 10091,65  100
Pokr  2   10,58kW .
1 s 1  0,0368

34.
P 15
P1    17,045kW ,
 0,88
Pokr  P1  (PCu1  PFe )  17,045  1,1  15,95kW ,
Pmeh  P  Ptr ,v  15  0,7  15,7 kW ,
Pmeh
1 s   0,984 ,
Pokr
s  0,0154 ,
60  f 60  50
ns    750r / min ,
p 4

109
 n s  n 750  950
s'    0,133 ,
ns 750
R '2 R '2  R dod
 ,
s s'
s' 0,133
R dod  R '2  (  1)  0,4  (  1)  3,06 .
s 0,0154

35.
R mj 0,28
R2    0,14 ,
2 2
2 2 2 2
 U   U 
  3     380 
380
Pk  3  I kn  R '2  3    I k   R 2   14   0,14     6259,2 W ,
 Uk   U 20   92   180 
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
Pk 6259,2  30
Mk    39,85Nm ,
s  1500
U 92
Z k  fk   3,794 ,
Ik 3 14
R mot  Z k  cos  k  3,794  0,42  1,594 ,
X mot  Z k  sin  k  3,794  0,908  3,443 ,
2
 U   380  
2

R 'mot  R mot  R dod     1,594  1,2      6,942 ,


 U 20    180  
Z 'k  R 'mot
2
 X 2mot  6,942 2  3,443 2  7,749 ,
Uf 380
I 'k    28,31A ,
Zk 3  7,749
Pk'  3  I 'kn  R 'mot  3  28,312  6,942  166,91W ,
Pk' 16691,5  30
Mk    106,2 Nm .
s  1500

36.
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
n s  n 1500  1480
s   0,0133 ,
ns 1500
1  1
m  U f2  R '2 3  3802 1,8
Mn    19,93Nm
 R '2 2    1,8 2 2 
s  s  (R 1  1  )  (X1  1  X '2 ) 2   1500  0,0133 (1,5  ) 7 
 s  30  0,0133 
s 1,

110
 m  U f2  R '2 3  3802 1,8
Mp    82,89Nm
 R' 
s  s  (R 1  1  2 ) 2  (X1  1  X '2 ) 2 

30

1500  (1,5  1,8) 2  7 2  .
 s 

37.
a) I mr  U  I mot  U mot ,
U 120,6
I mr  mot  I mot   116  36,8A .
U 380

U 380
b) I kn   I mot  116  365,5A .
U mot 120,6

38.
Uf 380
a) Z k    1,338 ,
Ik 3 164
X mot  Z 2k  R 2mot  1,3382  0,712  1,134 .

Uf 380
b) Z k    2,285 ,
'
'
Ik 3  96
X dod  Z 'k2  R 2mot  X mot  2,2852  0,712  1,134  1,04 .

X mot 1,134
c) tg k    1,597 ,
R mot 0,71
 k  57,95 ,
cos  k  0,531 ,
I   40 
Pk  3   n  U   I n  cos  k  3    380   40  0,531  3,41kW .
I
 k   164 

39.

111
 P 90 103
a) I  I n    163,5A ,
3  U  cos    3  400  0,85  0,935
60  f 60  50
ns    1000r / min ,
p 3
n s  n 1000  985
sn    0,015 ,
ns 1000
s  f  sn  fn ,
n s'  n '  n s  n ,
n s'  n s  n  n '  1000  985  500  515r / min ,
n s'  p 515  3
f   25,75Hz .
60 60
f 25,75
U  Un   400   206V .
fn 50

b) I  I n  163,5A ,
s  s n  0,015 ,
n' 1300
n s'    1319,8r / min ,
1  s 1  0,015
n s'  p 1319,8  3
f   66Hz ,
60 60
U  U n  400V .

40.
P  30 45 10 3  30
a) M n    291,3Nm ,
n  1475
M max n  2,8  M n  815,7 Nm ,
M max  M n  291,3Nm
2
M max n  f n 
 
M max  f 
M max n 815,7
f  fn   50   83,67Hz .
M max 291,3

112
 P 45 10 3
b) I  I n    78,9A ,
3  U  cos    3  400  0,88  0,935
60  f 60  50
ns    1500r / min ,
p 2
n s  n 1500  1475
sn    0,0167 ,
ns 1000
60  f 60  83,67
n 's    2510r / min ,
p 2
n '  (1  s)  n s'  (1  0,0167)  2510  2468r / min ,
U  U n  400V .

113
6 ISTOSMJERNI STROJEVI

6.1 Uvod

Istosmjerni strojevi su rotacijski električki strojevi koji proizvode ili koriste istosmjernu
električnu energiju. Stator istosmjernoga stroja ima izražene polove, dok je rotor cilindričnoga
oblika. Na statoru se nalazi uzbudni namot koji služi za stvaranje magnetskoga polja, a
armaturni namot je smješten na rotoru. Krajevi svitaka armaturnoga namota izvedeni su na
kolektor po kojemu klize četkice. Između glavnih polova često se nalaze pomoćni polovi radi
olakšavanja komutacije struje. Za analizu rada istosmjernoga stroja u stacionarnome stanju
služi nadomjesna shema prikazana na slici 6–1.

Slika 6–1

Značenje pojedinih parametara na slici je slijedeće:

Ra – otpor armaturnoga namota,

U – napon na armaturi,
E – inducirana protuelektromotorna sila.

