Zakoni Odredbe Naredbe II PDF

PRO G LAŠEN E
OD 27, SVIBNJA DO 30. LIPNJA 1941.
r: è:
K NJ A n / c~- ?
Ursdjufs? A. Mataić
BTn-'W^Î«!
>5f wj/.î :
BŽjMMŽŽi&Ži
K
TISAK « . Ä t U ö U ' l AGREB
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
Z A K O N I
ZAKONSKE ODREDBE,
N A R E D B E i t. d.
PROGLAŠENE
OD 2 7. S V I B N J A D O 3 0. L I P N J A 1941.
K N JIG A I I
(SVEZAK U .— '20.)
UREĐUJE: A. M A T A I G,
V I J E Ć N I K STOLA S E D M O R I C E
________________ Z A G R E B ________________
TISAK I NAKLADA K NJIŽARE ST. K U G L I , ZAGREB, IL IC A 30
/, :
Sadržaj
Strana
Zakonska odredba od 26. svibnja 1941. broj CXXVI-
268. Z. p. 1941. o ratnom arkivu i muzeju Nezavisne
Države Hrvatske ...................................................... f
Zakonska odredba od 27. svibnja 1941. broj CXXV-
265-Z. p. 1941. o autorskom pravu na djela Dr. Eugeno
Kvaternika i Dr. Ante S t a r č e v ić a ............................. ž
Ministarska odredba od 27. svibnja 1941. broj 272. Z.
p. 1941. o proglašenju prijekog suda za područje sud
benog stola u Z a g r e b u ................................................. 3
Ministarska odredba od 27. svibnja 1941. broj 273. Z.
p. 1941. o proglašenju prijekog suda za područje sud
benog stola u G o s p i ć u ................................................. 4
Autentično tumačenje zakonske odredbe od 10. svibnja
1941. LXXX-141.-Z. p. 1941. o stavljanju izvan snage
propisa, po kojima su se do sada u ime javnih poda
vanja vršili odbici od beriva službenika i umirovlje
nika države i samoupravnih tijela — od 27. svibnja
1941. ......................................................................... 5
Uputa prigodom prelaza s jedne vjere na drugu — od
27. svibnja 1941.................................................................. 6
Naredba od 20. svibnja 1941. broj 130. Z. p. 1941. o
dnevnoj pristojbi za liječenje i opskrbu bolesnika u
gradskoj bolnici Karlovac, Koprivnica i Varaždin 7
Naredba od 20. svibnja 1941. broj 129. Z. p.-1941. o
dnevnoj pristojbi za liječenje i opskrbu bolesnika u
državnom lječilištu Brestovac, Kraljevica i N. Marof 8
Naredba od 20. svibnja 1941. broj 3474. M. S. 1941.
o izmjeni naredbe o banovinskoj lugarskoj školi u
Gospiću ................................................ ........................ 9
Odredba od 27. svibnja 1941 o premještaju ravna
teljstva državnih šuma u Sušaku u Gospić . . . . 10
- VII —
Sadržaj
Zakonska odredba od 30. svibnja 1941 broj CXXXV-

298. Z. p. 1941. o osnutku povjereništva za prehranu 1Î
Zakonska odredba od 31. svibnja 1941. br. CXXXVII1
301. Z. p. 1941. o oslobođenju od plaćanja taksa za
nabavke onih predmeta, kojim a su cijene maksimi
rane .......................................................... . . . 12
Zakonska odredba od 31. svibnja 1941. broj CXXX-
Vl-300. Z. p. o odgodi predviđenog roka od 31. svib
nja 1941. za utvrđenje stanja i ustupanja imovine
Jugoslavenskog Feniksa . . . . . . . . 14
Zakonska odredba od 31. svibnja 1941. broj CXLI11.—
312. Z. p. 1941. o prijavama i predaji viškova žitarica,
kukuruza i b r a š n a ................... ........................ 16
Zakonska odredba br. CXX1X-299-Z. p.-1941. o uređe
nju posjedovnih odnosa na agrarnim zemljištima 19
Zakonska odredba od 31. svibnja 1941. broj CXXXV1
307. Z. p. 1941. o ispražnjenju i naseljenju stambenih
i poslovnih prostorija iz razloga javne sigurnosti . 24
Autentično tumačenje zakonske naredbe broj XV I.-9-
1941. Z. p. (Narodne novine br. 7. od 21. travnja
1941.) — od 3. lipnja 1941. — broj 327. Z. p.-1941. 27
Naredba od 24. svibnja 1941. o ispitnim propisima
polaznika stručnog tečaja za perovodne financijalne
vježbenike . .......................................................... 28
1. Općenite odredbe §§ 1-3 ....................28
2. Raspored ispita § . 4 ........................................ 29
3. Ispitna povjerenstva §§. 5-6.................. 29
4. Pismeni i usmeni dio ispita §§ 7-20 . . . 30
5. Prelazne odredbe § 21........................ 34
6. Zaključne odredbe §§ 22-23. ............ 35
Objava o ulaganju poslovne gotovine privrednih po
duzeća od 30. svibnja 1941. broj 16.076-1941 36
Odredba od 30. svibnja 1941. o Državnoj šumskoj
m anipulaciji u Spačvi i Okučanima . . . . . 37
Zakonska odredba od 31. svibnja 1941. broj CXLV1-
328. Z. p. 1941. o pripajanju kotarskog suda u Dvoru
području sudbenog stola u Petrinji i o pripajanju sud
benog stola u Srijemskoj Mitroviči području banskog
stola u Zagrebu . . . ........................ .... . 38
— VIII —
Sadržaj
Zakonska odredba od 4. lipnja 1941. broj CXLV11-333-

Z. p. 1941 o zaštiti narodne i arijske kulture hrvat
skog naroda . . . . . . . . . . . . . . 40
Zakonska odredbo od 4. lipnja 1941. broj CX1 IX.-333
Z. p. 1941. o prometu stokom na sajmovima . . . . 41
Zakonska odredba od 4 lipnja 1941. broj CXLVUÏ-
337. Z. p. 1941 o osnivanju zajednice za promet sto
kom i stočnim p r o iz v o d im a ................................... 43
Naredba od 4. lipnja 1941. broj 338. Z. p.-1941. o cije
nama stoke na sajmovima ................................... 50
Naredba od 4 lipnja 1941. broj 340. Z. p. 1941. ®
ustrojstvu i djelokrugu rada rasno-političkog povje
renstva ............................................................... . . 61
Naredba od 4. lipnja broj 336 Z. p. 1941. o pro
mjeni židovskih prezimena i označivanja Zidova i ži
dovskih tvrtka ....................................... 54
Ministarska odredba od 3. lipnja 1941. broj 335. Z. p.
1941. o proglašenju prijekog suda za područje sud
benog stola a Petrinji . . . . . . . . . . 60
Naredba kotarskim predstojnicima o nabavi živežnih
namirnica . ■ ......................................................61
Provedbena naredba od 4. lipnja 1941. broj 341. Z. p.
1941. zakonskoj odredbi o ispražnjenju i naseljenju
stambenih i poslovnih prostorija iz razloga javne si
gurnosti .................................. ................... 63
Provedbena naredba od 4. lipnja 1941. broj 344. Z p.
1941. o organizaciji »Ravnateljstva glavnih državnih
cesta« i *Ravnateljstva melioracionih i regulacionih
radova ......................................................................... 70
Zakonska odredba od 5. lipnja 1941. broj CL1-347.
Z. p-1941. osprečavanjuprikrivanja židovskog imetka 73
Zakonska odredba od 5. lipnja 1941. br. CL-348-Z.
p -1941. o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih
poduzeća . . . . . . . . .............. 75
Provedbena naredba od 5. lipnja 1941. broj 349-Z. p.
1941. zakonske odredbe o obveznoj prija v i im etka
Židova i židovskih poduzeća od 5. lip n ja 1941. broj
CL-348-Z. P.-1941. — sa uputama za ispunjavanje
obrazaca Î i 2............... ...... 79
Drž. Br?. -Zatoni II. toj. — IX —

Sadržaj
Naredba od 4. lipnja 1941. broj 342. Z. p.-19H. o

utvrđivanju rasne pripadnosti državnih i samo
upravnih službenika i vršitelja slobodnih akadem
skih zvanja sa uputom i o b r a s c im a ........................ 105
Zakonska odredba od 28. svibnja 1941. V. T. broj
34. o promjenama zakona o žandarmeriji od 6 . stu
denog 1931..................................................................... 118
Zakonska odredba broj T 140-1941. o berivima voj
nih liječnika — djelatnih časnika.......................... 119
Zakonska odredba od 6 . lipnja 1941. broj CXXXI-
294-Z. P--1941 o osnutku Vrhovnog invalidskog suda
u Zagrebu ............................................ . . . . 121
Zakonska odredba od 4 lipnja 1941. — broj CXV
2H.-Z. P--1941., kojom se stavljaju izvan krijeposti
uredba o polaganju višeg stručnog ispita za zvanje
liječnika asistenata i uredba o polaganju višeg stru
čnog ispita za zvanje primarnog liječnika . . 122
Zakonska odredba od 4 .lipnja 1941. broj CL11-350 ■
Z. p-1941. za izvršenje građevnih poslova . . ■ 123
Zakonska odredba od 4. lipnja 1941. broj CL1U.-351
Z p. 1941. o izvršenju isplata predujmova za građevne
poslove,• koje izvađa država u čistoj ili mješovitoj
režiji ................................................ .... 124
Odredba od 5. lipnja 1941. Z. broj 10.232.-1941. o
premještenju Doma narodnog zdravlja iz Sušaka u
u Crikvenicu ..................................................... .126
Provedbena naredba od 30. svibnja 1941. broj 8937-
1941. o sakupljanju i sređivanju spisa, koji se od
nose na Ustaški oslobodilački pokret..........................127
Naredba od 7. lipnja 1941. broj 372 Z. p.-l941. o
dužnosti prijave Srbijanaca.............................................131
Naredba od 7. lipnja 1941. broj 368. Z. p. 1941. m ini
starstva bogoštovlja i nastave o izdavanju školskih
svjedočaba ............................................................... 133
Obavijest od 7. lipnja 1941. br. 404. svim kotarskim
oblastima, gradskim poglavarstvima i ustaškim sta
novima o popisu vršaćih, ručnih i motornih strojeva 135
Sadržaj
Obavijest svim kotarskim oblastima, gradskim i općin

skim poglavarstvima te ustaškim stanovima uklju
čivši i vojničke ustanove o proizvodnji kruha za
civilno pučanstvo i vojsku — od 7. lipnja 1941 broj
405. .........................................................................137
Obavijest svim kotarskim oblastima, gradskim i
općinskim poglavarstvima te ustaškim stanovima o
o načinu meljave — od 7. lipnja 1941. broj 406 139
Zakonska odredba od 7 lipnja 1941. broj 378. Z. p.
1941. o istočnoj granici Nezavisne Države Hrvatske 140
Zakonska odredba od 5 lipnja 1941. broj CL/V 381
Z p 1941. o svjedodžbama o ispitima polaznika
stručnog tečaja za perovodne financijalne vježbenike 143
Zakonska odredba od 5. lipnja 1941. broj CLV.-382
Z p. 1941. o otkupu domaće ovčje vune . . . . 144
Zakonska odredba od 9. lipnja 1941 broj CXJJV
320. Z. p.1941. o razrješenju ugovora za prodaju
ugljena iz državnih r u d n ik a .......................................146
Naredba ministarstva narodnog gospodarstva od 9.
lipnja 1941. broj 18366-1941. o izdavanju školskih
svjedočaba .....................................................................1VJ
Zakonska odredba od 10. lipnja 1941. broj CLIX.-
345. Z p. 1941. o velikim župama . . . . . . . 149
Zakonska odredba od 10 lipnja 1941. broj LXXXII1.
H9.-Z. p. 1941. o zabrani i kažnjavanju uzrokovanog
pometnuća i o prekidanju t r u d n o ć e ........................ 153
Zakonska odredba od 10. lipnja 1941. broj CLVIl-
322. Z. p. 1941. o osnivanju povjereničtva za Hrvate
povratnike iz područja bivše Jugoslavije koje nije
pripalo Nezavisnoj Državi Hrvatskoj . . . 157
Zakonska odredba od 9. lipnja 1941. broj CLV11.-348
Z. p. 1941. o osiguranju radnika uposlenih na javnim
radovima . . . ................... .... 159
Zakonska odredba od 10. lipnja 1941. broj CXXXI1.-
280. Z. P.-1941. o stavljanju izvan snage propisa Na
pomene 4 uz toč. 13. člana 72 Zakona o državnoj
trošarini . . . . ■ ........................ 160
— XI —
Sadržaj
Zakonska odredba od 9 lipnja 1941 broj I.X 398.

Z p. 1941. o izvlastbi zgrada a korist države 162
Zakonska odredba od 10 lipnja 1941. broj CXLI.-
306 Z. p. 1941. o sklapanju središnjice kotarskih pri-
pomoćnih zaklada bivše banovine Hrvatske s njenom
maticom u Sarajevu . . . . ........................ 765
Provedbena naredba ministarstva narodnog gospo
darstva, odjela za seljačko gospodarstvo od 10. lipnja
1941. broj 396. Z. p. 1941. o provedbi zakonske od
redbe od 10. lipnja 1941. broj CXL1. 306. Z. p. o spa
janju središnjice kotarskih pripomoćnih zaklada
bivše banovine Hrvatske u Zagrebu s njenom mati
com u Sarajevu . . . . .................... 167
Zakonska odredba od 9. lipnja 1941. broj CLVI-383
Z P.-1941. o redovitom poslovanju i sprečavanju sa
botaže u šumsko-indastrijskim i rudarskim podu
zećima .............................................. 169
Naredba ministarstva unutarnjih poslova od 10 lipnja
1941 broi 399 Z 0.-1941 o izviešivnniu zastava 170
Ministarska naredba od 7. lipnja 1941 broj 32 315 ■
benog stola u T u z l i ............................ 171
Zakonska odredba od 14. lipnja 1941 broj CXLII--
425 Z. p.-19tl. kojom se naredba sa zakonskom sna
gom bana bivše banovine Hrvatske o otuđivanju i
poslovanju privrednih poduzeća od 30 listopada
1940. broj 63.401-V11-1940. izdana na temelju uredbe
o ovlašćenju bana za uređenje i likvidiranje privred
nih poduzeća od 29. listopada 1940. proteže na čita
vo područje Nezavisne Države Hrvatske . . . . 173
Zakonska odredba od 12. lipnja 1941. broj LXV
1941. o izvlastbi t i s k a r a ..........................................175
Naredba od 9 lipnja 1941. broj 417 Z. p. 1941. o
osnivanju saveza pomorskih brodovlasnika u Neza
visnoj Državi Hrvatskoj ..........................................177
Naredba ministarstva unutarnjih poslova od 31.
svibnja 1941. broj 6108.- M. U. P.-1941. o uspostavi
gradske općine Petrovaradin . . . . . . . . 178
— XII —
Sadržaj
Strana
Saopćenje od 14. lipnja 1941. broj 853. Pov. 1941. o
deviznim i valutnim p r o p i s i m a ..................................179
Objava od U . lipnja 1941. o početku poslovanja ve
like župe Prigorje u Z a g r e b u ................................... 181
Rješenje od 5. lipnja 1941. broj 1601.-1941. o osni
vanju glavnih odjeljaka i odjeljaka financ, straže
prema Reichu i Carevini i Kraljevini Italiji . . .182
Ugovor od 15. lipnja 1941. o pristupu Nezavisne Dr
žave Hrvatske Trojnom P a k t u 185
Zakonska odredba od 17. lipnja 1941. broj C1X.-418.
Z. p.-1941. o obveznom osiguranju duhana od tuie
na području Nezavisne Države Hrvatske 187
Zakonska odredba od 17. lipnja 1941. broj CX.-448-
Z. P.-1941. o izgradnji zgrada za nižu rudarsku školu
u Varaždinu ............................................................... 189
Naredba od 17. lipnja 1941. broj 403. Z. p.-1941.
lcojom se naredba bana bivše banovine Hrvatske
broj 69.397.-IX-5-1940. od 16. listopada 1940.pro
teže na cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske 190
Naredba od 16. lipnja 1941. broj 447. Z. p. 1941 o
najvišoj cijeni domaće ovčje vune 191
Odredba od 16. lipnja 1941. broj 441. Z. p.-l941 u
vezi sa zakonskom odredbom o nadzoru nad nov
cem, vrijednostima i predmetima, koji se nalaze u
sigurnosnim pretincima novčanih zavoda i drugih
privrednih poduzeća ................... ..... 193
Objava od 13. lipnja 1941. broj 121.-1941. o početku
poslovanja velike župe Gora uP e t r i n j i ..................... 195
Zakonska odredba od 17. lipnja 1941. broj CI.X
453-Z. P.-1941. o pravnoj valjanosti ugovora i prav
nih djela za koje je bio propisan javno-bilježnički
spis .............................................................................. 196
promjeni člana 4. pravilnika za izvršenje zakona o
ljekarnama ...............................................................198
Ministarska odredba od 17. lipnja 1941. broj 344.459.
1941. o proglašenju prijekog suda za područje sudbe
nog stola u Rihaču . . ................................... 199
— X III —
Sadržaj
Odluka od 10. lipnja 1941. broj 1070-H-V1-1941. o

promjeni naziva Glavne bratinske blagajne . . . 201
Zakonska odredba od 19. lipnja 194-1. broj CLXI-
423- Z. p. 1941. o državnoj stručnoj kućanskoj Školi
u Zagrebu .................................................202
Zakonska odredba od 19. lipnja 1941. broj CLXIL-
496-1941. o počasnim mirovinama i darovima . . . 203
Odredba od 18. lipnja 1941. broj 9761. Pr. M. U. P
1941. o uspostavi velike župe Sana i Luka . . . . 204
Naredba od 18. lipnja 1941. broj 456. Z. p. 1941
o izuzecima od propisa provedbene naredbe o ras
podjeli i racioniranju namirnica za najnužnije potre
be života od 9 V. 1941. broj 9344............................... 205
Zakonska odredba od 21. lipnja 1941. broj CLXV.-
487. Z. p-1941. o privremenom pravnom položaju
»Njemačke narodne skupine u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj« .................................................2/0
Zakonska odredba od 21. lipnja 1941. broj CLXIV-
449. Z. p. 1941. o osiguranju povjerenika imenovanih
kod privrednih p o d u z e ć a ....................................... 213
Zakonska odredba od 21. lipnja 1941 broj CLX11I
432. Z. p. 1941. o prehrani pučanstva i pokriću go
spodarskih potreba žitaricama i kukuruzom . . . 215
Odluka od 14. lipnja 1941. broj V. m.-1941. o ukida
nju srpskih i čeških pučkih škola i zabavišta . . . 217
Obavijest od 14. lipnja 1941. broj 19.917.-41 o izda
vanju dozvola za vršenje autobusnog prometa 218
Zakonska odredba od 23. lipnja 1941. broj CLXVI-
484 Z. p. 1941. o osnivanju Putničkog ureda Neza
visne Države Hrvatske .................................. 9/9
Zakonska odredba od 23. lipnja 1941. broj CLXVII-
493. Z. p. 1941. o osnivanju poduzeća 1Paklina*,
povlašćt'.no petrolejsko d. d. u Zagrebu . . . . . 222
Provedbena naredba od 9. lipnja 1941. broj 762
1941. zakonske odredbe o ukidanju Zaklade tiskare
Narodnih novina i Nakladnog zavoda.......................... 225
— XIV —
Sadržaj
Odluka od 17. lipnja 1941. broj 2643.-H.194l. o osni

vanju niže rudarske Škole u Z e n ic i........................ 226
Objava od 18. lipnja 1941. broj 50.-1941. o početku
poslovanju velike župe Bribir i Sidraga, Knin 227
Objava od 19. lipnja 1941. broj 222-1941. o početku
poslovanja velike župe C e t i n a .................................. 225
Izmjena pravilnika o radnicima državnih prometnih
ustanova od 27. V. 1939. — od 18. lipnja 1941. broj
1703-1941. ............................................ 229
Promjena sjedišta općine Medari ............................. 230
Zakonska odredba o osnutka Državnog ravnateljstva
za p o n o v u ....................................... ................................. 231
Zakonska odredba od 24. lipnja 1941. broj CLXX11-
508. Z. P.-1941. o pokretnom prijekom sudu . . . 233
Zakonska odredba od 24. lipnja 1941. broj CLXX-
Z. p.-1941. o proglašenju općine Gospić gradom 237
Zakonska odredba od 24. lipnja 1941. broj CLXIX.
497. Z. P.-1941 o osnutku kotara i kotarske oblasti
u Č a p l j i n i ......................................................................... 238
Zakonska odredba od 23. lipnja 1941. broj LXXI.
118. Z. p-1941. o osnivanju Državnog zavoda za
proizvodnju lijekova .................................. 239
Zakonska odredba od 23. lipnja 1941. broj LXX.
117 Z. P.-1941. o osnivanju zavoda za ispitivanje
l ij e k o v a .............................................................................. 241
Provedbena naredba od 24. lipnja 1941. broj 511. Z.
p-1941 zakonskoj odredbi od 21. lipnja 1941. br.
CLXU1. 432. Z. p. 1941. o prehrani pučanstva i po
kriću gospodarskih potreba žitaricama i kukuruzom 243
Naredba od 24. lipnja 1941. broj 513. Z. p. 1941. o
aprovizacionim kotarskim odborima izdana teme
ljem § 3. i 4. zakonske odredbe, o prehrani pučan
stva i pokriću gospodarskih potreba žitaricama i
kukuruzom od 21. VI. 1941. broj CLXI11.432. Z. p.
1941 ................................................................................... 247
— XV —
Sadržaj
Strana
Naredba od 24. lipnja 1941. broj 512. Z. p. 1941. Dr
žavnoga ravnateljstva za prehranu o vršilicama, iz
dana na temelju § 4. naredbe zakonskoj odredbi o
prehrani pučanstva i pokriću gospodarskih potreba
žitaricama i kukuruzom od 21. VI. 1941. broj CLXI1!
432. Z. p. 1941................................ .............................. 250
Naredba od 24 lipnja 1941. broj 509 Z. p.-1941. o
prijavi skladišta................................................................. 252
prenosu poslova Apotekarske komore na Ljekarničku
komoru Nezavisne Države H r v a t s k e ........................ 254
Rješenje od 4. lipnja 1941. broj 781.-Pov.-19H. o
preselenju poreznog ureda iz Bakra u Hreljin . . 256
Odredba od 17. lipnja 1941. broj 424. Z. p. 1941.
o izmjeni naredbe o izdavanju izvoznica za drvo i
ostale drvne proizvode .............................................257
Odredba od 24. lipnja 1941. broj 502. Z. p.-19'il. o

Državnom ravnateljstvu za prehranu ....................259
Ministarska naredba od 23. lipnja 1941. o hrvatskom
p r a v o p is u .................... .................................. 260
Ministarska odredba broj 36.487.-1941. 0 proglašenju

prijekog suda za područje sudbenog stola u Travniku 263
Naredba broj 10.481-3-1941. o ukidanju razreza i
naplate 10% patrijaršijskog prireza po poreznim
uredima ............................................................................... 265
Odredba ministarstva domobranstva od 24. lipnja

1941. broj V. 1. 523. o z a m r a č e n ju ................... 266
poslovanje Velike župe Vuka u Vukovaru . . . . 267
Objavu od 21. lipnja 1941. broj 24-1941. o početku
poslovanja Velike župe V r h b o s n a ............................. 26S
Zakonska odredba od 24. lipnja 1941. broj CLXV111-
499 Z. P.-1941. o državnoj vladi Nezavisne Države
Hrvatske.............................................................................. 270
— XVI —
Sadržaj
Strana
Izvanredna zakonska odredba i zapovjed od 26.
lipnja 1941. broj CXI.-531 Z. p. 1941. o prijekim
sudovima glede pokušaja nasilja proti imovini ili
životu državljana Nezavisne Države Hrvatske . 283
Zakonska odredba od 24. lipnja 1941. broj LX1-532.
Z. p-1941. o nadopuni zakonske odredbe o prijekom
sudu i zakonske odredbe o pokretnom prijekom
s u d u ................................................................................... 287
Zakonska odredba od 26. lipnja 1941. broj ÇXXV11-
528-Z. p. 1941. o osnivanju kotarskoga suda u Hre-
Ijinu, o osnivanju sudbenog stola i državnog tužio-
štva u Senju, o pripajanju područja kotarskoga suda
u Brinju sudbenom stolu u Senju, o pripajanju
područja kotarskoga suda u Delnicama sudbenom
stolu u Ogulinu i o pripajanju područja upravne
općine u Karlobagu području kotarskoga suda u
S e n j u ................................................................ . . . . 289
Zakonska odredba od 26. lipnja 1941. broj LVII-
520-Z. p. 1941. o osnivanju kotara Drniš sa sjedištem
u D r n iš u ...................................................................... 291
Zakonska odredba od 26. lipnja 1941. broj CIII.-519-
7.. p. 1941. o promjeni imena grada Srijemske
Mitroviče......................................................................292
Provedbena naredba predsjedničtva vlade od 26.

lipnja 1941. broj 530 Z. p. 1941. zakonskoj osnovi o
osnutku Državnog ravnateljstva za ponovu od 24.
lipnja 1941. broj CLXXI-507 Z. p. 1941................ 293
poslovanja Velike župe Zagorje. . . . . . . 296
Ministarska odredba od 26.lipnja 1941. br. 37.524.
benog stola u O s i j e k u ........................................ 297
Zakonska odredba od 27. lipnja 1941. broj LXXX1V
532. Z. p. 1941. o promjeni zakonske odredbe o
nadopuni zakonske odredbe o prijekom sudu i za
konske odredbe o pokretnom prijekom sudu od 26.
lipnja 1941..................................................................... 299
— X V II —
Sadržaj
Strana
Zakonska odredba od 26. lipnja 1941. broj CV-46Î.
Z. p.-1941. o osnivanju Zavoda za suzbijanje ende
mijskog s i f i l i s a ............................................................... 300
Zakonska odredba od 20. lipnja 1941. broj C11.-525.
Z. p. 1941. o oslobađanju učenica od polaganja
tdiplomskog ispita*■ u školi za sestre pomoćnice
u Zagrebu i u školama za bolničarke za školsku
godinu 1940-41.................................................................... 305
Upute o bezplatnim služebnim putovanjima finan
cijske straže — od 21. lipnja 1941. broj 13.581-1
1941. ......................................................................... 307
Rješenje od 18. lipnja 1941. broj 7454. M. U. P.
1941. o promjeni imena sela i upravne općine Jelači
čevo u F e r d in a n d o v a c .................................................308
Zakonska odredba od 27. lipnja 1941. broj LXXV11-
535 Z. p. 1941. o promjenama u zakonu o ustrojstvu
vojnih sudova od 27. siječnja 1901. s dopunom od
20. ožujka 1909. ................................................ 309
Zakonska odredba od 27. lipnja 1941. broj LX1.-
534-Z .p. 1941. o promjenama u vojno kaznenom
zakoniku od 11. veljače 1930. i zakonu o Izmjenama
i dopunama vojnog kaznenog zakona od 2. prosinca
1931. ..............................................................................312
Zakonska odredba od 28. lipnja 1941. broj CX1V.-
548. Z. p. 1941. o promjeni zakonske odredbe o pri
jekom sudu i zakonske odredbe o pokretnom pri
jekom sudu .................................................................... 314
Zakonska odredba od 28. lipnja 1941. broj CIV.-547
Z. p. 1941. o promjenama zakona o činovnicima od
31. III. 1931......................................................................... 316
Odredba od 27. lipnja 1941. Z. broj 14.877.-1941.
po kojim a će se vršiti ispitivanje lišća pustikare (F o
lium Digitalis) ............................................................... 318
Odredba od 28. lipnja 1941. o boravištu muškog
nastavničkog osoblja preko velikih školskih praznika 321
Naredba broj G421 -VIII-H. 1941. o prijavi gradnja
silosa i žitnih s k la d iš t a ................................................ . 322
— XVIII -
Sadržaj
•Strana
Naredba od 23. lipnja 1941. broj 26-1941. o nazivu
sjedišta Velike župe V r h b o s n a ..................................324
Zakonska odredba od 30. lipnja 1941. broj CLXX1V-
556. Z. p. 1941. o hrvatskim kulturnim spomenicima 325
Objava od 25. lipnja 1941. broj Pr. V. Z. D. 172.-
1941. o početku poslovanja Velike župe Dubrava sa
sjedištem. u Dubrovniku ........................................... 326
Odredba od 28. lipnja 1941. broj 413-1941. o predaji
oružja, municije, eksploziva i vojničke spreme u Ve
likoj župi Prigorje .....................................................327
- XIX —
■
n* fo r v iv i :
Zakonska odredba o ratnom arkivu i muzeju
ZAKONSKA ODREDBA
o ratnom arkivu i muzeju Nezavisne Države
Hrvatske.
§1.
Osniva se ratni arkiv i muzej Nezavisne Države Hr
vatske, u kojem se imadu sabrati i čuvati svi pisani i
tiskani spomenici, te predmeti, koji se odnose na ratnu
povijest Hrvata od najstarijih vremena do današnjega
dana i dalje.
§ 2.
Uređenje uprave i poslovni naputak odredit će se po
sebnom odredbom.
§ 3.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se mini
starstvu domobranstva. Zakonska odredba stupa na
snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.*
Zagreb 26. svibnja 1941.
Poglavnik :
Dr. Ante Pavelič, v. r.
Broj CXXVI-268-Z. p. 1941.
Ministar
hrvatskog domobranstva:
general
Slavko Kvaternik, v. r.
* Narodne novine od 27. svibnja 1941. br. 37.
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 11

— i — i
Aut. pravo na djela Dr E. Kvaternika i Dr A. Starčevima
ZAKONSKA ODREDBA
o autorskom pravu na djela Dr. Eugena Kvaternika
i Dr. Ante Starčevića.
§1.
Autorska prava na djela Dr. Eugena Kvaternika i
Dr. Ante Starčevića pripadaju Nezavisnoj Državi Hr
vatskoj.
§2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom progla
šenja u Narodnim novinama.* Provedenje se povjerava
ministarstvu bogoštovlja i nastave.
U Zagrebu dne 27. svibnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavelie, v. r.
Broj CXXV-265-Z. p. 1941.
Ministar
bogoštovlja i nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.

Proglašenje prijekog suda za sudbeni stol u Zagrebu
MI NI S TAR S KA O D R E D B A
o proglašenju prijekoga suda aa područje sudbenog
stola u Zagrebu.
Na temelju točke I. zakonske odredbe o prijekim su
dovima od 17. svibnja 1941. godine (»Narodne novine«
od 20. svibnja 1941. br. 32) proglašujem prijeki sud za
područje sudbenoga stola u Zagrebu.
Ovaj će prijeki sud poslovati kod sudbenoga stola u
Zagrebu.
Predsjednikom prijekoga suda postavljam vijećnika
sudbenoga stola u Zagrebu Antuna Š a l o v e a, a za
suce prijekoga suda vijećnika sudbenoga stola u Za
grebu J u r j a K o š č e v i ć a i ustašu Josipa R u k a
v i n u iz Zagreba.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Zagrebu nadležan
je da sudi sva kažnjiva djela navedena u toč. II. u vezi
s toč. X. zakonske odredbe o prijekim sudovima, a koja
su učinjena ili budu učinjena u vremenu od dana 10.
travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud ne
bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijelanjem imaju izvršiti oružnici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom po
dručju sudbenoga stola u Zagrebu gradska i općinska
poglavarstva.*
U Zagrebu 27 svibnja 1941.
Broj 272-Z. p. 1941.
Ministar pravosudja:
Dr. Mirko Puk, v. r.
_ 3 —
Proglašenje prijekog suda za sudbeni stol u Gospiću
MI NI S TARSKA O D R E D B A
o proglašenju prijekoga suda za područje
sudbenoga stola u Gospiću.
od 20. svibnja 1941. br. 32) proglašujem prijeki sud za
područje sudbenoga stola u Gospiću.
Ovaj će prijeki sud poslovati kod sudbenoga stola u
Gospiću.
Suce za prijeki sud ima odrediti vršitelj dužnosti
predsjednika sudbenoga stola Stjepan Konjiković i to
tako, da dva suca budu članovi sudbenoga stola u
Gospiću, a treći sudac ima biti iz redova ustaša.
Prijeki sud kod sudbenoga stola u Gospiću nadležan
je da sudi sva kažnjiva djela navedena u toč. II. u
vezi s toč. X. zakonske odredbe o prijekim sudovima,
a koja su učinjena ili budu učinjena u vremenu od
dana 10. travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud
ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvršiti oružnici.
dručju sudbenoga stola u Gospiću gradska i općinska
poglavarstva.*
U Zagrebu 27. svibnja 1941.
Broj 273-Z. p.-1941.
Odbici od beriva službenika — autent. tumačenje
Ministarstvo narodnog gospodarstva

Odjel za državne financije
Broj 723-POV-1941.
AUTENTIČNO TUMAČENJE ZAKONSKE

ODREDBE
od 10. svibnja 1941. broj LXXX-141-Z. p. 1941. o
stavljanju izvan snage propisa, po kojima su se do
sada u ime javnih podavanja vršili odbici od beriva
službenika i umirovljenika države i samoupravnih
tijela.
Po ovlaštenju Poglavnika izdajem slijedeće auten
tično tumačenje §-a 3. stav drugi spomenute zakonske
odredbe:
Jednokratna pripomoć u visini jednomjesečnih be
riva ima se isplatiti samo onim službenicima, koji pri
maju beriva iz državne blagajne, pa se prema tome ova
odredba ne odnosi na službenike samoupravnih tijela.
Samoupravna tijela mogu isplatiti ovu jednokratnu
pripomoć prema svojim financijalnim mogućnostima,
a da za to ne trebaju tražiti posebna ovlaštenja od nad
ležnog ministarstva.
Ova jednokratna pripomoć isplatit će se i svim onim
osobama, koje primaju iz državne blagajne mirovinu,
potporu i milostinju.
Navedena zakonskai odredba nikako se ne odnosi na
privredna poduzeća, bilo državna, bilo samoupravna ili
privatna.*
Zagreb dne 27. svibnja 1941. Ministar
narodnog gospodarstva:
Dr. Lovro Sušić, v. r.
—5—
Prelaz s jedne vjere na drugu — uputa
Ministarstvo bogoštovlja i nastave

Broj 178 U. m. 1941.
UPUTA PRIGODOM PRELAZA S JEDNE VJERE

NA DRUGU
Uslijed upita sa strane nekojih kotarskih oblasti i
gradskih poglavarstava glede provedbe zakonske od
redbe o prelazu s jedne vjere na drugu od 3. svibnja
1941. upućuju se sve upravne vlasti prve molbe i inte
resirale osobe, da u uredovanje rečenih upravnih vlasti
spada samo izdanje potvrde dotičnoj stranci o njezinoj
prijavi vjerozakonskoga prelaza.
Kada će pako i pod kojim uvjetima ta stranka biti
primljena u vjersku pripadnost druge priznate vjero
ispovijesti, za koju je najavila svoj prelaz, spada lih
u brigu dotične stranke.
Stranka će u slučaju potrebe i pred svojim bivšim
dušobrižnikom iskazati svoj istup iz crkve samo po
tvrdom upravne vlasti.
Za prelaz maloljetnika između sedme i osamnaeste
godine dostatna je samo izjava roditelja, a nije po
ti ebna i posebna dozvola nadtutorstvene oblasti.
Zakonskom su odredbom dokinuti svi oni propisi
i formalnosti, koje je do sada kod najavljenoga prelaza
svaki prelaznik morao izvršiti pred dušobrižnikom svoje
dotadanje vjeroispovijesti.*
Ministar
bogoštovlja i nastave:
Pristojbe za liječenje i opskrbu bolesnika
Na temelju §-a 6. zakona o bolnicama od 27. veljače

1930. godine propisujem
NAREDBU
o dnevnoj pristojbi za liječenje i opskrbu bolesnika
u gradskoj bolnici Karlovac, Koprivnica i Varaždin.
Točka 1.
Dnevna pristojba za liječenje i opskrbu bolesnika u
III. razredu u Gradskoj bolnici Karlovac, Koprivnica i
Varaždin iznosi 42 dinara.
II. razredu u naprijed navedenim bolnicama iznosi 80
dinara, a u I. razredu iznosi 100 dinara.
Dnevna pristojba za I. i II. razred plaća se unaprijed
barem za 10 dana.
Točka 2.
Svi dosadašnji propisi i rješenja protivna ovoj na
redbi prestaju vrijediti.
Točka 3.
Ova naredba stupa na snagu danom objave u Narod
nim novinama.*

Broj 130-Z. p. 1941.
Ministar zdravstva:
Dr. Ivo Petrić, v. r.
Pristojbe za liječenje i opskrbu bolesnika
Na temelju §-a 6 zakona o bolnicama od 27. veljače

1930. godine propisujem
NAREDBU
0 dnevnoj pristojbi za liječenje i opskrbu bolesnika
u državnom lječilišta Brestovac, Kraljevica i
Novi Marof.
Točka 1.
državnom lječilištu Brestovac iznosi 55 dinara, a u dr
žavnom lječilištu Kraljevica i Novi Marof 70 dinara.
Gornju pristojbu imade državno lječilište Brestovac
1 Novi Marof naplaćivati počevši od 1. svibnja 1941., a
državno lječilište Kraljevica počevši od 1. siječnja 1941.
Točka 2.
Svi dosadašnji propisi i rješenja protivna ovoj na
redbi prestaju vrijediti.4
Broj 129-Z. p. 1941.

Ministar zdravstva:
Dr. Ivo Petrić, v. r.
— 8 —
Banovinska lugarska škola — izmjena naredbe
Ministarstvo šuma i ruda

Odjel za šumarstvo
Na temelju §-a 116. zakona o šumama propisujem i

proglasujem ovu
NAREDBU
0 izmjeni naredbe o banovinskoj lugarskoj školi
u Gospiću.
01. 1.
Naredba bana bivše banovine Hrvatske od 23. VIII.
1940. br. 21.092-V-1940. (Narodne novine broj 196-1941.),
u koliko se odnosi na ime i sjedište lugarske škole, m i
jenja se tako, da će ime i sjedište škole glasiti: »Dr
žavna lugarska škola sa sjedištem u Otočcu.«
Cl. 2.
Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja u
Narodnim novinama,* a tim se danom ujedno ukidaju
1 svi propisi, protivni odredbi iz prednjeg člana.

Broj 3.474 M. g. 1941.
Ministar šuma i ruda:
Dr. Frković, v. r.