Prilikom analize nadomjesne sheme često uzimamo u obzir i pad napona na četkicama koji
iznosi od 1,5 do 2 V.

Prema načinu na koji je uzbudni namot spojen na napon, razlikujemo strojeve s nezavisnom,
porednom, serijskom, te kombiniranom uzbudom.

6.2 Prikaz osnovnih izraza rabljenih pri rješavanju zadataka

Inducirani napon armature računa se po formuli:

E  k n (ISTOSMJERNI STROJEVI-0)

gdje je:
 – magnetski tok po jednome polu,

114
n – kutna brzina vrtnje u r/min,
k – konstanta inducirane elektromotorne sile.

Konstanta inducirane elektromotorne sile se računa po izrazu:

z 2p
k  (ISTOSMJERNI STROJEVI-0)
60 a
gdje je:
z – broj vodiča namota armature,
2p – broj polova,
a – broj paralelnih grana.

6.3 Primjeri

1. Istosmjerni motor s nezavisnom uzbudom ima magnetski tok po polu od 25 mVs, petljasti
namot armature, 4 pola i 360 vodiča. Otpor armaturnoga namota iznosi R a = 0,12 , a nazivni
napon i struja iznose 115 V, 60 A. Potrebno je odrediti:
a) vanjski otpor kojega valja spojiti u seriju s motorom da struja kod pokretanja ne premaši
dvostruku nominalnu vrijednost,
b) struju motora, ako se kod brzine vrtnje od 400 1/min, dodatni otpor smanji na polovicu,
c) brzinu vrtnje motora kod punoga opterećenja i bez dodatnoga otpora.
d) razvijeni elektromagnetski moment za slučajeve a,b i c.
Pad napona na četkicama se može zanemariti.

a) U trenutku ukapčanja motora na mrežu, rotor miruje, pa je inducirana protuelektromotorna

sila – izraz 6–1:
E 0.

Iz nadomjesne sheme na slici 1–6 dobiva se da struja kratkoga spoja, uz u seriju dodan otpor
Rp, iznosi:
U
Ik 
Ra  Rp ,
pa je iznos dodanoga otpora jednak:

U 115
Rp   Ra   0,12  0,838 .
Ik 2  60

b) Namot stroja je izveden kao petljasti, pa je broj paralelnih grana jednak broju polova,
odnosno:
a  2p .

Iznos inducirane protuelektromotorne sile dobije se uvrštenjem izraza 6–2 u izraz 6–1,
odnosno:

  n  z 2p 25 10 3  400  360 4

E     60V ,
60 a 60 4

115
Iz nadomjesne sheme slijedi struja kod zadane brzine koja iznosi:

UE 115  60
I'    102A
Rp 0,838 .
Ra  0,12 
2 2

c) Inducirana protuelektromotorna sila kod punoga opterećenja iznosi:

E  U  I a  R a  U č  115  60  0,12  0  107,8A .

Nazivna brzina iznosi – izrazi 6–1 i 6–2:

60  E 60 107,8
n   718,7 r / min .
  z 25 10 3  360

d) Pomoću izraza 1–6, 1–7, 6–1 i 6–2 dobiva se da razvijeni elektromagnetski moment
istosmjernoga stroja iznosi:

P U  I   z  2p  I k  30 25 10 3  360  6 120  30

Ma      171,9 Nm .
  60  a   60  6  

Budući da elektromagnetski moment ne ovisi o brzini vrtnje, za ostale točke on se može

jednostavno izračunati pomoću omjera:

I' 102
Mb  Ma   171,9   146,1Nm ,
Ik 120
odnosno:
In 1
Mc  Ma   171,9   86 Nm .
Ik 2

2. Generator 100 kW, 230 V, s nezavisnom uzbudom ima otpor armature R a = 0,05 ,
gubitke uzbude Pu = 920 W, a mehaničke gubitke i gubitke u željezu Pmeh,Fe = 1,8 kW. Valja
odrediti:
a) snagu pogonskoga stroja,
b) stupanj korisnoga djelovanja generatora,
c) kod koje snage generator postiže maksimalni stupanj korisnoga djelovanja i koliko on
iznosi.

a) Bilanca snage istosmjernoga stroja prikazana je na slici 6–2.

116
 Slika 6–2

Gubici u željezu, mehanički gubici, te gubici trenja i ventilacije praktički su neovisni o

opterećenju, dok gubici u namotu armature ovise o kvadratu struje opterećenja.

Nazivna struja koju generator šalje u mrežu iznosi – izraz 1–7:

P 100 10 3
In    434,78A .
U 230

Gubici u bakru armature iznose:

PCua  I 2  R a  474,74 2  0,05 10 3  9,45kW .

Snaga pogonskoga stroja iznosi:

P1  P2  Pmeh,Fe  PCua  Pu  100  1,8  9,45  0,92  112 ,17 kW ,

b) Stupanj korisnoga djelovanja iznosi – izraz 1–10:

P2 100
   0,8914  89,14% .
P1 112,17

c) Stupanj korisnoga djelovanja istosmjernoga stroja iznosi – izraz 1–10:

P2
 ,
P2  PCua  Pmeh ,Fe  Pu

Uvrštavanjem armaturne struje u gornji izraz dobiva se da stupanj korisnoga djelovanja

iznosi:

U  Ia
 .
U  I a  I  R a  Pmeh ,Fe  Pu
2
a

Deriviranjem dobivene funkcije po struji armature i izjednačavanjem s nulom, dobiva se da

stroj postiže najveći stupanj korisnoga djelovanja kod armaturne struje koja iznosi:

117
 Pmeh ,Fe  Pu 1800  920
Ia    233,24A ,
Ra 0,05

dakle najveći stupanj korisnoga djelovanja stroj postiže u radnoj točki kada su konstantni
gubici jednaki gubicima ovisnima o opterećenju.

Snaga koju generator daje u mrežu iznosi – izraz 1–7:

P  U  I a  230  233,24  53,64kW ,

a maksimalni stupanj korisnoga djelovanja jednak je:

P2 53,64
   0,908  90,8% .
P2  I  R a  Pmeh ,Fe  Pu 53,64  233,24  0,05 10 3  1,8  0,92
2
a
2

3. Istosmjerni motor 230 V s porednom uzbudom ima otpor armature R a = 0,05 , a otpor
uzbude Ru = 75  i uzima iz mreže struju od 7 A dok se vrti neopterećen s 1120 r/min.
Nazivna struja iznosi 46 A, a pad napona na četkicama je zanemariva iznosa. Potrebno je
odrediti:
a) nazivnu brzinu vrtnje,
b) mehaničke i gubitke u željezu,
c) stupanj korisnoga djelovanja kod nominalnoga opterećenja,
d) kolika će biti brzina ako otpor uzbudnoga namota poraste na 100 .
Reakcija armature se može zanemariti.

a) Budući da se reakcija armature može zanemariti, a uzbudni namot je stalno priključen na

napon konstantnoga iznosa, te zbog toga u njemu teče uvijek ista struja, magnetski tok u
stroju ne ovisi o radnoj točki.

a) Struja uzbude iznosi:

U 230
Iu    3,07 A .
Ru 75

Struja armature u praznome hodu jednaka je:

I a1  I  I u  7  3,07  3,93A ,

a struja armature pod opterećenjem iznosi:

I a 2  I  I u  46  3,07  42,93A .

Brzine vrtnje u praznome hodu i pod opterećenjem odnose se kao i inducirane

protuelektromotorne sile – izraz 6–1:

118
 n 1 E1 U  I a1  R a  U č
  ,
n 2 E 2 U  I a 2  R a  U č

odnosno brzina vrtnje kod punoga opterećenja iznosi:

U  I a 2  R a  U č 230  42,93  0,05  0

n 2  n1   1120   1110 ,5r / min .
U  I a1  R a  U č 230  3,93  0,05  0

b) Mehanički gubici i gubici u željezu mogu se odrediti analizom rezultata praznoga hoda.
Ukupna snaga koju motor uzima iz mreže iznosi – izraz 1–7:

P1  U  I  230  7  1610 W .

Uzbudni gubici iznose:

U 2 230 2
Pu    705,33W .
Ru 75

Gubici u bakru armature jednaki su:

Pa1  I a21  R a  3,932  0,05  0,772W .

Ukupni gubici u željezu i mehanički gubici iznose:

PFe ,meh  P1  Pu  Pa1  1610  0,772  705,33  903,9 W .

c) Gubici u bakru armature kod nazivnoga opterećenja jednaki su:

Pa 2  I a2 2  R a  42,932  0,05  92,16W .

Ukupni gubici iznose:

Pg  Pu  Pa 2  Pmeh  705,33  92,16  903,9  1701,4 W .

Snaga koju motor uzima iz mreže – izraz 1–7:

P2  U  I  230  46  10580W .

Stupanj korisnoga djelovanja jednak je – izraz 1–10:

P1 P2  Pg 10580  1701,4
    0,8392  83,92% ,
P2 P2 10580

d) Ako se poveća otpor uzbudnoga kruga, nova struja uzbude iznosi:

U 230
I 'u    2,3A ,
R u 100

119
a nova struja armature bit će jednaka:

I 'a 2  I  I 'u  46  2,3  43,7 A ,

Magnetski tok koji linearno ovisi o uzbudnoj struji, obrnuto je razmjeran otporu uzbudnoga
namota. Iz izraza 6–1 dobiva se omjer brzina vrtnje pod opterećenjem prije i nakon povećanja
otpora uzbudnoga kruga, odnosno:

n 1 E1   2 U  I 'a 2  R a  U č I u 2 U  I 'a 2  R a  U č R u1
     ,
n 2 E 2  1 U  I a 2  R a  U č I u1 U  I a 2  R a  U č R u 2

a nova brzina vrtnje jednaka je:

U  I 'a 2  R a  U č R u 2 230  43,7  0,05 100

n 2  n1    1110 ,5    1480,4r / min .
U  I a1  R a  U č R u1 230  42,93  0,05 75

6.4 Zadaci za vježbanje

4. Istosmjerni nezavisno uzbuđeni motor za 110 V, 2000 W, ima otpor armature 0,2 .
Kolika struja teče namotom armature:
a) ako se motor vrti brzinom pri kojoj se inducira napon od 106 V,
b) u trenutku direktnoga priključka mirnoga motora na mrežu napona 110 V,
c) koliko treba dodati otpora u seriju s namotom armature motora da struja u trenutku
priključka motora na mrežu od od 110 V ne bude veća od 20 A.