Ravnateljstvo drž. šuma u Sušaku — premještaj

Odjel za šumarstvo
ODREDBA
Određujem, da se sjedište ravnateljstva državnih
šuma u Sušaku premjesti u Gospić.
Prema tome naziv za to ravnateljstvo glasit će:
»Ravnateljstvo državnih šuma u Gospiću.«
Broj 3.473 M. Š.-1941.
Dr. Frković, v. r.
- 10 -
Zakonska odredba o osnutku povjereništva za prehranu
ZAKONSKA ODREDBA
o osnutku povjereništva za prehranu
§ i-
Osniva se povjereništvo za prehranu pučanstva za
cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske.
§2.
Sve ustaške i sve državne ustanove uključivši i voj
ničke, podređene su u stvarima prehrane pučanstva po
vjereništvu za prehranu. One su dužne sve odredbe po
vjereništva najbrže i najsavjesnije izvršavati.
Podređujem tom povjereništvu i sve ustanove javnog
poretka s privrednim značajem, sva privredna podu
zeća, koja se bave prometom živežnih namirnica, te
svakoga, tko ima bilo kakove zalihe živeža.
§ 3.
Povjereniku za prehranu pučanstva povjerava se
provedenje ove zakonske odredbe. On ima izdaiti pro
vedbenu naredbu i pravilnik o ustrojstvu povjereništva.
§ 4.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom pro
glašenja u Narodnim novinama*
Poglavnik:
Broj: CXXXV-298-Z. p. 1941.
Predsjednik
zakonodavnog povjereništva
pri Poglavniku:
Dr. Milovan Žanić, v. r.
— 11 —
Oslobođenje od taksa maksimiranih predmeta
Na prijedlog ministra narodnog gsopodarstva pro

pisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o oslobođenju od plaćanja taksa za nabavke onih
predmeta, kojima su cijene maksimirane.
§ 1.
Sva ona lica, koja dobavljaju Nezavisnoj Državi Hr
vatskoj, njezinim područnim uredima, zavodima i usta
novama kao i seoskim i gradskim općinama robu, ko
joj je cijena po postojećim propisima maksimirana,
oslobođeni su od plaćanja taksa iz T. br. 24, 33 i 34
taksene tarife.
§ 2-
Ovo oslobođenje vrijedi i za nabavku onih predmeta,

kojima budu cijene maksimirane nakon stupanja na
snagu ove zakonske odredbe, a prestat će vrijediti za
one predmete, za koje bude maksimiranje cijena
ukinuto.
§ 3.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru

narodnog gospodarstva.
— 12 —
Oslobođenje od taksa maksimiranih predmeta
§ 4.
glašenja u Narodnim novinama/
Poglavnik:
Broj: CXXXVIII-301-Z. p.-1941.
Ministar
— 13 —
Jugosï. Feniks — utvrđenje stanja i ustupanje imovine
Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva propi

sujem slijedeću
ZAKONSKU ODREDBU
o odgodi predviđenog roka od 31. svibnja 1941. za
utvrđenje stanja i ustupanja imovine
Jugoslavenskog Feniksa.
§ I-
Uredbom o likvidaciji Jugoslavenskog Feniksa i ustu
panja njegove imovine (Narodne novine br. 41. od 19.
II. 1941.) predviđeni rok za utvrđenje stanja i ustu
panja imovine Jugoslavenskog Feniksa odgađa se do
31. svibnja 1942.
§ 2.
Savez Napretkovih zadruga ne će izvršivati isplate,
koje slijede na temelju osiguravajućih ugovora sklo
pljenih sa Jugoslavenskim Feniksom.
§ 3.
Savez Napretkovih zadruga isplaćivat će uredske tro
škove oko likvidacije na teret Jugoslavenskog Feniksa.
§ 4.
O konačnom načinu likvidacije Jugoslavenskog Fe
niksa za područje Nezavisne Države Hrvatske kao i o
uvjetima preuzimanja lisnice donijet će se posebna
zakonska odredba.
— 14 —
Jugosl. Feniks — utvrđenje stanja i ustupanje imovine
§ 5.
glašenja u Narodnim novinama.*

Poglavnik:
Broj: CXXXVI-300-Z. p.-1941.
Ministar
Dr. Lovro Sušić, v.r.
- 15 -
Predaja viškova žitarica, kukuruza i brašna
ZAKONSKA ODREDBA
o prijavama i predaji viškova žitarica, kukuruza
i brašna.
§ 1.
Za osiguranje prehrane stanovništva ima se u roku
od 14 dana izvršiti na čitavom područje Nezavisne Dr
žave Hrvatske popis svih zaliha pšenice, raži, suraži,
ječma, kukuruza i brašna od tih krušarica.
§ 2.
Popis zaliha izvršit će gradska i općinska poglavar
stva uz suradnju ustaških stanova. Popisi se sastavljaju
u dva primjerka, od kojih se jedan predaje nadležnoj
prvomolbenoj vlasti, a drugi dostavlja povjereništvu
za prehranu. Čim su zalihe popisane, zabranjuje se n ji
hovo otuđenje.
§ 3.
Od popisanih zaliha ostavlja se proizvođačima i osta-
lim imaocima po svakom članu domaćinstva 50 kg
pšenice, raži, suražice, ili ječmai ili 40 kg brašna od tih
žita, odnosno u zamjenu ovih 100 kg kukuruza u zrnu
ili 80 kg kukuruznog brašna za kućne potrebe do bu
duće žetve odnosno berbe.
Proizvađaču ili imaocu spomenutih proizvoda pri
stoji pravo izbora između navedenih žitaricai, odnosno
kukuruza ili brašna od tih proizvoda time, đa se odre
đene količine izborom ne povećavaju.
— 16 —
Predaja viškova žitarica, kukuruza i brašna
Tovijačima svinja ostavlja se 200 kg kukuruza u

zrnu po svinji u tovu do buduće berbe kukuruza.
§ 4.
Otkup cijelog viška, koji prelazi u § 3. pomenute ko
ličine odredit će povjereništvo za prehranu naznačivši
tko će taj višak preuzeti.
§ 5.
Za preuzete i otkupljene viškove plaćati će se slije
deće cijene:
za pšenicu, raž, suraž i ječam Din 450.— za 100 kg
proizvođačima i ostalim imaocima, a Din 465 trgovcima,
za kukuruz Din 350.— za 100 kg proizvođačima i
ostalim imaocima, a Din 365— trgovcima,
za brašno od pšenice, raži, suraži i ječma (jednolično)
Din 565.— za 100 kg imaocima brašna, osim trgovaca
i mlinova, a trgovcima i mlinovima Din 515.—, za
kukuruzno brašno Din 450.— za 100 kg imaocima i pro
izvođačima, a Din 400 trgovcima.
§6.
Tko se ogriješi o propise ove zakonske odredbe ka
znit će se zapljenom i oduzećem nađenih viškova u ko
rist Države za prehranu siromašnih krajeva.
§ 7.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se povje
reništvu za ishranu. Autentično tumačiti ovu zakonsku
odredbu ovlašten je predsjednik zakonodavnog povje
reništva pri Poglavniku.
Drž. Hir. - Zatoni sv. 11 — 17 — 1 A
Predaja viškova žitarica, kukuruza i brašnfc
§ 8.
glašenja u »Narodnim novinama«.*

Poglavnik:
Broj CXLIII-312-Z. p.-1941.
Ministar
— ,18 —
Uređenje poslovnih odnosa na agrarnim zemljištima
Na prijedlog ministra uđružbe propisujem i pro

glasuj em
ZAKONSKU ODREDBU
o uređenju posjedovnih odnosa na agrarnim
zemljištima.
§ 1-
Ovlašćuje se zavod za kolonizaciju, da može provesti
svojom pobudom preispitivanje ispravnosti utvrđivanja
agrarnih subjekata u pogledu zemljišta, koje je bilo
stavljeno pod udar agrarne reforme. To se preispiti
vanje odnosi na utvrđiv.anje agrarnih subjekata izvr
šeno na temelju zakona o.zabrani otuđivanja i optere
ćivanja zemljišta velikih posjeda od 20. svibnja 1922.
god. u vezi sa svim kasnijim propisima, kojima su ze
mljišta velikih posjeda odvojena u svrhe agrarne re
forme ili otuđena kao pravilnikom o fakultativnom
otkupu agrarnog zemljišta velikih posjeda od 8. listo
pada 1923. god. ili po zakonu o likvidaciji agrarne re
forme na velikim posjedima od 19. lipnja 1931. god.
sa izmjenama i dopunama od 5. prosinca 1931. god. i
24. lipnja 1933. god., ili temeljem propisa čl. 291. fi-
nancijalnog zakona iz 1927/28. god. i čl. 328. financi-
jalnog zakona za god. 1928/29. kao i pravilnikom m i
nistarstva za agrarnu reformu i ministarstva šuma i
rudnika od 19. XII. 1940. g. br. 53.536 o sprovađanju
ununtarnje kolonizacije Bosne i Hercegovine, te uredbe
sa zakonskom snagom o dodjeljivanju državnog šum
skog zemljišta i likvidaciji uzurpacija u ranijoj Bosni
i Hercegovini od 12. lipnja 1936. god.
— 19 —
§ 2-
Na temelju postupka zakona o likvidaciji agrarne re
forme, a u skladu s pravilnikom o ustrojstvu i postupku
zavoda za kolonizaciju, izdat će zavod za kolonizaciju
odluke o ekspropriaciji još neekspropriiranog zemljišta
u korist pojedinih agrarnih subjekata, odnosno o pro
mjeni do sada uvrdjenih agrarnih subjekata već eks-
propriiranog, odnosno gruntovno prenesenog zemljišta.
Sva ova zemljišta mogu se ekspropriirati, odnosno
prenijeti u zemljišnim knjigama i u korist zavoda za
kolonizaciju.
Nadležni zemljišno-knjižni sudovi provest će pro
mjene vlasnika na zahtjev zavoda, odnosno zavodu
podređenih ureda.
Svi ovi prenosi vlasništva oslobođeni su od svih pre
nosnih i sudskih pristojba.
§ 3-
Kao agrarni subjekti po dosađanjim propisima, a
koji spadaju pod preispitivanje u smislu ove zakonske
odredbe, smatraju se fizičke i pravne osobe, koje su
zemljištem agrarne reforme nadijeljene, ili su ga stekle
bilo kakovim pravnim poslom.
§ 4.
Agrarnim subjektima u smislu ovoga zakona sma
trat će se one osobe, koje zavod kao takove utvrdi u
duhu t. br. 3, 4, 11 i 13. načela Hrvatskog ustaškog po-
kreta i § 3. zakonske odredbe o nekretninama t. zv.
dobrovoljaca.
— 20 —
§ 5-
U koliko je bilo kojim načinom pravo vlasništva pre
neseno s imena do sada utvrđenih agrarnih subje
kata u smislu § 1. ove zakonske odredbe na treće osobe,
takovi se prenosi u slučaju preispitivanja na tom ze
mljištu ili ekspropriaciji po ovoj zakonskoj odredbi
smatraju ništetnima i bez pravnog učinka.
Zavod se može služiti pravom preispitivanja u smi
slu ove zakonske odredbe u roku od tri godine od stu
panja na snagu ove zakonske odredbe.
Onim agrarnim subjektima, koji su zemlju kupili
putem fakultativnog otkupa kao i onima, koji su od
štetu za ekspropriirano zemljište djelomično ili u cije
losti isplatili, može zavod isplatiti naknadu, koja ne
može premašiti visinu odštete predviđenu za zemlju u
§ 44. zakona o likvidaciji agrarne reforme, u koliko
ne budu utvrđeni kao agrarni subjekti.
Zavod može tu dužnost isplate izravno prenijeti na
novog agrarnog subjekta.
§6.
Zgrade podignute na zemljištu dosadanjih agrarnih
subjekata procijenit će zavod za kolonizaciju. Tako utvr
đenu vrijednost dužan je utvrđeni agrarni subjekt u
smislu ove zakonske odredbe nadoknaditi zavodu na
način ustanovljen po zavodu.
§ 7.
Doprinos u smislu § 44. toč. 3. zakona o likvidaciji
agrarne reforme na velikim posjedima od 19. VI. 1931.
god. u korist kolonizacionog fonda ministarstva po
ljoprivrede, a sada u korist zavoda za kolonizaciju usta
novljuje se u buduće sa 10% od utvrđene odštete vla

sniku zemljišta i to za novo utvrđene agrarne subjekte,
a isplaćuju ga isti i to 5% kod dodjeljivanja zemljišta,
a 5% prigodom izdanja ekspropriacione odluke, ili pot
pisa ugovora o prenosu prava vlasništva.
Ako taj doprinos ne bi bio u navedenim rokovima
isplaćen, smatrat će se, da je agrarni subjekt odustao
od zemlje, a napusti li zemlju, zemlja mu se ne će
dodjeljivati, odnosno već dodijeljenu zemlju gubi. Ako
agrarni subjekat odustane od zemlje ili je napusti, na
kon što je uplatio doprinos, gubi uplaćeni doprinos u
korist zavoda za kolonizaciju, a zavod će sa zemljištem
dalje raspolagati.
§8 .
Zavod za kolonizaciju može pružiti dosadanjim agrar
nim subjektima, koji gube zemlju, pomoć za prevozne
troškove.
§ 9.
Zemljišta, koja su ostavljena velikom posjedniku
kao supermaksimum po zakonu od 19. VI. 1931. god.
sa izmjenama i dopunama toga zakona od 5. XII. 1931.
i 25. VI. 1933. god., mogu se po potrebi odvojiti za
svrhe agrarne reforme, u koliko ne odgovaraju svr
hama, za koje su mu ostavljena, te zavod za koloni
zaciju može na takovim zemljištima utvrditi agrarne
subjekte.
§ 10.
Zavod za kolonizaciju može kroz vrijeme od 10 go
dina računajući od dana prenosa zemljišta oduzeti
svojstvo agrarnog subjekta uopće i oduzeti zemlju oso
bama, koje uslijed lošeg ponašanja i loših sklonosti
22
smetaju pravilan razvitak i konsolidaciju naseobine,

u koju su smješteni.
Uplaćeni iznosi i investicije u tom slučaju procje
njuju se po zavodu i vraćaju dotičnome.
§ 11.
Odredbe svih dosadašnjih zakona i propisa, u koliko
su u protivnosti sa ovom zakonskom odredbom, uki
daju se.
§ 12.
Ovlašćuje se predsjednik zakonodavnog povjereni
štva pri Poglavniku, da može autentično tumačiti ovu
zakonsku odredbu.
§ 13.
glašenja u »Narodnim novinama«*, dok se njezino pro-
vedenje povjerava ministru udružbe.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavelić, v. r.
Broj CXXIX-299 Z.p. 1941.
Ministar udružbe:
Dr. Jozo Dumandžić, v. r.
— 23 —
Zak. odredba o ispražnjenju stambenih prostorija
Na prijedlog ministra unutarnjih poslova i ministra

pravosuđa propisujem i proglašujem slijedeću
Z A K O N S K U OD RED BU
o ispražnjenju i naseljenju stambenih i poslovnih
prostorija iz razloga javne sigurnosti.
§ 1.
Prvomolbene redarstvene oblasti mogu iz razloga
javnoga reda, mira i sigurnosti naredbom zabraniti
opasnim i nepoćudnim osobama stanovanje i poslova
nje u pojedinim predjelima mjesta, na pojedinim ne
kretninama, u zgradama i prostorijama, te u okviru
ove zakonske odredbe i provedbe shodno propisati o
njihovom iseljenju. U naredbi imaju se pobliže ozna
čiti te osobe.
Naredba dobit će obveznu snagu, kad ju odobri
ministarstvo unutarnjih poslova u sporazumu s mini
starstvom pravosuđa i kad bude po mjesnom običaju
propisno proglašena. Privremeno može prvomolbena
redarstvena oblast dati obveznu snagu naredbi i samim
proglašenjem, ako bi neodgodivi javni interesi to zahti
jevali, ali se tada ima istodobno s proglašenjem pred
ložiti na odobrenje.
U području, gdje nema mjesne državne redarstvene
oblasti, obavlja te poslove kotarska oblast, odnosno
gradsko poglavarstvo u granicama svoga područja.
— 24 —
Zak. odredba o ispražnjenju stambenih prostorija
§ 2.
Privatnopravni ugovori i odnošaji svih vrsta, kojima
je predmet naplatna ili besplatna upotreba nekretnina,
zgrada i prostorija, a koje padaju pod udar §-a 1.,
razrješavaju se i gube pravnu moć bez ikakvog otkaza
i odštete danom, kad naredba o iseljenju, odnosno
ispražnjenju po § 1. stupi u provedbu.
§ 3.
Mjerodavni sudovi provest će brisanje u zemljišnim
knjigama uknjiženih stvarnih pravai, koja su po ovoj
zakonskoj odredbi prestala postojati, na temelju molbe
stvarnopravnih obvezanika obložene potvrdom oblasti
iz § 1.
§ 4.,
Za popunjejne objekata onih osoba, zbog kojih je
izdana naredba iz § 1., nadležna su gradska poglavar
stva, odnosno kotarske oblasti, nakon saslušanja vla
snika.
§ 5.
Proti odluke gradskog poglavarstva, odnosno kotar
ske oblasti, o dodjeljivanju objekata pripada nezado
voljnoj stranci u roku od 8 dana pravo žalbe na višu
oblast, ali bez odgodne moći.
Proti rješenju vlasti druge molbe nije dozvoljen
pravni lijek ni tužba na upravni sud.
§ 6.
Prekršaje propisa ove zakonske odredbe i na temelju
nje izdanih naredaba i odluka kažnjavaju nadležne
oblasti novčanom kaznom do 50.000 dinara ili zatvorom
— 25 —
Zali. odredba o ispražnjenju stambenih prostorija
do 6 mjeseci ili obim kaznama, u koliko ne sadrže

učin teže kažnjivog djela. Novčane kazne idu u korist
uboške zaklade općine, u kojoj se nalazi objekt.
§ 7.
Ništetni su svi pravni poslovi sklopljeni proti pro
pisa ove zakonske odredbe i po njenoj ovlasti izdanih
naredaba.
§ 8.
Svi do sada izdani propisi i postupci u predmetima,
koje normira ova zakonska odredba, ostaju na snazi,
u koliko nisu protivni ovoj zakonskoj odredbi.
§ 9.
Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa propisat će
provedbenu naredbu ovoj zakonskoj odredbi.
§ 10.
Ova zakonska odredba dobiva obveznu snagu danom
proglašenja u Narodnim novinama*. Od toga dana gube
pravnu snagu svi propisi, koji su joj protivni.
Zagreb, 31. svibnja 1941.
Poglavnik:
Broj CXXXVI-307.-Z. p. — 1941.
Ministar unutarnjih poslova:
Dr. Andrija Artuković, v. r.
Ministar pravosuđa:
* Narodne novine od 3. lipnja 1941. br. 42.
— 26 —
Preuzimanje imovine tvornica, veledrogerija i t. d.
AUTENTIČNO TUMAČENJE
zakonske odredbe broj XVI-9-1941. Z. p. (Narodne
novine br. 7. od 21. travnja 1941.).
Ustanova §-a 1. zakonske odredbe br. XVI-9-1941. Z.
p. od 20. travnja 1941. o preuzimanju cijelokupne po
kretne imovine svih tvornica, veledrogerija i veletrgo
vina sa cijelokupnim sanitetskim materijalom i lijeko
vima te desinfekcionim sredstvima u vlasništvo Ne
zavisne Države Hrvatske imade se razumijevati tako,
da cijelokupna pokretna imovina tvornica, veledroge
rija i veletrgovina s cijelokupnim sanitetskim materi
jalom i lijekovima te desinfekcionim sredstvima prelazi
u vlasništvo Nezavisne Države Hrvatske u času, kada
nakon izvršene procjene te imovine ministar zdravstva
izda odluku o njezinom preuzimanju u vlasništvo
države*.
U Zagrebu, dne 3. lipnja 1941.
Poglavnik:
Broj: 327-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
Dr. Ivo Petrič, v. r.
- 27 -
Ispiti perovođnih financijalnih vježbenika
Na osnovu §-a 15. naredbe broj 908-XI-Pov. od 28.

listopada 1940. o stručnom ispitu za perovodne finan-
cijalne vježbenike propisujem
NAREDBU
o ispitnim propisima polaznika stručnog tečaja za
perovodne financijalne vježbenike.
I. Općenite odredbe
§ 1-
Ispiti u stručnom tečaju održavaju se u vremenu
drugoj polovici lipnja svake godine. Prema potrebi, od
nosno prema broju polaznika može se taj rok produžiti,
ali najduže do 5. srpnja svake godine.
§ 2.
Ispiti su javni.
§ 3.
Pismeni i usmeni ispiti iz pojedinih ispitnih pred
meta (§ 12.), koji su započeti, traju bez prekida. Ispiti
vanje kandidata na usmenom ispitu može trajati za
svaki pojedini ispitni predmet najmanje 10, a najviše
25 minuta. Pismeni ispit (§ 8.) traje za sve ispitne
predmete osim knjigovodstva najmanje jedan, a naj
više dva sata. Pismeni ispit iz knjigovodstva može
trajati dva do četiri sata.
- 28 -
Ispiti perovodnih financijalnih vježbenika
2. Raspored ispita
§ 4.
Raspored ispita, ispitivače i kandidate ustanovljuje
predsjednik ili njegov zamjenik (§ 6). Raspored ispita
oglašuje se najkasnije osam dana prije početka pisme
nog dijela ispita.
Za oglašenje brine se tajnik stručnog tečaja za pero-
vodne financijalne vježbenike, koji polaznike osobno
obavješćuju o danu i satu ispita.
3. Ispitna povjerenstva
§ 5.
Skupno ispitno povjerenstvo čine predsjednik ili
njegov zamjenik (§ 6.) i svi nastavnici ispitnih pred
meta prema odredbi § 5. naredbe broj 908-XI-Pov. od
28. listopada 1940. o stručnom tečaju za perovodne
financijalne vježbenike.
Posebno ispitno povjerenstvo za pojedine ispitne sku
pine čine predsjednik (njegov zamjenik) i nastavnici
odnosnih ispitnih predmeta (§ 8.).
Ako je nastavnik ispitnog predmeta spriječen pri
sustvovati ispitu određuje predsjednik njegovog za
mjenika iz kruga nastavnog zbora.
§ 6-
Ispitnim povjerenstvima pojedinih ispitnih skupina
(§ 8.) predsjedava Predstojnik odjela za državne finan
cije ministarstva narodnog gospodarstva, a ako je
spriječen povjerava se predsjedništvo po položaju naj
starijem nastavniku odnosne ispitne skupine (§ 5.).
— 29 —
4. Pismeni i usmeni dio ispita

§ 7.
Ispit u stručnom tečaju sastoji se iz dva dijela i to:
iz pismenog i usmenog dijela, koji čini jednu cjelinu.
Pismeni dio ispita prethodi usmenom.
§ 8.
Pismeni dio ispita polaže se iz ovih ispitnih predmeta
i to: 1. Porezno pravo i porezni postupak, 2. Trgovačko
knjigovodstvo i nauka o privredi poduzeća, 3. Kameral-
no knjigovodstvo i 4. Porezna revizija.
Redoslijed određuje predsjednik (njegov zamjenik)
u rasporedu ispita (§ 4.).
§ 9.
Pismeni dio ispita sastoji se iz klauzurne radnje iz
sviju ispitnih predmeta (§ 8.).
Kod pismenog dijela ispita, koji polažu svi polaznici
stručnog tečaja skupno u isto vrijeme i na istom mje
stu (§ 3.), vodi nadzor nastavnik ispitnog predmeta,
a prema potrebi pomaže ga u tome tajnik stručnog
tečaja za perovodne financijalne vježbenike. Ako je
nastavnik spriječen, određuje predsjednik ispitnog po
vjerenstva (§ 8.) njegovog zamjenika iz kruga nastav
ničkog zbora.
Kod klauzurnih radnja smiju se kandidati služiti
samo onim pomoćnim sredstvima, koje izričito dopuste
ispitivači (§ 14.). O tome odlučuje konkretno nastavnik
ispitnog predmeta, koji vrši nadzor.
Kandidatima može se samo izuzetno dozvoliti, da za
vrijeme trajanja pismenog dijela ispita izađu iz ispitne
— 30 —
dvorane prije nego dovrše i predaju klauzurnu radnju.

O tome vodi se za vrijeme trajanja ispita posebna evi
dencija i upisuje u poseban zapisnik (8 10.).
§ 10.
O tečaju pismenog ispita vodi se zapisnik u koji se
upisuje vrijeme, u koje su pojedini kandidati predali
dovršene klauzurne radnje.
Uspjeh klauzurnih radnja ocjenjuju nastavnici, koji
su ih zadali.
Ispravljene i ocijenjene klauzurne radnje predlažu
nastavnici prije usmenog dijela ispita ispitnom povje
renstvu (§ 5.), na uvid.
Nedovoljan uspjeh pismenog ispita ne spriječava da
se polaznik pripusti polaganju usmenog dijela ispita.
§ U-
Usmeni dio ispita polažu polaznici pred ispitnim
povjerenstvom ispitnih skupina (§§ 5. i 12.).
§ 12.
Polaznici stručnog tečaja polažu usmeni ispit iz ispit
nih predmeta u tri ispitne skupine. Ispitne skupine
obuhvaćaju ove ispitne predmete i to:
1. prva ispitna skupina:
a) nauka o financijama;
b) ekonomsku politiku i
c) komunalne financije;
2. druga ispitna skupina:
a) financijalno pravo;
b) porezno pravo i porezni postupak i
c) poreznu reviziju i
— 31 —
d) pozitivni propisi o taksama;

3. treća ispitna skupina:
a) trgovačko knjigovodstvo i nauka o privredi po
duzeća;
b) kameralno knjigovodstvo i
c) stečajni i izvršni (ovršni) postupak.
Prema mogućnosti vrši se raspored ispita tako, da se
između ispitnog roka za pojedine ispitne skupine ostavi
kandidatima najmanje 24 sata odmora.
13.
Ispitima moraju pristupiti svi polaznici stručnog te
čaja za financijalne vježbenike.
Ako kandidat neopravdano ne pristupi ispitu u odre
đeno vrijeme prema rasporedu (§ 4.) ili ako prekine
polaganje pismenog ili usmenog ispita odlučuje skupno
ispitno povjerenstvo o polaganju, odnosno nastavku
ispita takovog kandidata. Skupno ispitno povjerenstvo
odlučuje i o opravdanosti nepristupa ispitu.
§ 14.
Kandidat, koji se na ispitu bez dopuštenja (§ 9.) služi
bilješkama, djelima, konceptima ili tuđom pomoći,
mora se za prvi put opomenuti uz podjedno oduzeće
zatečenih nedozvoljenih pomagala. Ako se nakon opo
mene ponovno zateče pri tome, mora se odmah udaljiti
s ispita, a ako se tome protivi, potpada pod disciplinarne
propise. U takvom slučaju gube važnost sve ocjene, koje
je kandidat međutim dobio na ispitu, a ispit ne može
više ponoviti.
— 32 —
Ispiti perovođnih financijalnih vježbenika
§ 15.
Nastavnik, koji vrši nadzor kod pismenog ispita i
predsjednik (zamjenik) ispitnog povjerenstva kod usme
nog ispitai mora nastojati, da se u ispitnoj dvorani
održi i sačuva mir i red kako to odgovara dostojanstvu
ispitnog čina.
Nastavnik, koji vrši nadzor kod pismenih ispita, i
predsjednik (zamjenik) ispitnog povjerenstva ovlašteni
su da opomenu kandidate, koji smetaju ispit, a prema
potrebi mogu odrediti, da se takvi odstrane iz ispitne
dvorane. O nastavku ispita takvih kandidata odlučuje
skupno ispitno povjerenstvo koje prema prilikama sa
stavlja i prijedlog za disciplinarni postupak.
§ 16.
Nakon svršetka sviju usmenih i pismenih ispita sa
staju se sva posebna ispitna povjerenstva triju ispitnih
skupina (§ 5.) na zajedničku sjednicu pod predsjeda
njem predsjednika (njegovog zamjenika) radi vijećanja
i ustanovljenja konačnih ocjena. Zaključci stvaraju se
većinom glasova, a ako su glasovi prepolovljeni, od
lučuje predsjednik (njegov zamjenik).
§ 17.
Ocjene ispita jesu: 1. položio s
a) odličnim uspjehom,
b) veoma dobrim uspjehom,
c) s dobrim uspjehom i
2. nije položio.
— 33 —
§ 18.
Polaznicima stručnog tečaja, koji su zadovoljili na
ispitu izdaju se propisane svjedodžbe.
19.
Polaznici stručnog tečaja, koji ne pokažu uspjeh na
ispitu, mogu ga ponoviti još dvaput. Razmak između
prvoga i drugoga ponavljanja mora iznositi najmanje
tri, a između drugoga i trećeg ponavljanja najmanje
šest mjeseci.
20.
Perovodni financijalni vježbenici, koji polože ispit
opraštaju se od polaganja stručnog ispita za perovodne
vježbenike financijalne struke. Takvi financijalni vjež
benici mogu se imenovati činovnicima u VII. položajnoj
skupini izuzetno od propisa zakona o činovnicima, ali
najranije nakon jedne godine provedene u perovodnoj
financijalnoj vježbeničkoj službi.
5. Prelazne odredbe
§21.
Stručni tečaj za perovodne financijalne vježbenike u
godini 1940.-41. svršava s danom 31. svibnja 1941. Od
mor polaznika toga stručnog tečaja traje od 1. do 15.
lipnja 1941. Ispiti počinju dne 20. lipnja 1941. Polaznici
toga stručnog tečaja ne polažu ove godine pismeni dio
stručnog ispita.
— 34 —
6. Zaključne odredbe
§ 22.
Provedba ove naredbe povjerava se Predstojniku
odjela za državne financije ministarstva narodnog go
spodarstva, koji se podjedno ovlašćuje da izda sve
odredbe, koje su potrebne za njezinu provedbu.
§ 23.
Ova naredba stupa na snagu s danom njezinog pro
glašenja u »Narodnim novinama*.
U Zagrebu, dne 24. svibnja 1941.
Ministar
— 35 —
Ulaganje poslovne gotovine privrednih poduzeća
Ministarstvo narodnog gospodarstva odjel za obrt,

industriju i trgovinu
Broj: 16.076-1941.
Na temelju § 4. zakonske odredbe o redovitom po
slovanju i sprečavanju sabotaže u privrednim poduze
ćima izdajem
OBJAVU
kojom određujem, da privredna poduzeća imadu ula
gati svu poslovnu gotovinu izim kod novčanih zavoda
koji su navedeni u objavama broj 4457 od 3. svibnja
1941. i objavi broj 9466 od 10. svibnja 1941. godine, još
kod slijedećih novčanih zavoda i ustanova: Glavni savez
hrvatskih privrednih zadruga u Zagrebu, Savez zadruga
Gospodarske sloge z. s o. j. u Zagrebu, Središnji savez
hrvatskih seljačkih zadruga z. s o. j. u Zagrebu, »Mer
kur« zadruga za štednju i zajmove s o. j. u Zagrebu,
Zadružna štediona kućevlasnika i zemljoposjednika u
Zagrebu, Zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u
Sarajevu, Gospodarska štedionica d. d. Split, Prva vin-
kovačka vjeresijska banka u Vinkovcima i Hrvatska
zadruga za štednju i predujmove u Mitroviči.
Ovo pravo pripada kako podružnici tako i podružni
cama gore spomenutih zavoda.
Za novčane zavode u drugim područjima Nezavisne
Države Hrvatske donijet će se naknadna objava*.
Zagreb, 30. svibnja 1941.
Ministar
36 —
šumska manipulacija u Spačvi i Okučanima
Ministar šuma i rada:

Odjel za šumarstvo
Broj: 4.001-M. Š.-1941.
ODREDBA
Određujem:
1. da se u Spačvi osnuje državna šumska manipu
lacija.
Naziv za tu državnu šumsku manipulaciju glasit će:
»Državna šumska manipulacija u Spačvi«.
2. Da se u Okučanima osnuje državna šumska mani
pulacija.
Naziv za tu državnu šumsku manipulaciju glasit će:
»Državna šumska manipulacija u Okučanima«.
Ravnateljstvo državnih šuma u Vinkovcima odredit će
djelokrug rada tima manipulacijama i učinit će sve po
trebno, da se ova odredba odmah izvrši*.
Dr. Frković, v. r.
* Narodne novine od 3. lip n ja 1941. br. 42.
Dfž. Hrv. -Zakoni sv. 12 _ 37 — 1

Pripajanje kot. suda u Dvoru i sudb. stola u Sr. Mitroviči
Na prijedlog ministra pravosuđa propisujem i pro

glasuj em
ZAKONSKU ODREDBU
o pripajanju kotarskog suda u Dvoru području
sudbenoga stola u Petrinji i o pripajanju sudbenoga
stola u Srijemskoj Mitroviči području banskog stola
u Zagrebu
§ 1-
Kotarski sud u Dvoru izdvaja se iz mjesne nadle
žnosti sudbenog stola u Bihaću i pripaja sudbenom
stolu u Petrinji.
§ 2.
Sudbeni stol u Srijemskoj Mitroviči pripaja se po

dručju banskog stola u Zagrebu.
§ 3.
Sudbeni stol u Bihaću ima ustupiti sudbenom stolu
u Petrinji sve građansko-pravne i kazneno-pravne
stvari s područja kotarskog suda u Dvoru, koje se na
dan 1. lipnja 1941. zateku kod njega kao neriješene.
§ 4.
stru pravosuđa.
— 38 —
Pripajanje kot. suda u Dvoru i sudb. stola u Sr. Mitroviči
§ 5.
glašenja u »Narodnim novinama«*.

Poglavnik:
Broj CXLVI-328-Z. p.-1941.
— 39 —
Zaštita narodne i arijske kulture
ZAKONSKA ODREDBA
0 zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda
§ 1.
Židovi po rasi ne smiju nikakvom suradnjom utje
cati na izgradnji narodne i arijske kulture, pa im se
zabranjuje svako sudjelovanje u radu, organizacijama
1 ustanovama društvenog, omladinskog, športskog i
kulturnog života hrvatskog naroda uopće, a napose u
književnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj umjet
nosti, urbanizmu, kazalištu i filmu.
§ 2.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se nad
ležnim ministarstvima bogoštovlja i nastave, udružbe
i unutarnjih poslova.
§ 3.
U Zagrebu dne 4. lipnja 1941.
Broj CXLVÏI-333-Z. p. 1941. Poglavnik:
Ministar za bogoštovlje i nastavu:
Ministar za udružbe:
Dr. Jozo Dumandžić, v. r.
— 40 —
Zakonska odredba o prometu stokom
Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva pro

ZAKONSKU ODREDBU
o prometu stokom aa sajmovima
Kupnja i prodaja stoke potrebne za prehranu pu

čanstva i za izvoz može se obavljati jedino na sajamske
dane i unutar sajamskog prostora.
§2.
Kupnja i prodaja stoke za mesarske svrhe može se
obavljati jedino po kilogramu žive vage, a ne na po
prijeko.
§ 3.
Izuzetno od odredaba § 1. može se kupnja i prodaja
oborske stoke vršiti i izvan sajmišnih dana i sajam
skih prostora.
Kupnjom i prodajom oborske stoke mogu se baviti
samo one osobe, koje imaju za to posebnu iskaznicu
ministarstva narodnog gospodarstva, odjela za obrt,
industriju i trgovinu.
§ 4.
Kupnja i prodaja stoke u smislu ove zakonske odredbe
vršit će se po cijenama, koje propiše ministarstvo na
rodnog gospodarstva.
§ 5.
Nadzor nad izvršenjem ove zakonske odredbe vršit
će organi prvomolbenih upravnih vlasti.
Zakonska odredba o prom eta stokom
§ 6.
Prekršitelji ove zakonske odredbe, kako kupac tako
i prodavalac, kaznit će se kaznom zatvora do pet godinai,
novčanom kaznom od 10.000.— do 100.000.— dinara i
zapljenom robe.
Kazne izriču prvomolbene upravne vlasti bez odgod-
ne moći.
I 7-
Novčane kazne kao i utržak od zapljenjene robe,
koja će se odmah prodati na javnoj dražbi, teku u korist
fonda za unapređenje stočarstva.
§ 8.
Zagreb, 4. lipnja 1941.
Poglavnik:
Broj CXLIX-339-Z. p.-1941.
Ministar narodnog gospodarstva:
— 42 —
Zajednica za promet stokom

ZAKON SKU ODREDBU

0 osnivanju zajednice za promet stokom i stočnim
proizvodima
§ 1.
Sav promet stokom i stočnim proizvodima stavlja se
pod nadzor države prema propisima ove zakonske od
redbe. Ova zakonska odredba obuhvaća promet goveda,
teladi, svinja, ovaca, koza i konja u živom, zaklanom
1 prerađenom stanju.
§ 2.
Nadzor nad kupovanjem, prodajom i raspodjelom
stoke i stočnih proizvoda vršit će zajednica za promet
stokom i stočnim proizvodima, koja će se osnovati po
propisima ove zakonske odredbe.
§ 3.
Zadruge proizvođača stoke, industrije mesnih proiz
voda, trgovci stokom i mesarsko-kobasičarski obrtnici
ulaze obvezatno i prinudno u članstvo zajednice.
§ 4.
Zadatak te zajednice:
1. da regulira promet stokom i stočnim proizvodima
unutar zemlje i s inozemstvom;
2. da po potrebi vrši centralno kupovanje odnosno
prodaju stoke na domaćem ili stranom tržištu;
43 —
3. da s nadležnim vlastima surađuje kod organiza

cije očuvanja i podizanja stočarstva oplemenjivanjem,
uzgajanjem i hranjenjem;
4. da sklapa kolektivne ugovore za pojedine svoje
članove ili cjelokupno članstvo s radnicima i namje
štenicima dotične struke.
§ 5-
Ovaj svoj zadatak vršit će zajednica tako, da:
1. Određuje područja unutar kojih će se naba,vljati
stoka;
2. registrira osobe, koje će jedino imati pravo kupo
vanja stoke unutar pojedinih područja;
3. izrađuje plan raspodjele za unutrašnje tržište;
4. vodi statistike i evidenciju stoke na području
države;
5. utvrđuje i nadležnim vlastima predlaže izvozne
viškove stoke i stočnih proizvoda;
6. isključuje verižnu trgovinu stokom i kućarenje
stokom na tržištu;
7. predlaže ravnateljstvu za vanjsku trgovinu raspo
djelu izvoznih kontigenata na pojedine izvoznike;
S. nadzire po svojim organima poslovanje na sajmo
vima i sve opažene nedostatke prijavljuje nadležnim
vlastima radi daljeg postupka;
9. predlaže nadležnim vlastima visinu maksimalnih
cijena za stoku i stočne proizvode kao i normativne
šeme za kalkulaciju;
10. predlaže nadležnim vlastima dozvoljene zarade
pojedinih privrednih struka iz § 3. ove zakonske od
redbe;
__ 44 —
11. predlaže nadležnim vlastima mjere za očuvanje

i podizanje stočarstva i savjetodavni je organ ministar
stva narodnog gospodarstva u svim pitanjima prometa
stokom i stočnim proizvodima;
12. u svrhu centralnog kupovanja ili prodaje stoke
i stočnih proizvoda na domaćem ili inozemnom tržištu
osnovat će poslovnu središnjicu, kao trgovačku tvrtku,
koju će ubilježiti u trgovački registar i koja će poslo
vati po odredbama trgovačkog zakona;
13. unovčuje putem svoje poslovne središnjice, a u
suradnji sa središnjicom za žestu stoku, koju su dužne
toviti poljoprivredne pecare žeste u smislu postojećih
propisa;
14. nabavlja središnjici za žestu odnosno članovima
potrebnu stoku za tovljenje.
§ 6-
Organi zajednice su:
1. upravni odbor;
2. nadzorni odbor;
3. ured zajednice i poslovna središnjica za promet
stokom i stočnim proizvodima.
§ 7.
Upravni odbor zajednice sačinjava 12 članova, od
kojih osmoricu imenuje ministarstvo narodnog gospo
darstva iz redova gospodarskih stručnjaka, a ostale
imenuje kao predstavnike odjela za veterinarstvo, rav
nateljstva za vanjsku trgovinu, odjela za obrt, industri
ju i trgovinu, odjela za seljačko gospodarstvo. Pred
sjednika i podpredsjednika zajednice postavlja mini
starstvo narodnog gospodarstva iz redova članova
upravnog odbora.
— 45 -
Nadzorni odbor sastoji se od pet članova, koje po

stavlja ministarstvo narodnog gospodarstva.
Mandat članova upravnog i nadzornog odbora traje
tri godine.
§ 8.
Sve administrativne poslove predviđene u toč. 1. do
14. §-a 5. ove zakonske odredbe obavlja ured zajednice
po nalozima i zaključcima upravnog odbora zajednice.
§ 9.
Za zadatke predviđene u toč. 14. do 16. §-a 5. ove
zakonske odredbe osnovat će se u roku od osam dana
nakon konstituiranja zajednice poslovna središnjice za
promet stoke i stočnih proizvoda.
Poslovnom središnjicom upravlja ravnateljstvo, koje
se sastoji od osam članova. Ono odlučuje o svim poslo
vima, koji su povjereni poslovnoj središnjici ovom za
konskom odredbom, poslovnikom ili zaključkom uprav
nog odbora zajednice.
Nadzor nad poslovanjem i radom poslovne središnjice
vrši nadzorni odbor, koji se sastoji od tri člana.
Predsjednika!, podpredsjednika i članove ravnatelj
stva i nadzornog odbora imenuje ministarstvo nadzor
nog gospodarstva iz redova upravnog odbora zajednice.
Mandat članova ravnateljstva i nadzornog odbora pre
staje istekom mandata članova upravnog odbora.
Ravnatelja i pomoćno osoblje poslovne središnjice
postavlja ravnateljstvo.
— 46 —
§ 10.
Ministarstvo narodnog gospodarstva može pojedine
članove upravnog i nadzornog odbora zajednice kao i
članove ravnateljstva i nadzornog odbora poslovne sredi
šnjice razriješiti dužnosti i popuniti drugim osobama
u smislu §-a 7. ove zakonske odredbe.
§ 11.
U svrhu zajedničke nabave stoke po poslovnoj sre
dišnjice u svrhu izvozai u inozemstvo, koji poslovna
središnjice obavlja u vlastito ime, a na račun svojih
članova, dužni su izvoznici, na račun kojih se izvoz
obavlja, poslovnoj središnjici predujmiti novčana sred
stva u razmjeru prema svom udjelu u izvozu.
Zajedničku nabavu stoke za potrebe preradbe, koju
poslovna središnjica vrši u vlastito ime, a na račun
prerađivača, financirat će zainteresirani prerađivači u
razmjeru prema njihovom udjelu u dobavi.
Osim toga može, po odobrenju ministarstva narod
nog gospodarstva, poslovna središnjica za pojedine do
ba,ve iz st. 1. i 2. ovog paragrafa sklapati prema po
trebi i kreditne poslove.
§ 12.
Upravni odbor zajednice dužan je u roku od osam
dana od konstituiranja i proglašenja provedbene na
redbe predložiti na odobrenje ministarstvu narodnog
gospodarstva poslovnik o organizaciji i poslovanju po
slovne središnjice. Poslovnik stupa na snagu na dan
proglašenja u Narodnim novinama.
— 47 —
§ 13.
Nadzor nad poslovanjem zajednice i poslovne sredi
šnjice vrši ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel
za obrt, industriju i trgovinu.
§ 14.
Godišnje račune poslovne središnjice dužno je ravna
teljstvo preispitane po nadzornom odboru, i odobrene
po upravnom odboru zajednice predložiti ministarstvu
narodnog gospodarstva na odobrenje.
Iskazana čista dobit utrošit će se u svrhe predviđene
u §-u 4. ove zakonske odredbe, a po planu, koji na pri
jedlog zajednice odredi ministarstvo narodnog gospo
darstva.
§ 15.
U svrhu pokrića troškova ureda zajednice može
upravni odbor zajednice članovima propisivati pristoj
be za obavljanje pojedinih poslova predviđenih u §-u
5. ove zakonske odredbe. Opravdanost i visinu pri
stojba odobrava ministarstvo narodnog gospodarstva,
odjel za obrt, industriju i trgovinu.
§ 16.
Ministarstvo narodnog gospodarstva ovlašćeno je od
lukom odrediti prestanak zajednice odnosno poslovne
središnjice i imenovati ovoj likvidatore.
§ 17.
O namjeni imovine, nakon provedene likvidacije, od
ređuje ministarstvo narodnog gospodarstva.
— 48 —
Zajednica 2a promet stokom
§ 18.
Upravne vlasti dužne su zajednici za promet stokom
i stočnim proizvodima u provođenju njenog zadatka
pružiti svoju pomoć.
§ 19.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se mi
nistarstvu narodnog gospodarstva, koje će izdati pro
vedbenu naredbu ovoj zakonskoj odredbi i u njoj od
rediti kazne i ostale sankcije za prekršitelje ove za
konske odredbe.
§ 20.
šenja u Narodnim novinama*.
Zagreb 4. lipnja 1941.
Poglavnik:
Broj CXLVIII.-337-Z. p. 1941.
Ministar
— 49 —
Naredba o cijenama stoke na sajmovima
NAREDBA
o cijenama stoke na sajmovima
§ 1.
Na temelju § 4. zakonske odredbe o prometu stokom
na sajmovima određuju se slijedeće cijene za prodaju
stoke na sajmovima:
1. svinje debele kg. Din. 20. —
2. svinje mesnate 18.—
3. volovi I-a 14.—
4. volovi II-a 12.—
5. junice 13.—
6. krave 10.—
7. krave kobasičarke 9.—
8. bikovi 12.—
9. telad 14.—
2.
Tko prodaje ili kupuje stoku uz više cijene od onih,
koje su utvrđene ovom naredbom, kaznit će se po pro
pisima § 6. zakonske odredbe o prometu stokom na
sajmovima.
§ 3-
Narodnim novinama*.
Broj: 338.-Z. p.-1941.
Ministar
Narodne novine od 4. lipnja 1941. br. 43.
— 50 —
Ustrojstvo i djelokrug rasno-političkog povjerenstva
Na temelju toč. 5. zakonkse odredbe o rasnoj pripad

nosti propisujem ovu
NAREDBU
o ustrojstvu i djelokrugu rada rasnopolitičkog
povjerenstva
§ 1.
Rasno-političko povjerenstvo Nezavisne Države Hr
vatske ima slijedeće zadatke:
a) izrađivati prijedloge i nacrte zakona, zakonskih
odredaba i naredaba, koje zasijecaju u područje rasne
biologije, rasne politike i rasne higijene ili eugenike;
b) davati mnijenja o svim prijedlozima zakona, za
konskih odredaba i naredaba Nezavisne Države Hrvat
ske, koji su takve naravi, da ih treba uskladiti s načeli
ma i ciljevima rasne politike i eugenike;
c) davati mnijenje o svim predmetima iz djelokruga
navedenog u točki a), koje mu upućuju vlasti;
d) davati mnijenja i stavljati prijedloge u svim
dvojbenim slučajevima rasne pripadnosti;
e) prikupljati materijal za rasnu i srođstvenu stati
stiku Nezavisne Države Hrvatske;
f) davati poticaja za znanstveno proučavanje svih
pitanja iz djelokruga povjerenstva;
g) nastojati oko prosvjećivanja naroda u pogledu
rasne biologije, rasne politike i eugenike;
h) podržavati veze sa sličnim ustanovama u drugim
državama.
— 51 —
Ustrojstvo I djelokrug rasno-političkog povjerenstva
§ 2.
Rasno-političko povjerenstvo se sastoji iz rasno-poli-
tičkog vijeća, rasno-političkog ureda i drugih pomoćnih
ustanova.
3.
Vijeće rasno-političkog povjerenstva sastoji se od
najmanje devet vijećnika, koje imenuje ministar unu
tarnjih poslova iz redova stručnjaka i to: biologa, li
ječnika, pravnikai, pedagoga i stručnjaka Iz narodnog
gospodarstva. Vijećnici kao i njihovi bračni drugovi
moraju biti čistog arijskog porijetla. Kao član vijeća
sudjeluje u radu i izaslanik ministra unutarnjih poslova.
Vijeću predsjeda predsjednik, kojega, kao i njegovog
zamjenika, imenuje ministar unutarnjih poslova izme
đu članova vijeća.
Vijeće vrši svoj rad u sjednicama, koje saziva pred
sjednik prema potrebi. U svrhu rasprave predmeta iz
specijalnih područja predsjednik prema potrebi osniva
odbore s pročelnicima. Vijeće zaključuje većinom gla
sova, a u slučaju podijeljenih glasova, odlučuje pred
sjedatelj.
Predsjednik može u vijeće pozvati i osobe izvan vi
jeća, stručnjake za pitanja, o kojima se vijeća. Oni
sudjeluju u raspravama, ali ne u donašanju odluka i
dužni su o svemu čuvati najveću tajnu.
Pobliže o radu vijeća propisat će se poslovnikom,
koje izdaje vijeće s odobrenjem ministra unutarnjih
poslova.
§ 4.
Vijećnici su dužni prisustvovati sjednicama i do
određenog vremena izraditi povjerene im referate. O
radu vijeća ima se čuvati najstroža tajna. Dok vijećnici
— 52 —
Ustrojstvo i djelokrug rasno-političkog povjrenstva
sudjeluju u sjednicama vijeća, oslobađaju se drugih

službenih dužnosti. Ustanove, kojima pripadaju, imaju
im pružiti sva raspoloživa pomagala za njihov rad u
povjerenstvu.
Članovi rasno-političkog vijeća primaju za svoj rad
u vijeću nagradu, koju određuje ministar unutarnjih
poslova.
§ 5.
Rasno-politički ured organizira se u sastavu mini
starstvu unutarnjih poslova. Svi službenici, koji rade
u rasno-političkom uredu, kao i .njihovi bračni drugovi,
moraju biti čistog arijskog porijetla.
§ 6.
Rasno-politički ured prima sve predmete upućene
rasno-političkom povjerenstvu, dostavlja ih predsjedni
ku vijeća, izvršuje sve odluke vijeća i obavlja sve
ostale pisarničke, arhivske i statističke poslove.
§ 7.
U svakogodišnjem proračunu ministarstva unutarnjih
poslova osiguravaju se sredstva za potrebe rasno-poli
tičkog povjerenstva.
§ 8.
Narodnim novinama*.
Broj: 340.Z. p.-1941,
Ministar un utarnjih poslova:

® Narodne novine od 4. lipn ja 1941. br. 43.
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 12 -,— 5 3 _____ 1 A