5. Istosmjerni poredni motor priključen je na konstantni napon i vrti se s 1200 r/min. Kojom
bi se brzinom vrtio kada bi se uzbudna struja povećala 25 %, uz linearnu magnetsku
karakteristiku. Ako se uzme u obzir zasićenje dali će stvarna brzina biti veća ili manja od
izračunate.

6. Istosmjerni motor s porednom uzbudom priključen na napon od 110 V vrti se brzinom od

1000 r/min. Kojom će se brzinom vrtjeti uz pretpostavku da je željezo nezasićeno ako se:
a) armatura priključi na drugi izvor napona od 90 V,
b) uzbuda priključi na 90 V, a armatura ostane na 110 V,
c) armatura i uzbuda priključi na 90 V.

7. Serijski motor na mreži od 220 V vrti se brzinom vrtnje od 700 r/min kada je opterećen
toliko da uzima struju od 20 A. Motor je nezasićen, otpor svih u seriju spojenih namota iznosi
0,5 , pad napona na svakoj četkici je 1 V. Kolika će biti brzina vrtnje kada motor bude
opterećen toliko da uzima struju od 10 A.
8. Poredni istosmjerni motor na mreži od 220 V vrti se neopterećen, brzinom od 1200 r/min.
Pri opterećenju uzima struju od 100 A i vrti se brzinom od 1040 r/min. Koliki je otpor
armature motora. Pad napona na četkicama je 2 V, a reakciju armature treba zanemariti.

120
9. Istosmjerni stroj s nezavisnom uzbudom priključen je na mrežu od 220 V i u praznom
hodu se vrti brzinom od 1460 r/min. Otpor armature je 1,4 , pad napona na četkicama 2 V, a
utjecaj reakcije armature na tok je zanemariv.
a) kojom brzinom treba potjerati stroj da bi u mrežu slao struju od 10 A,
b) kojom će se brzinom vrtiti ako se optereti kao motor tako da uzima struju od 10 A.

10. Istosmjerni generator ima uzbudni namot otpora 120 . Uzbuđen iz akumulatora napona
110 V i tjeran brzinom vrtnje od 1200 r/min daje na stezaljkama napon od 125 V. Ako se
umjesto strane uzbude iz akumulatora prijeđe na samouzbudu što će se dogoditi s naponom.
Koliki bi morao biti otpor uzbudnoga kruga da napon ostane isti.

11. Istosmjerni 4 polni stroj ima 728 vodiča, a vrti se s 1800 r/min. Magnetski tok po polu je
30 mVs. Valja izračunati:
a) inducirani napon kada je namot izveden kao petljasti,
b) inducirani napon kada je namot izveden kao valoviti.

12. Potrebno je izračunati snagu stroju iz prethodnoga zadatka ako je, uz namot izveden kao
petljasti, maksimalna dopuštena armaturna struja od 100 A. Valja izračunati i razvijeni
elektromagnetski moment.

13. Istosmjerni 4 polni stroj ima 46 utora na rotoru s 16 vodiča u svakome. Ako je inducirani
napon 480 V kod 1200 r/min, a namot je izveden kao valoviti, potrebno je odrediti magnetski
tok po polu.

14. Istosmjerni 4 polni stroj ima 144 utora s dvije strane svitka u svakome. Namot je izveden
kao petljasti, a svaki svitak ima 2 zavoja. Ako je magnetski tok po polu 20 mVs, a brzina
vrtnje 720 r/min, koliki je inducirani napon.

15. Armaturni namot 6 polnoga istosmjernoga generatora ima 720 vodica, a namot je petljasti.
Nazivni napon iznosi 420 V, a nazivna brzina 1720 r/min. Valja odrediti magnetski tok po
polu.

16. Koliku brzinu mora imati 6 polni generator sa 720 vodiča armature, valovitim namotom i
magnetskim tokom po polu od 20,34 mVs, da bi davao napon od 630 V.

17. Kolika je brzina vrtnje istosmjernoga stroja koji daje 572,4 kW, uz elektromagnetski
moment od 4605 Nm.
18. Rotor istosmjernoga stroja vrti se na 1200 r/min, a struja koja teče namotom iznosi 45 A.
Ako je inducirani napon 130 V, koliki je razvijeni elektromagnetski moment.

121
19. Pravokutna petlja s 10 zavoja, dužine stranice 200 mm nalazi se na rotoru promjera
200 mm. Brzina vrtnje je 1800 r/min, u homogenome magnetskome polju gustoće 1.1 T.
Potrebno je odrediti maksimalnu vrijednost induciranoga napona.

20. Istosmjerni 6 polni stroj ima petljasti namot armature sa 720 vodiča. Magnetski tok po
polu inosi 20,35 mVs. Potrebno je odrediti:
a) nazivni moment stroja, ako je armaturna struja 78 A,
b) brzinu vrtnje, ako je inducirani napon armature 420 V.

21. Istosmjerni 4 polni motor ima namot armature izveden sa 728 vodiča. Magnetski tok po
polu iznosi 25 mVs, te opterećen uzima struju od 50 A. Ako reakcija armature smanjuje
magnetski tok za 5 %, potrebno je odrediti razvijeni elektromagnetski moment ako je namot:
a) petljasti,
b) valoviti.

22. Generator 100 kW, 230 V, s porednom uzbudom ima otpor armature Ra = 0,05 , a otpor
uzbude Ru = 57,5 . Ako generator radi na nazivnome naponu, valja odrediti induciranu
protuelektromotornu silu za slučaj:
a) nazivnoga opterećenja,
b) polovičnoga opterećenja.