Promjena židovskih prezimena i označivanje Židova
Na temelju točke 5. zakonske odredbe o zaštiti arijske

krvi i časti hrvatskog naroda propisujem ovu
NAREDBU
o promjeni židovskih prezimena i označivanju
Židova i židovskih tvrtka
§ I-
Sve dozvole za promjenu prezimena, koje su bile po
slije 1. prosinca 1918: podijeljene osobama, koje su
Židovi po rasi u smislu t. 3. zakonske odredbe o rasnoj
pripadnosti, stavljaju se izvan krijeposti. Te osobe
imadu prezimena zamijeniti s prijašnjim prezimenima,
koja se imadu pisati s istim pravopisom, kako su se
tada pisala. To vraćanje na prijašnje prezime vrijedi
i za supruge i za potomke, ako nose prezime, koje se
ima zamijeniti.
Izuzeti su slijedeći slučajevi:
a) ako je osoba, koja je Židov po rasi nezakonito
dijete oca, Židova po rasi, pa je dobila dozvolu da nosi
ime svoga naravnog oca. Međutim, ako taj naravni otac
ima zamijeniti u smislu ove naredbe svoje prezime,
tada i njegovo nezakonito dijete dobiva očevo pro
mijenjeno prezime.
b) ako je osoba, koja je Židov po rasi, bila adoptirana
od osobe, koja je Židov po rasi, te je primila ime svog
adoptivnog oca. Međutim, ako adoptivni otac mora u
smislu ove naredbe promijeniti svoje prezime prima
i adoptivno dijete očevo promijenjeno prezime.
c) ako je osoba, koja je Židov po rasi, promijenila
svoje prezime u prezime, koje je uzeto iz hebrejskog
jezika.
— 54 —
d) ako je osoba koja je Židov po rasi, promijenila

svoje prezime u prezime, koje su prije imali muški
predci muške loze.
§ 2.
Osobe, koje po § 1. mijenjaju prezime, imadu u roku
od 8 (osam) dana:
a) prijaviti promjenu prezimena kod redarstvene
vlasti, općinskog (gradskog) poglavarstva i kod ma
tičnog ureda bogoštovne općine, a ako su kršćani ili
pripadnici islamske vjerske zajednice, kod dotičnog
župnog odnosno muftijskog ureda.
b) ako vrše kakav obrt, ili se bave trgovinom ili in
dustrijom imadu prijaviti promjenu prezimena kod
nadležne obrtne vlasti, a ako je tvrtka upisana u trgo
vačkim registrima, prijaviti nadležnom trgovačkom
nadležnom sudu. Ako tvrtka nosi prezime vlasnika,
koji mijenja prezime u smislu ove naredbe, ima se
istodobno promijeniti i naziv tvrtke prema promjeni
prezimena, što se ima u naprijed navedenoj prijavi
istaknuti.
c) ako su vršitelji slobodnih zvanja, imadu promjenu
prezimena prijaviti nadležnoj komori.
d) ako su državni, samoupravni ili privatni službe
nici, imadu promjenu prezimena javiti poglavaru svog
ureda.
§ 3.
Sve osobe, koje po § 1. mijenjaju prezime, ne smiju
se više ni u javnom ni u privatnom životu služiti
drugim nego tim prezimenom.
Javne isprave, koje glase na napušteno prezime, ima
du u roku od 8 (osam) dana predložiti vlastima, koje
su ih izdale, radi ispravka prezimena.
— 55 —
Napisne ploče osoba, koje mijenjaju prezime u smi

slu ove naredbe imadu se u roku od 8 (osam) dana
izmijeniti s pločama, koje nose izmijenjeno prezime.
§ 4.
Osobama, koje su Židovi po rasi, ne će se više izda
vati dozvole za promjenu prezimena izuzev slučajeve
iz § 1. točke a) do d) ove naredbe.
§ 5.
Židovima po rasi zabranjena je uporaba svakog pseu
donima.
§ 6-
Tvrtke, kojih su vlasnici Židovi po rasi, kao i tvrtke
kod kojih je i samo jedan suvlasnik Židov po rasi,
smatraju se židovskim tvrtkama. Ako je tvrtka ili po
duzeće juridička osoba, takva tvrtka i takvo podu
zeće je židovska, ako je na vodećem mjestu (upravni
odbor, nadzorni odbor, ravnateljstvo), ma i jedan Židov
po rasi, ili ako pripada više od jedne četvrtine glavnice
Židovima po rasi ili ako imadu učesnici, Židovi po
rasi, 50% ili više glasova.
Takve tvrtke ne smije imati nazive, po kojima bi se
moglo zaključiti, da se radi o narodnoj odnosno arijskoj
tvrtci, pa imadu u roku od 8 (osam) dana promijeniti
svoj naziv i promjenu naziva prijaviti radi upisa u
obrtne i sudske registre.
§ 7-
Na napisnim pločama židovskih tvrtka (§ 6.) imade
se u roku od 8 (osam) dana kraj imena tvrtke jednako*
velikim slovima označiti ime i prezime Židova vlasnika
odnosno suvlasnika.
— 56 —
§ 8.
Osobe, koje su Židovi po rasi, ne smiju na sebi
nositi hrvatske narodne boje i arijske embleme. Isto tako
zabranjeno je takve boje i embleme, kao i hrvatske
narodne i državne zastave, isticati na židovskim stano
vima:, ustanovama i poslovnicama.
Židovi po rasi stariji od 14 godina imadu nositi, kada
su izvan vlastitog stana, židovsku oznaku u obliku
okrugle limene pločice, promjera 5 cm. Ploča mora biti
žuto obojena i na njoj u sredini crnom bojom označeno
veliko slovo Ž dužine 3, a širine 2 cm. Ovaj se znak
ima nositi vidljivo na lijevoj strani prsiju.
Danom stupanja na snagu ove naredbe prestaju vri
jediti sve dosadašnje odredbe u pogledu vanjskog
označivanja Židova.
§ 9.
Od dužnosti nošenja židovskog znaka izuzimaju se
Židovi po rasi, koji su državni i samoupravni službe
nici, dok su u aktivnoj službi, te katolički svećenici,
redovnici i redovnice, ako nose duhovničko odijelo.
Ministarstvo unutarnjih poslova može osloboditi od
dužnosti nošenja židovskog znaka osobe, Židove po rasi,
ako je njihov bračni drug, s kojim žive u bračnoj za
jednici, hrvatske narodnosti i arijskog porijetla, pa su
obadvoje, a i djeca njihova bili 10. travnja 1941. kato
ličke, islamske ili evangeličke vjere, a u slučaju, da
je bračni drug prije umro, uzima se dan 10. travnja
1941. kao dan smrti pod uvjetom da je bračna zajednica
trajala bez prekida do dana smrti.
Molbe za oslobođenje nošenja znaka, imadu se opre
miti s vlastitim krsnim (rodnim) listom, krsnim (rod
nim) listom djece i bračnog druga i dokazalima o
— 57 —
arijskom podrijetlu i hrvatskoj narodnosti bračnog

druga. Molba nema odgodne moći. Oslobođenje od du
žnosti nošenja znaka ne povlači nikakovo pravo izuzi-
manja od drugih odredaba, koje se odnose na rasnu
pripadnost.
§ 10.
U roku od 48 sati poslije stupanja na snagu ove
naredbe imadu se svi poslovni nastani židovskih tvrtka,
trgovina i inih poduzeća (§ 6.), kao i napisne ploče
vršitelja slobodnih zvanja, Židova po rasi, označiti po
sebnim oznakama.
Oznake za trgovine sastoje se iz lista žutog papira
u veličini 16X25 cm. s jasno istaknutim crnim napisom
Židovska tvrdka po dužini lista. Ove oznake imadu se
prilijepiti u sredini svih izloga i vratiju u visini od 150
cm, iznad zemlje odnosno poda, vidljivo s ulične do
tično ulazne strane.
Napisne ploče poslovnica, poduzeća i vršitelja slo
bodnih zvanja označuju se tako, da se na njima ili
pored njih pričvrsti limena ploča u veličini 8X8 cm.
žute boje s jasno istaknutim crnim slovom Ž u sredini.
§ 11.
Prekršitelji odredbe iz §§-a 2., 3., 5., 6., 7. i 10. kažnja
vaju se globom od 5.000 do 100.000 dinara ili zatvorom
od jednog do šest mjeseci, a osobito u izazovnim sluča
jevima i prisilnim radom u trajanju do godine dana.
Prekršitelji odredaba iz § & kažnjavaju se globom
od 100 do lOiOOO dinara ili zatvorom od deset dana do
— 58 —
tri mjeseca ili u slučaju ponovljenja jednom i drugom

kaznom.
Kazne izriču upravno-redarstvene vlasti I. molbe.
Novčana globa teče u korist državne blagajne.
§ 12.
Naredba stupa na snagu danom proglašenja u »Na
rodnim novinama«*.
Broj 336-Z. p.-1941.

Ministar u n utarnjih poslova:
— 59 —
Proglašenje prijekog suda za sudb. stol u Petrinji
MI NISTARSKA O D R E D B A
o proglašenju prijekog suda za područje sudbenog
stola u Petrinji.
Na temelju točke I. zakonske odredbe o prijekim

sudovima od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine
od 20. svibnja 1941. broj 32.) proglašujem prijeki sud
za područje sudbenog stola u Petrinji.
Ovaj će prijeki sud poslovati kod sudbenog stola u
Petrinji.
Predsjednikom prijekog suda postavljam vijećnika
sudbenog stola u Petrinji Bratolić Zvonimira, a za suce
prijekoga suda suca kotarskog suda u Glini Galinovića
Veljka i ustašu Turki Ivana iz Petrinje.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Petrinji nadležan je
da sudi sva kažnjiva djela navedene u toč. II. u vezi
s toč. X. zakonske vdredbe o prijekim sudovima, a koja
su učinjena u vremenu od 10. travnja 1941. pa do dana,
dok ovaj prijeki sud ne bude ukinut.
dručju sudbenog stola u Petrinji gradska i općinska
poglavarstva*.
Broj 335-Z. p.-1941.

— 60 —
Naredba o nabavi živežnih namirnica
Na temelju ovlaštenja zakonske odredbe o osnutku

Povjereništva za prehranu od 30. svibnja 1941. broj
CXXXV-298-Z. p. 1941. (»Narodne novine« od 31. svib
nja 1941. broj 41.) Povjereništvo za prehranu
N A R E Đ U J E SE:
svim kotarskim predstojnicima slijedeće:
1. U svim kotarima imade kotarski predstojnik sa
staviti povjereništvo u koje ulaze: kotarski agronom,
zapovjednik mjesne vojne jedinice, kotarski i ustaški
povjerenik, svi općinski načelnici, svi ustaški i općinski
povjerenici, svi glavari sela, sve starješine odjeljaka
financijske kontrole, zapovjednici redarstva te zapo
vjednici oružništva.
Ovom povjereništvu stoji na čelu kotarski predstoj
nik sa ustaškim kotarskim povjerenikom, a ta povje
reništva moraju postupati kako slijedi:
a) U pasivnim krajevima treba sačiniti popis potreba
najnužnijih živežnih namirnica. Treba dalje odmah
urediti potrebno za primanje i razdiobu robe t. j. pri
premiti skladišta za cijeli kotar. Treba javiti u kotaru
da ni jedna narudžba hrane ne će biti izvršena osim
one učinjene preko kotara. Sve općine, sva industri-
jalna poduzeća, sve zadruge željezničara i privatnih
namještenika te državnih službenika neka svoje potre
be prijave kotarskom povjereništvu.
b) U aktivnim krajevima imade se odmah — u koli
ko to već nije učinjeno — sačinit popis cjelokupne
zalihe važnih namirnica koje potpadaju pod gornju
zakonsku odredbu. Ovaj se popis imade učiniti u ne-
prekoračivom roku od 3 dana, te višak koji se nađe
— 61 —
Naredba o nabavi živežnih namirnica
kod pojedinca imade se kroz daljnja 2 dana dostaviti

na kotar gdje ga povjereništvo imade preuzeti i odmah
platiti po određenoj cijeni.
To preuzimanje robe i isplatu mora izvršiti nakupna
postaja POGODA pod kontrolom povjereništva, odno
sno osobe, koju za to povjereništvo odredi.
Popis zaliha viška imade se sastaviti u 3 primjerka
od kojih 1 treba smjesta dostavit ovom Povjereništvu.
Drugi nakupnoj postaji POGODA, dok treći ostaje u
arhivu povjereništva.
Ova se odredba imade odmah izvršiti.
Svaki propust odnosno odugovlačenje biti će naj
strože kažnjeno.
Cijelokupne i Nezavisne Države Hrvatske:

Povjerenik za prehranu
Marijan Šimić, v. r.
— 62 —
Ispražnjenje stambenih prostorija radi javne sigurnosti
Na temelju § 9. zakonske odredbe od 31. svibnja 1941.

0 ispražnjenju i naseljenju stambenih i poslovnih pro
storija iz razloga sigurnosti propisujemo
PROVEDBENU NAREDBU
zakonskoj odredbi o ispražnjenju i naseljenju
stambenih i poslovnih prostorija iz razloga
javne sigurnosti
§ i-
Prvomolbena redarstvena oblast dužna je pravodobno
1 hitno ispitati mjesne prilike i javne obzire u svrhu
izdanja naredbe o zabrani stanovanja i poslovanja
opasnim i nepoćudnim osobama u pojedinim predjeli
ma mjesta,, na pojedinim nekretninama, u zgradama
i prostorijama.
U naredbi imaju se što točnije (na pr. po mjesnim
opće poznatim oznakama predjela i ulica, odnosno
brojevima kuća) označiti granice zabranjenog područja.
Za iseljenje dat će se primjeren rok, koji će odgovarati
mjesnim prilikama i javnim obzirima.
r, 9.
Osobe, koje su se dužne iseliti, moraju obavijestiti
o iseljenju i ispražnjenju objekta vlasnika i predati mu
objekt najkasnije do podne slijedećeg dana iza roka
za iseljenje. Istodobno moraju o tom obavijestiti po
glavarstvo kome će predati i objekt, ako vlasnik ne bi
bio prisutan.
Ako iseljeni uporaboprimci ostavljaju u objektu svoje
pokretnine radi upotrebe novim uporaboprimcima,
imaju to istodobno izjaviti naznačivši potrebne poje
dinosti.
— 63 —
Osobe, koje su se dužne iseliti iz objekta, čiji vlasnici

ne potpadaju pod naredbu iz § 1. zakonske odredbe o
ispražnjenju i naseljenju stambenih i poslovnih pro
storija iz razloga javne sigurnosti, moraju to prijaviti
samo prvomolbenoj redarstvenoj oblasti.
.§ 3.
Poglavarstvo ima povjerenstveno pregledati objekt,
utvrditi stanje stvari, te sastaviti našastar pronađenih
pokretnina.
Posebno se imaju izlučiti i u nasasta.ru naznačiti:
a) novac, vrednote, vrijednosni papiri i dragocjeno
sti. Nađena gotovina ima se uložiti u novčani zavod
pomenut u §-u 9, a ostali predmeti imaju se prethodno
uz poseban popis i potvrdu kao i uz propisane opreze
(točne oznake, po mogućnosti procjena vještaka i si.)
odmah predati u pohranu nadležnom kotarskom sudu,
odnosno u gradovima gradskim poglavarstvima;
b) ostale pokretne stvari, koje mogu isključivo slu
žiti upotrebi iseljenog uporaboprimca. Ove stvari mo
raju se posebno pohraniti (§§ 4. i 8.).
Uredovanje se ima obaviti u prisutnosti stranaka, od
nosno njihovih zastupnika ili ako ovih nema, u prisut
nosti dvojice neporočnih građana, te o tom sačiniti
zapisnik. Nakon dovršenog uredovanja imaju se važniji
uređaji kao i sam objekt zatvoriti, a ulazna vrata po
vjerenstveno zapečatiti. 0 dovršenom uredovanju oba
vješćuju se stranke ovjerovljenim prijepisom zapisnika
o obavljenom uredovanju.
Postupak po st. 1. do 3. se ne provodi, ako nastupi
slučaj iz § 7. stavke 1., a nema potrebe provoditi taj
postupak radi samog objekta.
— 64 -
§ 4.
Poglavarstvo može odlučiti po slobodnoj ocjeni i pre
ma mjesnim prilikama, da se pokretnine iz objekta
odstrane i pohrane na shodan način.
§ 5.
Poglavarstvo je ovlašteno, da u ime onih kućevlasni-
ka, zbog kojih je propisana naredba iz § 1. zakonske
odredbe o ispražnjenju i naseljenju stambenih i po
slovnih prostorija iz razloga javne sigurnosti, sklopiti s
novim uporaboprimcima uporabni ugovor za objekte,
koji su postali raspoloživi po ovoj zakonskoj odredbi,
uz uobičajeni otkaz i uporabninu, koju određuje po
glavarstvo prema mjesnim prilikama uzimajući kod to
ga u obzir uporabninu, koja je prošle godine od poreznih
oblasti priznata. Ostale uvjete uporabe određuje po
glavarstvo.
§ 6.
Iseljenom uporaboprimcu ne pripada nikakva odšteta
niti može od kućevlasnika tražiti povratak pruženih
činidaba, dok vlasniku objekta ne pripada pravo
na otkazni rok niti na kakvu naknadu.
Ako su za slučaj razrješenja, odnosno prestanka
ugovorenog odnosa bile ugovorene kakve pravne po
sljedice, imaju se prava i dužnosti stranaka prosuđivati
po načelima građanskog prava o višoj sili (vis maior).
Iseljeni uporaboprimac može svoje pokretnine iz

objekta odstraniti ili se o njihovoj potrebi sporazumjeti
s novim uporaboprimcem.
65 —
Ako iseljeni uporaboprimac ne bi u roku od 5 dana

nakon useljenja novog uporaboprimca s tim pokretni
nama raspoložio po st. 1., može ih poglavarstvo dati na
upotrebu novom uporaboprimcu uz primjerenu odštetu
i uz ostale pobliže uvjete, koje će odrediti po potrebi.
Pokretnine predat će se novom uporaboprimcu po-

vjerenstveno utvrdivši zapisnički njihov broj, pobliže
oznake, stanje, uporabivost i ostale odlučne okolnosti
na temelju zapisnika i našastara iz § 3. Po jedan ovje
rovljeni prijepis zapisnika pripada novom i iseljenom
uporaboprimcu.
Novi uporaboprimac preuzima obvezu, da će na upo
trebu mu predane pokretnine upotrebljavati i u redu
držati pomnjom urednog gospodara.
Na naknadni zahtjev iseljenog uporaboprimca može

poglavarstvo novom uporaboprimcu otkazati uporabu
tih pokretnina uz otkazni rok od mjesec dana.
§ 8.
Ako poglavarstvo odluči, bit će novi uporaboprimac

dužan osim pokretnina predanih mu na uporabu po §
7. primiti u pohranu i takve stvari iseljenog uporabo
primca, koje su za njegovu uporabu nepodesne (stvari
osobne uporabivosti, rublje, odjeću, obuću i si.) i to
redovito u posebnom zatvorenom dijelu objekta ili po
kretnina. Za tkave stvari odgovara novi uporaboprimac
kao pohranitelj po propisima građanskog prava.
— 66 —
§ 9.
Kućevlasnici, koji spadaju među osobe, zbog kojih
je izdana naredba iz § 1. zakonske odredbe o ispražnje-
nju stambenih i poslovnih prostorija iz razloga javne
sigurnosti, vode i dalje upravu svojih kuća odnosno
objekata.
Kad se kućevlasnik ne može pronaći ili nema svog
punomoćnika, ovlašteno je poglavarstvo preuzeti upra
vu kuće, odnosno objekta u svoje ruke ili imenovati
posebnog upravitelja. Upravitelj vođi upravu i brine se
za uzdržavanje tog objekta pomnjom urednog gospo
dara po općim propisima, po ovoj naredbi i mjesnim
običajima kao i posebnim naputcima, koje bi izdalo
gradsko poglavarstvo. Za svoj rad odgovara upravitelj
u smislu zakonskih propisa.
Uporabnina u slučaju st. 2. služi za podmirivanje
javnih daća, troškova uprave i uzdržavanje objekta.
Ostatak se ima koristonosno i odijeljeno za svaku ne
kretninu ulagati kod pupilarno sigurnog javnog novča
nog zavoda u korist kućevlasnika.
§ 10.
Poglavarstvo vrši nadzor nad upravom i uporabom
objekata.
11-
§ '
Troškovi iseljenja i ispražnjenja padaju na teret

iseljenog uporaboprimca. Troškove upravnog postupka
snosi odgovorna stranka po postojećim propisima. Ovi
se troškovi mogu namiriti odlukom poglavarstva i iz
raspoložive gotovine.
— 67 —
§ 12.
Poglavarstvo može izdati posebne naputke o vršenju
uprave u granicama ove odredbe.
§ 13.
Prednji propisi o upravi, uporabnini i si. mogu »se
prema smislu upotrebljavati i kod pokretnina danili
na upotrebu.
§ 14.
Prekršitelji ove naredbe kažnjavaju se po § 6. zakonske
odredbe o ispražnjenju i naseljenju stambenih i poslov
nih prostorija iz razloga javne sigurnosti.
§ 15.
U ovoj se naredbi razumijeva:
pod »objektom« nekretnina, zgrada, stan i prostorija,
na koje se protežu propisi zakonske odredbe o ispra
žnjenju i naseljenju stambenih i poslovnih prostorija
iz razloga javne sigurnosti;
pod »kućevlasnikom« vlasnik svakog takova objekta
(nekretnine, zgrade, stana ili prostorija) kao i osoba,
koja po drugom kom pravnom naslovu s objektom
ovlašteno raspolaže slično vlasniku;
pod »iseljenim uporaboprimcem« svaka osoba, koja
je imala u uporabi takav objekt, a spada pod udar na
redbe iz § 1. pomenute zakonske odredbe ili osoba, koja
je bila vlasnikom i sama upotrebljavala takav objekt
ili njegov dio;
pod »novim uporaboprimcem« svaka osoba, koja po
ovoj naredbi prima na uporabu takav objekt, sam ili
s pokretninama;
pod »poglavarstvom« gradsko i kotarsko poglavarstvo.
— 68 —
^pražnjenje stambenih prostorija radi javne sigurnosti
§ 16.
Ova naredba dobiva obveznu snagu danom proglaše
nja u Narodnim novinama. Od toga dana prestaje
vrijednost svih propisa, koji su joj protivni*.
V , ■
'•••' . V - O A «... -, ........ --i
U Zagrebu 5. lipnja 1941.

Broj 341.-Z. P--1941.
Dr. Mirko Pak, v. r.
Dr. A ndrija Artukovič, v. r.
* Narodne novine od 5. lipnja 1941. broj 44.
— 69 —
Ravnateljstva glavnih državnih cesta
Na temelju § 3. zakonske odredbe o velikim javnim

radovima, § 5. zakonske odredbe za gradnju glavnih
državnih cesta sa savremenim kolovozima i § 5. zakon
ske odredbe za izvršenje velikih melioracionih i regu-
lacionih radova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pro
pisujemo
PROVEDBENU NAREDBU
0 organizaciji »Ravnateljstva glavnih državnih cesta«
i »Ravnatejlstva melioracionih i regulacionih
radova«
§ 1.
Ravnateljstvo za glavne državne ceste dijeli se na
dva odsjeka i to:
a) tehnički,
b) opći.
U tehnički odsjek spadaju svi poslovi tehničke pri
rode, kao što su trasiranje, projektiranje, građenje i
održavanje cesta i mostova.
U opći odsjek spadaju poslovi administrativni, per
sonalni, pravni, exproprijacioni i računski.
§ 2.
Pri Ravnateljstvu za glavne državne ceste osniva se
savjetodavni odbor, koji se sastoji iz stručnjaka za ceste
1 mostove, kao i predstavnika interesiranih komora i
društava.
'§ ?•
Za izvršenje vanjske tehničke službe osnovat će rav
nateljstvo potreban broj građevnih uprava i terenskih
ureda.
— 70 -
§ 4.
Ravnateljstvo za izvršenje velikih melioracionih i re-
gulacionih radova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj dijeli
se na dva odsjeka i to:
a) tehnički,
b) opći.
U tehnički odsjek spadaju svi poslovi tehničke priro
de, kao što su trasiranje, projektiranje, građenje i odr
žavanje melioracionih i regulacionih radova.
U opći odsjek spadaju poslovi administrativni, perso
nalni, pravni, expropijacioni i računski.
§ 5.
Pri Ravnateljstvu za velike melioracione i regulacio-
ne radove osniva se savjetodavni odbor iz stručnjaka
za melioracione i regulacione radove kao i predstavnika
interesiranih komora i društava.
§ 6.
Za izvršenje vanjske tehničke službe osnovat će rav
nateljstvo potreban broj vodograđevnih uprava i teren
skih ureda. Isto će preko tehničkih odjeljaka i vođo-
građevnih ureda vršiti manje tehničke radove kao i
održavanje.
§ 7.
Redovni izdaci za materijalne i personalne potrebe
kao i izdaci za održavanje izgrađenih glavnih državnih
cesta i melioracionih i regulacionih radova osigurava
ju se u državnom proračunu Nezavisne Države Hrvat
ske.
Izdaci za građenje glavnih državnih cesta i meliora

cionih i regulacionih radova, exproprijacije i za vanjsku
tehničku službu plaćaju se iz kredita, koji će se rav
nateljstvima staviti na raspolaganje za samo građenje
bilo iz redovitog proračuna ili iz zajma i fondova.
§ 8.
Ova provedbena naredba stupa na snagu danom pro
glašenja u Narodnim novinama*.
Broj: 344-Z. p.-1941.
Ministar

Državni tajnik pri Poglavniku
za javne radove:
Ing. Ivo Bulić, v. r.
— 72 —
Sprečavanje prikrivanja židovskog imetka
Na prijedlog ministarstva pravosuđa propisujem i

proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o sprečavanju prikrivanja židovskog imetka
§ 1.
Tko prikriva imetak Židova ili obilježje židovskog
poduzeća, kaznit će se zatvorom od 1—5 godina i odu
zimanjem imovine.
Istom kaznom kaznit će se, tko za Židova sklopi
pravni posao i pri tome zavede u bludnju drugu ugova-
rajuću stranu time, što zataji da pravni posao sklapa
za Židova.
§ 2.
U smislu ove zakonske odredbe pod imenom Židov
obuhvaćene su one osobe, koje se smatraju Židovima
prema t. 3. zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti od
30. travnja 1941.
Židovskim privrednim poduzećem u smislu ove za
konske odredbe smatraju se privredna poduzeća na
vedena u § 1. st. 6. zakonske odredbe o obveznoj prijavi
imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja br. CL-
348-Z. p.-1941.
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 13 — 73 — i
Sprečavanje prikrivanja židovskog imetka
§ 3.
Poglavnik:
Broj CLI-347-Z. p.-,1941.
Narodne novine od 5. lipnja 1941. broj 44.
— 74 —
Obvezna prijava im etka Židova i Žid. poduzeća

ZA KO NSKU O DR ED BU
o obveznoj prljavi Imetka Židova i židovskih
poduzeća
§ 1-
Židovi su dužni u roku od 20 dana od dana stupanja
na snagu ove zakonske odredbe prijaviti ministarstvu
narodnog gospodarstva, uredu za obnovu privrede,
svoju imovinu. U istom su roku Židovi dužni prijaviti
posebno imovinu, koja je otuđena u vremenu od 10.
veljače 1941. do dana stupanja na snagu ove zakonske
odredbe.
Istu prijavu dužne su podnijeti osobe arijskog po-
rijetla, koje su u bračnoj vezi sa Židovima.
Židovska privredna poduzeća dužna su u roku od 20
dana od dana stupanja na snagu ove zakonske odredbe
ministarstvu narodnog gospodarstva, uredu za obnovu
privrede, prijaviti imovinu i imena vlasnika poduzeća,
a u slučaju suvlasništva označiti postotak dionica od
nosno drugih udjela.
Ujedno moraju poduzeća, kod kojih su u vremenu
od 10. veljače 1941. do dana stupanja na snagu ove
zakonske odredbe izvršene promjene u vlasništvu (na
— 75 —
Obvezna prijava im etka Židova I žid. poduzeća
taj način, da je vlasništvo Židova ili pojedinog udjela

Židova prenijeto na drugu osobu), prijaviti takav
prijenos vlasništva.
U smislu ove zakonske odredbe pod imenom Židov
obuhvaćene su sve one osobe, koje se prema t. 3. za
konske odredbe o rasnoj pripadnosti od 30. travnja
1941. smatraju Židovima.
Kao židovska privredna poduzeća u smislu ove za
konske odredbe smatraju se:
1. privredna poduzeća, koja u cijelosti ili djelomično
pripadaju Židovima,
2. privredna poduzeća, kod kojih su jedna ili više
osoba članovi uprave ili ravnateljstva Židovi.
§2.
Svako otuđivanje imovine Židova, koje prelazi re
dovnu kućnu potrebu, kao i otuđivanje židovskih po
duzeća, dionica, zadružnih udjela i inih imovinskih prava
i objekata tih poduzeća, koje prelaze redovan opseg
poslovanja, može se izvršiti jedino uz odobrenje mini
starstva narodnog gospodarstva, ureda za obnovu pri
vrede.
13.
Židovi, koji ne prijave svoju imovinu ili je zataje
u cijelosti ili djelomično, kaznit će se teškom tamnicom
od 1—10 godina i oduzimanjem imovine.
Istom kaznom kaznit će se i osobe iz § 1. st. 2. koje
ne prijave svoju imovinu.
— 76 —
Obvezna prijava imetka Židova i Žid. poduzeća
§ 4.
* o
Židovi, koji otuđe svoju imovinu ili dio imovine
protivno ovoj zakonskoj odredbi kaznit će se oduzima
njem imovine, a osim toga odgovarat će po postupku
predviđenom u zakonskoj odredbi za obranu naroda i
države od 17. travnja 1941.
Uprava ili ravnateljstvo poduzeća iz § 1. st. 3. ove
zakonske odredbe, koja ne postupe po ovoj .zakonskoj
odredbi, kaznit će se zatvorom od 1—5 godina i nov
čanom kaznom do 10 miliona dinara, za koju kaznu
poduzeće odgovara solidarno sa članovima uprave ili
ravnateljstva.
§ 5.
Država može poduzeća, koja oduzme po ovoj zakon

skoj odredbi, sama dalje voditi, dati u zakup, prodati
ili likvidirati u korist državne blagajne. Konačnu od
luku u svim ovim slučajevima donosi ministar narod
nog gospodarstva po slobodnoj ocjeni.
§ 6.
Sastav službenih obrazaca, po kojima se imaju iz

vršiti prijave po ovoj zakonskoj odredbi i provedba ove
zakonske odredbe povjerava se ministru narodnog go
spodarstva.
— 77 —
Obvezna prijava im etka Židova i žid. poduzeća
§ 7.
U Zagrebu, 5. lipnja 1941.**
Poglavnik :
Broj: CL-348-Z. p. 1941.

** Po ispravku od 7. lipnja 1941. (Nar. nov. od 9. lipnja 1941.
br. 48.
— 78 —
Obvezna prijava imetka Židova i Žid. poduzeća
‘P R O V E D B E N A N AREDBA*
zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova
i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941.
br. CL-348 Z. p.
§ 1.
Prijava imetka Židova imade se izvršiti prema
obrascu 1.
§ 2.
Prijava imetka židovskih poduzeća ili udjela Židova
u privrednim poduzećima imade se izvršiti prema
obrascu 2.
§ 3.
Prijava imetka Židova obvezna je za sve Židove oba
spola, državne pripadnike kao i za one Židove inozemne
pripadnosti, koji se na dan stupanja na snagu zakonske
odredbe o prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća
od 5. lipnja 1941. br. CL-Z. p. 348 nalaze na području
Nezavisne Države Hrvatske.
Prijava je obvezna i za osobe arijskog podrijetla, koje
su u bračnoj vezi sa Židovima.
Za maloljetne i slaboumne osobe podnose prijavu
roditelji, odnosno skrbnici.
U koliko se Židov vlasnik imovine ne nalazi u mjestu
stalnog boravka, dužan je upravitelj te imovine ili
osoba, koja toga dana ma s kakvog pravnog temelja
* Po ispravku od 9. lipnja 1941. (Nar. nov. od 9. lipnja 1941.
br. 48.
— 79 —
Obvezna prijava imetka Židova i žid. poduzeća
vodi brigu nad njegovom cjelokupnom ili djelomičnom

imovinom, bez obzira na svoju rasnu i državnu pri
padnost podnijeti prijavu prema obrascu 1., odnosno 2.
Isto vrijedi i za slučaj, da je vlasnik imovine malo
doban ili slabouman Židov, a još mu nije postavljen
skrbnik.
§ 4.
Ako pojedina osoba radi osobito važnih razloga ne
može podnijeti prijavu u određenom roku, dužna je
to u istom roku opravdati preporučenim pismom m i
nistarstvu narodnog gospodarstva, uredu za obnovu
privrede, koji će cijeniti opravdanost navedenih razloga.
U slučaju, da se opravdanje uvaži, ured će odrediti novi
rok za naknadnu prijavu.
.§ 5.
Navedene obrasce iz §§ 1. i 2. prodavat će općinska,
odnosno gradska poglavarstva uz cijenu od 4.— dinara
po komadu.
§ 6.
Svaka se prijava mora ispuniti u dva primjerka,, od
kojih se jedan primjerak imade preporučeno poslati
uredu za obnovu privrede, Zagreb, Jurišićeva ulica
4-III., a drugi se imade predati općinskom odnosno grad
skom poglavarstvu.
Općinska odnosno gradska poglavarstva imadu naj
hitnije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pri
mitka predložiti prijave uredu za obnovu privrede
s eventualnim mišljenjem o vjerodostojnosti podataka
na pojedinim prijavama.
— 80 —
Obvezna prijava imetka Židova i žid. poduzeća
§ 7.
Imovina, koja'je otuđena od 10. veljače 1941. pa do
dana stupanja na snagu zakonske odredbe o prijavi
imetka Židova i židovskih poduzeća od 5 lipnja 1941.
br. CL-348-Z. p., imade se posebno prijaviti u dva
primjerka na službenom obrascu iz §§ 1. i 2. ove na
redbe.
U tom obrascu imadu se naznačiti osobe, kojima je
pojedina imovina otuđena i uz koje uvjete.
§ 8.
Narodnim novinama*.

Broj: 349-Z. p.-1941.
Ministar
- 81 -
Obvezna prijava imetka Židova — obrazac 1.
O B R A Z A C 1.
OBVEZNE PRIJAVE IMETKA ŽIDOVA
MINISTARSTVU NARODNOG GOSPODARSTVA

UREDU ZA OBNOVU PRIVREDE
ZAGREB
Uputa za ispunjavanje obrasca:
I. Ova prijava imade se ispuniti u dva primjerka,
od kojih se jedan ima preporučeno poslati uredu za
obnovu privrede, Zagreb, Jurišićeva ul. 4.-III, a drugi
primjerak predati kod nadležne općine.
II. Popis imetka, koji je otuđen u vremenu od 10.
veljače 1941. do dana stupanja na snagu zakonske od
redbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih
poduzeća, dodaje se ovoj prijavi također u dva pri
mjerka prema obrascima istog tipa, t. j. prema obrascu 1.
III. U slučaju pomanjkanja mjesta kod ispunjavanja
pojedine rubrike treba sastavit poseban popis odnosnog
imetka i priložiti ga ovoj prijavi.
IV. U prijavi treba točno označiti i onaj eventualni
imetak, koji se nalazi u inozemstvu (uz pobližu oznaku
mjesta države i kod koga se ta imovina nalazi).
V. U smislu točke 3. zakonske odredbe o rasnoj pri
padnosti od 30. travnja 1941. Židovima se smatraju:
1. Osobe, koje potječu barem od troje predaka drugog
koljena (djedova i baka), koji su Židovi po rasi. Dje
dovi i bake vrijede kao Židovi ako su mojsijeve vjere
ili su se u toj vjeri rodili.
82 —
Obvezna prijava imelka Židova — obrazac 1.
2. Osobe, koje imaju dva predka drugog koljena Ži

dova po rasi, i to u ovim slučajevima:
a) ako su bile 10. travnja 1941. pripadnici mojsijeve
vjere ili ako su kasnije na tu vjeru prešli;
b) ako imaju bračnog druga, koji vrijedi kao Židov
u smislu 1.;
c) ako su poslije stupanja na snagu zakonske odredbe
0 rasnoj pripadnosti sklopile brak s osobom, koja ima
dvoje ili više predaka drugog koljena Židova po rasi,
1 potomci iz takvog braka;
d) ako su nezakonita djeca sa Židovom u smislu 1.,
a rode se poslije 31. siječnja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na prijed
log rasno-političkog povjerenstva odluči da vrijede kao
Židovi.
3. Osobe rođene izvan područja Nezavisne Države
Hrvatske od roditelja koji ne potječu iz Nezavisne Dr
žave Hrvatske, ako su bile 10. travnja 1941. mojsijeve
vjere ili imaju najmanje dvoje predaka drugog koljena
Židova po rasi, ili vrijede kao Židovi u smislu zakona
zemlje, iz koje potječu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu zakonske
odredbe o rasnoj pripadnosti sklopile obilaženjem za
konske odredbe o zaštiti arijske krvi i časti Hrvatskog
naroda od 30. travnja 1941. brak, koji je zabranjen, i
potomci tih osoba.
5. Osobe, koje su nezakonita djeca Židovki u smislu 1.
Pozivom na zakonsku odredbu o obveznoj prijavi
imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941.
br. CL-348. Z. p.-1941. podnosim slijedeću prijavu o
mojoj ličnosti i imetku u tuzemstvu i inozemstvu.*
br. 48.
— 83 —
I. Lični podaci
Prezime i ime .........................
Mjesto, ulica i broj kuće stanovanja
Dan, mjesec i godina r o đ e n ja .....................................

Mjesto rođenja ..........................................................
Pripadnik države ......................................................
Zavičajnost .......................................................... ....
Kada je dobio državnu pripadnost.............................
Kada je dobio zavičajnost . . . .............................
Kada i od kuda je došao na područje Nezavisne Države
Hrvatske ..................................................................
Vjera: a) po r o đ e n ju ..................................................
b) sadašnja ......................................................
Bračno s t a n j e ..............................................................
Ime i prezime bračnog druga (njegova državna i rasna
pripadnost, vjera sadašnja i po rođenju, te mjesto
stalnog boravka) ......................................................
Imena, doba, rasna prapadnost i vjera sadašnja i po

rođenju djece do navršene 21. godine i mjesto stalnog
boravka ......................................................................
Stalno zanimanje (točna oznaka, a ne samo trgovac, či

novnik ili s l i č n o ) ......................................................
Ako je namješten, gdje i uz koju mjesečnu, odnosno

godišnju plaću i druge p r i h o d e .............................
Sporedna zanimanja uz naznaku visine mjesečnih od

nosno godišnjih prihoda .........................................
— 84 —
Gdje je članom upravnog ili nadzornog odbora privred

nih poduzeća ..............................................................
Da li je vlasnik ili suvlasnik (dioničar ili slično) kojeg
privrednog p o d u z e ć a .................................................
II. Nekretnine
Za pojedine nekretnine, zemljišta i objekte treba na
vesti za svaki posebno:
a) točan opis (mjesto, ulica, kućni broj, broj gruntov
nog uloška, broj čestice, opis eventualno izgrađenih
objekata, zašto se upotrebljava);
b) približna prometna vrijednost pojedinih nekretni
na odnosno objekta;
c) godišnji brutto prihod nekretnina odnosno obje
kata;
đ) godišnji čisti prihod nekretnina odnosno objekata;
e) kada su nekretnine nabavljene i uz koju cijenu,
la) ..................................................................
b)
c)
d)
e)
2. a)
b)
— 85 —
Obvezna pii java imetka Židova — obrazac 1.
c)
' đ)
e)
3. a)
' b)
c)
' d)
e)
4. a)
’ b)
c)
‘ d)
e)
5. a)
' b)
c)
— 86 —
Obvezna prijava im etka Židova — obrazac 1.
d) .... ..................................................
e) .... . . .
III. Rudarska prava

Za pojedina rudna polja, samorove ili slično ima se
posebno navesti:
a) točan opis mjesta, gdje se nalazi;
b) vrstu rudače;
c) približnu količinu raspoložive rude;
d) eventualnu nabavnu cijenu rud. prava i od koga
je preuzeto.
1. a) . . . . . . . . . . . . . . . . .
■b) '. : : '. '. : ‘ ; : '. : '. ; '. '. '. ;

c) . . . . . . . .............................................
' đ) : : : : : '. ; ; ; ' -

. '. '. '. ‘ '. '. ;
2. a) ..........................................
' b) '. '. ‘ '. '. ' ‘ '• ' ‘ '' ' ‘ ‘ " ‘
c) ..........................................................................
'd) '. '. ’. '. ’. '. ‘ ;

3. a) .................................................. .... . . .
■
bj '. '. '. ; '. ; ; ; '. '. '. '. ‘ ;
Obvezna prijava Imetka Židova — obrazac S.
c)
' d)
4. a)
' b)
c)
' d)
IV. Zakupi i opcije

Priložiti ugovore o zakupima i opcijama.
V. Patenti i licenca
Pojedinačno iste označiti i pobliže opisati.
VI. Autorska prava

Pojedinačno navesti i opisati.
VIL Vrijednosti
Prema stanju na dan stupanja na snagu zakonske ,
odredbe o prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća.
1. Gotovina Din: u p a p i r u ................ ....
u kovini . . . . . . . . . .
2. Strane valute (pojedinačno navesti) .................
- 88 —
Obvezna prijava imetka Židova — obrazac î.
3. Vrijednosni papiri (zadužnice, efekti i svi drugi

vrijednosni papiri na drugom mjestu nespomenuti s
oznakom b r o je v a ) ......................................................
4. Plemenite kovine:
a) zlato i zlatni novac (težina)
b) srebro i srebreni novac (težina)
c) srebreni pribor
d) ostale plemenite kovine (pojedinačne težine) .
5. Dragocjenosti (navesti pojedinačnu vrijednost

ukoliko ta prelazi Din 1.000.-— po k o m a d u )................
6. Motorna vozila (pojedinačno navesti marku, mjesto

registracije i registarski broj, broj motora, snagu moto
ra u k. s., koliko kilometara je prevalilo vozilo, kada
i uz koju cijenu je. nabavljeno)................................
7. Mjenice i devize (pojedinačno navesti iznos, do-

spjeće i imena svih potpisnika odnosno obvezanika)
VIII. Učešće u poduzećima

1. Privredna poduzeća (pojedinačno navesti inokosne
i ostale tvrtke, u kojima je samovlasnikom): . . . .
— 89 -
2. Kuksi kod rudarskih poduzeća (pojedinačno): . .
3. Karati kod brodova (pojedinačno):
4. Društveni udjeli kod zadruga i društava s o. j

(pojedinačno)
5. Dionice (pojedinačno s oznakom brojeva): . . .
6. Komanditna društva (pojedinačno):
7. Drugi u prethodnim točkama nespomenuti način

sudjelovanja u privrednim poduzećima, karakter i visi
na tog učestvovanja:..................................................
IX. Potraživanja
A) u tuzemstvu
1. od novčanih zavoda: (pojedinačno navesti zavode)
a) položi
b) tekući računi
c) uložne knjižice
2. od privrednih poduzeća: (pojedinačno)
3. od privatnika: (pojedinačno)
— 90 - ,
Obvezna prijava imetka zidova — obrazac 1.
B) u inozemstvu
1. od novčanih zavoda: (pojedinačno navesti zavode)
a) položi
b) tekući računi
c) uložne knjižice
2. od privrednih poduzeća (pojedinačno)
3. od privatnika: (pojedinačno)
X. Prometne vrijednosti alata.