23. Istosmjerni motor 15 kW, 250 V s porednom uzbudom ima ukupni otpor armature i
četkica Ra = 0,22 , te otpor uzbudnoga namota Ru = 170 . U praznome hodu kod
nazivnoga napona brzina vrtnje iznosi 1200 r/min, a struja armature I a = 3 A. Kod nazivnoga
opterećenja magnetski tok je, u odnosu na onaj u praznom hodu, manji za 6 % zbog reakcije
armature. Kolika je nazivna brzina vrtnje.

24. Istosmjerni motor P = 7,5 kW, U = 230 V s porednom uzbudom opterećen je toliko da
uzima iz mreže struju In = 40 A. Otpori armaturnoga i uzbudnoga namota iznose R a = 0,25  i
Ru = 230 . Pad napona na svakoj četkici je 1 V, a gubici u željezu, te trenja i ventilacije su
Pmeh,Fe = 380 W. Potrebno je odrediti stupanj korisnoga djelovanja motora. Dodatni gubici
iznose 1 % snage.

25. Istosmjerni motor s porednom uzbudom P = 22,5 kW, U = 230 V vrti se s 1120 r/min. Ako
je stupanj korisnoga djelovanja 87 % kod nazivnoga opterećenja, valja odrediti:
a) snagu koju motor uzima iz mreže,
b) struju koju motor uzima iz mreže,
c) razvijeni elektromagnetski moment, ako na mehaničke gubitke otpada 7 % ukupnoga
razvijenoga elektromagnetskoga momenta.

26. Istosmjerni generator P = 7,5 kW, U = 250 V, s porednom uzbudom ima otpor armature R a
= 0,1  i otpor uzbude Ru = 250 , a vrti se nazivno opterećen s 800 r/min. Valja odrediti
brzinu vrtnje istoga stroja kada radi kao motor s istom snagom na istome naponu. Pad napona
na četkicama se može zanemariti.

122
27. Generator sa porednom uzbudom napaja teret P = 12,5 kW, U = 125 V. Otpor uzbudnoga
namota iznosi Ru = 25 , a armaturnoga namota Ra = 0,1 . Ukupni pad napona na četkicama
iznosi 3,5 V. Potrebno je izračunati inducirani napon.

28. Istosmjerni motor s nezavisnom uzbudom vrti se s 1045 r/min i uzima iz mreže struju 50A
kod 120 V. Otpor armaturnoga namota je 0,1 . Ako se opterećenje motora promijeni toliko
da struja poraste na 95 A kod istoga napona i uz nepromijenjenu uzbudnu struju, potrebno je
odrediti novu brzinu vrtnje. Pad napona na četkicama može se zanemariti.

29. Nezavisno uzbuđeni generator ima slijedeće podatke: Otpori armaturnoga i uzbudnoga
namota su Ra = 0,04  i Ru = 110 , ukupni mehanički i gubici u željezu su P meh,Fe = 960W,
napon uzbude iznosi Uu = 230 V. Generator napaja teret napona 230 V. Valja odrediti
armaturnu struju kod koje generator razvija najveći stupanj korisnoga djelovanja i koliko on
iznosi.

30. Ovisnost magnetskoga toka po polu i uzbudne struje istosmjernoga motora se može
opisati izrazom:  = 0,001.Iu. Uzbuda je nezavisna, otpor armature Ra = 0,05 , k = 10,47.
Kada je uzbudna struja Iu = 10 A, a na stezaljkama generatora napon od 400 V, stroj se vrti s
3000 r/min. Valja odrediti struju armature, induciranu protuelektromotornu silu i razvijeni
elektromagnetski moment. Reakcija armature i pad napona na četkicama se mogu zanemariti.

31. Istosmjerni serijski motor pogoni radni stroj koji ima moment neovisan o brzini vrtnje.
Ako se zanemari pad napona na svim otporima u krugu i utjecaj zasićenja, valja odrediti
koliko se promijeni brzina vrtnje kada se napon smanji s 230 na 200 V.

32. Istosmjerni motor s porednom uzbudom vrti se s 1100 r/min na naponu 230 V i uzima iz
mreže struju od 40 A. Gubici u željezu iznose P Fe = 200 W, a ukupni gubici trenja i ventilacije
Ptr,v = 180 W. Električki gubici na četkicama iznose Pč = 37 W, dodatni gubici Pdod = 37 W.
Otpori armaturnoga i uzbudnoga namota su Ra = 0,25  i Ru = 230 . Potrebno je odrediti:
a) snagu na osovini,
b) stupanj korisnoga djelovanja motora,
c) brzinu kada motor radi s polovicom snage.

33. Serijski motor ima otpor armaturnoga namota Ra = 0,1 , uzbudnoga namota Ru = 0,15 ,
te uzima struju od 48 A kod napona 230 V i brzine vrtnje od 720 r/min. Ukupni gubici u
željezu, te trenja i ventilacije su PFe,meh = 650 W. Dodatni gubici i gubici na četkicama se mogu
zanemariti. Potrebno je odrediti:
a) mehaničku snagu na osovini,
b) razvijeni elektromagnetski moment,
c) stupanj korisnoga djelovanja,

123
34. Motoru iz prethodnoga zadatka smanji se opterećenje toliko da nova struja iznosi 32 A.
Potrebno je odrediti:
a) brzinu vrtnje,
b) koliko je u postocima manji moment opterećenja.
Utjecaj zasićenja može se zanemariti.

35. Istosmjerni motor s porednom uzbudom nazivnoga napona od 250 V ima otpor
armaturnoga namota od Ra = 0,5 , a uzbudnoga namota od Ru = 250 . U praznome hodu
motor uzima iz mreže struju 5 A, a nazivno opterećen struju od 37,1 A. Valja odrediti stupanj
korisnoga djelovanja.

36. Istosmjerni motor s porednom uzbudom priključen na napon od 120 V, razvija moment od
65 Nm kod brzine vrtnje od 1150 r/min. Otpor armaturnoga namota iznosi Ra = 0,1 . Kolika
će biti brzina vrtnje i struja motora ako se:
a) moment na osovini smanji na 30 Nm,
b) magnetski tok smanji 50%,
Mehanički gubici, gubici u željezu, te reakcija armature se mogu zanemariti.

37. Serijski istosmjerni motor uzima iz mreže 100 A priključen na napon od 120 V. Otpor
namota armature je Ra = 0,5 , a namota uzbude Ru = 0,1 . Nazivna kutna brzina vrtnje
iznosi 100 rad/s. Ako se moment opterećenja udvostrući potrebno je odrediti armaturnu struju
i brzinu vrtnje. Reakcija armature, mehanički gubici i gubici u željezu se mogu zanemariti.

38. Istosmjerni motor s porednom uzbudom napaja se iz izvora 250 V. Brzina vrtnje u
praznome hodu iznosi 120 rad/s, a armaturom teče struja od 2 A. Otpor armaturnoga namota
je Ra = 0,6 . Ako moment opterećenja naraste toliko da motor vuče struju od 20 A, kolika je
kutna brzina vrtnje, razvijeni elektromagnetski moment i moment na osovini.

39. Istosmjerni motor s porednom uzbudom priključen na napon 250 V, pogoni teret pri čemu
iz mreže uzima struju od 10 A, a vrti se brzinom 100 rad/s. Otpor armaturnoga namota iznosi
Ra = 0,5 . Ako se u seriju s motorom doda otpor od Rdod = 1 , a moment opterećenja podesi
toliko da struja ostane ista, kolika će biti brzina vrtnje i razvijeni elektromagnetski moment.
Valja usporediti rezultate s onima prije ukapcanja dodatnoga otpora.

6.5 Skraćeni postupak rješavanja zadataka za vježbanje

4.
a) U  E  I a  R a  U č ,
U  E  U č 110  106  2
I   10A .
Ra 0,2

124
 U  E  U č 110  0  2
b) I    540A .
Ra 0,2

U  E  U č 110  0  2
c) R dod    0,2  5,2 .
Ik 20

5.
E  k n ,
1  n 1   2  n 2 ,
1 k  I u1 I u1
n2   n1   n1  1200  960r / min .
2 k  Iu2 1,25  I u1
Ako se uzme u obzir zasićenje, struja će biti veća.

6.
a) E  k    n ,
E1 n 1
 ,
E2 n 2
E 90
n 2  2  n1  1000  818r / min .
E1 110

b) 1  n 1   2  n 2 ,
 I U 110
n 2  1  n 1  u1  n 1  u1  n 1  1000  1222r / min .
2 Iu2 Uu2 90

E1  1  n 1
c)  ,
E2 2  n2
E  E I E U 90 110
n 2  2 1  n 1  2 u1  n 1  2 u1  n 1  1000  1000r / min .
E1   2 E1  I u 2 E1  U u 2 110  90

7.
U  I a  R a  U č  k    n  k '  I a  n ,
U  I a  R a  U č
k'  n  ,
Ia
n I 'a U  I a  R a  U č
  ,
n ' I a U  I 'a  R a  U č
I a U  I 'a  R a  U č 20 220  10  0,5  2
n  n ' 
'
 700    1433,7 r / min ,
I a U  I a  R a  U č 10 220  20  0,5  2

8.
E  k n ,

125
E1 n 1
 ,
E2 n 2
E1  U ,
E 2  U  I a  R a  U č ,
n2
U  E1   U č 220  220  1040  2
U  E 2  U č n1 1200 .
Ra     0,273
Ia Ia 100

9.
E  k n ,
E1 n 1
 ,
E2 n 2
a) E1  U ,
E 2  U  I a  R a  U č ,
U  I a  R a  U č 220  10 1,4  2
n 2  n1   1460   1566r / min .
U 220

U  I a  R a  U č 220  10 1,4  2
b) n 2  n 1   1460   1354r / min .
U 220

10.
Uu
E  k    n  k '  Iu  n  k'  n ,
Ru
E U u R 'u
  ,
E ' U 'u R u
U u  U 'u ,
R u  R 'u ,
napon će porasti.

R 'u U 'u
 ,
R u Uu
U 'u 125
R 'u  R u   120   136,4 .
Uu 110

11.
a) a  2p ,
  n  z 2p 30 10 3 1800  728
E    655,2V .
60 a 60

b) a  2 ,

126
   n  z 2p 30 10 3 1800  728 4
E     1310,4V .
60 a 60 2

12.
a) P  U  I  655,2 100  65,52kW .
I 100
b) I gr  a   25A ,
a 4
P '  U '  I '  1310,4  50  65,52kW .