Instrumenata i sprava, koje posjeduju za obavljanje
zvanja.............................................................................
XI. Namještaj, živežne namirnice, odjeća i ostala imo
vina kućanstva.
XII. Ostala imovina, koja proizlazi iz bilo kojih dru
gih pravnih poslova.
XIII. Iskaz dugovanja na dan stupanja na snagu za
konske odredbe o prijavi imetka Židova i židovskih
poduzeća
(navesti karakter dugovanja i rasnu pripadnost vje
rovnika)
Primjedba:
Pojedini predmeti iz t. X. i XI. prijavljuju se pojedi
načno samo u slučaju, ako prometna vrijednost pojedi
nog predmeta prelazi Din 5.000.— po komadu.
Osim podataka o ličnom imetku i prihodu sadržanim
u prethodnim rubrikama pretstavnici slobodnih zvanja
prijavljuju slijedeće podatke vezane s obavljanjem n ji
hovog zvanja i to:
— 91 —
I. Odvjetnici, financijsko-pravni zastupnici privredni

savjetnici
1. Naznaka slobodnog z v a n ja : .................................
2. Od kada je i od koje nadležne ustanove dobio

ovlašćenje za vršenje zvanja: .................................
3. Od kad stvarno neprekidno vrši svoje zvanje: . .
4. Mjesto, ulica i kućni broj pisarne
5. Mjesto, ulica i kućni broj stana:
6. Brutto prihod pisarne u prvom tromjesečju 1941.

god. i za cijelu 1940. god.: . . . . . . . . . .
7. Kod kojih privrednih poduzeća i društava je pravni

zastupnik odnosno savjetnik: .................................
8. Popis poduzeća i privrednika, s kojima ima paušal

ne ugovore za zastupanje interesa uz naznaku visine
paušala: ...................................................................
9. Popis osoba stalno zaposlenih u pisarni uz naznaku

funkcija, plaća i eventualnih međusobnih poslovnih
ugovora: ...................................................................
— 92 —
IL Liječnici
1. Specijalnost: .................
2. Od kada i koje nadležne ustanove je dobio ovlašće-

nje za vršenje zvanja: ..............................................
3. Mjesto, ulica i kućni broj ordinacije:
5. Kod kojih bolnica ili zdravstvenih ustanova kao

i naučnih ustanova i u kojem svojstvu je namješten uz
naznaku mjesečne plaće i drugih honorara:
6. Brutto prihod privatne ordinacije odnosno privatne

prakse u prvom tromjesečju 1941. g. i za cijelu 1940.
7. Popis osoba stalno zaposlenih u ordinaciji, privat

nom laboratoriju i slično uz naznaku funkcija plaća
i drugih nagrada: ......................................................
8. Prometna vrijednost instrumenata i medicinskog

uređaja privatne ordinacije, u koliko sve zajedno pre
lazi visinu od Din (20.000.—) : .....................................
(Prijavljuje se samo stanje na dan stupanja na snagu

zakonske odredbe o prijavi imetka Židova i židovskih
poduzeća).
— 93 —
III. Inženjeri, graditelji, biv. javni bilježnici i predstav

nici drugih slobodnih zvanja
nenavedenih pod I. i II. (odvjetnici i liječnici) daju od
govore o prihodima skopčanim sa obavljanjem njihovog
zvanja analogno upitima za odvjetnike i liječnike.
1. Točna oznaka zvanja, odnosno profesije: . . . .
2. Od kada i od koje nadležne ustanove ili oblasti

dobio je ovlašćenje za vršenje z v a n ja :.........................
3. Mjesto, ulica i kućni broj poslovne pisarne: . .
5. Gdje i u kojem svojstvu je namješten i uz koju

mjesečnu ili god. plaću odnosno brutto prihod od stal
nog zaposlenja za prvo tromjesečje 1941. i za cijelu
1940. godinu: ..........................................................
6. Brutto prihod od svakog drugog rada za prvo tro

mjesečje 1941. i za cijelu 1940. g o d .: .........................
7. Popis osoba stalno zaposlenih kod dotičnog pred

stavnika slobodnog zvanja uz naznaku funkcija plaća
i eventualnih međusobnih ugovora:
8. Zajednička prometna vrijednost instrumenata,

sprava i tehničkog uređaja, koje posjeduje za obavljanje
zvanja: .......................................................................
Obvezna prijava imetka zidova — obrazac 1.
Izjavljujem, da su mi poznate zakonske posljedice

za slučaj neprijave moje imovine ili samo dijela te
imovine i potvrđujem svojim potpisom, da su prednji
podaci o mojoj ličnosti i imovini istiniti.
Mjesto: ..................................................................
Datum: ..................................................................
Potpis:
- 95
O B R A Z A C 2.
OBVEZNE PRIJAVE ŽIDOVSKIH PODUZEĆA,
ODNOSNO PODUZEĆA, KOJA U CIJELOSTI ILI
DJELOMIČNO PRIPADAJU ŽIDOVIMA.
MINISTARSTVU NARODNOG GOSPODARSTVA

UREDU ZA OBNOVU PRIVREDE
ZAGREB.
Upute za ispunjavanje obrasca:
I. Ova prijava ima se ispuniti u dva primjerka, od
kojih se jedan imade preporučeno poslati Uredu za
obnovu privrede, Zagreb, Jurišećeva 4-IIL, a drugi pri
mjerak imade se predati kod nadležne općine.
II. Ova se prijava imade ispuniti i u onom slučaju,
ako je vlasništvo poduzeća ili samo udjela prenijeto
poslije 10. veljače 1941., na osobu arijskog porijetla. U
tom slučaju imade se u prijavi označiti i osoba, na koju
je prenos izvršen.
III. U slučaju pomanjkanja mjesta kod ispunjavanja
pojedine rubrike treba sastaviti poseban popis odnosnog
imetka i priložiti ga ovoj prijavi.
IV. U smislu t. 3. zakonske odredbe o rasnoj pri
padnosti od 30. IV. 1941. Židovima se smatraju:
1. Osobe, koje potječu barem od troje predaka drugog
koljena (djedova i1baka), koji su Židovi po rasi. Djedovi
i bake vrijede kao Židovi, ako su mojsijeve vjere ili su
se u toj vjeri rodili.
- 96 -
2. Osobe, koje imaju dva predka drugog koljena, koji

su Židovi po rasi, i to u ovim slučajevima:
a) ako su bile 10. travnja 1941. pripadnici mojsijeve
vjere ako su kasnije na tu vjeru prešli;
b) ako imaju bračnog druga, koji vrijedi kao Židov u
smislu 1.; i
c) ako su poslije stupanja na snagu ove zakonske
odredbe sklopili brak sa osobom, koja ima dvoje ili više
predaka drugog koljena Židova po rasi i potomci iz
takvog braka;
d) ako su nezakonita djeca sa Židovom u smislu 1.,
a rode se poslije 31. siječnja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na obrazlo
ženi prijedlog rasno-političkog povjerenstva odluči, da
vrijede kao Židovi.
3. Osobe, rođene izvan teritorija Nezavisne Države
Hrvatske od roditelja, koji ne potječu iz Nezavisne
Države Hrvatske, ako su bile 10. travnja 1941. mojsijeve
vjere ili imaju najmanje dvoje predaka drugog koljena
Židova po rasi, ili vrijede kao Židovi u smislu zakona
po rasi, ili vrijede kao Židovi u smislu zakona zemlje,
iz koje potječu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu ove za
konske odredbe sklopile obilaženjem zakonske odredbe
o zaštiti arijske krvi brak, koji je zabranjen i njihovi
potomci.
5. Osobe, koje su nezaoknita djeca Židovki* u smi
slu 1.
br. 48.
— 97 —
Opći podaci:
1. Protokolirani naslov poduzeća:
2. Pravni oblik poduzeća (dioničko društvo, koman-

ditno društvo, d. s o. j., zadruga, javno trgovačko dru
štvo ili inokosna tv r tk a :............................. .... .
3. Predmet poslovanja:
4. Kada, kod koje oblasti i pod kojim brojem je pro-

tokolacija o b a v lje n a :..................................................
5. Sjedište poduzeća (potpuna adresa):
6. Podružnice i ispostave u:
7. Tvornički uređaj u:
8. Skladišta u: ......................... .
I. Dionička društva
1. Visina uplaćene dioničke glavnice:
2. Broj dionica:
običnih ..........................................................
prioritetskih ..................................................
Na koju svotu glasi pojedina d io n ic a :................
Dionice glase (na ime ili na donosioca): . . . . .
U čemu se sastoje prioritetna prava dioničara:
— 98 —
3. Popis (ime, prezime i prebivalište) članova uprav

nog i nadzornog odbora, kao i izvršnog odbora uz
naznaku rasne pripadnosti pojedinaca prema zakonskoj
odredbi o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941. i uz
naznaku njihovih prihoda. — (Ovaj popis priložiti pri
javi na posebnom arku).
4. Popis vlasnika dionica Židova s pojedinačnom
oznakom količine dionica i rasne pripadnosti kao pod
3. — (Ovaj popis priložiti prijavi na posebnom arku).
5. Popis funkcionara i namještenika, kao i zastupnika
sa svim podacima, kao pod 3. uključivo beriva kao
i druge nagrade od poduzeća. (Ovaj popis priložiti
prijavi na posebnom arku).
6. Navesti poimence sve tražbine Židova odnosno ži
dovskih poduzeća naprama vlastitom poduzeću (kratko
ročne i dugoročne kredite bez obzira, iz kojeg pravnog
naslova su nastali):
7. Navesti pojedinačno dugovanja poduzeća prema

Židovima odnosno židovskim poduzećima bez obzira,
iz kojeg su pravnog naslova nasta li:.........................
8. Naznaka aktivnih i pasivnih angažmana u stranoj

valuti i na koga se takav angažman odnosi:
9. Visina mjeničnih obveza i kome su takove date:
10. Visina konzorcijskih poslova i na što se isti od

nose: .......................................................... . . .
11. Ime, prezime i adresa pravnog zastupnika, s ko

jim poduzeće ima ugovor za paušalno zastupanje uz
naznaku visine paušala, a eventualno i drugih njegovih
prihoda od poduzeća: ..............................................
12. Predložene bilance za račun gubitka i dobitka,

zapisnika glavne skupštine i izvještaja ravnateljstva za
1938., 1939. i 1940., kao i bilance za prvo tromjesečje
1941. sa svim potrebnim prilozima za točnu analizu
bilance, bez obzira, da li je glavna skupština za po
sljednju 1940. poslovnu godinu održana ili nije. — (Kao
poseban prilog ovoj prijavi).
II. Komanditna društva i javna trgovačka društva

1. Visina uloženog kapitala u poduzeće na dan stu
panja na snagu zakonske odredbe o prijavi imetka
Židova i židovskih poduzeća:
a) fiksno uloženog k a p i t a l a .............................
b) prometnog h . y . . . r .....................
2. Visina uloženog kapitala u poduzeće na dan 10.
II. 1941.:
a) fiksno u lo ž e n o g ..............................................
b) prometnog ..................................................
3. Imena i adresa trgovačkih drugova komplemen-
tara i komanditista s podacima o rasnoj i državnoj pri
padnosti: ..................................................................
4. Naznaka udjela pojedinih trgovačkih drugova,

komplementara, odnosno komanditiste poimenično:
5. Imena odgovornih predstavnika poduzeća s na

znakom njihove rasne i državne pripadnosti i njihovih
prihoda: ..................................................................
6. Popis funkcionara, namještenika i zastupnika s

podacma kao pod 5 . : ..................................................
ILI. Zadruge i društva s ograničenim jamstvom

1. Ukupna visina uplaćenih zadružnih odnosno dru
štvenih uloga: . . . . . . . . . . . . . . .
2. Imena odgovornih predstavnika uprave, odbora i

slično uz naznaku rasne i državne pripadnosti i njiho
vih prihoda: ..............................................................
3. Popis većih zadrugara, koji pojedinačno posjeduju

više od 5% ukupnog zadružnog uloga svih družinara
s naznakom visine uloga, rasne i državne pripadnosti:
4. Popis funkcionara, namješetnika i zastupnika uz

naznaku rasne i državne pripadnosti i njihovih pri
hoda: ......................................................................
(Podaci o pojedinim točkama mogu se priložiti i na

posebnom arku).
— 101 —
IV. Inokosne tvrtke protokolirane i neprotokolirane

Pojedinačno za svaku tvrtku
(U tu grupu spadaju svi trgovci i zastupnici bez obzira,
da li imadu otvorenu radnju ili ne.)
1. Vlasnik: ..........................................................
2. Točna oznaka posla: .....................
3. Da li je protokoliran ili nije (ako je protokoliran,
uz naznaku kada, kod koje oblasti i pod kojim bro
jem je protokolacija obavljena): .............................
4. Mjesto poslovnice (sa točnom adresom):
5. Mjesto stana (sa točnom adresom):
6. Generalni podaci glede ličnosti itd. (kao u ob

rascu 1): . . . ......................................................
(Može prijaviti na posebnom arku.)

7. Kod zastupnika navesti, koje tvrtke zastupa:
8. Visina uloženog vlastitog kapitala:
9. Visina uloženog tuđeg tu- i inozemnog kapitala

u posao, ime i adresa vlasnika toga kapitala, te rasna
i državna pripadnost i s t o g : ....................................
10. Promet za 1939.-40. i prvo tromjesečje 1941.:
— 102 —
Obvezna prijava imetka Židova — obrazac 2
11. Naznaka obveza (specifirano i poimenično) pre

mai drugim osobama i poduzećima osim prema onim
iz t. 1 2 . ) : ..................................................................
12. Naznaka mjenbenih obveza prema nearijskim

osobama i poduzećima: .........................................
13. Naznaka potraživanja (specifirano i poimenično

kod drugih osoba i poduzeća osim kod onih iz t. 14.):
14. Naznaka mjenbenih potraživanja kod nearijskih

osoba i poduzeća: ......................................................
15. Visina posjeda u stranoj valuti i devizama kao i

inim vrijednostima: ..................................................
16. Visina posjeda u vrijednosnim papirima uz točnu

specifikaciju istih: ..................................................
17. Vrijednost skladišta, kao i inventara prema sta

nju od 31.* XII. 1940. i na dan stupanja na snagu ove
zakonske odredbe: ..................................................

br. 48.
— 103 —
Obvezna prijava im etka Židova — obrazac 2
Izjavljujemo, da su nam poznate zakonske posljedice

za slučaj neprijave naše imovine ili samo dijela te imo
vine i potvrđujemo svojim potpisom, da su prednji
podaci o imovini našeg poduzeća istiniti.
Mjesto: ...................................................................
Datum: ...................................................................
Potpis:
Utvrđivanje rasne pripadnosti službenika.
Na temelju točke 7. zakonske odredbe o rasnoj pri

padnosti propisujem ovu
NAREDBU
o utvrđivanju rasne pripadnosti državnih I samo
upravnih službenika i vršitelja slobodnih akadem skih
zvanja
§ 1.
Svi državni i samoupravni službenici, službenici dr
žavnih i samoupravnih poduzeća, i svi vršitelji slobod
nih akademskih zvanja imaju u roku od 14 dana po
slije stupanja na snagu ove naredbe dostaviti izjavu
0 svom rasnom porijetlu i rasnom porijetlu svojih
bračnih drugova. Službenici podnose izjavu svom ne
posrednom poglavaru, vršitelji slobodnih akademskih
zvanja, koji nisu državni ili samoupravni službenici,
svojoj komori.
§ 2.
U § 1. spomenute osobe imadu navesti u izjavi po
najboljem znanju i savjesti sve one svoje predke, kod
kojih počinje ascendentna nearijska loza, ako takovih
imaju, i sve takove predke svog bračnog druga, te kojoj
su rasnoj zajednici ti pređci pripadali. Navesti se ima
1 rasno porijetlo umrlog bračnog druga. Ako je bivši
bračni drug bio nearijskog porijetla, imadu se navesti
i djeca iz tog braka, ako žive sa podnositeljem izjave
u zajedničkom kućanstvu. Izjava se ima sastaviti pre
ma dodanom obrascu i uputi.
Đ rž. H tv. - Zakoni sv. 14 — 105 —
§ 3.
Poglavar ureda pozvat će osoblje svog ureda, da pod
nese izjave o rasnoj pripadnosti, i uputiti, koje podatke
treba navesti. Podnijete izjave poglavar ureda pomno
će ispitati. Ako podaci prema njegovim informacijama
ne bi bili ispravni ili ako bi postojala opravdana sum
nja u ispravnost podataka, on će dotičnog službenika u
prisutnosti dvaju svjedoka opomenuti i pozvati, da
ispravi svoju izjavu. Ako bi službenik ostao kod svoje
izjave, a poglavar ureda ipak opravdano sumnja u
njenu ispravnost, navest će u opasci sve što opravdava
tu sumnju. Predsjednici komora pozvat će proglasom
u dnevnim novinama svoje članove, da dostave, ako ni-
jesu državni ili samoupravni službenici, komori svoje
izjave.
§ 4.
Tko uskrati podnijeti izjavu u propisanom roku ili
tko u podnesenoj izjavi svijesno navede neispravne
podatke ili prešuti poznate mu činjenice o svom pori-
jetlu, kažnjava se zatvorom od najmanje tri mjeseca,
službenici i gubitkom službe, a vršitelji slobodnih aka
demskih zvanja gubitkom prava za vršenje svoga zva
nja. Poglavar ureda, koji sumnja u ispravnost poda
taka u izjavi službenika, a ne navede to u opasci, kaznit
će se zatvorom od 1 do 3 mjeseca i disciplinarno, te ako
znade da su navodi službenika u izjavi neispravni, a
službenika nije pozvao, da navode ispravi, odnosno nije
naveo u opasci, da su navodi neispravni, kaznit će se
zatvorom od 3 do 6 mjeseci i otpustiti iz službe.
Kazne radi ovih prekršaja izriču upravno-redarstvene
vlasti prve molbe.
— 106 —
§ 5.
Čim službenici predadu svoje izjave, sastavit će po
glavar ureda prema dodanom obrascu i uputi popis svih
osoba., koje imadu nearijskih predaka, kao i osoba, čiji
sadanji ili bivši bračni drugovi imadu nearijskih pre
daka.
Taj će popis zajedno sa izjavama u popisu navedenih
osoba i sumnjivim izjavama uputiti nadležnom višem
poglavaru kao i svoju vlastitu izjavu.
Viši poglavar će opet postupati u gornjem smislu i
prema odredbama § 4., a na isti način i sve daljnje
pretpostavljene instancije. Najviši poglavar svake usta
nove uputit će popis i izjave u popisu navedenih osoba
i sumnjive izjave nadležnom ministarstvu, koje će
sve popise pojedinih ustanova zajedno sa prilozima i sa
jednako sačinjenim popisom službenika svoga mini
starstva uputiti ministarstvu unutarnjih poslova.
Predsjednici komora postupaju na isti način i šalju
svoje popise sa izjavama popisanih osoba i sa sumnji
vim izjavama nadležnom ministarstvu.
Ministarstvo unutarnjih poslova predat će cijeli ma
terijal na proučavanje rasno-političkom povjerenstvu.
Izjave onih osoba, koje prema vlastitoj tvrdnji ne
maju nearijskih predaka, kao i ovjerovljeni prepisi
izjava nearijskih osoba i sumnjivih izjava, dostavljaju
se i pohranjuju kod one vlasti, koja čuva njihove
područne listove, odnosno komori, ako se radi o vršite
ljima slobodnih akademskih zvanja.
§6.
Ministarstvo unutarnjih poslova nakon pregleda pri
mljenih izjava obavijestit će nadležnu vlast, odnosno
ustanovu o onim podnositeljima prijava, čija rasna
— 107 —
pripadnost nije ispravno označena, radi ispravka te

oznake. U slučajevima, kada se po podnijetim prijava
ma ne bi mogla točno ustanoviti rasna pripadnost, mi
nistarstvo unutarnjih poslova pozvat će podnositelje,
da u roku, koji mu se odredi, doprinese potrebne ispra
ve, kojima se dokazuje porijetlo.
§ 7.
Danom stupanja na snagu ove naredbe sve molbe za
primitak u državnu ili samoupravnu službu moraju biti
opremljene, pored ostalih isprava, izjavom o rasnom
porijetlu propisanom u § 1. ove naredbe.
Ovo isto vrijedi i za osobe, koje započinju vršenje
slobodnih akademskih zvanja.
§ 8.
Narodnim novinama*.
U Zagrebu, 4. lipnja 1941.

Broj: 342-Z. p.-1941.
— 108 —
Utvrđivanja rasne pripadnosti službenika — uputa
UPUTA ZA SASTAV POPISA DRŽAVNIH I

SAMOUPRAVNIH SLUŽBENIKA ODNOSNO
VRŠILACA SLOBODNIH ZVANJA, KOJI IMADU
NEARIJSKE PREDKE
Imadu se sastaviti dva popisa po đodatim obrascima:
a) popis službenika s nearijskim predeima i njihovih
bračnih drugova;
b) popis službenika arijskog porijetla, koji imadu
bračne drugove s nearijskim predeima.
Oba popisa nose na čelu naslov ureda odnosno usta
nove, a ispod toga oznaku popisa. Popis pod a) ima
sadržati slijedeće rubrike: Prezime i ime, položaj i čin,
datum rođenja, vjera i rasna pripadnost službenika, te
prezime i ime bračnog druga, datum rođenja, vjera,
rasna pripadnost, dan kada je brak sklopljen, opaska.
Kod popisa pod b) otpadaju za službenika rubrike:
datum rođenja i rasna pripadnost.
Upozoruje se na to, da je po zakonskoj odredbi o
rasnoj pripadnosti Arijac samo ona osoba, koja ima
predke, koji su bili pripadnici arijske rasne zajednice.
Ako ima netko jednog predka drugog koljena Židova
po rasi, on ima doduše ista prava za sticanje državljan
stva kao Arijac, ali on za to još nije Arijac, nego Arijac -
Židovski mješanac, a zakonska odredba izričito upozo
ruje na to, da se može za izvjesne službe propisati i
dokaz arijskog porijetla i za daljnje predke od III. ko
ljena. Zato treba posvetiti pažnju svim koljenima pre-
dakai, koje može neka osoba navesti.
Kod osobe, koje nisu mojsijeve vjere, ali imaju dvoje
ili više predaka Židova po rasi, ima se u rubrici »vjera«
navesti i dan kada su primljeni u vjersku zajednicu.
Pošto riječ Ciganin ima i pogrdan karakter, ova se
— 109 —
U tvrđivanja rasne pripadnosti slnžbemlka — «puta
rasna zajednica ima označiti sa I n d i d, budući da je

ta rasa glavni sastavni dio ciganske rasne zajednice.
Rasna pripadnost se ne označuje nabrajanjem predaka
kao u izjavi, nego u koliko netko nije čisti pripadnik
jedne rasne zajednice, ima se rasna pripadnost označiti
s razlomcima, koji izrazuju udio pojedinih rasnih za
jednica. Svaki od roditelja sačinjava 1/2 ili 2/4 ili 4/8
rasne pripadnosti djece, svaki predak drugog koljena
(djed ili baka) 1/4 ili 2/8 rasne pripadnosti unuka, a
svaki predak trećeg koljena 1/8 rasne pripadnosti pra
unuka. Rasna pripadnost se dakle na primjer izražava
na slijedeći način:
u izjavi navedeno: Oznaka rasne pripadnosti:
1. djed po ocu Židov, baka
po ocu Arijka, majka Arijka 3/4 Arijac 1/4 Židov
2. otac Židov, mati Arijka 1/2 Arijac 1/2 Židov
3. djed po ocu Arijac, baka
po ocu Židovka, mati
Židovka 3/4 Židov 1/4 Arijac.
4. otac i mati Židovi Židov
5. djedovi i bake pokršteni
Židovi, roditelji kršćan
ske vjere Židov
6. 1 pradjed Ciganin, 1
prababa Židovka, ostali
Arijci 3/4 Arijac, 1/8 Židov,
1/8 Indid
7. otac Židov, jedna pra-
baka po majci Židovka,
jedan pradjed po majci 5/8 Židov, 2/8 Arijac,
Ciganin, ostali Arijci 1/8 Indid
— 110 —
Sumnja o ispravnosti podataka može pobuditi židov

ski izgled neke osobe ili židovski karakter (velika se
bičnost, veliko prilagođivanje drugim ljudima, pomanj
kanje svake rezerviranosti i velika familijarnost pre
ma stranim osobama).
Prezimena kao: Rosenzveig, Roseblatt, Rosenbaum
ili imena sa Gold-Silber, Eisen — ili njemačke oznake
boja kao: Gelb, Grün, Roth, Blau ili hebrejska imena
kao Kohn, Lewy, Salom, ili njegovi prijevodi na pr.
Svećenski, Priester, Sacerdotti, Kohn, španjolska imena
Albahari, Altarac, Calderon, Danon, Davičo, Finzi i
t. d. njemačka imena izvedena od mjesta: Berliner,
Wiener, Frankfurte, imena, koja označuju nežive pred
mete kao: Stern, Rubin, Safir, Pulver, gotovo sigurno
dokazuju, da ima među predeima Židova.
Njemačka imena: koja označuju obrte, nikako nisu
sumnjiva., da bi bila židovska.
Od velike je važnosti za prosuđivanje rasne pripad
nosti predaka i njihovo zanimanje, tako da na pr. kod
seljaka se može bez daljnjega predpostaviti, da nemaju
židovskih predaka.
Svaka ustanova ima po popisima svojih odjela sa
staviti jedan popis a) i jedan popis b), koji se upuću
je nadležnom ministarstvu. Osobe imadu se poredati
po činu, tako da popis počinje s najvišim činom. Po
pis na kraju podpisuje vrhovni poglavar ustanove, koji
jamči za njegovu točnost. Popisu a) ima se dodati
popis, u kojem su redom navedeni svi položaji i činovi
ustanove, počev s najvišim i ukupni broj svih službe
nika dotične ustanove u tom činu.
Za sumnjive slučajeve, ako će ih biti, ima se sastaviti
poseban popis, u kojem će se navesti samo -prezime i
— 111
ime službenika uz položaj i čin, a u opasci kratko

nadodati u čemu postoji sumnja. Tom se popisu imade
priložiti duplikat izjave dotičnih službenika.
OBRAZAC ZA TISKANICE IZJAVE 0 RASNOJ

PRIPADNOSTI
Što ne odgovara precrtati!
Podpisani (ime i p re zim e ):.....................................
(položaj i čin): ..........................................................

rođen dne ............................. u ............................ ....
v j e r a .........................prijašnja v j e r a : ....................
.........................svijestan, da bi neispravni podaci i
prešućivanje poznatih mi podataka povukli za sobom
kaznu zatvora od najmanje 3 mjeseca i gubitak službe,
odnosno prava na vršenje zvanja, izjavljujem prema
svojem najboljem znanju i po savjesti i pozivom na
svoju službenu prisegu, da među mojim pređcima nema
— ima osoba nearijskog porijetla i to:
Roditelji: ..............................................................
Predei II. koljena:
Predci III. koljena:
te da moj bračni drug (ime i prezim e):.....................

rođ. dne .............................u .................................
vjere: . . . ..........................................................
(prijašnja vjera): ......................................................
s kojim sam vjenčan(a) dana: .................................
među svojim predeima nema — ima osoba nearijskog
porijetla i to:
— 112 —
Roditelji (bračnog druga):
Predei II. koljena (bračnog druga):
Predci III. koljena (bračnog druga):
da među predeima mog pokojnog (bivšeg) bračnog dru

ga (ime i prezime): ......................................... .... .
rođ. u ..................................................................
v j e r e ............................. prijašnja vjera: . . . .
nema — ima osoba nearijskog porijetla i to:

Roditelji (bivšeg bračnog druga): . . . .
Predci II. koljena (bivšeg bračnog druga):
Predci III. koljena (bivšeg bračnog druga):
Djeca ( k o l i k o ) ......................................................iz
prvog braka žive — ne žive samnom u zajedničkom
kućanstvu.
U .............................d n e ............................ 1941.
Potpis
Opaska poglavara:
žig
Podpis poglavara:
- 113 —
Ima se odštampati na poleđini tiskanice za izjavu o

rasnoj pripadnosti.
UPUTA ZA SASTAV IZJAVE 0 RASNOJ

PRIPADNOSTI
Riječi koje ne dolaze u obzir, imadu se precrtati vo
doravnom crtom, a rubrike, koje se ne ispunjavaju,
kosom crtom. Ako podnositelj izjave nije položio pri
segu brišu se i riječi: »i pozivom na svoju službenu
prisegu«.
U rubrici za predke imadu se navesti samo predci-
nearijci i to ne imenom, nego samo oznakom rasne pri
padnosti, na pr.: »otac Židov«, ili: »baka Ciganka«, ili
»jedan pradjed Crnac«, »jedna prababai Židovka«. Na
vesti se imadu samo oni predci, kod kojih počinje ne
arijska loza. Na pr. ako je otac Židov, onda se ne na
vode i djed i baka po ocu, jer je samo po sebi razumlji
vo, da su roditelji Židova također Židovi. Ako je bio
djed po ocu Židov, i baka arijka, onda se navede taj
djed, a ne i otac, jer je jasno, da je otac polužidov. Oni
koji imaju dvoje ili više predaka drugog koljena (dje
dova i baka), koji su Židovi po rasi, imadu navesti,
ako su kršćani, pored vjere i datum krštenja.
Vjera se kod predaka ne spominje, nego samo rasnai
pripadnost: ako su bili na pr. pradjedovi Židovi mojsi
jeve vjere, a djed i baka pokršteni Židovi i otac pre-
kršteni Židov, ima se navesti samo: »ota,c Židov«, jer
se polaže važnost samo na rasnu pripadnost. Predci
drugog koljena smatraju se za Židove, ako su se rodili
u Mojsijevoj vjeri, jer tada Arijaca, koji bi bili prešli
na mojsijevu vjeru nije bilo. Ako je dakle neki djed
ili baka mojsijeve vjere, a nije poznato da bi bio jedan
U tvrđivanja rasne pripadnosti službenika — uputa
od njihovih roditelja Arijac, ima ih se smatrati za čiste

Židove po rasi.
Što se tiče drugih nearijskih rasnih zajednica, to se
naročito upozoruje, da Mađari nisu neka posebna rasna
zajednica. Mađari, Finci, Estoni također pripadaju arij
skoj zajednici kao i ostali europski narodi, samo što
govore t. zv. fino-ugrijske jezike. Arnauti su također
pripadnici arijske zajednice, kao što većim dijelom i
Turci. Kao nearijci osim Židova, u prvom redu dolaze
u obzir Cigani, dalje Tatari, Kalmiki, Armenci, Per-
zijanci, Arapi, Malajci i Crnci.
Ako neki podaci o predeima nisu poznati, dužnost je
svakoga da se o tim podacima raspita kod osoba, koje
bi mogle nešto znati o tome, napose kod rođaka ili
poznatih roditelja i si. ako i takviïn ispitivanjem nije
ništa ustanovljeno, tek onda se može po najboljem zna
nju i najboljoj savjesti kazati, da o izvjesnim predeima
nije ništa poznato. Ako o nekim predeima do pradje
dova i prababa nije ništa poznato, ima se to navesti.
Ako su inače svi poznati predei bili Arijci, izjava ima
glasiti, da nema nearijskih predaka. Ako netko ne zna
o nekim pređeima drugo, nego samo kojem staležu
su pripadali, neka to navede, jer je to od značenja za
prosuđivanje rasne pripadnosti. Rubrika o djeci iz pr
vog braka ispunjava se samo, ako ima bivši bračni drug
nearijskih predaka.
Upozoruje se. da će se svaki sumnjivi slučaj morati
po odredbi ministarstva unutarnjih poslova ispitati na
temelju krsnih (rodnih) i vjenčanih listova roditelja,
djedova i baka, koje će podnositelj izjave po popisu
pribaviti i predložiti, pa bi se tada lako svaki neistiniti
navod i prešućena činjenica otkrila.
— 115 —
Naziv ustanove — ureda- Obrazac, a

Mjesto
Popis službenika s nearijskim predeima i njihovih bračnih drugova

Službenika Bračnog druga
skopljenog
pripadnost
pripadnost
Redni broj
rođenja
prezime prezime Opaska
položaj
braka
i i
datum
datum
i čin
rasna
rasna
vjera
ime vjera ime
1
2
3
4
5
6
7
Broj: ................................... 1941. Potpis

^ poglavara ureda (ustanove)
Naziv ustanove — ureda Obrazac, b

Mjesto
Popis službenika arijskog porijetla, k o ji im a ju bračne drugove s nearijskim predeima
Službenika Bračnog druga

skopljenog
pripadnost
Redni broj
rođenja
prezime prezime Opaska

položaj
i i
braka
datum
datum
i čin
rasna
vjera
vjera
ime ime
1
2
3
1
A
6
7
Broj: ................................... 1941. Potpis

(M. P.)
poglavara ureda (ustanove):
Promjena zakona o žandarmeriji
Na prijedlog ministra domobranstva propisujem i

proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o promjenama zakona o žandarmeriji
od 6. studenog 1931.
Toč. 1.
U članku 78. zakona o žandarmeriji briše se prvi
redak drugog stava, koji glasi: »1. Pripremni žanđarmi.«
Točka 2. istog članka ukida se.
Toč. 2.
Poglavnik:
V. T. broj 34
Ministarstvo domobranstva
Vojskovođa:
Kvaternik, v. r.
_ us —
Beriva vojnih liječnika — djelatnih časnika
Na prijedlog zapovjednika vojske i ministra domo

branstva propisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o berivima vojnih Ii j ečnika-đjelatnih časnika
§ 1.
Liječnici, koji stupaju u svojstvu djelatnih časnika u
vojnu službu neposredno po završenom školovanju, pri
mit će od države iznos od 15.000 (petna.est hiljada dina
ra) kao djelomičnu odštetu za školovanje uz obvezu, da
provedu u vojnoj službi najmanje šest godina. Ako ne
ispune uslov, bit će obvezani pismenim jamstvom kod
primanja tog iznosa, da će ga u cijelosti vratiti državi.
§2.
Svi vojni liječnici-djelatni časnici, koji se nalaze u
djelatnoj vojnoj službi manje od pet godina, primit će
beriva prema svome činu i godinama službe. Oni lije
čnici-djelatni časnici, koji se nalaze u djelatnoj vojnoj
službi od pet do deset godina, primat će specijalni voj-
no-liječnički dodatak u iznosu od 30% (slovima: trideset
po sto) od ukupnih njihovih beriva. Oni pak liječnici-
djelatni časnici, koji se nalaze u djelatnoj službi preko
deset godina, primat će dodatak u iznosu od 50% (slo
vima: pedeset po sto) od ukupnih beriva s tim, da im
se taj dodatak uračunava u mirovinu. Taj dodatak im
se daje kao odšteta za nevršenje privatne liječničke
prakse, na koju vojni liječnici-djelatni časnici, neće
imati pravo, jer će se morati u potpunosti posvetiti sa
mo službi u vojsci.
— 119 —
Beriva vojnih liječnika — djelatnih časnika
§ 3.
glašenja u »Narodnim novinama.«*
Zam jenik Poglavnika:

Vojskovođa:
Broj T. 740-1941.
Zapovjednik cjelokupne oružane

snage i ministar domobranstva,
Vojskovođa:
— 120 —
Osnivanje Vrhovnog invalidskog suda u Zagrebu
Na prijedlog ministra zdravstva Nezavisne Države

Hrvatske propisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o osnivanju Vrhovnog invalidskog suda u Zagrebu.
§ 1.
Za rješavanje svih poslova stavljenih u nadležnost
Vrhovnom invalidskom sudu osniva se Vrhovni in
validski sud kod ministarstva zdravstva u Zagrebu.
§ 2.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se mini
starstvu zdravstva.
§ 3.
Do donošenja potrebne provedbene naredbe ovom za>-
konu, imadu se shodno primjenjivati propisi uredbe o
ratnim invalidima i ostalim žrtvama rata od 1. XII.
1938. M. s. broj 1.131-1938.
§ 4.
Ova zakonska odredba stupai na snagu danom progla
šenja u »Narodnim novinama.«*
Poglavnik:
Broj CXXXI-294-Z. p.-1941.

Ministar zdravstva:
— 121 -
Stručni ispit liječnika asistenta i primarnog liječnika
Na prijedlog ministra zdravstva propisujem i pro

glasujem
ZAKONSKU ODREDBU
kojom se stavlja izvan krijeposti uredba o polaganju
višeg stručnog ispita za zvanje liječnika asistenata
i uredba o polaganju višeg stručnog ispita za zvanje
primarnog liječnika.
§ 1.
Uredba o polaganju višeg stručnog ispita za zvanje
liječnika asistenata u državnim i drugim javnim bolni
cama u cilju unapređenja u više grupe od 21. veljače
1938. S. br. 4530., te uredba o polaganju višeg stručnog
ispita za zvanje primarnog liječnika u državnim i dru
gim javnim bolnicama u cilju unapređenja u više grupe
od 19. II. 1938. S. br. 4532 stavljaju se izvan kreposti.
§ 2.
šenja u »Narodnim novinama.«*
Poglavnik:
Broj CXV-241-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
— 122 —
Zakonska odredba za izvršenje građevnih poslova
Na prijedlog ministarstva narodnog gospodarstva i

državnog tajništva za javne radove kod Poglavnika pro
ZAKONSKU ODREDBU
za izvršenje građevnih poslova.
§ 1-
Pogodba o izvršenju građevnih poslova može se sklo
piti bez obzira na visinu predviđenih građevnih tro
škova, bez jeftimbe neposredno ili u mješovitoj režiji.
§ 2.
glašenja u »Narodnim novinama«* i toga dana prestaju
vrijediti svi zakoni i propisi, koji su joj protivni.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se m i
nistarstvu narodnog gospodarstva i državnom tajništvu
za javne radove.
Poglavnik:
Broj CLII-350-Z.' p.-1941.
Ministar
Državni tajnik za javne radove:

— 123 —
Isplata predujmova za građevne poslove

državnog tajništva za javne radove kod Poglavnika pro
Z A K O NS KU O DRE DBU
o izvršenju isplata predujmova za građevne poslove,
koje izvađa država u čistoj ili mješovitoj režiji.
§ I-
Za poslove, koji se vrše u čistoj ili mješovitoj režiji,
mogu se isplaćivati predujmovi iz proračunskih kredita
ili inih sredstava, državnim građevnim oblastima putem
poreznih ureda do iznosa od Din 1,000.000.—.
§2.
Ako predujam za pojedini građevni posao nije kona
čan, građevna ustanova, dužna je predložiti obračun,
čim izvršene isplate dosegnu visinu od 50% primljenog
predujma. Istodobno će zatražiti isplatu daljnjeg pre
dujma u visini obračunanog.
Naredbodavac ne će dati nalog za isplatu daljnjeg
predujma, dok nije primio obračun prijašnjeg .
Nakon izvršenja posla obračunat će građevna usta
nova doznačeni cjelokupni kredit i zatražiti pohvalbu.
U svemu ostalom vrijede postojeći zakonski propisi.
— 124 —
t
Isplata predujmova za građevne poslove
§3.
šenja u Narodnim novinama*, a provedenje se po
vjerava ministarstvu narodnog gospodarstva i držav
nom tajništvu za javne radove.
Poglavnik:
Broj CLIII-351-Z. p.-1941.


— 125 —
Dom narodnog zdravlja u Sušaku — prem ještenje
ODREDBA
o prem ještaju Doma narodnog zdravlja Iz Sušaka
u Crikvenicu
Određujem, da se sjedište Doma narodnog zdravlja

u Sušaku premjesti u Crikvenicu.
Prema tome naziv za tu ustanovu glasit će: »Dom
narodnog zdravlja u Crikvenici«.
Ovu odredbu odmah izvršiti!
Z. broj: 10232-1941.
Ministar zdravstva :
Dr. Petrič, v. r.
— 126 —
Hrvatski oslobodilački pokret — sakupljanje spisa
Na temelju § 4. zakonske odredbe o sakupljanju spisa,

koji se odnose na hrvatski oslobodilački pokret, od 2.
svibnja 1941. propisujem i proglašujem
PROVEDBENU NAREDBU
o sakupljanju I sređivanju spisa, koji se odnose na
hrvatski oslobodilački pokret.
§ 1.
Zakonska odredba o sakupljanju spisa, koji se od
nose na hrvatski oslobodilački pokret, od 2. svibnja
1941. vrijedi za sve državne, samoupravne, vjerske,
književne, kulturne i privredne ustanove, te uopće za
sve fizičke i pravne osobe i ustanove na području Ne
zavisne Države Hrvatske.
Svatko je dužan spise i ostalo gradivo, na koje se
odnosi ova zakonska odredba, sam sakupljati i preda
vati ih državnom arhivu u Zagrebu i pozivati i upući
vati druge, da to isto čine.
Isto je tako svatko dužan prijaviti državnom arhivu
u Zagrebu svaki slučaj nepoštivanja ove zakonske od
redbe, koji bi mu bio poznal
§2.
Odjel za oslobodilački pokret kod državnog arhiva u
Zagrebu sačinjava njegov sastavni dio kao i drugi odjeli,
koji već postoje ili će se kod toga državnog arhiva obra
zovati.
Osobe, koje vrše službu kod ovoga odjela, imaju se
pokoravati nalozima ravnatelja državnog arhiva u Za
grebu i vršiti njegove naloge.
— 127
Osobe ovog odjela vrše svoju službu u duhu arhivi-

stičkih načela, koja vrijede za sve spise i ostalo gradivo
ove vrsti. Ni u kojem slučaju ne smiju se ovim spisima
i gradivom služiti u bilo koje druge svrhe, objavljivati
ih tiskom, na njihovoj osnovi sastavljati za sebe, za
druge ili za javnost prikaze. Ni u kojem slučaju ne
smiju njihov sadržaj saopćivati bilo kojim osobama
osim onima, kojima su odgovorni.
§ 3.
Državne i ostale ustanove navedene u stavu 1. § 1.
ove provedbene naredbe mogu spise i ostalo gradivo,
koje se odnosi na hrvatski oslobodilački pokret, ali
koji spisi i gradivo trebaju službenom uredovanju,
odvojiti od onoga gradiva, koje imadu predati držav
nom arhivu u Zagrebu, i zadržati ga kod sebe, dok se ne
dovrši dotično službeno uredovanje.
O ovim spisima, odnosno gradivu imaju sastaviti po
sebne popise i poslati ih državnom arhivu u Zagrebu
s izjavom, da će te spise, odnosno gradivo državnom
arhivu u Zagrebu dosatviti, čim se tekuće službeno ure
dovanje dovrši. Predavanje ili šiljanje ovih spisa, od
nosno gradiva vrši se s pozivom na broj dopisa, kojim
su dostavljeni spomenuti popisi.
§ 4.
Osim gradiva, koje državni arhiv u zagrebu dobiva
na osnovi zakonske odredbe o sakupljanju spisa, koji
se odnose na hrvatski oslobodilački pokret, ovaj će dr
žavni arhiv smjestiti u odjel za hrvatski oslobodilački
pokret i one odgovarajuće dijelove spisa i ostalog pisa
nog gradiva, koji će dobiti na osnovi zakonske odredbe
— 128 —
0 sprečavanju uništavanja i raznašanja arhivskog gra

diva na cijelom području Nezavisne Države Hrvatske
od 22. travnja 1941.
§ 5.
Osim toga će državni arhiv u Zagrebu upotpunjavati
gradivo svog odjela za hrvatski oslobodilački pokret
gradivom, do kog će sam moći doći. U njeg će smjestiti
svako odgovarajuće pisano ili tiskano gradivo, do kog
će doći darom, kupnjom, zamjenom ili na bilo koji
drugi način.
Kad se pokaže prilika, državni će arhiv za odjel za
hrvatski oslobodilački pokret sastavljati prepise i iz-
vadke iz domaćih i stranih tiskanih radova i zbirka
isprava, u kojima se radi o hrvatskom oslobodilačkom
pokretu.
§ 7.
Državni arhiv u Zagrebu dužan je svakih šest mjeseci
izvješćivati ministarstvo bogoštovlja i nastave o stanju
1 porastu gradiva u odjelu za hrvatski oslobodilački
pokret i o svemu onome, što je na korist ili na štetu
ovoga odjela, te postavljati obrazložene predloge organi
zacionog i rorganizacionog značaja.
§8.
Troškovi za uzdržavanje i razvoj ovog odjela za hr
vatski oslobodilački pokret državog arhiva u Zagrebu,
za obrađivanje pojedinih pitanja hrvatskog oslobodi
lačkog pokreta za javnost i za njihovo objelodanjivanje
tiskom idu na teret proračuna Nezavisne Države Hrvat
ske.
— 129 —
§ 9.
Državni arhiv u Zagrebu je ovlašten, da poziva sve
ustanove, navedene u stavu 1. § 1. ove provedbene na
redbe, na sabiranje spisa i ostalog gradiva o hrvatskom
oslobodilačkom pokretu, te da im daje sve potrebite
upute u ovome predmetu.
§ 10.
glašenja u »Narodnim novinama«*
Broj: 8937-1941.
Doglavnik ministar:
— 130 —
Naredba o dužnosti prijave Srbijanaca
o dužnosti prijave Srbijanaca
Pozivaju se svi Srbijanci, koji borave na teritoriju

Nezavisne Države Hrvatske, da se u roku od 10 dana
računajući od dana proglašenja ove naredbe prijave
općinskom, odnosno gradskom poglavarstvu svog bora
višta, a u gradu Zagrebu redarstvenom ravnateljstvu.
Ova se naredba odnosi na sve Srbijance, koji su se
doselili na područje Nezavisne Države Hrvatske poslije
Î. siječnja 1900. godine, ka,o i na njihove potomke ma
kojega oni zvanja bili, dakle i na seljake.
Ova naredba obuhvaća i osobe, koje se nalaze u pri
tvorima ili bolnicamai.
Tko se od navedenih ne odazove ovom pozivu na
prijavu u označenom roku, smatrat će se ratnim za
robljenikom i bit će odveden u zarobljenički logor.
Prijave unosit će općinsko, odnosno gradsko pogla
varstvo u popis po redu prijave rednim brojem i pri
javljenom izdavati potvrdu.
Po izmaku propisanog roka za prijavu općinska će
poglavarstva prepis popisa dostaviti nadležnoj kotar
skoj oblasti svog sjedišta.
Za općinsku upravu odgovorne osobe (načelnici i
drugi) koji načine kakav propust odnoseći se na ovu
naredbu, bit će potegnute na kaznenu odgovornost po
propisima, koji vrijede za kažnjavanje onih, koji sakri
vaju pobjegle ratne zarobljenike i otpuštene od službe.
— 131 —
Naredba o dužnosti prijave Srbijanaca
Isto tako postupat će se sa svakim, za koga se dokaže,

da je znao za Srbijanca, koji se neprijavljen krije, a ne
bude to vlasti prijavio.
Kotarski predstojnici imadu dužnost da se pobrinu,
da područna općinska poglavarstva provedu uredova
nja po ovoj naredbi.
Obzirom na važnost i hitnost predmeta dužni su svi
dnevnici, koji izlaze na području Nezavisne Države
Hrvatske na vidnom mjestu odštampati ovu naredbu.
Sve kotarske oblasti i sva općinska poglavarstva i
redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu dužni su ovu na
redbu odmah proglasiti ne čekajući dostavu*.
Broj 372-Z. p.-1941.