P P  30 65520  30
c) M     347,6 Nm .
 n  1800

13.
60  E a 60  E a 60  480 2
       0,0163Vs .
n  z 2p n  N  z u 2p 1200  46 16 4

14.
z  N  2  w  144  2  2  576 ,
  n  z 2p 20 10 3  720  576 4
E     138,24V .
60 a 60 4

15.
a  2p  6 ,
60  E a 60  420 6
     0,0203Vs .
n  z 2p 1720  720 6

16.
a  2,
60  E a 60  630 2
n   3
  860r / min .
  z 2p 20,34 10  720 6

17.
P
 ,
M
30 30  P 30  572,4 10 3
n     1187 r / min .
 M   4605

18.
P E  I a  30 130  45  30
M    46,55 Nm .
 n  1200

127
19.
 D  0,2
E v  B  lv  v  B  lv   n   1,1 0,2  1800   4,15V ,
30 2 30 2
E  E v  z  E v  2  w  4,15  2 10  82,94V .

20.
a) a  2p  6 ,
  n  z 2p
E  ,
60 a
  n  z 2p
  I a  30
P   z  2p  I a  30 20,35 10 3  720  6  78  30
M  60 a    181,9 Nm .
 n 60  a   60  6  

60  E a 60  420 6
b) n      1720r / min .
  z 2p 20,35 10 3  720 6

21.
a) 2p  a  4 ,
  n  z 2p
E  ,
60 a
P E  I a  30   I a  z 0,95  25  10 3  50  728
M1      137,6 Nm .
 n 2 2

b) a  2 ,
a 2 1
I a 2  2  I a1   I a 2   I a1 ,
a1 4 2
M1  M 2  137,6 Nm .

22.
P 100 10 3
In    434,78A ,
U 230
U 230
Iu    4A ,
R u 57,5
a) I a  I n  I u  434,78  4  438,78A ,
E  U  I a  R a  U č  230  438,78  0,05  251,9V .

In 434,78
b) I a   Iu   4  221,4A ,
2 2
E  U  I a  R a  U č  230  221,4  0,05  241,1V .

23.
E  k n ,

128
E1  1  n 1
 ,
E2 2  n2
E1  U  250V ,
P 15 103
Ia   Iu   3  57A ,
U 250
E 2  U  I a  ( R a  R č )  250  57  0,22  237,46A ,
E 2  1 237,46  1
n2   n1  1200  1212,6r / min .
E1   2 250  0.94  1

24.
P1  U  I  230  40  9,2kW ,
U 2 230 2
Pu    230 W ,
Ru 230
U 230
Iu    1A ,
R u 230
I a  I  I u  40  1  39A ,
Pdod  0,01 7500  75W ,
Pč  U č  I a  2  39  78W ,
Pg  Pu  I a2  R a  Pdod  Pč  Pmeh  230  392  0,25  75  78  380  1143,25W ,
P2  P1  Pg  9200  1143,25  8056,75W ,
P2 8056,75
   0,8757  87,57% .
P1 9200

25.
P2 22,5
a) P1    25,86kW .
 0,87
P 25,86 10 3
b) I  1   112 ,44A .
U 230
P P  30 22,5 103  30
c) M  1,07  2  1,07  2  1,07   205,3Nm .
 n  1120

26.
Eg U  I a  R a  U č
ng   ,
k  k 
E mot U  I a  R a  U č
n mot   ,
k  k 
ng U  I a  R a  U č
 ,
n mot U  I a  R a  U č
P 7500
I   30A ,
U 250

129
 P 7500
Iu 
U

250
 30A ,
I ag  I  I u  40  1  41A ,
I amot  I  I u  40  1  39A ,
U  Iamot  R a  U č 250  39  0,1  0
n mot  n g   800   774,8r / min .
U  Iag  R a  U č 250  41 0,1  0

27.
P 12,5  10 3
I 
U

125
 100 A ,
U 125
Iu    5A ,
Ru 25
I a  I  I u  100  5  105A ,
E 2  U  I a  ( R a  R č )  U č  125  105  0,1  3,5  139A .

28.
E  k n ,
n 1 E1 U  I a1  R a  U č
  ,
n 2 E 2 U  I a 2  R a  U č
U  I a 2  R a  U č 120  95  0,1  0
n 2  n1   1045   1004r / min .
U  I a1  R a  U č 120  50  0,1  0

29.
U 2u 230 2
Pu    480,91W ,
Ru 110
Pmeh ,Fe  Pu 960  480,9
Ia    189,8A ,
Ra 0,04
Pa  I  R a  189,8 2  0,04  1440,91W ,
2
a

P2 U  Ia 230 189,8
    0,9381  93,81% .
P2  Pg U  I a  2  (Pmeh ,Fe  Pu ) 230 189,8  2  (960  480,9)

30.
E  k    n  k  0,001 I u  n  10,47  0,00110  3000  314,1V ,
U  E 400  314
Ia    1718A ,
Ra 0,05
P E  I a  30 k    I a  30 10,47  0,00110 1718  30
M1      1718Nm .
 n  

31
E  k    n  k1  I a  n ,
M 1  k 2  I a2 ,
I a1  I a 2 ,

130
n 1 E1  I a 2 E1
  ,
n 2 E 2  I a1 E 2
E 200
n 2  2  n1   n 1  0,87  n 1 ,
E1 230

32.
a) P1  U  I  230  40  9200 W ,
U 230
Iu    1A ,
R u 230
Pu  I 2u  R u  12  230  230W ,
I a  I  I u  40  1  39A ,
Pa  I a2  R a  39 2  0,25  380,25W ,
Pg  Pu  Pa  Pdod  Pč  Ptr , v  PFe  230  380,25  37  37  180  200  1064,25W ,
P2  P1  Pg  9200  1064,25  8135,75W ,

P1  Pg 9200  1064,25
b)     0,8843  88,39% .
P1 9200

230  19,5  0,25

c) n 2  n 1  230  39  0,25  1125r / min .