U zastupanju
ministra unutarnjih poslova
Vojskovođa:
Kvaternik, v. r.
— 132 —
Naredba o izdavanju školskih svjedočba
NAREDBA
ministarstva bogoštovlja i nastave o izdavanju
školskih svjedočaba
§ 1-
Spomen-svjedodžbe za 1940.-1941. školsku godinu,
navedene u § 1. zakonske odredbe br. LXXV-123-Z. p.-
1941. od 8 .svibnja 1941., podijelit će se učenicima sred
njih, učiteljskih i građanskih škola Nezavisne Države
Hrvatske dana 13. lipnja 1941. godine. Ravnateljstva će
toga dana u 9 sati ujutro sakupiti učenike u pogodnim
prostorijama, gdje će se postaviti zvučnici, koji će pre
nositi govor g. Doglavnika-ministra. U gradovima, u ko
jima ima više srednjih škola, neka se svi učenici po
mogućnosti sakupe na istom mjestu. U Zagrebu ravna
teljstva će sakupiti učenike u Zagrebačkom Zboru.
Gdje se nije moglo sve urediti do toga dana, obavit
će se dijeljenje sjedočaba 20. lipnja.
Svjedodžbe će se datirati s danom 13. lipnja.
§ 2.
U iznimnim slučajevima, napose gdje se radi o uče
nicima koji prelaze iz škola drugih zemalja u škole
Nezavisne Države Hrvatske, a za koje je potrebna dozvo
la ministarstva bogoštovlja i nastave, ukoliko svoje
molbe podnesu do 15. lipnja o. g., spomen-svjedodžbe
će se izdavati do 29. lipnja 1941. zaključno.
— 133 —
Naredba o izdavanju školskih svjeđočba
Nastavnici smiju u smislu postojećih propisa na

puštati svoja mjesta službovanja od 29. lipnja, a gdje
to prilike dopuštaju, ravnatelj (upravitelj) škole odo
brava im udaljenje već poslije 13. lipnja.
§ 3.
Učenicima, koji su u smislu §-a 2. zakonske odredbe
broj LXXV/123-Z. p.-1941. i uputa ministarstva bogo
štovlja i ndastave dužni polagati ispite u mjesecu rujnu
1941., spomen-svjedodžbe izdavat će se u toku istog
mjeseca.
§ 4.
Školski praznici u navedenim školama trajat će do
31. kolovoza 1941. zaključno, kojega dana treba da se
nastavnici nađu na svojim službenim mjestima.
§ 5.
Ova naredba stupa na snagu danom objave u Narod
nim novinama4.
Broj: 368-Z. p.-1941.

Ministar bogoštovlja i nastave:
u. z.
M. Veršić, v. r.
— 134 —
Popis vršacih, ručnih i motornih strojeva
OBAVIJEST
svim kotarskim oblastima, gradskim poglavarstvima
i ustaškim stanovima o popisu vršaćih, ručnih i
motornih strojeva.
Na osnovu §-a 2. Zakonske odredbe o osnutku Po

vjereništva za prehranu Nezavisne Države Hrvatske od
30. V. 1941. broj GXXXV-298-Z. p.-1941. (»Narodne
Novine« br. 41 od 31. V. 1941.) određuje se svim kotar
skim oblastima, gradskim poglavarstvima, da uz su
radnju mjesnih Ustaških stanova obave na svom po
dručju u neprekoračivom roku od 14 dana popis svih
vlasnika, posjednika i zakupaca vršaćih motornih i
ručnih strojeva sa ujednim podatcima o fabrikatu, veli
čini, kapacitetu i vrsti pogona spomenutih strojeva kao
i o mjestu njihovog rada, te stalnom boravištu njihovih
vlasnika, posjednika i zakupaca odnosno strojara i po
moćnog osoblja zaposlenog na tim strojevima.
Izrađeni popis imade se u jednom primjerku predlo
žiti Povjereništvu za prehranu N. ]D. H., a u drugom
Povlašćenom gospodarskom d. d. u Zagrebu, Jurišićeva
ulica 6.
Istodobno se pozivaju sva gradska poglavarstva i ko
tarske oblasti da pismenim putem obavijeste sve vlasni
ke, posjednike i zakupce spomenutih vršaćih strojeva
kao i njihove strojare i prijavljeno pomoćno osoblje,
da bez prethodne dozvole Povjereništva za prehranu
N .D. H. u nastupnoj žetvi ne mogu i ne smiju ni za
svoj ni za tuđi račun obavljati vršidbu svih u §-u 1.
— 135 —
Popis vršacih, ručnih i motornih strojeva
zakonske odredbe od 31. V. 1941. broj CXLIII-312-Z. p.

— 1941. navedenih proizvoda pod prijetnjom oduzeća
dozvole rada i zaplijene stroja.
Molbe za dozvolu obavljanja vršidbe imadu se putem
prvomolbenih upravnih vlasti predlagati Povjereništvu
za prehranu N. D. H., koje će uz rješenje propisati uslo-
ve i nadzor rada.
Ova odredba imade se bezodvlačno u određenom roku
izvršiti time, da će svaki propust odnosno odugovla
čenje biti najstrože kažnjeno.*
Broj 404.
Nezavisne Države Hrvatske:
— 136 —
Proizvodnja kruha za civilno pučanstvo i vojsku
OBAVIJEST
svim kotarskim oblastima, gradskim i općinskim
poglavarstvima te Ustaškim stanovima uključivši
i vojničke ustanove o proizvodnji kruha za civilno
pučanstvo i vojsku.
Na osnovu §-a 2 Zakonske odredbe o osnutku Povje
reništva za prehranu N. D. H. od 30. V. 1941., broj
CXXXV-298-Z. p.-1941. (»Narodne novine« broj 41. od
31. V. 1941.) određuje se svim kotarskim oblastima,
gradskim i općinskim poglavarstvima te vojničkim
ustanovama, da od dana proglašenja ove odredbe pri
stupe na području svog djelokruga rada proizvodnji
kruha iz smjese 65% prosijanog kukuruznog brašna
i 35% brašna dobivenog jednoličnom meljavom od pše
nice, raži ili suraži.
U pomanjkanju pšeničnog, raženog ili suraženog bra
šna proizvodnja kruha vršit će se prosijanim kukuruz
nim brašnom. U svakom slučaju zabranjuje se proizvod
nja kruha i peciva iz čistog pšeničnog, raženog ili su
raženog brašna.
Proizvodnja peciva odobrava se u istoj određenoj
smjesi time da pojedini komad peciva mora imati naj
manju težinu od 100 grama .
Cijene kruhu i pecivu određuju mjesne vlasti po
prethodnom odobrenju Oblasnih nadzorništva za cijene
odnosno Ureda za nadzor cijena Ministarstva narodnog
gospodarstva.
Drž. Hir. - Zakoni sv. 15 — 137 — i
Proizvodnja kruha za civilno pučanstvo i vojsku
Sve pekarske radnje imadu se u cijelosti pridržavati

gornjih odredaba i proizvodnju kruha odnosno peciva
vršiti u dosadanjem obimu pod stalnim nadzorom mje
snih i prvomolbenih upravnih vlasti, sve to pod pri
jetnjom posljedica iz zakonske odredbe o redovitom po
slovanju i sprečavanju sabotaže u privrednim podu
zećima od 30. IV. 1941. broj XLVII-71-Z. p.-1941.
Ovu odredbu imadu sprovesti odnosno za njezino
najtočnije izvršenje brinuti se vojne, prvomolbene
upravne i mjesne vlasti time, da. će svako nepridržava-
nje odnosno neizvršavanje biti najstrože kažnjeno.*

Broj 405.
— 138 —
Obavijest o načinu meljave
OBAVIJ EST
svim kotarskim oblastima, gradskim i općinskim
poglavarstvima te ustaškim stanovima o načinu
meljave.
Na osnovu §-a 2 zakonske odredbe o osnutku Po
vjereništva za prehranu Nezavisne Države Hrvatske
od 30. V. 1941. broj CXXXV-298-Z. p.-1941. (»Narodne
novine« broj 41. od 31. V. 1941.) određuje se svim ko
tarskim oblastima, gradskim i općinskim poglavarstvi
ma, da provedu najtočniji i najstroži nadzor nad ra
dom svih mlinova na svom području glede načina
meljave.
Zabranjuje se svim mlinovima svaki način meljave
osim proizvodnje brašna dobivenog jednoličnom melja
vom sa 85%-tnim iskorišćenjem.
Proizvodnja bijeloga brašna za potrebe bolnica, sana
torija, humanih ustanova i slično za područje cijele
Nezavisne Države Hrvatske dozvoljava se jedino »Cro-
atia« parnom mlinu d. d. u Osijeku, koji će stavljati
sve samljeveno bijelo brašno na raspolaganje Povjere
ništvu za prehranu N. D. H.
Svaki postupak protivan ovoj odredbi bit će najstrože
kažnjen.*
Broj 406.
— 139 —
Zak. odred, o istoč. granici Nezavisne Države Hrvatske
Z A K O N S K A O DR ED BA *
o istočnoj granici Nezavisne Države Hrvatske
Članak 1.
Na temelju hrvatskoga državnoga prava i na osnovi
načela neprekinutosti hrvatskoga narodnoga područja
ODREĐUJEM
ovom zakonskom odredbom istočnu granicu Nezavisne
Države Hrvatske, koja teče:
1. od utoka rijeke Save u Dunav uzvodnim tokom
Save do ušća rijeke Drine u Savu;
2. od ušća rijeke Drine uzvodno tom rijekom, i to
njenim najistočnijim rukavima tako, da sva ostrva na
Drini pripadaju Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, do utoka
potoka Brusnice u Drinu istočno od sela Zemlice;
3. od utoka potoka Brusnice u Drinu teče granica
Nezavisne Države Hrvatske kopnom istočno od Drine
točno starom granicom između Bosne i Srbije, kakova je
postojala do godine 1908.
Članak 2.
Ovoj zakonskoj odredbi prilaže se zemljopisna karta
u mjerilu 1:200.000, na kojoj je granica Nezavisne Dr
žave Hrvatske označena crvenim potezom. Ova zemljo
pisna karta jeste sastavni dio ove zakonske odredbe.
* Po ispravku od 17. lipnja 1941. (Nar. novine od 17. lipnja
1941. br. 53.)
— 140 —
Članak 3.
Provedbu ove zakonske odredbe povjeravam ministru
hrvatskoga domobranstva, i ministru unutarnjih poslo
va time, da gore označenu granicu napose odmah za-
posjednu sa postrojbama hrvatskoga domobranstva i
hrvatske ustaške vojnice, te da odmah na licu mjesta
postave međašnje znakove izuzev područje grada Zemu
na s okolicom, koje tvoreći sastavni dio Nezavisne Dr
žave Hrvatske sporazumom sa Velikim Njemačkim
Reichom ostaje do konca rata vojnički zaposjednut od
prijateljske njemačke vojske.
Ova zakonska odredba stupa na snagu današnjim
danom.*

Broj 378-Z. p.-1941.
Poglavnik:
Vojskovođa Slavko Kvaternik,

ministar hrvatskog domobranstva;
Dr. Milovan Žanić,

predsjednik zakonodavnog povjerenstva
pri Poglavniku;
Dr. Mirko Puk,

ministar pravosuđa;
— 141 —
Dr. Mile Budak,

ministar bogoštovlja i nastave;
Dr. Andrija Artuković,

Ing. Ivica Frković,

ministar šuma i ruda;
Dr. Lovro Sušić,

ministar narodnog gospodarstva;
Dr. Ivo Petrič,

ministar zdravstva;
Dr. Josip Dumandžić, v. r.

ministar udružbe;
— 142 -
v
Svjedodžbe o ispitima perod. financ, vježbenika
ZAKONSKA ODREDBA
o svjedodžbama o Ispitima polaznika stručnog
tečaja za perovodne financijalne vježbenike.
§ 1-
Svjedodžbe o ispitima za polaznike stručnog tečaja
za perovodne financijalne vježbenike, koje budu izdane
po propisima naredbe ministarstva narodnog gospodar
stva od 24. svibnja 1941. o ispitnim propisima, vrijede
za cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske.
§2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom njezi
nog proglašenja u »Narodnim novinama.*

Poglavnik :
Broj CLIV-381-Z. p. 1941.
— 143 —
Zakonska odredba o otkupu ovčje vune

ZAKONSKU ODREDBU
o otkupu domaće ovčje vune.
§ 1-
Poslovna središnjica za tekstil ima isključivo pravo
kupovanja domaće ovčje vune na području cijele dr
žave.
Potrebna sredstva za otkup vune dat će zainteresirane
industrije u obliku uplata srazmjernih njihovom kapa
citetu. Osim toga može poslovna središnjica za tekstil
sklapati prema potrebi i kreditne poslove za namaknu-
će potrebnih sredstava za otkup vune.
§ 2.
Proizvoditelji i njihove organizacije dužni su ovčju
vunu, kad je žele prodati, ponuditi na otkup isključivo
poslovnoj središnjici za tekstil neposredno, odnosno nje
zinim organima, a po cijenama, koje će odrediti m i
nistarstvo narodnog gospodarstva.
§ 3.
Sve količine domaće ovčje vune, koje se već nalaze
kod trgovaca (prekupaca) kao i one količine, koje su
već unaprijed zaključili trgovci kod proizvoditelja,
imaju se u roku od osam da,na od dana stupanja na
— 144 —
Zakonska odredba o otkupu ovčje vune
snagu ove zakonske odredbe prijaviti poslovnoj sre

dišnjici za tekstil.
Vuna navedena u stavki prvoj može se ponuditi
na otkup isključivo središnjici za tekstil.
§ 4.
Tko se ogriješi o propise ove zakonske odredbe, ka
znit će se po odredbama § 8 naredbe o osnivanju po
slovne središnjice za tekstil.
Poglavnik:
Broj CLV-382-Z. p.-1941.
— 145 —
Razrješenje ugovora za prodaju ugljena
Na prijedlog ministra šuma i ruda propisujem i

proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o razrješenju ugovora za prodaju ugljena iz
državnih rudnika.
§ I-
Svi ugovori sklopljeni prije 10. travnja 1941. godine
za prodaju ugljena iz državnih rudarskih poduzeća kao
i ugovori, kojima se pojedinim fizičkim ili pravnim
licima ustupa pravo komisione prodaje i pravo zastup
stva u pojedinim mjestima razrješuju se.
§ 2.
Ugovorne stranke nemaju pravo na bilo kakvu nak
nadu štete zbog razrješenja ugovora po ovoj zakonskoj
odredbi.
§ 3.
stru šuma i ruda.
§ 4.
Poglavnik:
Broj CXLIV-320-Z. p.-1941.
Ing. Ivica Frlcović, v. r.
s Narodne novine od 9. lipnja 1941. br. 48.
— 146 -
Naredba o Izdavanju školskih svjeđočaba
NAREDBA
m inistarstva narodnog gospodarstva o Izdavanju
školskih svjeđočaba.
§ 1.
Spomen-svjedodžbe za školsku godinu 1940.-41., na
vedene u §-u 1. zakonske odredbe broj LXXXVII-170-
Z. p.-1941. od 20. svibnja 1941., podijelit će se učenicima
svih stručnih škola, koje spadaju u djelokrug mini
starstva narodnog gospodarstva, odjela za obrt, indu
striju i trgovinu i odjela za seljačko gospodarstvo Ne
zavisne Države Hrvatske, dana 13. lipnja 1941. Ravna
teljstva će toga dana u 9 sati u jutro sakupiti učenike
u pogodnim prostorijama, gdje će se postaviti zvučnici,
koji će prenositi govor g. Doglavnika ministra bogo
štovlja i nastave. U gradovima, u kojima ima više
stručnih škola, neka se svi učenici po mogućnosti sa
kupe na istom mjestu. U Zagrebu ravnateljstva će
sakupiti učenike u Zagrebačkom Zbora.
Gdje se nije moglo sve urediti do toga dana, obavit
će se dijeljenje svjeđočaba 20. lipnja.
Svjedodžbe će se datirati s danom 13. lipnja.
§2.
U iznimnim slučajevima, napose gdje se radi o uče
nicima, koji prelaze iz stručnih škola drugih zemalja
u stručne škole Nezavisne Države Hrvatske, a za koje
je potrebna dozvola ministarstva narodnog gospodar
stva, ukoliko svoje molbe podnesu do 15. lipnja o. g.
spomen-svjedodžbe će se izdavati do 29. lipnja 1941.
zaključno.
Naredba o izdavanju školskih svjedočaba
Nastavnici smiju u smislu postojećih propisa na

puštati svoja mjesta službovanja od 29. lipnja, a gdje
to prilike dopuštaju, ravnatelj (upravitelj^ škole odo
brava im udaljenje već poslije 13. lipnja.
§ 3.
Učenicima, koji su u smislu § 2. zakonske odredbe
broj LXXXVII-170-Z. p.-1941. i uputa ministarstva
narodnog gospodarstva (odjela za obrt, industriju i trgo
vinu, dotično odjela za seljačko gospodarstva) dužni
polagati ispite u mjesecu kolovozu 1941., spomen-svje-
dodžbe izdavat će se u tiku mjeseca rujna o. g.
§ 4.
Školski praznici u navedenim školama trajat će do
25. kolovoza zaključno, kojega dana moraju nastavnici
biti na svojim službenim mjestima.
§ 5.
Ova naredba stupa na snagu danom objave u »Na
rodnim novinama«.*

Broj 18366-1941.
Ministar
Dr. Lovro Suš’ć, v. r.
* Narodne novine od 9. lipnja 1941. br. 48. <

— 148 —
Zakonska odredba o velikim župama
ZAKONSKA ODREDBA*
o velikim župama.
§ 1.
Velika župa je državna upravna oblast na određenom
državnom području.
§ 2.
Broj, područje i sjedišta velikih župa propisuju se
zakonskom odredbom.
§ 3.
Na čelu velike župe stoji veliki župan.
Velik župan je pouzdanik vlade i vodi cijelu građan
sku upravu u velikoj župi. Njega imenuje Poglavnik.
Velik župan je izvan činovničkih grupa predviđenih
zakonom o činovnicima i na njega se ne odnose propisi
zakona o činovnicima u pogledu starosti.
Odgovornost velikog župana jednaka je odgovornosti
ministra.
Beriva velikog župana ustanovljuju se posebnom od
redbom Poglavnika.
§ 4.
Velika župa kao oblast je vlasna u svome djelokrugu
ili na poziv nadležnog ministarstva izdavati u granica
ma zakona za svoje područje naredbe i naloge svim
podčinjenim upravnim oblastima.
* Po ispravku od 11. lipnja 1941. broj 404. Z. p. 1941. (Nar.
nov. od 17. lipnja 1941. br. 53.).
— 149 —
§ 5-
Župa kao drugomolbena državna upravna oblast rje
šava konačno sve upravne stvari, koje po postojećim pro
pisima rješavaju u prvoj molbi kotarske oblasti, ispo
stave, gradska poglavarstva i mjesne državne redar
stvene oblasti.
Kao prvomolbena oblast rješava sve one upravne
stvari, koje su joj naročitim zakonima ili zakonskim od
redbama dodijeljene u nadležnost kao prvomolbenoj
oblasti.
§ 6.
Veliki župan imenuje i premješta unutar župe po
moćno uredsko i podvorničko osoblje velike župe, ko
tarskih oblasti i općina kao i takovo osoblje područne
stručne uprave sve do uključivo IX. grupe, u granicama
proračuna. Do redovnog proračuna vršit će to prema
brojnom stanju, koje će na prijedlog velikog župana
odrediti nadležno ministarstvo.
O svakom imenovanju i premještaju dužna je velika
župa obavijestiti nadležno ministarstvo.
§ 7.
Grad Zagreb je izuzet iz područja i djelokruga velike
župe Prigorje i podređen je neposredno državnoj vladi.
Velikog župana zamjenjuje u svima poslovima pod

župan.
Podžupan mora biti svršeni pravnik sa najmanje
deset godina upravne službe, a razvrstava se po propi
sima zakona o činovnicima počam od III. grupe 2. ste
pena.
— 150 —
§ 9.
Za vršenje poslova ima velika župa potreban broj
stručnih činovnika i potreban broj pomoćnog osoblja.
§ 10.
Nadležno ministarstvo može u stručnoj upravi uza-
družiti dvije ili više velikih župa.
§ 11.
Sredstva za pokriće potreba velike župe određuju se
državnim proračunom.
Do redovnog proračuna stavljat će ministarstvo na
rodnog gospodarstva, odjel za državne financije, velikoj
župi na raspologanje potrebna financijalna sredstva.
§ 12.
Dan početka poslovanja svake velike župe proglasit
će se u narodnim novinama.
§ 13.
Upravne stvari, koje su započete i u tečaju do dana
početka poslovanja velike župe kod sadašnjih drugo-
molbenih oblasti, imaju se kod tih oblasti dovršiti.
§ 14.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se svim
nadležnim ministarstvima.
Autentično tumačenje ove zakonske odredbe povjerava
se predsjedniku zakonodavnog povjereništva pri Po
glavniku.
— 151 —
§ 15.
glašenja u Narodnim novinama.* Odredba § 8., stavka
druga, u koliko se odnosi na potrebno vrijeme dosada-
nje upravne službe, ne će se primjenjivati kroz rok od
dvije godine.

Poglavnik:
Broj: CLIX-345-Z. p.-1941.
— 152 —
Zak. odredba o kažnjavanju uzrokovanog pometnuća
Na prijedlog ministra pravosuđa i ministra zdrav

stva propisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o zabrani i kažnjavanju uzrokovanog pometnuća
i o prekidanju trudnoće.
I.
Kazneni zakonik od 27. siječnja 1929. nadopunjuje
se i mijenja, kako slijedi:
1. U §-u 71. dodaje se drugi odjel, koji glasi:
»Ovaj paragraf ne može se ni u kom slučaju primi
jeniti na kažnjiva djela iz §§-a 171. do 174.«
2. U §-u 90. dodaje se četvrti odjel, koji glasi:
»Ovaj paragraf ne može se ni u kom slučaju primi
jeniti na kažnjiva djela iz §§-a 171. do 174.«
3. § 171. mijenja se i glasi:
»Trudna žena, koja sama sebi prouzrokuje pomet-
nuće ili drugome dopusti, da joj to učini, kaznit će se
teškom tamnicom od pet do deset godina«.
»Tko trudnoj ženi na njezin zahtjev ili uz njezin
pristanak izazove ili učini pometnuće, kaznit će se do
životnom tamnicom.
Ako to učini liječnik, ljekarnik, primalja (babica)
ili osoba, koja je već bila osuđena zbog kojega djela
iz §§-a 171. do 183. ili koja je ponovno učinila koje
od tih djela, kaznit će se smrću.«
»Tko nagovara trudnu ženu na pometnuće ili joj dade
kakovo sredstvo za pometnuće, kaznit će se teškom
tamnicom od deset do dvadeset godina.
— 153 —
Tko trudnoj ženi dade kakovo sredstvo za pometnu-

će ili ga sam prema njoj za to upotrijebi, a bez nje
zine volje i ona plod pometne, kaznit će se smrću.
Ako je počinitelj u slučajevima §§-a 171. do 173. pri
mio bilo kakovu nagradu ili korist ili obećanje nagra
de ili koristi, uz smrtnu kaznu ima mu se oduzeti sav
imetak, u korist države za podupiranje materinstva«.
»Tko javno ili prikriveno hvali, izlaže, nudi, prodaje
ili pribavlja kakvo sredstvo ili oruđe za pometnuće ili
nudi svoje ili tuđe savjete i usluge za izvršenje po
metnuća, kaznit će se teškom tamnicom od deset do
dvadeset godina i novčano u najmanjem iznosu od
100.000 dinara.
Novčane kazne iz §§-a 171. do 174. imaju se izvršiti
bez obzira na postojeće propise o ograničenju ovrhe
ili o izuzeću od ovrhe«.
II.
1. Trudnoj ženi može se prekinuti trudnoća samo u
svrhu, da joj se spasi život ili otkloni neizbježiva
opasnost za njeno zdravlje, kad to nikakvim drugim
načinom nije moguće postići.
Ovakovo prekidanje trudnoće mora se izvršiti pre
ma svim propisima liječničke znanosti i to samo u jav
nim bolnicama,, ali ni u kojem slučaju ambulantno.
2. Potrebu prekinuća trudnoće u tom slučaju ima
ustanoviti povjerenstvo, koje sačinjavaju ravnatelj
bolnice ili njegov zamjenik kao predsjednik, liječnik
specijalista za dotičnu bolest ili dotično stanje i
liječnik, koji će operaciju izvršiti, a koji mora u pra
vilu biti specijalista ginekolog ili u pomanjkanju ta
kova kirurg. Rad članova povjerenstva je besplatan.
— 154 —
3. O svakom povjerenstvenom pregledu sastavit će

se zapisnik, u kojem treba biti navedeno dan i mjesto
pregleda bolesnice, ime i prezime, bračno stanje, stalež,
zanimanje, stan i mjesto prebivanja, koliko je puta
do tada rodila ili pometnula i kada, koliko ima žive
djece, a koliko ih je umrlo i od čega, točna anamneza,
povijest sadašnje bolesti ili stanja s točnim opisom
stanja ili anomalije i s rezultatima svih pretraga i
s točnim genitalnim nalazom i dijagnozom o vremenu
i stanju trudnoće.
Napose treba navesti i obrazložiti, kakove opasnosti
postoje za zdravlje i život trudnice od bolesti ili ano
malije, ako se trudnoća ne prekine, kao i točno obrazlo
ženje, zašto se ta opasnost ne može otkloniti nikako-
vim drugim načinom liječenja.
Zapisnik se sastavlja u dva primjerka, a potpisuju
ga svi članovi povjerenstva. Jedan primjerak zapisnika
ostaje u povjerljivoj pismari bolnice, a drugi se šalje
radi očevida ministarstvu zdravstva.
4. Ako povjerenstvo jednoglasno zaključi, da se trud
noća mora prekinuti, može se to učiniti odmah. Ako
zaključak povjerenstva nije jednoglasan, mišljenja će
se dati zasebno u zapisnik i potpisati, a trudnoća
se ne smije prekinuti. Povjerenstvo može većinom gla
sova zaključiti, hoće li se i kada će se trudnica po
novno pregledati.
5. I svaki slučaj već započetog pometnuća, koji
treba dovršiti operativnim putem, ima se hitno i ne-
odložno uputiti u javnu bolnicu u svrhu dovršenja po
metnuća. U takovu će slučaju ravnateljstvo bolnice u
roku od 24 sata podnijeti prijavu ministarstvu zdrav
stva o dovršenju pometnuća, u kojoj treba navesti:
ime i prezime, starost, stalež, zanimanje, mjesto pre-
-- 155 —
bivanja i stan bolesnice, dan i sat, kad je bolesnica

primljena na liječenje, točnu dijagnozu kod primića,
možebitno ustanovljeni uzrok pometnuća, koji i kakav
je način upotrebljen u svrhu dovršenja pometnuća.
ß.Izuzetno od propisa prednje točke može u slučaju,
gdje postoji neposredna opasnost na život trudne žene,
započeto pometnuće dovršiti liječnik i u roku od 24
sata nakon dovršenja pometnuća izvijestiti ministar
stvo zdravstva prijavom, koja mora sadržati sve, što
je navedeno pod II. t. 3. Tko učini protivno, kaznit će
se tamnicom* od deset do dvadeset godina.
7. Sve uredovanje na temelju propisa t. II. je strogo
povjerljivo. Prekršitelji službene tajne kaznit će se u
smislu §-a 71. zakona o činovnicima, a stranci ostaje
netaknuto pravo progona po §-u 252. kaznenog zako
nika.
III.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se ftii-
nistru pravosuđa i ministru zdravstva, svakome na
području svoje nadležnosti.
IV.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom pro-
ju vrijediti uredbe izdane na. temelju §§-a 172. i 173.
glašenja u »Narodnim novinama«.** Toga dana presta-
kaznenoga zakonika.
Zagreb 10. lipnja 1941. Poglavnik:
Broj LXXXIII-149-Z. p. 1941.
Ministar zdravstva:
* Po ispravku od 21. lipnja 1941. (Nar. nov. od 21. lipnja 1941. b r . 56).
** Narodne novine od 10. lipnja 1941. br. 49 .
— 158 —
Povjereničtvo za Hrvate povratnike iz bivše Jugoslavije
Na prijedlog ministra zdravstva propisujem i pro-

glašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o osnivanju povjereničtva za Hrvate povratnike iz
područja bivše Jugoslavije, koje nije pripalo
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
§ 1.
Osniva se Povjereničtvo za Hrvate povratnike u
Zagrebu.
§ 2.
Svrha je toga povjereničtva:
1. da drži veze s Hrvatima područja bivše Jugosla
vije, koje nije pripalo Nezavisnoj Državi Hrvatskoj,
radi ispravnog izvješća i upućivanja gledom na njiho
vo vraćanje;
2. da Hrvatima toga područja pruža moguću nužnu
zaštitu i socijalnu pomoć i uređuje njihovo vraćanje
u domovinu;
3. da povratnicima osigura život u domovini.
a s.
Članovi su toga povjereničtva:
po jedan izaslanik ministarstva vanjskih poslova,
ministarstva hrv. domobranstva, ministarstva unutar
njih poslova, ministarstva narodnog gospodarstva, mi
nistarstva zdravstva, ministarstva udružbe, glavnog
ureda za posredovanje rada, te hrvatskog crvenog
križa.
— 157 —
Povjereničtvo za Hrvate povratnike iz bivše Jugoslavije
Ove članove imenuje minstarstvo zdravstva na pri

jedlog nadležnih ministarstava.
Rad u povjereničtvu je začastan i besplatan.
§ 4.
Izvršni organ povjereničtva je Ured za Hrvate po
vratnike kod Hrvatskog crvenog križa, koji može imati
i potrebne ispostave, sabirne i prelazne postaje.
Ravnatelja, namještenike i potrebno osoblje toga
ureda namješta, odnosno podjeljuje ili traži od nad
ležnih ministarstava ministarstvo zdravstva.
§ 5.
starstvu zdravstva time, da za organizaciju ovoga po
vjereničtva i ureda ishodi potrebna sredstva.
§6.

Poglavnik:
Broj CLVIII-322-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
— 158 —
Osiguranje radnika uposlenih na javnim radovima

glasuj em
ZAKONSKU ODREDBU
o osiguranju radnika uposlenih na Javnim
radovima.
§L
Radnici uposleni na velikim javnim radovima, koji
će se izvršivati na temelju zakonskih odredaba za
gradnju glavnih državnih cesta sa suvremenim kolo
vozima od 16. svibnja 1941. broj C-197 z. p. 1941. i za
izvršenje velikih melioracionih i regulacionih radova
u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. svibnja 1941. br.
CXXII-260-z. p. 1941., te radnici, zaposleni na svima
ostalim javnim radnjama, ako se te obavljaju u dr
žavnoj režiji, osigurani su po samom zakonu u svim
granama radničkog osiguranja po propisima zakona o
osiguranju radnika od 14. svibnja 1922.
§ 2.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se mi*
nistru zdravstva.
§ 3.
glašenja u Narodnim novinama* i toga dana prestaju
vrijediti svi propisi, koji su joj protivni.
U Zagrebu 9. lipnja 1941. Poglavnik:
Broj: CLVII-384-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
— 159 —
Zak. odredba o trošarini na benzin

pisujem i proglašujem ovu
ZAKONSKU ODREDBU
§ i.
Propis Napomene 4. uz toč. 13. članka 72. zakona o
državnoj trošarini stavlja se izvan snage te se može
upotrebljavati čisti benzin kao pogon za motore.
§ 2.
Na čisti benzin, koji Se u smislu §-a 1. ove zakonske
odredbe može upotrebljavati za pogon motora, plaćat
će se sve trošarine, koje su se i do tada plaćale.
§ 3.
Svi dosadanji propisi o (miješanju, prodaji i upo
trebi benzinske mješavine, koji su u protivnosti s ovom
zakonskom odredbom, prestaju vrijediti.
§ 4.
stru narodnog gospodarstva, koji će ujedno propisati
i cijenu za čisti benzin.
— 160 —
Zak. odredba o trošarini na benzin
§ 5.
Poglavnik:
Broj: CXXXII-280-Z. p.-1941.
Ministar
— 161 —
Zak. odredba o izvlastbi zgrada u korist države
ZAKONSKA ODREDBA
o izvlastbi zgrada u korist države.
§ 1.
Svaka zgrada, bila vlasništvo fizičke ili pravne osobe,
može biit izvlaštena, ako je potrebna državi. Sa zgradom
može biti izvlašteno zemljište oko zgrade, koliko je
potrebno za urednu porabu i za nužno proširenje
zgrade.
§ 2.
Potrebu izvlastbe ustanovljuje i izvlastbu dozvoljava
ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za tehničke
radove odlukom, koju izdaje nakon saslušanja intere
senata i izvida na licu mjesta. To uredovanje može
obaviti ministarstvo bilo po svom izaslaniku, bilo za-
molnim putem po upravnoj oblasti prve molbe.
Čim se otpočne postupak za izvlastbu, ima se u grun
tovnici provesti zabilježba povedenog postupka.
Kad ministarstvo dozvoli izvlastbu, odredit će istom
odlukom izvlašteniim vlasnicima rok od 8 dana za pre
daju izvlašćenog objekta. U istoj će odluci izreći, da
se sve pogodbe ili ini pravni poslovi, na temelju kojih
drugi osim vlasnika drže objekt ili njegov dio u upo
rabi, prestali vrijediti, pa da su dužni prostorije, koje
drže u uporabi, ispražnjene predati novom vlasniku
u roku od 8 dana od dostave ove odluke.
Ako se ta odluka ne može dostaviti interesira,nim
osobama, dostaviti će se pribijanjem na vrata kuće,
koja se izvlašćuje.
— 162 —
Istom odlukom odredit će se prenos izvlaštenih ne

kretnina na Nezavisnu Državu Hrvatsku sa prven
stvom zabilježbe provedenog postupka za izvlastbu.
Protiv odluke, kojom se dozvoljuje izvlastba, odre
đuje predaja i ispražnjenje izvlaštenog objekta i odre
đuje gruntovni prenos, nije dozvoljena tužba na uprav
ni sud.
§ 3.
Ako se izvlašteni objekt ne preda u određenom roku
državi, ili ako oni, koji imadu objekt u uporabi, ne
isprazne' ga i ne predadu, u određenom roku, obavit
će predaju odnosno ispražnjenje prostorija upravna
oblast prve molbe. Pravni lijek protiv odluke kojom
se izvršenje predaje ili ispražnjenje određuje, nema
obustavne moći.
§ 4.
Kad se izda odluka o dozvoljenoj izvlastbi, povest će
se postupak radi procjene. U tu će svrhu odrediti
upravna vlast prve molbe na čijem se području izvla
šteni objekt nalazi, ročište, na koje će se pozvati uz
procjenitelje i ministarstvo narodnog gospodarstva,
odjel za financije, te vlasnici izlaštenog objekta. Kao
procjenitelje pozvati će one, koji službu procjenitelja
nekretnina vrše kod suda u tom ili u drugom kotaru.
Ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za finan
cije, može otkloniti pozvane procjenitelje i predložiti
druge. U tom slučaju kotarski sud će ih kao vještake
prije uredovanja zaprisegnuti.
Vlasnici izvlaštenih nekretnina dužni su doprinijeti
najprije obrazloženi svoj zahtjev o visini naknade.
Ako se među strankajma ne postigne nagodba, obavit
će se odmah procjena.
— 163 —
Vlasnici izvlaštenih nekretnina dužni su doprinijeti

sve isprave i podatke, koji se na izvlašteni objekt od
nose, a važni su za procjenu. Ako je vlasnik osoba,
koja vodi trgovačke knjige, dužna je staviti na uvid i
te knjige.
Iznos odštete za izvlaštene nekretnine ustanovljuje
ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za tehničke
radove, temeljem zapisnika o procjeni, a prema vlasti
toj ocjeni. Protiv ocjene ministarstva nije dozvoljena
tužba na upravni sud.
§ 5.
čim je odšteta ustanovljena, položit će se novac kod
suda i odmah odrediti brisanje svih tereta sa izvla
štenih nekretnina.
Sud će obaviti razdiobu kupovnine prema propisima
zakona o izvršenju time, da u tom postupku nijedan
od interesenata ne može računati sa tim postupkom
nastale troškove.
§ 6.
nistarstvu narodnog gospodarstva, koje će izdati po po
trebi provedbenu naredbu.
Poglavnik:
Broj LX-398 Z. p.-1941.
Ministar
— 164 —
Kot. pripomoć zaklade — matica u Sarajevu
ZAKONSKA ODREDBA
o spajanju središnjice kotarskih prlpomoćnih
zaklada bivše banovine Hrvatske s njenom
maticom u Sarajevu
§ 1-
Središnjica kotarskih pripomoćnih zaklada bivše
banovine Hrvatske u Zagrebu, koja je osnovana kao
upravni i nadzorni ured kotarskih pripomoćnih zakla
da na području bivše banovine Hrvatske, spaja se sa
svojom maticom (direkcijom sreskih priopmoćnih za
klada) u Sarajevu pod imenom: »Središnjica kotarskih
pripomoćnih zaklada u Sarajevu«.
§ 2.
Središnjica kotarskih pripomoćnih zaklada u Sara
jevu je državna ustanova i stoji pod nadzorom mini
starstva narodnog gospodarstva, odjela za seljačko go
spodarstvo.
§ 3-
starstvu narodnog gospodarstva.
— 165 —
§ 4.
Poglavnik:
Broj CXLI-306-Z. p.-1941.
— 166 —
Kot. pripomoć zaklade — m atica u Sarajevu
PROVEDBENA NAREDBA
ministarstva narodnog gospodarstva, odjela za se
ljačko gospodarstvo;, o provedbi zakonske odredbe
od 10. lipnja 1941. broj CXLI-306 z. p. o spajanju
središnjice kotarskih pripomoćnlh zaklada bivše
banovine Hrvatske u Zagrebu s njenom maticom u
Sarajevu.
§ 1.
Ministarstvo narodnog gospodarstva raspustit će
upravni odbor bivše središnjice kotarskih pripomoćnih
zaklada banovine Hrvatske u Zagrebu, a poslove uprav
nog odbora središnjica pripomoćnih zaklada u Sara
jevu do imenovanja odbora povjeriti ravnatelju sre
dišnjice kao povjereniku ministarstva narodnog gospo
darstva.
§ 2.
Poslovi središnjice kotarskih pripomoćnih zaklada u
Sarajevu imaju se voditi prema propisima naredbe
bana bivše banovine Hrvatske od 17. listopada 1940.
broj 55.550-IV-1940., te pravilnika i poslovnika za sre-
ske pripomoćne zaklade bivše direkcije u Sarajevu.
Za sve odluke, odobrenja i rješenja, za koja su pre
ma gore citiranim propisima nadležne više vlasti, nad
ležno je ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za
seljačko gospodarstvo.
— 167 —
§ 3.
Sve obveze i prava bivše središnjice kotarskih pripo-
moćnih zaklada banovine Hrvatske u Zagrebu i bivše
direkcije sreskih pripomoćnih zaklada u Sarajevu pre
laze na središnjicu kotarskih pripomoćnih zaklada u
Sarajevu.
§ 4.
Ova naredba stupa na snagu danom objave u Na
rodnim novinama.*
Broj 396. Z. p.-1941.
Ministar
Lovro Sušić, v. r.
— 168 —
Sprečavanje sabotaže — šum. industr. i rudar, poduzeća
ZAKONSKA ODREDBA
0 redovitom poslovanju i sprečavanju sabotaže u
šumsko-industrijskim i rudarskim poduzećima.
§ 1.
Propisi zakonske odredbe od 30. travnja 1941. broj
XLVII-71. Z. p. 1941. vrijede za šumsko-industrijska,
rudarstva i metalurgijska poduzeća, ustanove društva
1 šumske željeznice s time, da nadležnost ministarstva
narodnog gospodarstva i ministra narodnog gospo
darstva ustanovljenu u §-u 1. i 3. vrši ministarstvo
šuma i ruda, odnosno ministar šuma i ruda.
§ 2.
starstvu šuma i ruda.
§ 3.
glašenja u »Narodnim novijnana.«
Poglavnik:
Broj CLVI-383 Z. p.-1941.

Ing. Ivica Frković, v. r.
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 16 ___ ] 0 9 ___

Naredba o izvješivanju zastava
NAREDBA
ministarstva unutarnjih poslova o izvješivanju
zastava.
§ 1-
U svim zgodama, kada se izvješavaju zastave, imaju
se izvjesiti izlaskom sunca i ostati izvješene do zalaza
sunca.
Ovo vrijedi i u slučajevima, kada zastave imaju biti
izvješene dva ili više dana uzastopce. Prema tqme tre
ba na večer svakog dana po zalasku sunca sve zastave
saviti i skinuti.
Svi državni uredi i javne ustanove imaju izvješavati
zakonom propisanu trobojnu zastavu sa državnim
grbom u sredini bijelog polja sa viticom na crvenom
polju sa slovom U, kako je propisano zakonskom od
redbom od 28. travnja 1941. broj XXXVII-53-Z. p.-
1941.
§ 2.
»Narodnim novinama.*
Broj: 399-Z. p.-1941.

* Narodne novine od 10. lipnja 1941. b r 49,
— 170 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Tuzli — proglašenje
MI NI S TARS KA O D R E D B A
o proglašenju prijekog suda za područje
sudbenog stola u Tuzli.
Na temelju točke I. zakonske odredbe o prijekim

sudovima od 17. svibnja. 1941. godine (»Narodne novi
ne« od 20. svibnja 1941. broj 32) proglašujepi prijeki
sud za područje sudbenog stola u Tuzli.
Ovaj će prijeki sud poslovati kod sudbenog stola, u
Tuzli.
Predsjednikom prijekog suda postavljam Edu Tra-
j e r a, vijećnika sudbenog stola u Tuzli, za njegovog
zamjenika Dr. Milana G o v i ć a , povjerenika sudbenog
stola u Tuzli, a za suce prijekoga suda: Nurudina B e-
gi ć a , vijećnika sudbenog stola u Tuzli, i Velimira
D i v k o v i ć a pok. Marjana iz Tuzle, za njihove za
mjenike: Jusufbega J a š a r a g i ć a , povjerenika ko
tarskog suda u Tuzli, i Dautbega O m o r i z a. umri.
Hasanbega iz Tuzle i za perovođe: Ibrahima B e š 1a-
g i ć a i Hilmiju š a h i n p a š i ć a , prislušnike sud
benog stola u Tuzli.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Tuzli nadležan je,
da sudi sva kažnjiva djela, navedena u toč. X. zakon
ske odredbe o prijekim sudovima, a koja su učinjena
ili budu učinjena u vremenu od 10. travnja 1941. pa do
dana, dok ovaj prijeki sud ne bude ukinut.
— 171 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Tuzli — proglašenje

dručju sudbenog stola u Tuzli gradska i općinska po
glavarstva.*
Broj 32.315 — 1941.

Po ovlašćenju ministra pravosuđa
Državni tajnik:
Ugljen, v. r.
— 172 —
Otuđivanje i poslovanje privrednih poduzeća
Na prijedlog ministarstva narodnog gospodarstva

propisujem
ZAKONSKU ODREDBU
kojom se naredba sa zakonskom snagom bana bivše
banovine Hrvatske o otuđivanju i poslovanju pri
vrednih poduzeća od 30. listopada 1940. broj
63.401-VII-1940. izdana na temelju uredbe o ovla-
šćenju bana za uređenje i likvidiranje privrednih
poduzeća od 29. listopada 1940. proteže na čitavo
područje Nezavisne Države Hrvatske.
§ 1-
Naredba sa zakonskom snagom bana bivše banovine
Hrvatske o otuđivanju i poslovanju privrednih podu
zeća od 30. listopada 1940. broj 63.401.-VII. 1940. (Na
rodne novine od 31. listopada 1940.) proteže se na či
tavo područje Nezavisne Države Hrvatske.
§ 2.
Za sva dionička društva na području Nezavisne
Države Hrvatske, koja do sada nisu bila dužna regi
strirati dionice i za imaoce dionica takvih društava
rok za prijavu određen u članu 2. naredbe spomenute
u §-u 1. ove zakonske odredbe iznosi 30 dana od dana
stupanja na snagu ove zakonske odredbe. Prijava se
obavlja kod ministarstva narodnog gospodarstva, odje
la za obrt, industriju i trgovinu prema uputama pro
glašenim u Narodnim novinama od 31. listopada 1940.
broj 249, čija se vrijednost proteže na cijelu državu.
— 173 —
Otuđivanje i poslovanje privrednih poduzeća
§ 3.
Ova zakonska odredba ne dira u zakonske odredbe
i naredbe izdane glede imovine Židova i židovskih
poduzeća, pa se na te primjenjuju te zakonske odredbe
i naredbe, a naročito popis § 2. zakonske odredbe o
obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća
od 5. lipnja 1941. broj CL-348-Z. p. 1941. po kojoj
isključivo pravo otkupa ovih poduzeća imovine ima
država.
§ 4.
stru narodnog gospodarstva.
i 5-
glašenja u »Narodnim novimana.«
Poglavnik:
Broj CXLII-425 Z. p. 1941.
Ministar
— 174 —
Zakonska odredba o izvlastbi tiskara
Na prijedlog ministarstva bogoštovlja i nastave pro

ZAKONSKU ODREDBU
o izvlastbi tiskara.
§ 1.
Sve tiskare, koje su vlasništvo dioničarskog društva,
sa svim tiskarskim strojevima, inventarom, zemljištem
i zgradama, sa zalihama tiskarama potrebnog materi
jala, mogu biti za državne i narodne potrebe izvlaštene
u korist Nezavisne Države Hrvatske u roku od godine
dana.
§ 2.
Izvlastbeni postupak se provađa prema zakonskoj
odredbi o izvlastbi zgrada u korist države od 9. lipnja
1941. broj LX-398 Z. p. 1941. time, da izvlastbu dozvo
ljava i odluku prema §§ 2. i 3. navedene zakonske
odredbe izdaje ministarstvo bogoštovlja i nastave.
§ 3.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se mini
starstvu bogoštovlja i nastave.
Autentično tumačenje ove zakonske odredbe ovlašten
je izdavati predsjednik zakonodavnog povjereništva pri
Poglavniku.
— 175 —
Zakonska odredba o izvlastbi tiskara

U Zagrebu dne 12. lipnja 1941 .
Poglavnik:
Broj LXV-407 Z. p. ,1941.

— 176 —
Osnivanje saveza pomorskih brodovlasnika
NAREDBA
o osnivanju saveza pomorskih brodovlasnika
« Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
§ 1.
»Savezu pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugo
slavije«, koji je osnovan temeljem §-a 4. točke 4. zako
na o udruženjima, zborovima i dogovorima, a pravila
su mu odobrena rješenjem ministarstva unutarnjih
poslova, odjeljenja za državnu zaštitu u Beogradu od
6. XII. 1932. godine broj 44071, dozvoljava se rad u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
§ 2.
Imenuje se povjerenikom saveza gospodin Dragutin
V a 1u š n i g, kapetan bojnog broda u miru, sa zada
ćom, da predloži na odobrenje ovom ministarstvu iz
mjenu pravila u pogledu imena i sjedišta saveza, te da
do skupštine, koju će nakon toga sazvati, prikupi i po
piše imovinu i članove saveza.
§ 3.
Narodnim novinama.*
Broj 417 Z. p. 1941.
Ministar u n utarnjih poslova:
Dr. Andrija Artuković, v. r,
4 Narodne novine od 14. lipnja 1941. br. 51.
— 177 —
Uspostava gradske općine u Petrovaradinu
NAREDBU
ministra unutarnjih poslova o uspostavi
gradske općine Petrovaradin.
§ 1-
Uspostavlja se gradska općina Petrovaradin s po
dručjem, koje je imala prije spajanja s Novim Sadom,
t. j. prije 9. X. 1929. godine.
§ 2.
Narodnim novinama.*
Broj 6108-M-U-P-41.
— 178 —
Saopćenje o deviznim i valutnim propisima

Broj 853 Pov. 1941.
SAOPĆENJE
o deviznim i valutnim propisima.
Ministarstvo narodnog gospodarstva ustanovilo je, da

u posljednje vrijeme mnogi pojedinci i ustanove po
stupaju protivno postojećim deviznim i valutnim pro
pisima.
Radi toga upozoravaju se sve fizičke i pravne osobe,
da su na području Nezavisne Države Hrvatske i dalje na
snazi svi i valutni propisi, koji su vrijedili u bivšoj
Jugoslaviji.
Pošto se od 10. travnja 1941. u odnosu prema Ne-
zavsnoj Državi Hrvatskoj smatraju inozemstvom i svi
krajevi bivše Jugoslavije, koji su ostali izvan područja
Nezavisne Države Hrvatske, to se osobito napominje,
da se u cjelokupnom prometu s odnosnim krajevima
ima postupati strogo prema postojećim deviznim i va
lutnim propisima kao s ostalim inozemstvom.
Prekršitelji odnosnih propisa kaznit će se najstrože
najvećim kaznama.
— 179 —
Saopćenje o deviznim i valutnim propisima
Na osobiti način kaznit će se osobe, koje unose di

narske novčanice na područje Nezavisne Države Hrvat
ske ili iznose vrijednosne papire iz iste, kao i sve
transakcije u dinarskoj vrijednosti, protivne deviznim
propisima.*
Iz ministarstva narodnog gospodarstva
— 180 —
Početak poslovanja velike župe Prigorje
Broj 208 — 1941.
OBJAVA
o početku poslovanja velike župe Prigorje, Zagreb.
Zakonskom odredbom o velikim župama od 10.

lipnja 1941 .god. broj CLIX-345. Z. p. — 1941. god.,
koja je proglašena u službenom listu Nezavisne Države
Hrvatske »Narodne novine« od 10. lipnja 1941. broj 49.,
određena je nadležnost velikih župa.
Velika župa Prigorje u Zagrebu će počeli poslova
njem dana 21. lipnja 1941. g.
U smislu § 12. zakonske odredbe o velikim župama
dan početka poslovanja velike župe Prigorje u Zagrebu
proglašuje se u Narodnim novinama.
Uredske prostorije nalaze se u Zagrebu Jurišićeva
ulica 9, tel. broj 77-19, 91-75.
Kotarske oblasti: Donja Stubica, Dugo Selo, Kutina,
Samobor, Sv. Ivan Zelina, Velika Gorica i Zagreb oba
vijestit će o početku poslovanja velike župe Prigorje
u Zagrebu sve područne oblasti i ustanove, a općinska
poglavarstva će oglasiti svestrano početak poslovanja
uobičajenim načinom svima radi znanja i upravljanja.
U Zagrebu 11. lipnja 1941.*
Veliki župan-
Dr. Marko Lamešić, v. r.
— 181 —
Osnivanje odjeljaka financijalne straže

odsjek za financ, stražu
Broj 1601-1941.
OSNIVANJE GLAVNIH ODJELJAKA I ODJELJAKA

FINANC. STRAŽE PREMA REICHU I CAREVINI
I KRALJEVINI ITALÏJI
Radi osiguranja državne granice prema Reichu i
Carevini i Kraljevini Italiji u carinskom i financijal-
nom pogledu
RJEŠAVAM
i.
Da se osnuju odjeljci financijalne straže na području
financijalnog ravnateljstva u Zagrebu:
1. U Bregani s brojnim stanjem od 25 podčinovnika,
Stojdragi s 20 podčinovnika i Harmici s 20 podčinov
nika i privremeno stave pod nadzor glavnog odjeljka
financijalne straže u Zagrebu »Ilički«.;
U Kraljevici s brojnim stanjem od 15 podčinovnika,
Miljani s 15 podčinovnika, Humu na Sutli s 15 pod
činovnika, Cvetlin s 15 podčinovnika, te Križovljani
s 15 podčinovnika financijalne straže i privremeno
stave pod nadzor glavnom odjeljku financijalne straže
u Varaždinu;
3. Da se ukine odjeljak financijalne straže u Donjem
Pazarištu.
— 182 —
II.
Na području financijalnog ravnateljstva u Splitu:
1. Da se osnuje odjeljak financijalne straže u Masle
nici P. Č. s brojnim stanjem od 6 podčinovnika i stave
pod nadzor glavnom odjeljku financijalne straže u
Obrovcu;
2. Da se osnuje odjeljak financijalne straže u Bobo-
višću P. Č. s brojnim stanjem od 5 podčinovnika, Su-
tivanu P.Č . s 4 podčinovnika, Postire s 4 podčinovnika,
Bolu P. Č. s 6 podčinovnika i stave pod nadzor glav
nom odjeljku financijalne straže u Supetru;
3. Da se povisi brojno stanje odjeljka financijalne
straže Mila P. č. od 4 na 7 podčinovnika;
4. Da se povisi brojno stanje odjeljka financijalne
straže Hvar P. č. od 5 na 8 podčinovnika;
6. Da se odjeljak financijalne straže Sućuraj P. Č.
izdvoji iz područja glavnog odjeljka financijalne straže
Hvar P. Č. s istim brojnim stanjem;
6. Da se odjeljak financijalne straže Gdinj preseli u
Smrsku P. Č. i povisi brojno stanje na 5 podčinovnika;
7. Da se osnuje odjeljak financijalne straže u
Uvala Lučišće sjever P. Č. s brojnim stanjem od 4
podčinovnika Stinjivi P. Č. stanjem od 5 podčinovnika
i Uvala Lučišće južno P. Č. s 5 podčinovnika finan
cijalne straže i stave pod nadzor glavnog odjeljka u
Hvaru P. Č.;
8. Da se povisi brojno stanje glavnog odjeljka finan
cijalne straže Trstenik n/P. od 6 na 7 podčinovnika;
Žuljanu P. Č. od 4 na 5 podčinovnika, a snizi odjeljku
Drače od 8 na 5 podčinovnika financ, straže;
— 183 —
9. Da se osnuje odjeljak financijske straže u Zabrđu

s brojnim stanjem od 5 podčinovnika u Doli P. Č. s
brojnim stanjem od 5 podčinovnika i da se stave pod
nadzor glavnom odjeljku financ, straže Trstenik n/P.;
10. Da se odjeljak financ, straže Ston izdvoji iz
područja glavnog odjeljka fin. straže Dubrovnik 2 i
stavi pod nadzor glavnog odjeljka Trstenik n/P. s istim
brojnim stanjem;
11. pretvara se odjeljak financ, straže Orebić P. č.
u glavni odjeljak financijalne straže s brojnim sta
njem od 1 činovnika i 8 podčinovnika;
12. Osniva se odjeljak financ, straže u Vignju P. Č.
s brojnim stanjem od 5 podčinovnika, Lovištu P. Č. sat
6 podčinovnika, Trpnju P. Č. sa 6 podčinovnika i Cr
kvici P. G. sa 5 podčinovnika financijalne straže i sta
vljaju pod nadzor glavnom odjeljku financ, straže
Orebić P. Č.
Odsjek za financijalnu stražu neka izvrši ovo na
ređenje.*
Predstojnik odjela
za državne financije:
Dr. Franolić, v. r.
— 184 —
Ugovor o pristupu N. D. H. Trojnom Paktu
ZAPISNIK
Vlade Italije, Japana i Njemačke s jedne
strane
i
Vlada Hrvatske s druge strane
UGOVARAJU
putem svojih potpisanih pueomoćenika kako slijedi:
C l 1.
Hrvatska pristupa Trojnom Paktu, potpisanom u

Berlinu 27. rujna 1940. između Italije, Japana i
Njemačke.
Cl. 2.
Kada mješovite tehničke komisije, predviđene u čl. 4.
Trojnog Pakta, budu raspravljale pitanja, koja se tiču
Hrvatske, biti će pozvani da sudjeluju raspravama i
predstavnici Hrvatske.
Čl. 3.
Tekst Trojnog Pakta je priložen nazočnom zapisniku.
Ovaj zapisnik je sastavljen u talijanskom, japanskom,
njemačkom i hrvatskom jeziku i svaki od tih tekstova
je jednako vjerodostojan. Zapisnik stupa na snagu na
dan njegovog potpisa.
U dokaz toga potpisani, valjano ovlašteni od od
nosnih vlada, potpisali su ovaj zapisnik i stavili na
isti svoje pečate.
— 185 —
Ugovor o pristupu N. D. H. Trojnom Paktu
Sastavljeno je u četiri primjerka u Veneciji 15. lipnja

1941.-XIX. godine fašističke vladavine, koja odgovara
15-tom danu 6. mjeseca XVI. godine vladavine Syowa.*

L. S.
Ciano, v. r.
L. S.
Von Ribbentrop, v. r.
L. S.
Zembei Horikiri, v. r.
L. S.
— 186 —
Obvezno osiguranje duhana od tuče
Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva propi

sujem i proglašujem slijedeću
ZA KO NSK U ODREDBU
o obveznom osiguranju duhana od tuče na području
Nezavisne Države Hrvatske.
§ I-
Naredba o obveznom osiguranju duhana od tuče na
području bivše banovine Hrvatske od 18. lipnja 1940.
broj 30.807.-IV-1940. i provedbeni naputak toj naredbi
od 18. lipnja 1940. broj 32796-IV-1940. (Narodne novine
od 16. srpnja 1940. br. 159) protežu se na područje
cijele Nezavisne Države Hrvatske.
§ 2.
Svi propisi u §-u 1. spomenute naredbe i provedbe
nog naputka, u koliko nisu u protivnosti s ustavnim
odredbama i zakonima Nezavisne Države Hrvatske
ostaju na snazi, dok se provedbenom naredbom ne
izmjene.
§ 3.
Provedba ove zakonske odredbe i njezino autentično
tumačenje povjerava se ministru narodnog gospodar
stva.
— 187 —
Obvezno osiguranje duhana od tuče
§ 4.
glašenja u »Narodnim novinama.*
Poglavnik:
Broj CIX.-418 Z. p.-1941.
Ministar
— 188 —
Izgradnja zgrada za rudar, školu u Varaždinu
Na prijedlog ministra šuma i ruda propisujem i pro

glašujem slijedeću
ZAKONSKU ODREDBU
o izgradnji zgrada za nižu rudarsku školu
u Varaždinu.
§ 1.
Odobravam izgradnju zgrada za rudarsku školu i in
ternat u Varaždinu.
§ 2.
Potreban kredit od deset milijuna dinara stavit će
ministarstvu šuma i ruda na raspoloženje ministarstvo
narodnog gospodarstva. Gradnju ima izvesti ministar
stvo narodnog gospodarstva, odjel za tehničke radove.
§ 3.
nistarstvu šuma i ruda.
§ 4.
Poglavnik:
Broj CX-448-Z. p.-1941.
Ing. Ivica Frkovič, v. r.
- 189 —
Skuparinski doplatak privatnih m anještenika
NAREDBA
kojom se naredba bana bivše banovine Hrvatske
broj 69397-IX-5-1940. od 16. listopada 1940. proteže
na cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske.
§ 1.
Vrijednost propisa naredbe bana bivše banovine
Hrvatske broj 69397-IX-5-1940. od 16. listopada 1940.
(Narodne novine br. 237 od 17. listopada 1940.) proteže
se na cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske.
Kod toga se mijenja članak 2. naredbe bana bivše
banovine Hrvatske i glasi: Skuparinski doplatak poči
nje se isplaćivati s danom 1. svibnja 1941., a kao
osnovica za izračunavanje uzimaju se beriva namješte
nika na dan 1. rujna 1940. uračunavši u to sva primanja
pa i ona u naravi.
§ 2.
Narodnim novinama.*
Zagreb dne 17. lipnja 1941.
Broj 403 Z. p.-1941.

Ministar zdravstva:
— 190 —
Najviša cijena domaće ovčje vune
Na temelju § 2 zakonske odredbe o otkupu domaće

ovčje vune od 5. lipnja 1941: CLV-382-Z. p.-1941.
propisujem
NAREDBU
o najvišoj cijeni domaće ovčje vune.
§ 1.
Za otkup domaće ovčje vune određuj u se slijedeće
najviše cijene:
1. za merino vunu Din 140.—
2. za primorsku pašku, dubrovačku i
drugu) polumerino vunu Din 120.—
3. za cigaja vunu I. Din 95.—
4. za cigaja vunu II. Din 85.—
5. za cigaja vunu III. Din 75.—
6. za galičku i sjeničku vunu Din 85,—
7. za stogošku vunu Din 75.—
8. za bosansku, hercegovačku, ličku
i sve druge vrste vune pramenke I. Din 65,—
9. za bosansku, hercegovačku, ličku i
sve druge vrste vune pramenke II. Din 55.—
§ 2.
Cijene se razumijevaju za 1 kg masne vune postavno
vagon utovairna postaja (željeznička, parobrodarska ili
riječna).
§ 3.
Za pranu vunu plaća se 20% više, a za tabačku vunu
40% više od cijena određenih u § 1.
— 191 —
Najviša cijena domaće ovčje vune
§ 4.
Cijene ođeđene u ovoj naredbi odnose se na vunn
od zdravih ovaca i bez moljca.
§ 5.
Tko prodaje domaću ovčju vunu uz višu cijenu ili
kupuje tu vunu uz nižu cijenu od one, koja je odre
đena ovom naredbom, kaznit će se po propisima § 4.
zakonske odredbe o otkupu domaće ovčje vune.
§ 6.
»Narodnim novinama.*
Broj 447-Z. p.-1941.

Ministar
— 192 —
Nadzod nad novcem u sigur. pretincim a nove, zavoda
ODREDBA
U vezi sa zakonskom odredbom o nadzoru nad nov
cem, vrijednostima i predmetima, koji se nalaze u
sigurnosnim pretincima (safes-pretinci) novčanih za
voda i drugih privrednih poduzeća
ODREĐUJEM
da se propisi gornje zakonske odredbe u cijelosti
protegnu na sve vrsti pologa kod novčanih zavoda, tako
da se raspologanje sa polozima mogu vršiti samo prema
propisima gornje zakonske odredbe.
Novčani zavodi, kod kojih položi još nisu povjeren-
stveno pregledani, dužni su u roku od 24 sata imena
vlasnika zapečaćenih ili na koji drugi način zatvorenih
pologa prijaviti. Novčani zavodi sa sjedištem u Zagrebu
javljaju vlasnike zapečaćenih ili zatvorenih pologa mi
nistarstvu narodnog gospodarstva, odjelu za obrt, in
dustriju i trgovinu, odsjeku za novčarstvo i osiguranje,
a novčani zavodi izvan Zagreba mjesnim prvomolbenim
upravnim vlastima s time, da sve oblasti odmah nakon
primitka prijave izvrše povjerenstveni pregled zapeča
ćenih i zatvorenih pologa, te nađen gotov novac stave
kod dotičnog nočanog zavoda na tekući račun »S« do
tičnog poduzeća ili privatne osobe. 0 nalazu imade
povjerenstvo odmah izvijestiti ministarstvo narodnog
gospodarstva, odjel za obrt, industriju i trgovinu.
— 193 —
Nadzod nad novcem u sigur. pretincima novč. zavoda
Imena vlasnika ostalih pologa uz oznaku sadržaja

imadu novčani zavodi javiti u roku od 14 dana mini
starstvu narodnog gospodarstva, odjelu za obrt, indu
striju i trgovinu.
Broj 441 -Z. P.-1941.

Po ovlaštenju ministra
Ođjelni predstojnik:
Dr. Lamer, v. r.
— 194 —
Početak poslovanja velike župe Gora
Velika župa Gora u Petrinji

Broj 121-1941.
OBJ AVA
o početku poslovanja velike župe Gore u Petrinji
Velika župa Gora u Petrinji će početi poslovanjem

dana 26. svibnja* 1941. godine.**
U Petrinji 13. lipnja 1941.
Veliki župan:
Dr. Mirko Jerec, v. r.
Po ispravku u Nar. nov. od 18. lipnja 1941. br. 54.

— 195 —
Valjanost ugovora po zakonu o jav. bilježnicim a

glašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o pravnoj valjanosti ugovora i pravnih djela, za koja
je Mo propisan javnobilježnički spis.
§ 1.
Svi ugovori i pravna djela, načinjeni u vremenu
od 26. rujna 1930. do 19. travnja 1941. za valjanost
kojih je bio potreban javnobilježnički spis, priznaju
se pravno valjanima, iako o njima nije bio sastavljen
propisani javnobilježnički spis, ukoliko postoje sve
ostale zakonske pretpostavke za njihovu valjanost.
Propisi prve stavke ne primjenjuju se na one ugo
vore i pravna djela, u pogledu valjanosti kojih već teče
parnica kod suda ili koja su pravomoćnom osudom
proglašeni nevaljanima.
§ 2.

stru pravosuđa, koji se ovlašćuje, đa autentično tu
mači propise ove zakonske odredbe kao i one propise,
koji su s njom u vezi.
— 196 —
Valjanost ugovora po zakonu o jav. bilježnicim a
§ 3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom objave
u Narodnim novinama.*
Poglavnik:
Broj CLX-453-Z. p.-1941.
Dr. Mirko Pak, v. r.
— 197 —
Promjena pravilnika zakona o ljekarnama
Ministarstvo zdravstva
Z. broj 14.883-1941.
PROMJENA ČLANA 4. PRAVILNIKA ZA

IZVRŠENJE ZAKONA O LJEKARNAMA
Na osnovi §-a 29. točka 6. zakona _o ljekarnama i
nadzoru nad prometom lijekova, u vezi s odredbom
čl. 21. pravilnika za izvršenje zakona o ljekarnama i
nadzorom nad prometom lijekova
ODREĐUJEM
da se čl. 4. pravilnika za izvršenje zakona o ljekar
nama i nadzoru nad prometom lijekova, kao i njegova
promjena S. broj 2916 od 9. veljače 1939., mijenja i
glasi:
»Ako se na osnovi provedenog predhodnog postupka
dokaže pomanjkanje stvarnih uvjeta za otvaranje jav
ne ljekarne, onda se ovo pomanjkanje mora utvrditi
odlukom oblasti opće uprave. U roku od jedne godine
dana, računajući od dana izdavanja ove odluke, ne
može se ponovno pokrenuti pitanje otvaranja nove
ljekarne za isto mjesto«.
Ova promjena stupa na snagu danom objave u Na
rodnim novinama.*
Ministar zdravstva:
Dr. Petrič, v. r.
— 198 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Bihaću — proglašenje
Ministarstvo pravosuđa
broj 344459-1941.
MI NI STARSKA O D R E D B A
o praglašenju prijekog suda za područje sudbenog
stola u Bihaću
Na temelju točke 1. zakonske odredbe o prijekim

sudovima od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novi
ne od 20. svibnja 1941. broj 32) proglašujem prijeki sud
za područje sudbenog stola u Bihaću.
Bihaću.
Predstojnikom prijekog suda postavljam dra Smaju
G r a d a š č e v i ć a , predsjednika kotarskog suda u Bi
haću, za njegova zamjenika dra Mihovila V u j i č i ć a,
vijećnika sudbenog stola u Bihaću, a za suce prijekog
suda: Islama V u k a č e v i ć a , kotarskog suca u Bi
haću, i Petra D u j m o v i ć a , ustašu u Zavalju; za
njihove zamjenike: Ferdu J e n g i ć a , suca kotarskog
suda u Bos. Petrovcu, i ustašu Petra S i m i š a, stu
denta, tehnike, Bihać, Skočaj.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Tuzli nadležan je,
da sudi sva kažnjiva djela, navedena u toč. II. u vezi
s toč. X. zakonske odredbe o prijekim sudovima, a koja
su učinjena ili budu učinjena u vremenu od 10. travnja
1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud ne bude ukinut.
— 199 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Bihaću — proglašenje

dručju sudbenog stola u Bihaću gradska i općinska
poglavarstva.*
Po odredbi
Ministra pravosuđa
državni tajnik:
Dr. Ugljen, v. r.
— 200 —
Glavna bratinska blagajna — promjena naziva

Broj 1070-H-VI-1941.
ODLUKA
o promjeni naziva Glavne bratinske blagajne.
Dosadanji naziv »Glavna bratinska blagajna bano
vine Hrvatske u Zagrebu« mijenja se u »Glavna bra
tinska blagajna u Zagrebu«.
Ova odluka stupa na snagu danom objave u Narod
nim novinama.*
Za ministra šuma i ruda

odjelni predstojnik
za rudarstvo i metalurgiju:
M. Čubelić, v. r.
ni*. ttv . -Mrmrfw. 17 — 201 — i

Zak. odredba o državnoj kućanskoj školi u Zagrebu

pisujem
ZAKONSKU ODREDBU
o državnoj stručnoj kućanskoj školi u Zagrebu.
§ 1.
Zagrebačka domaćinska škola »Kola domaćica« u
Zagrebu postaje »Državna stručna kućanska škola« u
Zagrebu.
§ 2.
stru narodnog gospodarstva.
§ 3.

Poglavnik:
Broj CLXI-423 Z. p.-1941.
Ministar
— 202 —
Zakonska odredba o počasnim mirovinama i darovima
ZAKONSKA ODREDBA
o počasnim mirovinama i darovima
. § 1‘
Osobama, koje su svojim javnim radom u oslobodi
lačkoj borbi ili u kulturnom i gospodarskom nastoja
nju hrvatskog naroda osobito zaslužne, njihovim
udovama, i neopskrbljenoj zakonitoj djeci može Po
glavnik na prijedlog ministra bogoštovlja i nastave
priznati pravo na počastnu mirovinu ili im podijeliti
jednokratni počasni novčani dar.
Iznos mirovine ili počasnog dara određuje Poglavnik
po svojoj uviđavnosti.
Sva djeca gube pravo na počasnu mirovinu gubitkom
državljanstva.
Muška djeca gube pravo na počasnu mirovinu puno-
Ijetnošću, ako su sposobna za zaradu, a ako su na
naukama. kad redovno završe nauke. Ženska djeca
gube pravo na počasnu mirovinu udajom.
§ 2.
glašenja u »Narodnim novinama«,* a provedenje se
povjerava ministarstvu bogoštovlja i nastave.
Poglavnik:
Broj CLXII-496-Z. p.-1941.
— 203 —
Uspostava velike župe Sana i Luka
Ministarstvo unutarnjih poslova

Broj 9761 Pr. M. U. P. 1941.
USPOSTAVA VELIKE ŽUPE SANA I LUKA

Ovim određujem uspostavu velike župe Sana i Luka,
koja se sastoji od slijedećih kotareva:
Kotar Luka, kotar Sanski Most, kotar Ključ, kotar
Pridor, kotar Kotorišće. Sijelo velike župe je u Luki.
Podjedno određujem likvidaciju banovine Vrbaske.
Do imenovanja velikog župana povjeravam vođenje
poslova velikožupanskih dosadanjem povjereniku Dru
Viktoru G u t i ć u time, da imade u najkraćem roku
provesti potpunu likvidaciju poslova Vrbaske banovine
i prenijeti ih na veliku župu, a istodobno sve poslove
velike župe voditi pod izravnom kompetencijom mini
starstva unutarnjih poslova u smislu zakonske odredbe
o velikim župama od 10. lipnja 1941. broj CLIX-345-
Z. p. 1941.*
Dano u Zagrebu dne 18. lipnja 1941.
Poglavnik :
Dr. Andrija Artuković, v. r.**

** Po ispravku od 21. lipnja 1941. (Nar. nov. od 21. lipnja
1941. broj 56.).
— 204 —
Raspodjela i racioniranje namirnica — izuzeci
NAREDBA
o izuzecima od propisa provedbene naredbe o
raspodjeli i racioniranju namirnica za najnužnije
potrebe života od 9. V. 1941. broj 9344.
§ 1.
Izuzetno od propisa provedbene naredbe o raspodjeli
i racioniranju namirnica za najnužnije potrebe života
od 9. svibnja 1941. broj 9344-41. (Narodne novine broj
24 od 10. svibnja 1941.) mogu se prodavati bez kupona
ili doznaka:
1. tkanine za presvlačenje pokućtva sviju vrsta;
2. kretoni za zastore i pokućtvo,
3. gradi za zavjese, suncobrane i sunčane ponjave te
za presvlačenje ležaljka,
4. muselin pamučni za tapetarske radove,
5. knjigoveško platno,
6. brokat za steznike i mrežasti materijal za grud
njake,
7. muške ogrlice tvrde i polutvrde,
8. čarape bez stopala vunene za šport (štucni),
9. pump čarape planinarske,
10. pump čarape bijele ličke,
11. kratke čarape planinarske vunene ili pamučne,
12. kratki kaputi planinarski (Windjacken), koji su
gotovi na skladištima,
13. kratki kaputi planinarski iz dufetina, koji su
gotovi na skladištima,
Raspodjela I racloniranje nam irnica — izuzeci
14. kupaće kabanice iz frotir tkanina, koje su gotove

na skladištima,
15. ženske bluze iz charmesa,
16. papuče kućne bilo koje vrste, (bez obzira na vrstu
potplata, pa i za gimnastiku), koje su gotove na skladištu.
Daljnja proizvodnja papuča sa potplatom iz krupona
kao i kože, od koje se mogu izrađivati gornji dijelovi
cipela zabranjena je. Proizvodnja za daljnju prodaju
na kupone ili doznake dozvoljena je i nadalje.
17. sandale sa kožnim potplatom šivane fleksibil,
Gandhy sandale, redovničke sandale, bušene ljetne ci
pele, platnene cipele kao i cipele iz bijele kože pa i
kombinirane mogu se iznimno prodavati bez kupona
i doznake do 31. kolovoza 1941. no s time, da je daljnja
proizvodnja ovih vrsta cipela za skladišta zabranjena.
Proizvodnja za prodaju na kupone ili doznake dozvolje
na je i nadalje.
18. gumeni opanci,
19. dječje cipele Ijepljene iz chevreta, pa i kombini
rane,
20. kišne kabanice iz umjetne balonske svile koje su
gotove na skladištima time, da je proizvodnja novih za
skladišta zabranjena. Proizvodnja za prodaju na kupo
ne ili doznake dozvoljena je i nadalje,
21. konzerve od povrća i mesa no s tim, da se jednom
kupcu ne može prodati više od dvije kutije najeđamput.
Restauranima, hotelima itd. može se prodati do 5 kutija
najeđamput.
22. ski odijela muška i ženska kao hlače i kaputi
za skijanje u koliko su gotova na skladištu no s time,
da je proizvodnja novih zabranjena. Izradba za prodajo
na kupone ili doznake dozvoljena je i nadalje.
— 206 —
23. kupaća odijela (strand kostimi) no s time, da se

novi ne smiju proizvađati, već se mogu prodavati samo
oni, koji su gotovi na skladištu.
24. ženske hlače duge i kratke za plažu no s time, da
se mogu prodavati samo one, koje su na zalihi, dok se
nove za skladišta ne smiju proizvađati,
25. sapuni medicinski, (kod prodaje istih ovlašćuje
se trgovac, odnosno ljekarnik, da po vlastitom mišlje
nju racionira prodaju, kako ne hi jedan konzument
u stanovitom razdoblju kupovao više nego je njegova
normalna porteba),
26. crepe dechine i crepe marocaine imprema, te
umjetna svila tipa marke Dagmar i Jakard i njima od
govarajući tipovi.
27. dječje hlačice i kaputići iz raznovrsnog materi
jala za djecu do 8 godina starosti. Prodavati se mogu
samo kaputići i hlačice, koji su na skladištu, dok je
proizvodnja novih zabranjena. Isto tako mogu se ras
prodavati i hlačice za veće dječake, no i tu je nova
proizvodnja zabranjena.
§ 2.
Kupon broj 2 za ženske osobe, koji glasi na jednu
žensku haljinu iz pamučnog materijala, odnosno od
govarajući materijal u metrima sa priborom, može se
upotrijebiti i za jednu žensku haljinu iz umjetne svile,
odnosno za odgovarajući materijal u metrima zajedno
s priborom iz umjetne svile, koja je ostala pod zabra
nom.
§ 3-
Kod prodaje ženskih haljina iz vunenog materijala
i ženskih haljina iz pamučnog, odnosno iz umjetne
svile, koja je ostala pod zabranom, može se kupon pod
1 i 2 za ženske osobe upotrijebiti za prodaju bluza iz

bilo kojeg materijala ili sukna iz vunenog ili pamučnog
materijala. U tom slučaju imade trgovac na kuponu
ili doznaci zabilježiti i to na njegovoj poleđini, da je
prodao bluzu ili suknju uz oznaku materijala. Isto
dobno imade i na prednjoj strani doznake staviti
opasku »okreni«. Ovakav kupon imade se stranci vra
titi. Trgovac će kod ovakove prodaje broj potrošačke
iskaznice ili doznake i vrstu prodane bluze ili suknje
zabilježiti u svoju knjigu prema § 3. provedbene na
redbe. Istodobno imade trgovac u takovom slučaju
ispisati kupon na posebnom papiru, na kojem će mu
stranka potvrditi, da je primila bluzu ili suknju. Taj
kupon vrijedi za opravdanje smanjenih zaliha kod
mjesečnih prijava prema tiskanicama, izdanim po pri
vrednim komorama.
Ovaj sistem vrijedi i za prodaju pribora za muška
i ženska odijela, u koliko stranka ne bi nabavila sukno
i pribor kod jednog trgovca, a doznaka se nalazi na
jednom kuponu.
§ 4.
Doznake, odnosno kuponi za rublje vrijede u vreme
nu, koje je određeno za nabavu zimske robe i za zim
sko podrublje.
Doznake za ženske kabanice zimske mogu se po
izboru stranke upotrijebiti i za nabavu velikih vunenih
rubaca za leđa.
§ 5-
Bez doznake moći će trgovci prodavati podstavu za
odijela i kabanice za popravak odjevnih predmeta, no
s time, da se najedamput jednoj stranci ne može pro
dati više od 3 metra takovog materijala.
Materijal za ukras ženskih odijela bez obzira na

vrstu i kvalitetu moći će se također prodavati bez
kupona, odnosno doznaka, no s tim, da se jednom
kupcu ne može prodati više od jednog metra. Takove
prodaje imadu se zabilježiti u knjigama trgovaca, koje
isti vode prema §-u 3. provedbene naredbe, a opravdat
će se manjak na zalihi kod mjesečnih prijava ovje
rovljenim izvatkom iz tih knjiga. Izvadak ovjerovljuje
vlasnik tvrtke.
§ 6.
Doznake, odnosno kuponi za cipele, bilo muške, bilo
ženske, vrijede ili za jedan par cipela ili za dva para
seljačkih opanaka, odnosno dva para seljačkih papuča,
no s tim, da se pojedinoj osobi dodjeljuje po jedan
par opanaka ili papuča u razdoblju od 6 mjeseci unu
tar jedne godine.
Narodnim novinama.*
Broj 456. Z. p.-1941.
18. lipnja 1941.
Zagreb.
Ministar
Dr. Lovro Sušić, v.r.
— 209 —
Njemačka narodna skupina u N. D. H.
ZAKONSKA ODREDBA
o privremenom pravnom položaju »Njemačke na
rodne skupine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj«.
§ 1.
Njemačka narodna skupina u Hrvatskoj obuhvaća
Nijemce, koji žive u Hrvatskoj, nisu njemački držav
ljani, a stoje pod vodstvom vođe njemačke narodne
skupine.
Njemačka narodna skupina tvori naročiti sastavni
dio Nezavisne Države Hrvatske. Za svoj rad u okviru
općih zakonskih propisa uživa ona neograničeno pravo
djelatnosti na području političkom, kulturnom, go
spodarskom i upravno-društvenom.
Konačni položaj njemačke narodne skupine u Neza
visnoj Državi Hrvatskoj bit će uređen posebnim pro
pisima.
§ 2.
Njemačkoj narodnoj skupini priznaje se u Nezavi
snoj Državi Hrvatskoj značaj juridičke osobe javnoga
prava pod nazivom »Njemačka narodna skupina u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj«.
§ 3.
Njemačka narodna skupina ispovijeda svoju pri
padnost Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao svojoj do
movini.
— 210 —
Njemačka narodna skupina u N. D. H.
§ 4.
Dok se konačno ne uredi položaj njemačke narodne
skupine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj biti će interesi
te skupine zastupani po povjerenicima vođe narodne
skupine, koji će biti postavljeni u pojedinim općinama,
kotarevima i velikim župama. Ti povjerenici su ovla
šteni voditi sve potrebne razgovore, podržavati suradnju
i zastupati želje pred mjerodavnim hrvatskim držav
nim i samoupravnim oblastima.
§ 5.
Pripadnici njemačke narodne skupine u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj ravnopravni su u svakom pogledu
pripadnicima hrvatskog narodai, a naročito u pogledu
sticanja javnih služba, učešća u upravi, vršenja zvanja
i privredne djelatnosti, te sticanja imovine i nekret
nina. t
§ 6.
Pripadnicima njemačke narodne skupine zajamčuje
se neograničeno održanje njihove njemačke narodno
sti i nesmetano ispovijedanje njihovog naicional-socija-
lističkog životnog naziranja, i nepomućeni razvoj nji
hovog samoniklog njemačkog narodnog života i slobod
no uspostavljanje i održavanje narodnih i kulturnih
odnosa sa njemačkom narodnom maticom.
Njemačka narodna skupina može u svrhu slobodnog
i nesmetanog rada na političkom, kulturnom, gospodar
skom i socijalnom polju osnivati potrebne organizacije,
jedinice i ustanove.
§ 7.
Svi propisi, koji su u protuslovlju s ovom zakonskom
odredbam, stavljaju se izvan snage.
— 211 —
Njemačka narodna skupina u N. D- H.
§ 8.

Poglavnik:
Broj CLXV-487-Z. p.-1941.
Dr. Andrija Artukovič, v. r.
Predsjednik
zakonodavnog povjereništva
pri Poglavniku:
— 212 —
Osiguranje povjerenika privrednih poduzeća

glasuj em
ZAKONSKU ODREDBU
o osiguranju povjerenika imenovanih kod
privrednih poduzeća.
I 1.
Povjerenici minstarstva narodnog gospodarstva, ime
novani bilo kao nadzorni ili upravni kod privrednih
poduzeća na temelju zakonske odredbe o imenovanju
povjerenika od 19. travnja 1941. god. Kab. br. 1 - 1941.
i zakonske odredbe o dužnostima i pravima povjereni
ka, imenovanih kod privrednih poduzeća od 16. svibnja
1941. broj XGVII.-194-Z. p. 1941., koji su zbog vršenja
povjereničkih dužnosti napustili svoje prijašnje zvanje
i raskinuli s poslodavcem radni odnosno službeni od
nos, ovlašćeni su, da se sami prijave na osiguranje na
nadležnom mjestu po zakonu o osiguranju radnika od
14. svibnja 1922. i po zakonu o mirovinskom osiguranju
službenika od 12. prosinca 1933. s naknadom, koju im
je odredilo za njihov rad ministarstvo narodnog go
spodarstva.
§ 2.
Poslodavački dio prinosa kod ovih povjerenika pada
na teret povjerenih im poduzeća.
§ 3.
stru zdravstva .
— 213 —
Osiguranje povjerenika privrednih poduzeća
§ 4-
Ova zakonska odredba stupa na snagu s danom pro
Poglavnik:
Broj CLXIV.-449-Z. p. 1941.
Ministar zdravstva:
— 214 —
Zakonska odredba o prehrani pučanstva

povjereništva za prehranu Nezavisne Države Hrvatske
propisujem i proglašujem slijedeću
ZAKONSKU ODREDBU
o prehrani pučanstva i pokriću gospodarskih
potreba žitaricama i kukuruzom.
§ 1.
Isključivo pravo otkupa i raspolaganje sa pšenicom,
raži, napolicom (suraži), pirom, ječmom, zobi, prosom,
heljdom, kukuruzom i njihovim brašnom iz žetve 1941.,
kao i zaliha od žetve 1940. na cijelom području Države
pripada Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
§ 2.
Otkup u §-u 1. navedenih proizvoda izvršit će fizička
i pravna lica, koja će u tu svrhu odrediti povjereništvo
za prehranu.
§ 3.
Sve potrebne mjere za izvršenje ove zakonske od
redbe, a naročito o provedbi vršidbe, popisu cjelokupne
žetve, otkupu, klasifikaciji i kontroli mlinova, načinu
meljave, proizvodnji kruha i prerađevina, otkupnim
i prodajnim cijenama žitarica i kukuruza odnosno nji
hovih prerađevina, imaju se odrediti naredbenim pu
tem.
Naređbenim putem odredit će se i osnivanje aprovi-
zacionih ustanova, sastav potrošačkih registara za re
dovite potrebe svih ognjišta i registara izvanrednih
Zakonska odredba o prehrani pučanstva
potreba, te odredbe o racioniranju za redovne kućne

i gospodarske potrebe, kao i za izvanredne potrebe,
te o raspodjeli, pazeći kod toga na potrebe stočarstva,
agrarne industrije i sjemena.
§ 4.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se po
vjereništvu za prehranu pučanstva Nezavisne Države
Hrvatske u sporazumu s ministarstvom narodnog go
spodarstva pa se ovlašćuju da provedbenom naredbom
odrede kazne i ostale posljedice prestupaka ove zakon
ske odredbe.
Autentično tumačiti ovu zakonsku odredbu ovlašten
je predsjednik zakonodavnog povjereništva pri Poglav
niku.
§ 5-
šenja u »Narodnim novinama«.*
Poglavnik:
Broj CLXIII-432-Z p.-1941.
Ministar
Lovro Sušić, v. r.
Dr. Marijan Šimič, v. r.
— 216 —
Ukinuće srpskih i čeških pučkih škola
Ministarstvo bogoštovlja i nastave

odsjek za pučke škole
ODLUČUJEM
da se na svršetku školske godine 1940.-41. godine
s danom 3. lipnja 1941. ukidaju sve srpsko-konfesional-
ne pučke škole i zabavišta, sve privatne češke pučke
škole i zabavišta, te svi odjeli na državnim hrvatskim
pučkim školama sa češkim nastavnim jezikom na cije
lom području Nezavisne Države Hrvatske.
Ovom se odlukom ne ukidaju privatne pučke slo
vačke škole niti odjeli na državnim hrvatskim pučkim
školama sa slovačkim nastavnim jezikom.
Savezno s ovom odlukom propisat će se naknadno
posebne odredbe o obvezanicima, polaznicima i učitelj
skom osoblju ukinutih škola i odjela.*
Broj 121 U. m. 1941.
— 217 —
Dozvole za vršenje atitobusnog prometa

odjel za obrt, industriju i trgovinu
Broj 19917-41.
OBAVIJEST
o izdavanju dozvola za vršenje autobusnog prometa.
Povodom učestalog napuštanja autobusnih, odnosno
autoterentih pruga po nekim dosadašnjim imaocima
dozvola (koncesionarima) obavješćuju se svi interesenti,
da se molbe za izdavanje novih dozvola (koncesija)
imadu slati preko nadležne kotarske oblasti, odnosno
gradskog poglavarstva isključivo ministarstvu narod
nog gospodarstva, odjelu za obrt, industriju i trgovinu,
koji je jedini nadležan za donošenje odluka u ovom
pitanju.
Sve dozvole (koncesije), koje su izdane privremeno
ili na duži rok po bilo kojoj dragoj ustanovi ili uredu
nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, stav
ljaju se izvan kreposti kao nenadležno donesene. U
buduće moći će obavljati autobusni, odnosno autoteretni
rad samo ona lica, kojima će dozvolu za taj rad izdati
ministarstvo narod, gospodarstva, odjel za obrt, indu
striju i trgovinu.4
Î;
Iz ministarstva narodnog gospodarstva
4 Narodne novine od 21. lipnja 1941. br. 56.
_ 218 -
Osnivanje putničkog ureda N. D. H.
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju Putničkog ureda Nezavisne Države
Hrvatske
§ 1.
Osniva se Putnički ured Nezavisne Države Hrvatske
sa sjedištem u Zagrebu. Zadatak je Putničkog ureda
Nezavisne Države Hrvatske da preuzme cjelokupno po
slovanje bivšeg »Putnika A. D. za saobraćaj putnika i
turista u Kraljevini Jugoslaviji«, na području Ne
zavisne Države Hrvatske.
§ 2.
U djelokrug Putničkog ureda Nezavisne Države Hr
vatske spada obavljanje svih poslova putničkog ureda
u smislu postojećih zakonskih propisa, kao i svih drugih
kojnercijalnih poslova u vezi sa prometom turista. Na
pose mu pripada isključivo pravo komisione prodaje
u zemlji i inozemstvu voznih isprava državnih želje
znica Nezavisne Države Hrvatske.
§ 3.
Putnički ured Nezavisne Države Hrvatske posluje po
privrednim načelima, te ne potpada pod propise zakona
o državnom računovodstvu.
§ 4.
Putnički ured Nezavisne Države Hrvatske oslobođen
je u svom poslovanju svih biljega i pristojba, svih jav
nih daća, kako državnih, tako i samoupravnih. Ugovori,
koje sklapa ured s trećim licima, oslobođeni su svih
biljega i pristojba, napose prenosnih.
Ured je u dopisivanju oslobođen od poštarine.
Na poduzeće se neće primjenjivati obrtno-pravni
propisi u pogledu dozvole za rad i članstva u privred
nim uđružbama.
§ 5.
Putnički ured Nezavisne Države Hrvatske zastupat
će kod rješenja imovinskih odnosa Putnika A. D. za
saobraćaj putnika i turista u Kraljevini Jugoslaviji
sve interese sa područja Nezavisne Države Hrvatske.
Dok ministar hrvatskog domobranstva u sporazumu
sa ministrom narodnog gospodarstva ne propiše nove
povlastice, Putnički ured Nezavisne Države Hrvatske
zadržaje pravo na povlastice utanačene ugovorom
sklopljenim između bivše Generalne direkcije držav
nih željeznica i Putnika A. D. od 10. ožujka 1937. go
dine.
§ 6.
Putnički ured Nezavisne Države Hrvatske stoji pod
nadzorom ministra narodnog gospodarstva, kojemu se
povjerava provedba ove zakonske odredbe.
Putničkim uredom Nezavisne Države Hrvatske
upravlja povjerenik imenovan od ministra narodnog
gospodarstva.
Povjerenik ima sve upravne i nadzorne funkcije u
poduzeću.
— 220 —
Napose ima pravo osnivanja podružnica Putničkog

ureda Nezavisne Države Hrvatske u zemlji i inozem
stvu. On će tvrtku poduzeća, koja glasi »Putnički ured
Nezavisne Države Hrvatske«, i koja se može upo
trebljavati i na stranim jezicima, upisati u trgovački
registar skupa sa svojim potpisom, a analogno pro
pisima, koji vrijede za dioničarska društva.
§ 7.
Zakonskom odredbom biti će naknadno određen
konačni pravni oblik, ustrojstvo i djelokrug rada od
države povlašćenog poduzeća, koje će na području
Nezavisne Države Hrvatske obavljati poslove putničkog
ureda.
§8.