33.
a) Pa  I a  R a  48  0,1  230,4 W ,
2 2

Pu  I a2  R u  48 2  0,15  345,6 W ,
Pg  Pu  Pa  PFe,meh  230,4  345,6  650  1226W ,
P1  U  I  230  48  11040 W ,
P2  P1  Pg  11040  1226  9814W ,

P1  Pu  Pa 10464  30
b) M    138,8 Nm .
   720

P2 9814
c)     0,8889  88,89% .
P1 11040

34.
a) P1  U  I  230  32  7360W ,
Pa  I a2  R a  32 2  0,1  102,4 W ,
Pu  I a2  R u  32 2  0,15  153,6 W ,
n 1 E1   2 E1  I a 2 U  I a1  (R a  R u )  I a 2 230  32  (0,1  0,15)  48
     0,655 ,
n 2 E 2  1 E 2  I a1 U  I a 2  (R a  R u )  I a1 230  48  (0,1  0,15)  32

131
 1
n2   n 1  1,53  720  1100 r / min .
0,655

35
U 250
Iu    1A ,
R u 250
Pu  I 2u  R u  12  250  250W ,
P10  U  I 0  250  5  1250W ,
I a 0  I 0  I u  5  1  4A ,
Pa 0  I a20  R a  4 2  0,5  8W ,
PFe,meh  P10  Pu  Pa 0  1250  250  8  992 W ,
P1  U  I  250  37,1  9275W ,
I a  I  I u  37,1  1  36,1A ,
Pa  I a2  R a  36,12  0,5  651,6 W ,
Pg  Pu  Pa  PFe,meh  250  651,6  992  1893,6 W ,
P1  Pg 9275  1893,6
   0,9758  97,58% .
P1 9275

36.

a) P2  M n    65  1150  7827.8W ,
30
P2  I 2  R a
I ,
U
R a  I 2  U  I  P2  0 ,
U  U 2  4  R a  P2 120  120 2  4  0,1  7827,8
I  ,
2Ra 2  0,1
I a1  1130 ,77A ,
I a1  69,23A ,
M1  k    I a ,
M2 30
I a 2  I a1   69,23   31,95A ,
M1 65
E1  U  I a1  R a  120  69,23  0,1  113,1V ,
E 2  U  I a 2  R a  120  31,95  0,1  116,8V
E2 116,8
n 2  n1   1150   1187,6r / min .
E1 113,1

1 1
b) I a 2  I a1   69,23   138,46A ,
2 0,5
E 2  U  I a 2  R a  120  138,46  0,1  106,2V ,
E 2  1 106,2
n 2  n1   1150   2160r / min ,
E1   2 113,1 0,5

132
37
M1  k    I a  k  I a2 ,
M2
I a 2  I a1   100  2  141A ,
M1
E1  U  I a1  (R a  R u )  120  100  (0,5  0,1)  60V ,
E 2  U  I a 2  (R a  R u )  120  141  (0,5  0,1)  35,15V ,
E 2  1 E I 35,15 100
2  1   1  2 a1  100   41,42rad / s .
E1   2 E1  I a 2 60 141

38.
Pa 0  I a20  R a  2 2  0,6  2,4W ,
P10  U  I a 0  250  2  500W ,
PFe,meh  P10  Pa 0  500  2,4  297,6 W ,
E1  U  I a 0  R a  250  2  0,6  248,8V ,
E 2  U  I a  R a  250  20  0,6  238V ,
E2 238
2  1   120   114,8rad / s ,
E1 248,8
P1  U  I a  250  20  5000W ,
Pcu  I a2  R a  20 2  0,6  240W ,
P1  PCu 5000  240
M el    41,46 Nm ,
 114,8
P2  P1  PCu  PFe,meh  5000  240  297,6  4462,4 W ,
Pmeh 4462,4
M2    38,87 Nm .
 114,8

39.
Pel  U  I  I a2  R a  250 10  10 2  0,5  2450 W ,
Pel'  U  I  I a2  (R a  R dod )  250 10  10 2  (0,5  1)  2350 W ,
E1  U  I a1  R a  250  10  0,5  245V ,
E 2  U  I a  (R a  R dod )  250  10  (0,5  1)  235V ,
E2 235
2  1   100   95,92rad / s ,
E1 245
P 2450
M 2  el   24,5 Nm ,
1 100
Pel' 2350
M '2    24,5Nm .
2 95,92

133
LITERATURA

1. R. Wolf: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb 1989,

2. A. A. Kulikov, M. I. Nemirovskij: Sbornik zadač po električeskim mašinam, MAŠGIZ,

Moskva Kiev 1961.

3. A. Danku, A. Farkaš, L. Nadij. Električeskie mašinji, Energoatomizdat, Moskva 1984.

4. V. Gourishankar, D. H. Kelly: Electromechanical energy conversion, Intext, New York

1973.

5. S. A. Nasar: Electric machines and electromechanics, Mc Graw–Hill book company,

1981.

134
135