Poglavnik:
Broj CLXVI-484-Z. p.-1941.
Ministar
— 221 —
Osnivanje poduzeća »Paklina*
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanje poduzeća »Paklina«, povlašćeno
petrolejsko d. d. u Zagrebu.
§ 1.
Osniva se poduzeće »Paklina«, povlašćeno petrolej
sko d. d.
Sjedište društva je u Zagrebu.
8 2.
Društvo ima na čitavom području Nezavisne Države
Hrvatske isključivo pravo uvoza, izvoza i prodaje m i
neralnog ulja i tekućeg goriva.
Ostali djelokrug poduzeća određen je društvenim
pravilima i nema značaj isključivosti.
§ 3.
U društvo dužna su prinudno pristupiti kao dioni
čari poduzeća, koja odredi ministarstvo narodnog go
spodarstva, a koja se bave preradbom ili prodajom
mineralnog ulja i tekućeg goriva i imaju sjedište na
području Nezavisne Države Hrvatske.
§ 4.
Dionička glavnica društva iznosi 5,000.000.— dinara,
te se dijeli na 5.000 dionica po 1.000.— dinara nomi
nalne vriednosti.
— 222 —
Osnivanje poduzeća »Paklina«
Dionice glase na ime i mogu se prenositi samo uz

dozvolu ministarstva narodnog gospodarstva, odjela za
obrt, industriju i trgovinu. Kod svake prodaje ima
Nezavisna Država Hrvatska prvenstveno pravo kupa.
Dionička glavnica može se povisiti zaključkom glav
ne skupštine i odobrenjem ministarstva narodnog
gospodarstva.
§ 5.
Dioničku glavnicu u visini od 60% preuzima i upla
ćuje Nezavisna Država Hrvatska. Ostatak dioničke
glavnice od 40% upisuju i uplaćuju poduzeća spome
nuta u § 3. ove zakonske odredbe.
§ 6-
Dioničari obvezani su društvu staviti na raspolaga
nje sva potrebna sredstva i radnu snagu.
§ 7.
Ustrojstvo ovog dioničkog društva odredit će se pra
vilima prema propisima trgovačkog zakona i ove za
konske odredbe.
§ 8.
Društvo stoji pod nadzorom povjerenika, koga ime
nuje ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za
obrt, industriju i trgovinu, i koje mu određuje prava
i dužnosti.
Odredbe, koje će izdavati povjerenik, obvezatne su u
svakom slučaju za ravnateljstvo, upravu i namješteni
ke poduzeća.
— 223 —
Osnivanje poduzeća »Paklina«
§ 9.
Ova zakonska odredba stupa na snagu s danom pro
glašenja u »Narodnim novinama«. Provedenje povje
rava se ministarstvu narodnog gospodarstva. Predsjed
nik zakonodavnog povjereništva ovlašćuje se autenti
čno tumačiti ovu zakonsku odredbu.
U Zagrebu 23 lipnja 1941.
Poglavnik:
Broj CLXVII-493-Z. p.-1941.
Ministar
— 224 —
Ukidanje Zaklade tiskare Nar. nov. i Naklad, zavoda
Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu

Broj 762-1941.
Na temelju §-a 9. zakonske odredbe o ukidanju Za

klade tiskare Narodnih novina i Nakladnog zavoda u
Zagrebu od 28. travnja 1941. broj XXXVI-51-Z. p.-1941.
propisujem slijedeću
PROVEDBENU N AR E DBU
Na temelju §-a 6. određujem, da se provede u ze
mljišnim knjigama upis brisanja prava vlasništva svih
nekretnina u Zagrebu tiskare Narodnih novina u Za
grebu i Nakladnog zavoda, koje su upisane u gruntov
nim ulošcima broj 230, 598. 1135 i 1139 p. o. Zagreb,
Donji grad i upis istih nekretnina na novoga vlasnika
Nezavisnu Državu Hrvatsku — Hrvatsku Državnu Ti
skaru u Zagrebu.
Ovaj prenos imade se obaviti bez svake pristojbe.

Ministar za bogoštovlje i nastavu:
u. z.
M. Veršić, v. r.
— 225 —
Osnivanje niže rudarske škole u Zenici

odjel za rudarstvo i m etalurgiju
Broj 2643-H-1941.
Na prijedlog odjelnog predstojnika za rudarstvo i

metalurgiju o osnivanju niže rudarske škole u Zenici
i za otvaranje iste u školskoj godini 1941,-42. donosim
slijedeću
LODLUKA
o osnivanju niže radarske škole u Zenici.
§ L
Osniva se niža rudarska škola u Zenici.
§ 2.
Naredba o rudarskim školama i pravilnik o inter
natima rudarskih škola u bivšoj banovini Hrvatskoj
proteže se na rud. školu u Zenici.
§ 3.
Troškove osnivanja i izdržavanja rud. škole snosit
će Hrvatski rudnici i talionice d. .d u Sarajevu.
§ 4.
Provedba ove o d l u k e povjerava se odjelu za ru
darstvo i metalurgiju.*
Ministar šuma i rada:
Ing. Ivica Frković, v. r.
Početak poslovanja velike župe Bribir i Sidraga
Velika župa Bribir i Sidraga, Knin

Broj 50-1941.
OBJAVA
o početku poslovanja velike župe Bribir i Sidraga,
Knin
Pozivom na propis § 12 .zakonske odredbe o velikim
župama od 10. lipnja 1941. broj CLIX-345-Z. p. 1941.
proglašene u »Narodnim novinama« od 10. lipnja 1941.
broj 52 objavljuje se, da će velika župa Bribir i Sidraga
početi poslovati u Kninu dana 27. lipnja 1941. godine*
U Kninu dne 18. lipnja 1941.

Veliki župan:
Dr. Ante Nikolič, v. r.
* Narodne novine od 23. lipnja 1941. for. 57.
— 227 —
Početak poslovanja velike župe Cetina
Velika župa Cetina

Broj 222-1941.
OBJAVA
o početku poslovanja velike župe Cetina.
Zakonskom odredbom o velikim župama od 10. lip

nja 1941. godine broj CXIX Z. p.-1941., koja je progla
šena u službenom listu Nezavisne Države Hrvatske Na
rodne novine od 10. lipnja 1941. broj 49, određena je
nadležnost velikih župa.
Velika župa Cetina u Omišu će početi poslovanjem
danom 25. lipnja 1941.
U smislu zakonske odredbe o velikim župama dan
početka poslovanja velike župe Cetina u Omišu pro-
glašuje se u Narodnim novinama.
Uredske prostorije nalaze se u Omišu, telefon br.
7-19, 7-27.
Kotarske oblasti: Hvar, Imotski, Makarska, Sinj,
Split i Supetar obavijestit će o početku poslovanja
velike župe Cetina u Omišu sve područne oblasti i usta
nove, a općinska poglavarstva će oglasiti svestrano po
četak poslovanja uobičajenim načinom svima radi
znanja i upravljanja.*
U Omišu 19. lipnja 1941.

Veliki župan:
Ante Luetić, v. r.
— 228 —
Izmjena Pravilnika o radnicima drž. promet, ustanova
IZMJENA PRAVILNIKA O RADNICIMA DRŽAVNIH

PROMETNIH USTANOVA OD 24. V. 1939.
Rješenjem ministra hrvatskog domobranstva od 31.

svibnja o. g. broj 1703 1941. izvršena je izmjena čl. 10.
toč. 2. pravilnika o radnicima držav, prometnih usta
nova od 24. V. 1939. godine tako, da se brišu riječi:
»a da nije prešlo 30 god. života« i da ova točka glasi:
»da je navršilo 18 godina života«.

Načelnik općeg odjeljenja:
Ivan Despotović, v. r.
* Narodne, novine od 23. lipnja 1941. br. 57.
— 229 —
Promjena sjedišta općine Medari
PROMJENA SJEDIŠTA OPĆINE

MEDARI
Rješenjem ministra unutarnjih poslova od 30. svib
nja 1941. broj 3240-1941. preneseno je sjedište općine
Medari, kotar Nova Gradiška, iz mjesta Medari u mje
sto Mašić, isti kotar*.
— 230 —
Osnutak Državnoga ravnateljstva za ponovu
ZAKONSKA ODREDBA
o osnutku Državnog ravnateljstva za ponovu.
§ 1.
U smislu odsjeka IV. zakonske odredbe o državnoj
vladi od 24. lipnja 1941. broj CLXVIII-Z. p. 499—1941.
osniva se Državno ravnateljstvo za ponovu s djelova
njem na cjelokupnom području Nezavisne Države Hr
vatske, kojem je na čelu državni ravnatelj, a koji je
izravno podvrgnut predsjedništvu vlade.
§ 2.
U djelokrug Državnog ravnateljstva za ponovu spa
da uređenje svih poslova useljivanja, smještaja i iz-
seljivanja pučanstva; preuzimanje i predaja posjeda i
inih dobara iz ruke izseljenih u ruke useljenih odnosno
naseljenih, te privremena i međutomna uprava na tako
vim imanjima i dobrima.
Unutarnje naseljivanje (kolonizacija) kao takovo ne
spada u djelokrug ovoga ravnateljstva.
§ 3.
Za izvršivanje i provedenje odluka Državnog ravna
teljstva za ponovu imaju se osnovati potrebiti odsjeci
i uredi. Podjedno se ima postrojiti posebno »Ponovničko
oružništvo«, koje će stajati na raspolaganje ravnatelj
stvu kao posebno oružano tijelo za osiguranje nesme
tanog provađanja ponovničke zadaće.
— 231 —
Osnutak Državnoga ravnateljstva za ponovu
§ 4.
Novčana sredstva te pomoć državnih i samoupravnih
vlasti određena su u §§ 14. do 16. zakonske odredbe o
državnoj vladi.
§ 5.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se pred
sjedništvu vlade, koje će izdati provedbene naredbe i
propisnike o ustrojstvu i poslovanju ovog državnog
ravnateljstva.
§ 6.
Ova zakonska odredba stupa na snagu proglašenjem
u Narodnim novinama.*
Poglavnik:
Broj CLXXI-507-Z. p.—1941.
— 2R2 —
Zakonska odredba o pokretnom prijekom sudu

glasujem
Z AKONSKU ODRE DBU

o pokretnom prijekom sudu
§ 1.
Za suđenje kažnjivih djela navedenih u §-u 2. ove
zakonske odredbe može ministar pravosuđa izaslati po
kretni prijeki sud.
Mjesnu nadležnost pokretnog prijekog suda određuje
ministar pravosuđa svojom odredbom, kojom izašilje
pokretni prijeki sud.
§ 2.
Pred pokretni prijeki sud može biti stavljen:
1. onaj, koji učini koje od kažnjivih djela navede
nih u §§-ima 91. do 98. a), 100., 128., 154., 167. odj. 1. i
2., 188., 189., 191., 201., odj. 1. i 2., 206. odj. 1., 207., odj.
1., 209. odj. 1., 2. i u prvoj izreci odjela 3., 307. i 326.
do 328. kaznenoga zakonika od 27. siječnia 1929.;
2. onaj, koji na javni poziv vlasti u određenom roku
ne preda vlasti vatreno i hladno oružje, za koje nema
dozvole nošenja i držanja;
3. onaj, koji sakriva ili bilo na koji način pruža po
moć osobama, za koje može sumnjati, da su izvršile
koje od djela navedenih u ovom paragrafu pod br. 1.
ili da priremaju izvršenje kojega od tih djela.
Drž. Hrv. - Zakoni sv„ 18 — 233 — 1
Za sva ova kažnjiva djela učinjena od dana 10. trav

nja 1941. određuje se pred pokretnim prijekim sudom
kazna smrti strijeljanjem.
§ 3.
Pokretni prijeki sud sastoji se od tri suca.
Predsjednik suda mora biti sudac redovnoga suda.
Suce pokretnoga prijekog suda kao i državnoga tuži
telja kod toga suda postavlja ministar pravosuđa.
Perovođu postavlja predsjednik pokretnoga prijekog
suda.
§ 4.
Postupak pred pokretnim prijekim sudom može se
povesti samo na prijedlog državnoga tužitelja kod po
kretnoga prijekog suda.
§ 5.
Postupak pred pokretnim prijekim sudom je usmen
i javan.
Rasprava pred pokretnim prijekim sudom počinje
usmenom optužbom državnoga tužitelja.
Na raspravu se shodno primjenjuju propisi zakoni
ka o sudbenom kaznenom postupku od 16. veljače 1929.,
ukoliko u ovoj zakonskoj odredbi nije drukčije od
ređeno.
Rasprava proti okrivljeniku ima se provesti od po
četka do kraja pred sakupljenim sudom i ukoliko je
moguće bez prekidanja.
Ako okrivljenik sam ne odabere branitelja, postavit
će mu sud ureda radi.
— 234 —
Rasprava se ima ograničiti na to, da bude dokazano

djelo, zbog kojega je postupak pred pokretnim prije
kim sudom bio poveden.
U postupku pred pokretnim prijekim sudom odšteta
se ne dosuđuje.
Čim dokazni postupak bude dovršen, ima državni
tužitelj obrazložiti svoj konačni prijedlog. Optuženik
i njegov branitelj imaju uvijek pravo, da državnom
tužitelju odgovore. Nakon svršenih govora optužbe i
obrane predsjednik zaključuje raspravu.
§ 6.
Odmah nakon zaključenja rasprave sud u tajnoj
sjednici stvara osudu koju zatim javno proglašuje.
Ako optuženik bude proglašen krivim, pokretni pri
jeki sud ima izreći kaznu smrti strijeljanjem.
§ 7.
Zapisnik o raspravi i o vijećanju pred pokretnim
prijekim sudom potpisuju svi suci i perovođa. Nakon
završenoga uredovanja predsjednik pokretnoga prijeko
ga suda dostavlja sve spise ministarstvu pravosuđa
radi pohrane.
§8.
Proti osudi pokretnoga prijekoga suda nije dopu
šten nikakav pravni lijek, a molba za pomilovanje
nema odgodne moći.
§ 9.
Kazna smrti strijeljanjem ima se izvršiti nakon tri
sata računajući od časa proglašenja osude. Kaznu smrti
izvršuju oružnici, ili ine oružane osobe, koje odredi
predsjednik pokretnoga prijekog suda.
— 235 —
§ io.
nistru pravosuđa.
11.
Zakonska odredba o prijekim sudovima od 17. svibnja
1941. ostaje i nadalje na snazi .

Poglavnik:
Broj: CLXXII-508.-Z. p.-1941.
Predsjednik
zakonodavnog povjerenstva
pri Poglavniku:
— 236 —
Proglašenje općine Gospić gradom
ZAKONSKA ODREDBA
o proglašenju općine Gospić gradom.
Točka 1.
Općina Gospić proglašuje se gradom u smislu usta
nove § 2. Zakona o gradskim općinama od 22. srpnja
1934.
Točka 2.
Područje gradske općine Gospić obuhvaća područje,
dosadanje upravne općine Gospić.
Točka 3.
Poglavnik :
Broj: CLXX-498-Z. p.-1941.
— 237 —
Osnivanje kotara Čapljina
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju kotara i kotarske oblasti u čapljini
Točka 1.
Osniva se upravni kotar Čapljina sa sjedištem kotar
ske oblasti u Čapljini.
U područje kotara Čapljina ulaze upravne općine
Čapljina i Hutovo, dosada kotara Stolac.
Točka 2.
Kotarska oblast u Čapljini početi će djelovanjem
dana 15. srpnja 1941.
Točka 3.
šenja u Narodnim novinama,* a njeno provedenje po
vjerava se ministru unutarnjih poslova.
U Z a g r e b u , dne 24. lipnja 1941.
Poglavnik:
Broj: GLXIX-497-Z. p.-1941.
Dr. Artuković, v. r.
— 238 —
Osnivanje Drž. zavoda za proizvodnju lijekova
ZAKONSKA ODREDBA
0 osnivanju Državnog zavoda za proizvodnju lijekova
§ 1.
Zavod Plibah sa sjedištem u Zagrebu postaje držav
na ustanova pod imenom »Pliva«.
§ 2.
Zavod ima zadaću, da u svom znanstvenom i prak
tičnom radu poveže stručne i znanstvene radnike li
ječnike, veterinare, inženjere, biologe i t. d., da zajed
nički rade na čuvanju zdravlja i liječenju bolesti.
Zavod će na temelju znanstvenih metoda proizvoditi
1 prodavati lijekove za ljude i životinje, iste prema
potrebi kupovati, prerađivati i prodavati, a jednako i
pomoćna sredstva za liječenje i suzbijanje bolesti.
§ 3.
Zavod je samostalno državno poduzeće, nad kojim
vrši nadzor ministar zdravstva, te raspolaže sa samo
stalnim proračunom. Novčana sredstva za uzdržavanje
i proširenje zavoda, uz vlastite prihode te imovinu,
daje mu država.
i 4.
Ministar zdravstva propisat će u sporazumu s mini
strom narodnog gospodarstva propisnik o ustrojstvu
i radu državnog zavoda za proizvodnju lijekova.
— 239 —
Osnivanje Drž. zavoda za proizvodnju lijekova
Sve državne ustanove pokrivat će svoje potrebe na

lijekovima prvenstveno kod Državnog zavoda za pro
izvodnju lijekova.
§ 5.
Ona poduzeća za proizvodnju, uvoz i promet lijekova
za ljude i životinje, koja bi država kasnije preuzela,
ili odkupila stavljat će se pod nadzor ministra zdrav
stva, koji će u svakom pojedinom slučaju određivati
saradnju i odnos tih zavoda prema Državnom zavodu
za proizvodnju i promet lijekovima.
§ 6.
Dok ne bude izdan propisnik prema ovoj zakonskoj
odredbi, Državni će zavod za proizvodnju lijekova raditi
prema dosadašnjim propisima.
§ 7.

Poglavnik:
Broj: LXXI-118-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
— 240 —
Osnivanje zavoda za ispitivanje lijekova
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju zavoda za ispitivanje lijekova
§ 1.
Osniva se zavod za ispitivanje lijekova za ljude
i životinje sa sjedištem u Zagrebu. Nadzor nad radom
zavoda povjerava se ministru zdravstva.
Zavod je samostalna državna ustanova i raspolaže

sa samostalnim proračunom. Novčana sredstva za uz
državanje i proširenje daje mu država.
§ 3.
Ministar zdravstva u dogovoru s ministrom narod
nog gospodarstva propisat će propisnik o ustrojstvu i
radu zavoda, kao i propisnik i upute za ispitivanje i
nadzor nad prometom pojedinih lijekova.
Dok ne budu izdani propisnici i upute prema ovoj

zakonskoj odredbi, nadzor i promet lijekova vršit će
se prema dosadašnjim propisima.
— 241 —
Osnivanje zavoda za ispitivanje lijekova
§ 5.

Poglavnik:
Broj: LXX-117-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
_ 242 —
Provedbena naredba zak. odredbi o prehrani pučanstva
PROVEDBENA NAREDBA
zakonskoj odredbi od 21. lipnja 1941. br. CLXIIL-
432-Z. P.-1941. o prehrani pučanstva i pokriću go
spodarskih potreba žitaricama i kukuruzom.
§ 1-
Isključivo pravo otkupa svih u §-u 1. zakonske od
redbe o prehrani pučanstva i pokriću gospodarskih
potreba žitaricama i kukuruzom navedenih proizvoda
pridržaje si Državno ravnateljstvo za prehranu u Za
grebu. Za vršenje otkupa opunomoćiti će Državno rav
nateljstvo potreban broj fizičkih i pravnih lica.
Obračunavanje preuzetih količina zemaljskih pro
izvoda i isplata protuvrijednosti, te svih troškova do
dopreme istih u skladište, vagon ili šlep, vršiti će ovo
ravnateljstvo bilo samo bilo putem druge ustanove,
koja će biti organ ovog ravnateljstva i stajati pod nje
govim nadzorom.
Pravna ili fizička osoba opunomoćena za otkup u
§-u 1. zakonske odredbe o prehrani pučanstva ozna
čenih proizvoda preuzimati će iste uz cijenu i uvjete,
koje odredi Državno ravnateljstvo za prehranu za svaki
proizvod posebno.
§2.
Pod proizvoditeljem u smislu ove naredbe smatra se
seljak sam ili sa svojom porodicom, koji proizvodi
žitarice, vlasnici zemljišta, koji od zemljišta imaju
prihod u naravi bilo sa kojeg naslova, svećenici, koji
— 243 —
za svoj rad dobivaju nagradu u naravi, poljoprivred

nici radnici svih vrsta, kao i svi oni, koji u bilo kojem
obliku primaju nagradu za uloženi rad u naravi t. j.
žitaricama.
§ 3.
Svi vlasnici, posjednici i zakupci vršaćih motornih
parnih i ručnih strojeva, koji su na temelju odredbe
Povjereništva za prehranu od 7. lipnja 1941. g. broj
404 prijavili kod nadležnih prvomolbenih vlasti svoje
vršalice, ne mogu otpočeti radom vršidbe žitarica, dok
Za taj rad nisu dobili odobrenje Državnog ravnatelj
stva za prehranu. Vršidba se obavlja nakon službenog
skidanja pečata na vršaćim strojevima po ovlaštenim
organima Državnog ravnateljstva za prehranu na za
jedničkim gumnima gdje god je to moguće ili na gum
nima pojedinih ognjišta pod nadzorom organa Držav
nog ravnateljstva za prehranu.
§ 4.
O radu nadzornog osoblja nad vršalicama kao i o
dužnostima ovih organa Državnog ravnateljstva za
prehranu izdat će se posebna odredba.
§ 5.
Svaki proizvoditelj žitarica dužan je nadzornom od
boru Državnog ravnateljstva za prehranu kod dotične
vršalice donijeti potvrdu općine, kojom se potvrđuje:
a) veličina zasijane površine, sa koje se donose ži
tarice na vršenje,
b) broj članova ognjišta dotičnog proizvoditelja na
značivši svakoga člana poimence i po godinama starosti»
— 244 —
c) osobnu obvezu uz potvrdu obćine, u kojoj će ozna

čiti površinu zemljišta, koju će u budućoj gospodarskoj
godini zasijati dotičnim žitaricama.
Navedene potvrde obćine i potvrde o osobnoj obvezi
oslobađaju se pristojbe.
Na temelju ovih podataka, a nakon ustanovljenja
količine ovršenih žitarica, nadzorni organ Državnog
ravnateljstva za prehranu ustanoviti će za svakog pro-
izvoditelja:
a) potrebu za prehranu osoblja na vlastitom ognji
štu proizvoditelja,
b) potrebu za sjeme,
c) višak, koji se ima odmah izručiti organima Dr
žavnog ravnateljstva u svrhu otkupa, koji će po Dr
žavnom ravnateljstvu ovlašteni otkupljivao žitarica is
platiti po određenim cijenama i odmah s njima raspo
lagati.
§ 6.
Organi Državnog ravnateljstva za prehranu dužni su
kod ustanovljivanja kućnih i gospodarskih potreba
ostaviti proizvodi telju za pokriće njegovih potreba
stanovite količine ovršenih žitarica.
Količinu, koja će se ustanoviti za potrebu vlastitog
kućanstva kao i za sjeme i kao takovu ostaviti, odre
đivat će se po ovom ravnateljstvu neposredno prije
žetve za čitavu buduću gospodarsku godinu.
Popis ovršenih količina, obračun potreba i viškova
izvršit će nadzorni organi Državnog ravnateljstva za
prehranu na obrascima, koje će propisati Državno rav
nateljstvo za prehranu. Obračun se vrši u četiri jedna
ka primjerka, od kojih se jedan uručuje organima Dr
— 245 —
žavnog ravnateljstva za prehranu, drugi nadležnoj

kotarskoj oblasti ili gradskom poglavarstvu, treći pro-
izvoditelju i konačno četvrti organu ovlaštenom za
otkup žitarica u dotičnom kotaru ili obćini.
§ 7.
Svi viškovi žitarica, nakon izvršenog obračuna sa
svakim proizvoditeljem imaju se odmah predati puno
moćniku Državnog ravnateljstva za prehranu, koji će
žitarice po vrsnoći i količini ocjeniti, preuzeti i isplatiti.*

Broj 511 Z. p.-1941.
Državno ravnateljstvo za prehranu:
Ministar
— 246 —
Naredba o aprovizacionim kotarskim odborima
NAREDBA
o aprovizacionim kotarskim odborima izdana te
meljem § 3 i 4 zakonske odredbe o prehrani pučan
stva i pokriću gospodarskih potreba žitaricama i ku
kuruzom od 21. VI. 1941. broj CLXIII-432-Z. p.-1941.
Prehrana pučanstva Nezavisne Države Hrvatske od

nosno razdioba vrši se putem aprovizacionih kotarskih
odbora, koji će odmah otpočeti radom prema slijedećim
propisima:
1. Aprovizacioni kotarski odbori pristupit će smjesta
organizaciji svog rada. U tu svrhu propisujem slije
deći sastav tih odbora: predsjednik: kotarski predstoj
nik, podpredsjednik: kotarski agronom, tajnik: kotar
ski oficijal, zamjenik tajnika: činovnik kotarskog po
glavarstva i odbornici: u svemu 5, iz redova naprednih
gospodara, gradskih i općinskih aprovizacionih usta
nova, nadalje: gdje postoje organizacije državnih i sa
moupravnih tijela, iz redova istih, takodjer iz velikih
industrijskih i rudarskih poduzeća.
2. Ovaj odbor postavlja veliki župan prema prijed
logu kotarskog predstojnika.
3. Popis članova odbora dužan je veliki župan isto
dobno s postavljanjem dostavit u prijepisu Državnom
ravnateljstvu za prehranu.
4. Čim je odbor postavljen, pristupa unutar 48 sati
osnivanju svog ureda za obskrbu.
— 247 —
5. Dužnosti ovoga ureda jesu:

a) ustanoviti, po pojedinim občinama, broj kućan
stva, po kućnim brojevima, a i njihovih čla
nova po dušama.
b) ustanoviti broj kućanstva cijeloga kotara.
Ovaj popis vršit će se na upitnim arcima prema
obrascu, koji će se dostaviti kotarskim oblastima. Usta
novljenim kućanstvima izdati će ovaj ured bez naplate
ikakovih pristojba potrošačku izkaznicu, po uzorku
priloženom ovoj naredbi.
6. Rok za popis i izdavanje izkaznica ustanovljuje se
na 8 dana računajući od dana proglašenja ove naredbe
u Narodnim novinama.
7. Kotarski odbori izradit će popis svih potrošačkih
izkaznica, popuniti imena na izkaznicama i razdijeliti
ih potrošačima.
8. Kotarski odbori izradit će i predložiti putem veli
kog župana 3 primjerka tih popisa: jedan ostaje kod
velikog župana, dok dva primjerka tih popisa otprema
ju veliki župani Državnom ravnateljstvu za prehranu.
Odbori će zadržavati za sebe potreban broj primjeraka.
9. Kotarski odbori sastavljaju nadalje popis svih tr
govaca,, konzumnih zadruga i t. d., što vrše razdiobu
hrane, prema obrascu, koji će se dostaviti kotarskim
oblastima, te šalju ove popise u dva primjerka Držav
nom ravnateljstvu za prehranu, a jedan velikom župa
nu, dok za svoje potrebe ostavljaju potreban broj
primjeraka.
10. Kotarski će odbor odmah uvrstiti prema pri
kupljenim podacima pojedina kućanstva, prema nji
hovoj želji izraženoj na upitnom arku, u popise po
trošača pojedinih zadruga, trgovaca i ostalih, koji vrše
— 248 —
razdiobu hrane, prema obrascu, koji će se dostaviti

kotarskim oblastima, te će jedan primjerak poslati
velikom županu, dva primjerka Državnom ravnatelj
stvu za prehranu, dok će jedan primjerak zadržati za
sebe, a drugi izručiti ovjerovljen i prošiven trgovcu,
zadruzi ili slično, koji će po tome popisu vršiti raz
diobu hrane.
11. Prekršaj proti ove naredbe kažnjavat će kotar
ski predstojnik novčanom kaznom do 5.000.— Din ili
zatvorom do 30 dana ili obim kaznama.
Navedenu kaznu može u naročito teškim slučajevima
veliki župan povisiti do 3 mjeseca ili Din 15.000.— ili
oboje.
12. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja
u Narodnim novinama,* a tim danom prestaje uredo
vanje svih dosadašnjih odbora, koji stoje u protu
slovlju s ovom naredbom.

Državni ravnatelj za prehranu:
Broj: 513-Z. p.-1941.
Sporazuman:
— 249 —
Naredba o vršilicama
NAREDBA
Državnog ravnateljstva za prehranu o vršilicama,
izdana na temelju § 4. naredbe zakonskoj odredbi
0 prehrani pučanstva i pokriću gospodarskih po
treba žitaricama i kukuruzom od 21. VI. 1941. broj
CLXIII.-432-Z. P.-1941.
1. Kotarski predstojnici popisat će u roku od 48 sati

nakon objelodanjenja ovih uputa sve vršilice, koje se
nalaze u kotaru, u koliko to već nije učinjeno.
2. Nakon preispitanja ovih vršilica za uporabivost i
ispravnost rada vršilice pregledat će se također isprave,
da li je vlasnik u posjedu svih zakonitih ovlasti za rad
sa vršilicom. Nakon toga se vršilica pečati i upućuje
u mjesto gdje će se vršiti.
3. U zajednici s kotarskim organom i općinskim po
glavarstvima ustanovit će se za svaku pojedinu općinu
način i redosljed vršidbe. Prvenstveno imade se vršidba
obavljati na zajedničkim gumnima.
4. Vršenje obavlja se pod nadzorom Državnog rav
nateljstva za prehranu N. D. H. te se taj nadzor vrši
1 po posebnom osoblju, koje odašilje ovo ravnateljstvo.
Popis kod pojedinih vršilica obavlja se u posebnim
knjigama prema priloženom obrascu. Ove knjige do
stavlja Državno ravnateljstvo za prehranu na teret po
sjednika vršilice.
— 250 —
Naredba o vršilicama
5. Kotarski predstojnici javit će brzojavno u roku od

najviše 5 dana točan broj osoblja, koje treba za vršenje
nadzora iz §-a 4.
Svi gornji rokovi računaju se od dana objelodanje
nja ove naredbe u Narodnim novinama.*
Državno ravnateljstvo za prehranu:
Ravnatelj :
Broj 512 Z. p.-1941.
Sporazumom
— 251 —
Naredba o prijavi skladišta
NAREDBA
o prijavi skladišta
Državno ravnateljstvo za prehranu cijelokupne Ne
zavisne Države Hrvatske poziva ovime sve trgovce, za
druge i mlinove* sa zemaljskim proizvodima, da hitno
pošalju ravnateljstvu za prehranu slijedeće podatke:
1. točan naziv tvrdke sa imenima vlasnika uz nazna
ku eventualno postavljenog povjerenika;
2. da li je protokolirana, gdje, kako i kada;
3. da li želi biti komisionarom za nakup žitarica za
račun Državnog ravnateljstva za prehranu:
4. od kada se bavi žitarskim ili brašnarskim poslom;
5. koji kapital želi uložiti u ovaj posao za tekuću
gospodarsku godinu, i to koliko vlastiti, a koliki tuđi;
6. s kakvim skladištima raspolaže u svrhu spremanja
žitarica (točan opis svih spremišta po mogućnosti sa,
skicama) uz oznaku kapaciteta pojedinih objekata i
stanje, u kojem se skladišta nalaze.
7. udaljenost pojedinog skladišta od željezničke po
staje ili od šlepovske postaje u kilometrima;
8. sa kojim prevoznim sredstvima raspolaže;
9. na kojim područjima želi raditi (označiti po ko
tarima).
Svi gornji podatci imadu se odaslati pismeno pre
poručeno pod naznakom »Ponuda za komisionara«.
Prijaviti se imadu raspoloživa skladišta, bez obzira
na to, da li vlasnik želi biti komisionarom ili ne.
* Po ispravku od 29. lipnja 1941. (Nar. nov. od 26. lipnja
1941. br. 60.).
— 252 —
Naredba o prijavi skladišta
Osobne intervencije ili ponude ne mogu se uvažiti i

posjeti radi toga se ne primaju.
Prijava mora biit predana na poštu najkasnije do 28.
l i p n j a 1941. na naslov Državno ravnateljstvo za pre
hranu, Zagreb, Jelačičev trg broj 1 .
Upozoravaju se svi trgovci, da će, makar i ne žele su
djelovati u otkupu, biti najstrože kažnjeni, ako ne pri
jave skladišta, koja su dosad za promet žita služila ili
koja su za takav promet podesna.*
Zagreb, dne 24. lipnja 194l.
Broj 509 Z. p.-1941.

Državni ravnatelj za prehranu:
— 253 —
Ljekarnička komora Nezavisne Države Hrvatske
Ministarstvo zdravstva
Z. broj 14.466-1941.
Na osnovi §-a 25. zakona o ljekarnama i nadzora
nad prometom lijekova
ODREĐUJEM
da bivša Apotekarska komora, sekcija za savsku i
vrbasku banovinu u Zagrebu, preuzme kao LJEKAR
NIČKA KOMORA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE
sa sjedištem u Zagrebu, sve poslove, što ih je do sada
obavljala bivša Apotekarska komora kraljevine Jugo
slavije u Beogradu, i to za čitavo područje Nezavisne
Države Hrvatske. U rad LJEKARNIČKE KOMORE
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE spadaju i svi po
slovi, što su ih do sada po uredbi o Apotekarskoj ko
mori vršile komorske sekcije.
Apotekarska komora, sekcija za drinsku banovinu u
Sarajevu, i Apotekarska komora, sekcija za primorsku
banovinu u Splitu, prestaje danom objave ove odluke
s radom, u koliko se taj odnosi na područje Nezavisne
Države Hrvatske, a svoju imovinu, arhiv i t. d., koji
se odnosi na područje Nezavisne Države Hrvatske,
imaju predati LJEKARNIČKOJ KOMORI NEZAVISNE
DRŽAVE HRVATSKE u Zagrebu u roku od mjesec
dana po objavi ove odluke.
U svrhu prihoda ubirat će LJEKARNIČKA KOMORA
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE od svojih članova,
predstojnika ljekarna i ljekarničkih suradnika s pra
vom na samostalno upravljanje ljekarnom, upisnine u
smislu promijenjenog čl. 29. uredbe o Apotekarskoj
komori, kao i godišnje članarine po promjenjenom čl.
— 254 —
Ljekarnička komora Nezavisne Države Hrvatske
30. ove uredbe s time, da po točki 1. čl. 30. plaćaju

članarinu ljekarnici iz Zagreba, Sarajeva i Banje Luke.
Ovu članarinu moraju ljekarnici i ljekarnički suradnici
platit i za god. 1941., dok se upisnina plaća samo za
pristup novih članova. Komora ima pravo i na prihode
po točki 3. i 4. čl. 28. uredbe o Apotekarskoj komori.
Sekcijske članarine se ukidaju.
Nadzor nad radom LJEKARNIČKE KOMORE NE
ZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE vršit će ministarstvo
zdravstva.
LJEKARNIČKA KOMORA NEZAVISNE DRŽAVE
HRVATSKE kao pravno lice nasljednica je bivše Apo
tekarske komore kraljevine Jugoslavije u Beogradu
i njezinih sekcija na cjelokupnom području Nezavisne
Države Hrvatske, pa će kao takova nastupiti pri diobi
imovine i fondova Apotekarske komore u Beogradu.
Ova odluka stupa na snagu danom objave u Narod
nim novinama* i važi tako dugo, dok ministarstvo
zdravstva ne izda naredbe o Ljekarničkoj komori.
Ministar zdravstva:
— 255 —
Preseljenje poreznog ureda iz Bakra u Hreljin
Minislarstvo narodnog gospodarstva

odjel za državne financije
Broj 781-POV-1941.
PRESELJENJE POREZNOG UREDA IZ BAKRA

U HRELJIN
Na prijedlog odjela za državne financije, a na temelju
§-a 24. zakona o organizaciji financijalne uprave
Rješavam:
Osniva se novi porezni ured sa sjedištem u Hreljinu
s time, da isti počinje sa radom od dana potpisa ovoga
rješenja.
U djelokrug rada ovog poreznog ureda spada porezna
općina Bakarac, Križišče, Šmrika, Bužić Selo, Hreljin,
Kraljevica i Zlobin.
Organizacija i rad u ovom poreznom uredu povjerava
se namještenicima bivšeg poreznog ureda u Bakru, dr
žavljanima Nezavisne Države Hrvatske, koji se ovim
rješenjem premještaju u Hreljin.*

Ministar
— 256 —
Naredba o izdavanju izvoznica za drva
IZMJENA
naredbe o izdavanju izvoznica za drvo i ostale
drvne proizvode
ODREDBA
Dosadanji propisi čl. 17. st. 2, čl. 19. te čl. 26. — st.
2. naredbe o izdavanju izvoznica za drvo i ostale drvne
proizvode, izdane po bivšoj banskoj vlasti banovine
Hrvatske, br. 8545-V-1940. od 5. lipnja 1940. mijenjaju
se i glase
čl. 17.— st. 2. — druga rečenica.
Ako vlasnik šume ovakovog osoblja nema, dužan je
drvo čekićati najbliži ovlašćeni državni ili imovinski
lugar, ili po potrebi nadlugar kotarske oblasti.
čl. 19.
Nadležna kotarska oblast ili gradsko poglavarstvo
odredit će područja, na kojima će pojedini ovlašćeni
državni ili imovinski lugar, a po potrebi i nadlugar
kotarske oblasti, čekićati drvo onih vlasnika privatnih
šuma, koji nemaju vlastitog lugarskog osoblja.
Čl. 26: st. 2.

Osoba, koja je izvršila zapljenu, dužna je odmah o
tome obavijestiti najbližeg zaprisegnutog državnog ili
imovinskog lugara, ili nadlugara kotarske oblasti, koji
je dužan smjesta povesti izvide, da se ustanovi krivac
i porijetlo zapljenjenih predmeta.
— 257 —
Naredba o izdavanju izvoznica za drva
Mijenjaju se nazivi:
Banovina Hrvatska u Nezavisnu Državu Hrvatsku.
Odjel za šumarstvo Banske Vlasti u odjel za šumar
stvo ministarstva šuma i rudnika.
Banovinski u državni.
Sresko načelstvo i sreski šumar u kotarsku oblast, od
nosno kotarski šumar.
Šumska uprava u šumariju.
Prema ovoj izmjeni imaju sve odnosne ustanove
odmah postupiti.*
Ing. Ivica Frković, v.r.
Broj: 424-Z. p.-1941.
— 258 —
Povjereništvo za prehranu — Drž. ravnat, za prehranu
ODREDBA
Zakonskom odredbom o osnutku povjereništva za
prehranu od 30. svibnja 1941. broj CXXXV-298-Z. p.
1941. (»Narodne novine« od 31. V. 1941. broj 41) osno
vano povjereništvo za prehranu postaje u smislu §-a
14. zakonske odredbe o državnoj vladi od 24. lipnja
1941. broj CLXVIII-499-Z. p.-1941. »Državnim ravna
teljstvom za prehranu« zadržavajući dosadanji djelo
krug i sve ovlasti.
Dosadanjeg povjerenika za prehranu ustašu Marija
na Šimića iz Zagreba imenujem ravnateljem Državnog
ravnateljstva za prehranu.*
Poglavnik:
Broj 502-Z. p.-1941.
— 259 —
M inistarska naredba o hrvatskom pravopis«
M I N IS T AR SK A N A R E D B A
O HRVATSKOM PRAVOPISU
Hrvatski pravopis mora odgovarati duhu hrvatskog
jezika pa mu valja posvetiti osobitu pažnju. Znati
pisati i znati govoriti nije isto, ali se jedno naslanja
na drugo pa pisanje prilagoditi govoru može ima.ti
svoje razloge samo dotle, dok ne bi pisanje zamelo riječ
tako da se ona iz pisma ne bi prepoznala. Otud i pita
nja o glasovnom i korjenitom pisanju. Duh pak jezika
odlučuje o tom, da li ćemo se i gdje ćemo se držati
jednog ili drugog pisanja*. Na duhu se osniva i samo
bitnost jezična, na hrvatskom duhu hrvatska jezična
samobitnost.
Kako treba znanosti dati priliku, da i ova pitanja
produbljuje, a znanost nije ni u jednom kulturnom
jeziku u tom dala za sva vremena posljednju riječ,
ministarstvo bogoštovlja i nastave prihvatilo je u pi
tanju o hrvatskom pravopisu ovu misao: hrvatski se
pravopis ima provesti na načelu etimološkom tako, da
se utvrde sve etimološke mogućnosti osnovane na
znanosti, koja ima odrediti svuda ono, što u duhu hr
vatskog jezika nalazi svoju potvrdu.
Prema tome dosadašnji školski pravopis mijenja se
u ovim točkama:
1. Glas đ ne sljubljuje se po zvučnosti, pa prema
tome na pr. umanjenu riječ od žeđa treba pisati žeđca
mj. žećea; vodstvo mj. vodstvo (voćstvo) i t. d.
2. Kod riječi muškoga roda, koje se svršavaju na
-tak i -dak s nepostojanim a, suglasnici t i d ostaju
— 260 —
M inistarska naredba o hrvatskom pravopisu
ispred c bez promjene; dakle: početak — početci; patak

— patci mj. paci; zadatak — zadatci mj. zadaci; redak
— redci mj. reci; dohodak — dohodci mj. dohoci;;
cvijetak — cvijetci mj. cvijeci, predak — predci i t. d.
Kod riječi sa završetcima -tac i -dac s nepostojanim
a gdje je p otrebno o z n a č i t i r a z l i k u u
z n a č e n j u r i j e č i č u v a j u se o s n o v n i s u
g l a s n i c i : na pr. mlatac - mlatci; mladac — mladci
i si.
3. Kad nakon ispadanja nepostojanoga a od završetka
-lac muških imenica dođe glas 1 na kraj sloga, ne
pretvara se u o i ne slijeva se s prethodnim o; na pr.
stolac — stolci mj. stoci; dolac — dolci, i t. d.
4. U imenima mjesta s nepostojanim a ne provodi se
sljubljivanje, kad a ispadne; na pr. Medak — Medka
mj. Metka; Gradac — Gradca mj. Graca i t. d.
5. U pravopisnom pravilu, da se glas d ne mijenja u
t, ako se nalazi u složenim riječima ispred ss e, š, e, ć,
kad se ovim glasovima počinje druga riječ u složenici
(prema čemu treba pisati: odsjek mj. otsjek; predsjed
nik mj. pretsjednik; odcijepiti mj. otcijepiti; odšetati
mj, otšetati; kadšto mj. katšto; nadčovječan mj. nat-
čovječan, odćušnuti mj. otćušnuti, i t. d. — dodaje se:
U riječima, kojima se označuje viši ili niži položaj
u odnosima službe, zvanja, zanimanje, organizacije i si.;
prijedlozi nad! i pod čuvaju glas d bez promjene; na
pr. nađporučnik, podpredsjednik, i t. d.
6. Nema sljubljivanja u tvorbi futura I pa se piše
rastavljeno: dat ću, past ću itd.
7. Ne ispadaju glasovi kod zamjenica pa se piše tko,
netko, nitko, svatko.
8. Glas h se piše kod imenica na pr. duhan (ne du-
van), kuhinja (ne kujna).
— 261 —
Ministarska naredba o hrvatskom pravopisu
9. Strane se riječi pišu: 1) kako se pišu u jeziku iz

kog potječu na pr. Rousseau, Dumas, Goethe, Shake
speare; 2) kako ih je prisvojio hrvatski izgovor i pra
vopis na pr. Homer, Helen, historija, hereza, kemija,
kirurg i t. d.
10. Velikim početnim slovom pišu se obadvije riječi
u imenima mjesta bez obzira na to, da li se opća ime
nica uzima u pravnom ili u prenesenom značenju;
dakle kao što se piše Grubišno Polje, Velika Gorica i t.
d., treba pisati i Dugo Selo, Stubičke Toplice i t. d.
11. U znak poštovanje pišu se sa velikim početnim
slovom Poglavnik, Doglavnik i Nezavisna Država Hr
vatska.
12. Kod imena ustanova piše se prva riječ velikim
početnim slovom. Nazivi različitih ministarstava ne
pišu se velikim slovom nego samo na početku rečenica.
Priređivači novih školskih knjiga imaju se držati ove
naredbe.*
Doglavnik:
ministar bogoštovlja i nastave:
— 262 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Travniku — proglašenje
Ministarstvo pravosudja
Broj 36487-1941.
M I N I S TA R SK A O D R E D B A
o proglašenju prijekog suda za područje sudbenog
stola u Travniku.

od 20. svibnja 1941. broj 32) proglašujem prijeki sud
za područje sudbenog stola u Travniku.
Travniku.
Predsjednikom prijekog suda postavljam Stjepara
S mo l e , vijećnika sudbenog stola u Travniku, za aje-
govog zamjenika Dr. Bafaela M o s t i ć a, vijećnika
sudbenog stola u Travniku, a za suce prijekog suda:
Hilmiju B e h m e n a, vijećnika sudbenog stola u
Travniku i Budolfa V a j s a , ustašu iz Travnika, a za
njihove zamjenike Zvonimira S a j k o , kotarskog suca
u Travniku i Jozu E p e t a ustašu iz Paklareva.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Travniku nadle
žan je da sudi sva kažnjiva djela navedena u toč. II.
u vezi s toč. X. zakonske odredbe o prijekim sudovima.
— 263 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Travniku — proglašenje
a koja su učinjena ili budu učinjena u vremenu od

10. travnja 1914. pa do dana, dok ovaj prijeki sud ne
bude ukinut.
dručju sudbenog stola u Travniku gradska i općinska
poglavarstva.*
Po odredbi
ministra pravosudja
državni tajnik:
A d im Uglj,en, v. r.
— 264 —
Ukidanje razreza parijaršijskog prireza
NAREDBA
o ukidanju razreza i naplate 10% patrijaršijskog
prireza po poreznim uredima.
Na prijedlog predstojnika odjela za državne finan
cije, a, na temelju §-a 14. zakona o organizaciji finan
cijske uprave stavljam izvan kreposti naredbu mini
stra financija bivše kraljevine Jugoslavije br. 2.561-
VII od 11. ožujka 1936. u pogledu knjiženja i naplate
10% patrijaršijskog prireza.
Prema tome nemaju više porezni uredi na području
Nezavisne Države Hrvatske od pripadnika grčko-istočne
vjeroispovijesti niti naplaćivati niti knjižiti ovaj vjer
ski prirez.
Glede konačnog obračuna ovog vjerskog prireza izdat
će financijalna ravnateljstva upute područnim porez
nim uredima.
Narodnim novinama.*
Broj 10.481-3-1941.
Ministar

Drž. Hrv. - Zakoni sv. 19 ___ 265 _
Odredba ministarstva domobranstva o zamračenju
Ured vojskovodje
Broj V. I. 523
ODREDBA
MINSTARSTVA DOMOBRANSTVA
Obzirom na nepotpuno i manjkavo provodjenje pro
pisanih mjera za zamračenje,, odredjujem slijedeće:
1. Da se u svim stanovima, gdje se prim jeti kršenje
propisa o zamračenju, osim redovnog kažnjavanja,
pristupi oduzimanju električnih brojila kroz najma
nje osam dana, sa svim propisima podnošenjem po
novne molbe i plaćanjem pristojbe za ponovno ukap-
čanje brojila;
2. Da se kod svih vanjskih svijetla, koja su nepro
pisno zamračenai, zabrani vlasnicima paljenje tih svi
jetla uopće, uz primjenu svih onih mjera, koje su
navedene pod točkom (1);
3. Da se svi automobili, koji voze bez propisanih
svjetlonosnih zaslona bilo po danu, bilo po noći, imaju
zaustaviti; od vozača se imaju uzeti podaci o vlasniku
i odgovornom upravljaču, koji će biti kažnjeni kazna
ma do 10.000 dinara ili zatvorom do 30 dana, koje se
kazne imaju odmah izvršiti, po njihovom izricanju.
Provedbu ove Naredbe ima osigurati redarstveno
ravnateljstvo uz pomoć organa Narodne zaštite i voj
ske te Ustaške vojnice. Sve odredbe ove naredbe imaju
se provesti odmah.*
U Zagrebu 24. lipnja 1941. Vojskovodja
i ministar domobranstva,
Doglavnik:
Kvaternik, v. r.
— 266 —
%
Velika župa Vuka — početak poslovanja
Velika župa Vuka u Vukovaru

Broj 508-1941.
OBJ AVA
0 početku poslovanje Velike župe Vuka u Vukovaru
Na osnovu § 12. zakonske odredbe o Velikim župama
od 10. lipnja 1941. (»Narodne novine« od 10. lipnja
141. broj CV-49).
Proglašavam kao dan početka poslovanja u Velikoj
župskoj oblasti u Vukovaru 26. l i p n j a 1941.
Uredske prostorije nalaze se u zgradi stare županij
ske oblasti u Vukovaru u ul. dra Mile Budaka br. 13
1 15.
Kotarske oblasti: Vukovar, Vinkovci, Šid, Bu
ma, Ilok, Irig, Mitroviča, Srijemski Karlovci, Zemun,
Stara Pazova obavijestit će o početku poslovanja ove
župske oblasti, — sve područne oblasti i ustanove, a
općinska poglavarstva će na uobičajeni način i sa svo
je strane proglasiti dan početka poslovanja *
U Vukovaru dne 23. lipnja 1941.
Veliki župan:
Dr. Jakob E licker, v. r.
— 267 —
Velika župa Vrhbosna — početak poslovanja
Velika župa Vrhbosna

Broj 24-1941.
OBJAVA
o početku poslovanje Velike župe Vrhbosna.
U smislu §-a 12. zakonske odredbe o Velikim župa
ma od 10. lipnja 1941. god. broj GLIX-345-Z. p. 1941.,
koja je objavljena u službenom listu Nezavisne Dr
žave Hrvatske »Narodne novine« od 10. lipnja 1941.
broj 49. ovim se proglašuje, da će Velika župa Vrh
bosna sa sjedištem u Sarajevu početi poslovanjem
dana 21. lipnja 1941.* u zgradi Poglavnikova povjere
ništva.
U Veliku župu Vrhbosna spadaju ovi kotarevi: Sa
rajevo, Vlasenica, Srebrenica, Rogatica, Višegrad, Čaj
nice i Foča.
Kotarske oblasti obavijestit će o početku poslovanja
velike župe Vrhbosna u Sarajevu sve područne oblasti
i ustanove, a općinska poglavarstva će oglasiti na svom
području i na uobičajan način svima radi znanja i
upravljanja/*
Sarajevo 21. lipnja 1941.

Veliki župan:
O m erovič, v. r.
* Po ispravku od 26. lipnja 1941. (Nar. nov. od 26. lipnja

1941. br. 60.).
** Narodne novine od 25. lipnja 1941. br. 59.
— 268 —
Zak. odredba o drž. vladi Nezavisne Države Hrvatske
ODREDBA
U »Narodnim novinama« od 24. lipnja 1941. broj 58
tiskana je zakonska odredba o državnoj vladi Nezavisne
Države Hrvatske od 24. lipnja 1941. sa mnogim greška
ma i krivo.
Radi toga odredjujem, da se ta zakonska odredba
tiska i proglasi ponovno u cijelosti .
Tekst otisnut u broju od 24. lipnja 1941. nema vri
jednosti.
Broj 521-Z. p.-1941.

Predsjednik
zakonodavnog povjerenstva:
Dr. Milovan Zanič, v. r.
— 269 —
ZAKONSKA ODREDBA
o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske
I. ODSJEK.
Sast av vl ade.
§ 1.
Državnu vladu Nezavisne Države Hrvatske sačinja
vaju: predsjednik vlade, podpredsjednik vlade i m i
nistri.
Kao posebna ustanova u sklopu državne vlade po
stoji zakonodavno povjerenstvo s predsjednikom na
čelu, koji je po činu ministar.
§ 2.
Predsjednika vlade, podpredsjednika vlade i mini
stre imenuje i skida Poglavnik. Odredbe o njihovom
imenovanju i skidanju supotpisuje predsjednik vlade.
Predsjednik vlade, podpredsjednik i ministri prije
nastupa službe polažu pred Poglavnikom zakonom pro
pisanu prisegu, podpisuju iskaz imovine svoje i svoje
obitelji te izjavu, pozivom na ustašku prisegu, da se
cijeloga vremena dok god budu vršili dužnosti službe,
povjerene im po državi, neće baviti nikakvim dru
gim privrednim poslom, i da neće primati nikakve
nagrade i naplate u bilo kojem obliku, osim plaće,
koju im država za rad podjeljuje.
— 270 —
§ 3.
Državna vlada donosi svoje odluke u sjednicama,,
kojima predsjeda Poglavnik, njegov zamjenik ili pred
sjednik odnosno podpredsjednik vlade.
II. ODSJEK.
Nadležnost.
§ 4.
Državna vlada vrši državnu upravu, koja se obavlja
u: predsjedničtvu vlade, podpredsjedničtvu vlade i u
slijedećim ministarstvima: ministarstvu vanjskih po
slova, ministarstvu hrvatskog domobranstva, mini
starstvu pravosuđa i bogoštovlja, ministarstvu unutar
njih poslova, državnoj riznici, ministarstvu prometa i
javnih radova, ministarstvu nastave, ministarstvu
zdravstva, ministarstvu seljačkog gospodarstva, mini
starstvu obrta, veleobrta i trgovine, ministarstvu šu
marstva i rudarstva te ministarstvu udružbe.
§ 5.
U nadležnost ministarstva svakoga za svoj djelokrug
spadaju poslovi oko ustrojstva državnih oblasti, usta
nova i poduzeća, vrhovno vođenje cjelokupne državne
uprave i vrhovni nadzor nad upravnim oblastima, nji
hovim ustanovama, poduzećima i organima; priprema
nje prijedloga zakona i zakonskih odredaba kao i po
slovi, koji su im posebnim zakonskim odredbama
određeni.
— 271 -
§ 6.
Naročito spadaju u nadležnost:
1. predsjedničtva vlade: održavanje jedinstvenosti i
istosmjernosti u upravi i u odlukama vlade; predhod
ni prijedlozi Poglavniku o svima zakonskim odredba
ma; supotpisivanje svih rješenja Poglavnika, kojih
izvršenje ne spada u nadležnost samo pojedinog m i
nistra; opća državna brojidba (statistika), državna
izvještajna služba, državna promičba (propaganda) i u
suradnji s ministarstvom domobranstva postrojavanje
krugovalne (radio) službe; blagajna kod predsjednika
vlade i računarski dvor.
2. podpredsjedničtva vlade: vršenje onih poslova,
koje mu Poglavnik odnosno predsjednik vlade naročito
povjeri. Podpredsjednik je zakoniti zamjenik predsjed
nika vlade.
3. ministarstva vanjskih poslova: zastupanje i pred
stavljanje države u inozemstvu, zastupanje probitaka
(interesa) državljana i državnih pripadnika u ino
zemstvu, međunarodni ugovori, diplomatska i konzu
larna služba te izvještajna služba u inozemstvu.
4. ministarstva hrvatskog domobranstva: ustrojstvo,
uprava i zapovjedničtvo kopnene, pomorske i zračne
vojske i svih sredstava narodne obrane; vojna nastava,
vojno zdravstvo, vojno sudstvo za sve pripadnike do
mobranstva, oružničtva, a za kažnjiva djela, koja se
progone po službenoj dužnosti i za cjelokupno osoblje
javnog prometa i krugovalne službe; postrojavanje i
nadzor zrakoplovnog prometa; suodlučivanje sa mini
starstvom prometa i javnih radova kod osnivanja i iz
gradnje državnih željeznica, cesta i luka, osnivanje
i odobravanje izgradnje privatnih željeznica; suodlu-
čivanje kod postrojavanja pošta, brzojava i brzoglasa

(telefona); suodlučivanje s ministarstvom unutarnjih
poslova u općim pitanjima državnog javnog roda, mira
i sigurnosti, a s predsjedničtvom vlade u postrojavanju
krugovalne (radio) službe, te stegovna vlast nad cjelo
kupnim osobljem javnoga prometa i krugovalne službe.
5. ministarstva pravosuđa i bogoštovlja: uprava cje
lokupnog pravosuđa uključivo upravnog suda s izu
zećem vojnih sudova; državna tužiteljstva, kazneni za
vodi, nadzor nad odvjetnicima, međunarodna pravna
pomoć, prema potrebi suradnja u pripremi zakonskih
odredaba iz nadležnosti drugih ministarstava, uređiva
nje položaja i pravnih odnosa svih vjeroispovijesti i
njihovog svećenstva, vjerski poslovi javno-pravnog
značaja.
6. ministarstva unutarnjih poslova: briga za javni
red i poredak, za osobnu i imovinsku sigurnost, za jav
no ćudoređe; sva unutarnja uprava, u koliko nije po
jedinim zakonskim odredbama izričito predana u nad
ležnost drugih ministarstava; rasna politika, državljan
stvo, državno pripadništvo, zavičajnost, očevidnost gra
đana, nadzor nad tiskopisima i slikopisima, nad dru
štvima, skupštinama i sastancima; oružničtvo osim
ustrojstva, stege, nastave i uprave, te nadzor nad sa
moupravama.
U nadležnost ministarstva unutarnjih poslova spada
ju i svi oni državni poslovi, koji se ni po kojem zakon
skom propisu, a ni po sličnosti posla ne mogu uzeti da
spadaju u nadležnost kojeg drugog ministarstva.
7. državne riznice: sastav državnog proračuna i za
vršnih računa; uprava s državnim primitcima i izdat
cima; očevidnost cjelokupne imovine, uprava one
državne imovine, koja nije pridržana pojedinim zakon-
— 273 —
skim odredbama drugim ministarstvima, novac, pje-

neznica, državna navjera (kredit), zastupstvo državnih
stvarnih probitakai, javne zaklade, državna imanja i
poduzeća, državni monopol, popis zemljišta (katastar),
nadzor nad gospodarenjem samoupravnih tijela, srećke,
Hrvatska državna banka i nadzor nad novčarstvom.
8. ministarstva prometa i javnih radova: državni
promet; postrojavanje, uprava i iskorišćavanje držav
nih željeznica; nadzor nad pomorskim i riječnim bro
darstvom; nadzor nad pomorskim ribarstvom; određi
vanje odnosno odobravanje cijena na svim željeznica
ma i brodovima, koji vrše javni promet; briga za uz
državanje luka; u sporazumu s ministarstvom domo
branstva te obrta, veleobrta i trgovine: osnivanje i iz
građivanje državnih željeznica, cesta i luka; osnivanje
i odobravanje izgradnje privatnih željeznica; nadzor
nad prevozom robe i putnika kopnenim, vodenim i
zračnim putem u suradnji s ostalim ministarstvima, u
koja ti poslovi zasijecaju; ustrojstvo, uprava i iskorišći-
vanje pošte, brzojava i brzoglasa u sporazumu s mini
starstvom domobranstva; javni radovi: osnivanje iz
gradnja i uzdržavanje svih državnih zgrada, cesta,
mostova i ostalih građevina, nadzor nad izgradnjom
i uzdržavanjem samoupravnih i posebničkih građevina,
nadzor nad gradnjom samoupravnih i ostalih cesta
(puteva), određenih za javnu uporabu; radovi vodopi-
sni (hidrografski), sreditbeni (regulacioni), poboljšni
(melioracioni i vodoobskrbni, zatim iskorišćivanja vod
nih snaga i nadzor nad istima; radovi odnosno nadzor
nad munjostrojarskim i parnim uređajima; državna
izmjera; u suradnji s ministarstvom domobranstva
osnivanje i izgradnja državnih željeznica, izgradnja i
uzdržavanje luka; nadzor nad gradnjom i iskorišći-
vanjem samoupravnih i posebničkih željeznica i pre

voznih sredstava preko rijeka i jezera, suradnja u
cestovnom redarstvu; nadzor nad javnim radovima
samoupravnih tijela i radom privatnih inženjera, arhi
tekata i građevnih poduzetnika.
9. ministarstva nastave: cjelokupna nastava izuzev
niže i srednje stručne nastave, briga i nadzor nad na
učnim , književnim i umjetničkim društvima, ustano
vama i prosvjetnim zavodima; školske knjige i tiska
nice, nadzor nad svima zakladama sporazumno s mi
nistarstvom, koje upravlja zakladom; Hrvatska Državna
Tiskara.
10. ministarstva zdravstva: ustrojstvo sveukupne
zdravstvene službe, vrhovni nadzor nad svim zdrav
stvenim poslovima, zavodima i ustanovama, nad lje
kovitim vrelima i kupalištima; društvovno (socijalno)
zdravstvo; nadzor nad liječničkim i ljekarničkim ko
morama, ljekarnama, zdravstvenom nastavom i odgo
jem naroda u pogledu zdravstva i zdravlja; briga o iz
vršenju zdravstvenih zakonskih odredaba i naredaba;
suzbijanje zaraznih bolesti; proizvodnja i nadzor nad
posebničkom proizvodnjom lijekova i cjepiva.
11. ministarstva seljačkog gospodarstva: poljodjelstvo,
stočarstvo, ribarstvo, živinarstvo i zemljišno-pravni
poslovi, napose: uprava i unapređivanje svih grana
poljskog gospodarstva, biljne proizvodnje i peradar
stva; niža i srednja gospodarska nastava, poljsko-go-
spodarski zavodi i ustanove javnoga značaja, poljsko-
gospodarska navjera (kredit), poljsko-gospodarska bro
jidba (statistika), uzgoj svih domaćih životinja (gove
darstvo, konjarstvo, svinjarstvo, ovčarstvo, kozarstvo i
sitno stočarstvo), stočarske postaje i zavode za pri-
mjenjeno živoznanstvo (zoologija); zdravstvo i liječenje
— 275 —
svih domaćih životinja, nadzor nad prometom stoke i

stočnih proizvoda; zemljišna preinaka (agrarna refor
ma), poboljšanje zemljišta, naseljivanje (kolonizacija),
spajanje i zaokruživanje posjeda (komasacija), ze
mljišne zajednice, kućne zadruge i seljačko zadrugar-
stvo; nužni prolazi i poljsko redarstvo.
12. ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu: gospo
darska politika; obrt i veleobrt, trgovina unutarnja i
vanjska, promicanje svih privrednih grana; niža i sred
nja stručna nastava za obrt, veleobrt i trgovinu, zaštita
veleobrtnog vlasničtva; mjere i utezi, carinska politika,
poštanska štedionica, čekovni i klirinški promet; u su
radnji s državnom riznicom; novčarstvo, burze, osigu
ravajuća društva; putničarstvo (turizam); u suradnji s
ministarstvom seljačkog gospodarstva i udružbe pre
hrana i obskrba; nadzor i određivanje visine nadnica
i cijena živežnim namirnicama sa svrhom suzbijanja
skupoće; suradnja s ministarstvom domobranstva te
prometa i javnih radova u pitanjima izdavanja dozvole
za osnivanje parobrodarskih poduzeća, nadzor nad n ji
ma, pomorskog i riječnog redarstva, te očevidnosti i
nadzora svih vozila.
13. ministarstva šuimarstva i rudarstva: uprava svih
državnih i ostalih šuma, koje po zakonskim propisima
spadaju pod državnu upravu; nadzor nad svim ostalim
šumama u pogledu uprave i iskorišćivanja; pošumlji-
vanje, uređivanje bujica, lov, lovno i šumsko redar
stvo; nadzor nad rudarskim pravima, uprava državnih
rudnika i nadzor nad rudarskim posebničkim poduze
ćima i bratimskim blagajnama; niža i srednja šumar
ska i rudarska nastava; rudarsko redarstvo.
14. ministarstva udružbe: nadzor nad svima javnim
društvima, odobrenje osnivanja novih i usklađivanje
— 276 —
rada i zadaća pojedinih društava radi općih probitaka;

briga za uboge, nemoćnike i siročad, čovjekoljubna dru
štva i ustanove, društveno osiguranje u suradnji s mi
nistarstvom zdravstva, zatim posredovanje rada,, nad
zor nad radom i radničkim ustanovama, posredovanje
u službovnim i radnim odnosima i sporovima; određi
vanje najnižih nadnica i plaća, suzbijanje skupoće;
izseljeništvo; tjelesni uzgoj mladeži i šport.
15. zakonodavnog povjerenstva: izradba, supotpisiva-
nje, tumačenje i objavljivanje svih zakona i zakonskih
odredaba; usklađivanje odredaba, provedbenih i drugih
naredaba, propisnika i uputa pojedinih ministarstava
međusobno i s postojećim zakonskim propisima; izda
vanje Narodnih novina, zbornika zakona i naredaba.
III. ODSJEK.
Ustrojstvo ministarstava.
§ 7.
Pojedine grane državne uprave mogu se odredbom
Poglavnika spojiti u jedno ministarstvo, a isto tako i
iz postojećeg ministarstva izlučiti i pridodati drugom
ili osnovati novo ministarstvo.
§ 8.
Svaki ministar je samostalan poglavar svoga mini

starstva.
Prema potrebi može Poglavnik imenovati i ministre
bez lisnice s posebnim zadaćama.
— 277 —
§ 9.
Kod sebe ili kod pojedinog ministarstva može u
iznimnim slučajevima Poglavnik na prijedlog pred
sjednika vlade imenovati državne tajnike, koji u pravi
lu vrše dužnost pomoćnika ministra za sve ili za ne
koliko upravnih grana. Državnom tajniku može se po
vjeriti vršenje dužnosti poglavara jednog odjela umje
sto odjelnog predstojnika ili drugi državni poslovi. On
je izvan grupa činovničkog zakona.
§ 10.
Odsutnog ministra zamjenjuje drugi ministar, kojega
na prijedlog predsjednika vlade odredi Poglavnik. Dok
se odsutnom ministru ne odredi zamjenik, redovite
poslove vrši državni tajnik, koji vrši poslove pomoćni
ka ministra, ako takav postoji.
§ 11.
Ministarstva se dijele prema granama državne uprave
na odjele, a ovi prema potrebi na odsjeke i pododsjeke.
Podjela ministarstava na odjele vrši se zakonskom
odredbom. Podjelu odjela na odsjeke i pododsjeke kao
i raspodjelu poslova u njima propisuje ministar pro-
pisnikom.
Odjelom upravlja odjelni predstojnik. Odjelni pred
stojnici su činovnici, a imenuje ih Poglavnik na pri
jedlog odnosnog ministra.
Pročelnike odsjeka i podosjeka imenuje odnosni
ministar.
— 278 —
§ 12.
Radi pravilnog, brzog i jednoličnog rada državne
uprave predsjednik vlade izdaje odredbe o unutarnjem
poslovanju u svima ministarstvima.
Ministri mogu svaki u svome ministarstvu osnovati
vijeća stručnjaka u svrhu savjetovanja i pomoćne
ustanove.
§ 13.
Svi službeni spisi ministarstva izdaju se pod podpi
som ministra ili u njegovo ime pod podpisom službe
nika, koji je ovlašten na podpis.
IV. ODSJEK
Državno r a v n a t e l j s t vo.
§ 14.
Za osobito važne i opsežne poslove državnog i narod
nog života mogu se odredbom Poglavnika osnovati
posebna državna ravnateljstva.
Na čelu svakog državnog ravnateljstva stoji državni
ravnatelj, kojega imenuje Poglavnik na prijedlog pred
sjednika vlade.
Državni ravnatelj sudjeluje u ministarskom vijeću
samo, ako se radi o predmetima, koji se odnose na po
slove odnosnog ravnateljstva ili koji su s tim poslovima
u neposrednoj vezi.
§ 15.
Državna ravnateljstva neodvisna su od ma koga mi
nistarstva i podložna su izravno predsjedništvu vlade.
Državna ravnateljstva su pravne osobe javnog i pri
vatnog značaja.
— 279 —
Svako državno ravnateljstvo ima svoj samostalni

proračun u kome uz druge svoje prihode iskazuje kao
prihod svotu, koju dobiva iz općeg državnog proračuna
za svoje svrhe.
§ 16.
Poglavnik određuje odredbom svakom državnom
ravnateljstvu prigodom osnutka djelokrug i ovlasti.
Unutar tih ovlasti može državno ravnateljstvo u spo
razumu s predsjednikom vlade izdavati naredbe, po
trebne za obavljanje poslova, za koje je osnovano.
Sve državne i samoupravne oblasti dužne su držav
nim ravnateljstvima u njihovom radu pružati svaku
pomoć.
V. ODSJEK
Odgovornost ministara, državnih
tajnika i državnih ravnatelja.
§ 17.
Ministri i državni ravnatelji odgovorni su Poglavniku.
Poglavnik može optužiti ministre, državne tajnike
i državne ravnatelje za povrjedu zakona učinjenu u
službenoj dužnosti. Za štete, koje ministri, državni taj
nici i državni ravnatelji učine drugima. povrjedom
svoje službene dužnosti, odgovaraju s državom soli
darno.
§ 18.
Ministri, državni tajnici i državni ravnatelji mogu biti
optuženi kako za vrijeme trajanja svoje službe, tako i
za deset godina poslije njenog prestanka.
— 280 —
§ 19.
U svim slučajevima, u kojima je za kažnjivo djelo,
za koje ministar odnosno državni tajnik i državni rav
natelj odgovara, određena kazna u postojećim zakoni
ma. ministar odnosno državni tajnik i ravnatelj,
kaznit će se kaznom, koju ti zakoni određuju.
Ako za kažnjiva djela, za koja ministar odnosno dr
žavni tajnik i državni ravnatelj odgovara, nisu predvi
đene u postojećim zakonskim propisima kazne, kaznit
će se zatvorom do 5 godina.
Ministar odnosno državni tajnik i državni ravnatelj,
koji bude osuđen na kaznu zatvora, gubi sposobnost za
javna zvanja na deset godina, računajući od dana pre
trpljene ili oproštene kazne.
§ 20.
Uz kaznenu odgovornost za kažnjiva djela, koja ova
zakonska odredba predviđa, odnosno državni tajnik i
ravnatelj odgovoran je i građanski za štetu nanešenu
državi.
8 21 .
Ministrima i državnim tajnicima, sudi po postojećim
propisima stol sedmorice u Zagrebu.
Optužbu zastupa viši državni tužitelj u Zagrebu, koji
ne može odustati od optužbe.
§ 22.
Osuda stola sedmorice je odmah izvršna. Ona se sa-
općuje predsjedniku vlade radi izvršenja.
— 281 —
VI. ODSJEK
P r e l a z n e i z a k l j u č n e odredbe.
§ 23.
Predsjednik vlade će odlučiti, koje je ministarstvo
nadležno za provedenje već postojećih zakona, odnosno
zakonskih odredaba, ako nastane dvojba uslijed diobe
pojedinog postojećeg ministarstva ili izmjene njegove
nadležnosti.
U ostalim slučajevima ovlašćen je, u slučaju potrebe,
davati obvezna tumačenja predsjednik zakonodavnog
povjerenstva.
§ 24.
šenja u »Narodnim novinama«,* a tim danom prestaju
vrijediti sve njoj protivne odredbe.
Provedenje povjerava se predsjedničtvu vlade.

Poglavnik:
Broj CLXVIII-499-Z. p.-1941.
Predsjednik Zakonodavnog
povjerenstva:
— 282
Izvanredna zakonska odredba o pokušajima nasilja
IZVANREDNA ZAKONSKA ODREDRA

I ZAPOVJED
Povodom glasina, da bi dne 28. o. mj. u Hrvatskoj
imali slijediti tobožnji progoni protiv tednom dijelu
pučanstva odredjujem, da će svako, tko takve glasove
širi, biti stavljen pred prijeki sud.
Podjedno odredjujem, da će isto tako biti stavljen
pred prijeki sud svatko, tko bi uopće bilo kada izvršio
bilo kakvo nasilje nad životom ili nad imovinom bilo
koga državljanina ili pripadnika Nezavisne Države
Hrvatske. Nadalje odredjujem, da su svi dužnostnici
ustaških organizacija i svi zapovjednici i podzapovjed-
nici ustaške vojnice osobno odgovorni za svaki izgred,
koji bi se u gore rečenom smislu dogodio te imadu
sve ustaške organizacije i tijela ustaške vojnice u cije
loj državi podučiti, da im je dužnost svim sredstvima
spriječiti bilo kakov izgred u gornjem smislu. Svaki
član ustaške organizacije ili vojnice, koji bi se sam
počinio krivcem takvog kažnjivog djela, biti će smjesta
strijeljan po ustaškom sudu.
Isto tako svi organi javne vlasti imadu budno bditi
nad tim, da se snagom zakona spriječi bilo kakav po
kušaj nasilja proti imovine ili života bilo koga držav
ljanina ili pripadnika Nezavisne Države Hrvatske ili
stranog podanika, bio takav čin poduzet sa strane
neodgovornih elemenata ili službenih osoba.
U svakom slučaju bilo kakvog izgreda u tom pravcu,
ako je potrebno, imaju se predstavnici mjesnih dr
žavnih vlasti smjesta obratiti na mene osobno, brzo-
glasno ili brzojavno, na što ću po potrebi odrediti im
potporu vojske ili moje tjelesne bojne.
— 283 —
Izvanredna zakonska odredba o pokušajim a nasilja
Isto tako gdje bi se god pojavili na području Ne

zavisne Države Hrvatske pod oružjem bilo pojedince
bilo u grupi tzv. četnici ili ostatci srbske vojske ili bilo
kakve osobe, koje nemaju ovlaštenja nastupati u po
strojbi bilo u gradjanskom bilo u ustaškom ili voj
ničkom odijelu, dužne su sve vlasti odmah proti njima
upotrijebiti mrzlo i vruće oružje sredstvom oružničtva,
redovitih ustaških postrojba, a u skrajnjem slučaju
zatražiti podporu hrvatskog državnog Domobranstva.
Budući Židovi šire lažne vijesti u svrhu uznemiriva
nja pučanstva te svojim poznatim spekulativnim na
činima smetaju i otešćavaju obskrbu pučanstva, to se
kolektivno smatraju za to odgovornim, i prema tome
će se proti njima postupati i spremati ih povrh kazne
nopravne odgovornosti u zatočenička zbirališta pod
vedrim nebom.
Istodobno pozivam sve osobe, koje su se do uspostave
Nezavisne Države Hrvatske ogrješavale o hrvatske na
rodne probitke bilo glasujući za nehrvatske stranke,
bilo svojim prisustvom u nehrvatskim i protuhrva.t-
skim društvima, bilo svojim sudjelovanjem u korup
ciji, ili da su se obogaćivali intervencionističkim po
slovima, jednom riječju sve osobe čija je prošlost ne
hrvatska, protuhrvatska ili društveno nečasna, a koje
su se pokušale gurati ili su se čak ugurale u državne
službe, u ustaške organizacije ili u postrojbene ustaške
vojnice, ili čak u Hrvatsko domobranstvo, da se u
roku od osam dana same povuku i odstrane, jer će
inače nakon izminuća toga roka biti prisilno i na bo
lan način odstranjene te podvrgnute odgovarajućem
postupku.
Napokon pozivam sve i svakoga da se okani bilo
kakove intervencije kod bilo koje državne ili slične
— 284 —
vlasti u osobnim kao i u materijalnim predmetima, jer

će se svaka intervencija smatrati sabotažom i postu
pati će se po propisima prijekoga suda. Tko se smatra
da je bilo u čemu povrijedjen zakon ili njegov pro
bitak, može to uvijek pismeno prijaviti bilo nadležnoj
vlasti bilo predsjedničtvu vlade, i to bez ikakove pri
stojbe*.
Dano u Zagrebu, dne 26. lipnja 1941.

Poglavnik

Broj CXI-531-Z. p . - 1941.
— 285 —
Povodom prednje izvanredne zakonske odredbe i

zapovjedi izdajem ovaj
NALOG
Ova izvanredna zakonska odredba ima se kroz tri
dana donašati i objavljivati putem Radio-postaje kroz
tri dana u jutro, u podne i na večer. Ova se odredba
ima nadalje plakatirati po svim gradovima u cijeloj
Hrvatskoj a sva općinska poglavarstva imaju je pro
glasiti pučanstvu uobičajenim načinom. Podjedno se
umoljavaju vjerske vlasti da ovu odredbu dadu pro
glasiti po duhovnim pastirima.*
Zagreb, dne 26. lipnja 1941.
Dr. A ndrija Artuković, v. r.
Broj 11.541. Pr. M. U. P.
— 286 —
Nadopuna zak. odredbe o prijekim sudovima
Na prijedlog ministra pravosudja i bogoštovlja pro

ZAKONSKA ODREDBA
o nadopuni zakonske odredbe o prijekom sudu i
zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu.
§ 1.
U nadležnost prijekoga suda u smislu zakonske od
redbe o prijekom sudu od 17. svibnja 1941. i pokretnoga
prijekoga suda od 24. lipnja 1941. spada i kažnjivo djelo iz
§ 225. kaznenoga zakonika od 27. siječnja 1929. učinjeno
poslije 10. travnja 1941. godine.
§ 2.
Pred prijeki sud odnosno pred pokretni prijeki sud
bit će stavljen i onaj, koji se je nakon 10. travnja 1941.
prijavio ili se prijavi za člana koje ustaške postrojbe
ili je obukao ili obuče ustašku odoru, i ako nema za
ustašu potreban častan i besprikoran predživot.
§ 3.
Za djela navedena u §§-ima 1. i 2. ove zakonske od
redbe odredjuje se pred prijekim sudom odnosno pred
pokretnim prijekim sudom kazna smrti strijeljanjem.
— 287 —
Nadopuna zak. odredbe o prijekim sudovima
§ 4.
U Zagrebu, dne 26. lipnja 1941 .

Poglavnik:
Broj LXI-532.Z. p. 1941.
Ministar pravosuđa i bogoštovlja:
— 288 —
p
Osnivanje kot suda u Hreljinu i sudb. stola u Senju
Na prijedlog ministra pravosudja propisujem i pro

glasuj em
ZAKONSKU ODREDBU
0 osnivanju kotarskog suda u Hreljinu, o osnivanju
sudbenog stola i državnog tužiteljstva u Senju, o
pripajanju područja kotarskoga suda u Brinju sud
benom stolu u Senju, o pripajanju područja kotar
skoga suda u Delnicama sudbenom stolu u Ogulinu
1 o pripajanju područja upravne općine u Karlobagu
području kotarskoga suda u Senju.
§ I-
Osniva se kotarski sud sa sjedištem u Hreljinu za
područja upravnih općina u Dol-Bakarcu, Hreljinu i
Kraljevici kao i za onaj dio područja upravne općine
u Krasici, koje spada u područje Nezavisne Države
Hrvatske.
§ 2.
Osniva se sudbeni stol sa sjedištem u Senju zajedno
s državnim tužiteljstvom za područja kotarskih sudova
u Crikvenici, Hreljinu, Novom, Pagu i u Senju.
Kotarski sud u Brinju izdvaja se iz područja sudbe
nog sotla u Ogulinu i pripaja sudbenom stolu u Senju.
§ 3.
Područje kotarskog suda u Delnicama pripaja se po
dručju sudbenog stola u Ogulinu.
— 289 —
Osnivanje kot. suda n Hreljinu i sudb. stola u Senju
§ 4.
Područje upravne općine u Karlobagu izdvaja se iz
nadležnosti kotarskog suda u Gospiću i pripaja podru
čju kotarskog suda u Senju.
5.
Potrebno osoblje za novoosnovane sudove i državno
tužiteljstvo odredit će ministar pravosudja.
6.
Ovlašćuje se ministar pravosudja, da svojom nared
bom odredi dan. kada će novoosnovani sudovi i dr
žavno tužiteljstvo započeti s radom kao i da odredi
sve, što bude potrebno u pogledu prijenosa poslova na
novoosnovane sudove i državno tužiteljstvo.
§ 7.
nistru pravosudja.
8.
Poglavnik:
Broj CXXVII-528- Z. p.-1941.
* Narodne novine od 26. lipnja *1941. br. 60.
— 290 —
Osnivanje kotara Drniš
Na prijedlog ministra unutarnjih, poslova pro

pisujem
ZAKONSKU ODREDBU
© osn!van|ii kotara Drniš sa sjedištem u Drnišu.
§ I-
Osniva se kotar Drniš sa sjedištem u Drnišu.
§ 2.
Kotar Drniš obuhvaća upravne općine Drniš i Pro
mana kotara Knin i od upravne općine Skradin bivšeg
kotara Šibenik područje, koje po utvrdjenoj državnoj
granici pripada Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
§ 3.
Kotarska oblast u Drnišu počet će uredovati 1. kolo
voza 1941.
§ 4.
stra unutarnjih poslova.
§ 5.
Poglavnik :
Broj LVII-520 Z. p . - 1941.
— 291 —
Grad Srijemska Mitroviča — promjena imena
Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisu

jem i proglasujem
ZAKONSKU ODREDBU
o promjeni imena grada Srijemske Mitroviče.
§ 1.
Ime grada Srijemske Mitroviče mijenja se u Hr
vatska Mitroviča.
§ 2.
stru unutarnjih poslova.
§ 3.
Poglavnik:
Broj CIII-519-Z. p.-1941.

— 292 —
Drž. ravnateljstvo za ponovu — provedb. naredba
PROVEDBENA NAREDBA
predsjedničtva vlade zakonskoj odredbi o osnutku
Državnog ravnateljstva za ponovu od 24. lipnja 1941.
broj CLXXI-507-Z. p.-1941.
§ 1.
Državno ravnateljstvo za ponovu obavljati će:
a.) sve poslove oko iseljivanja stranog življa iz Ne
zavisne Države Hrvatske. U vršenju te dužnosti ono će
skupljati sve potrebne podatke o osobama, koje treba
izseliti, izdati će o tomu sve potrebne odluke te ih iz-
vršivati. Preuzimati će pokretnu i nekretnu imovinu
izseljenih osoba, pa ju što prije predavati na raspola
ganje Zavodu za kolonizaciju u svrhu unutarnje ko
lonizacije, a dotle privremeno upravljati i vršiti nad
zor nad tom imovinom, i obavljati neodgodive poslove
na njoj,
b.) poslove useljavanja i smještanja useljenika, koji
kod naseljenja ne dobivaju nekretnine.
§ 2.
Svi poslovi unutarnje kolonizacije i smještanja iz
inozemstva useljenih Hrvata na nekretnine u domovini
ne spadaju u djelokrug ravnateljstva za ponovu, nego
isključivo u nadležnost Zavoda za kolonizaciju prema
dosadanjim propisima.
§ 3.
Državno ravnateljstvo ima se u svim poslovima dr
žati uputa i ovlasti, koje će mu izdavati predsjedničtvo
vlade.
— 293 —
Nadzor nad radom Državnog ravnateljstva za ponovu

vrši prdsjedničtvo vlade bilo po svojim organima bilo
po naročito u tu svrhu odredjenim izaslanicima.
§ 4.
Ravnateljstvo za ponovu imati će središnji ured u
Zagrebu, a prema potrebi u suglasju sa predsjedni-
čtvom vlade osnovati će po državi svoje urede, ispo
stave i povjereničtva.
Ustrojstvo i poslovanje središnjeg ureda, ispostava
i povjereničtava urediti će se propisnikom, koga će
izdati predsjedničtvo vlade na prijedlog Državnog rav
nateljstva za ponovu.
§ 5.
Za izvršenje u § 1. odredjenih zadaća stoji Držav
nom ravnateljstvu za pomoć ponovničko oružničtvo.
Ono će se ustrojiti i izobraziti pod nadležnošću mini
starstva domobranstva, te stoji stegovno pod ministar
stvom domobranstva a pod nadležnošću vojnih sudova.
Njegovo potanje ustrojstvo propisati će se propisni
kom po ministarstvu domobranstva u suglasju s pred-
sjedničtvom vlade.
§ 6.
Sve državne oblasti dužne su unutar svoje nadle
žnosti Državnom ravnateljstvu za ponovu pružiti po
trebitu pomoć.
§ 7.
Proti odlukama Državnog ravnateljstva za, ponovu
dozvoljen je utok u roku od 15 dana putem ravnatelj
stva na predsjedničtvo vlade. Utok nema obustavne
moći.
— 294 —
Proti rješenju predsjedničtva vlade nije dozvoljena,

tužba na upravni sud.
§ 8.
Novčana sredstva potrebna Državnom ravnateljstvu
za ponovu za provadjanje njegovih zadaća odredjuju
se u državnom proračunu.
Do donošenja državnog proračuna odrediti če se nov
čana sredstva izvanrednom navjerom.
§ 9.
Državno ravnateljstvo za ponovu držat če se u
svemu propisa § 14. do 17. zakonske odredbe o držav
noj vladi Nezavisne Države Hrvatske od 24. VI. 1941.
§ 10.
Predsjedničtvo vlade:

Broj 530 Z. p.—1941.
— 295 —
Velika župa Zagorje — početak poslovanja
Velika župa Zagorje, Varaždin

Broj 358-1941.
OBJAVA
o početku poslovanja Velike župe Zagorje.
Zakonskom odredbom o Velikim župama od 10.

lipnja 1941. godine broj CXIX Z. p. 1941., koja je pro
glašena u službenom listu Nezavisne Države Hrvatske,
Narodne novine od 10. lipnja 1941. broj 49, odredjena
je nadležnost Velikih župa.
Velika župa Zagorje u Varaždinu je počela poslova
njem danom 3. lipnja 1941.
U smislu zakonske odredbe o Velikim župama dan
početka poslovanja velike župe Zagorje u Varaždinu
proglašuje se u Narodnim novinama.
Uredske prostorije nalaze se u Varaždinu, Prerado-
vićeva 19, telef. br. 9.
Kotarske oblasti: Varaždin, Novi Marof, Zlatar, Kla
njec, Krapina, Pregrada, Ludbreg, Ivanec, Prelog, Ča
kovec, obavijestit če o početku poslovanja velike župe
Zagorje u Varaždinu sve područne oblasti i ustanove,
a občinska poglavarstva će oglasiti svestrano početak
poslovanja uobičajenim načinom svima radi znanja i
upravljanja.*
U Varaždinu, dne 25. lipnja 1941.
Veliki župan:
Stjepan Uroić, v. r.
— 296 —
Prijeki sud za sudbeni stol u Osijeku — proglašenje
Ministarstvo pravosudja
Broj 37.524.-1941.
MI NI STARSKA O D R E D B A
o proglašenju prijekoga suda za područje sudbenog
stola u Osijeku.
Na temelju točke 1. zakonske odredbe o prijekim

sudovima od 17. svibnja 1941. godine (»Narodne novi
ne« od 20. svibnja 1941. broj 32) proglašujem prijeki
sud za područje sudbenoga stola u Osijeku.
Osijeku.
Predsjednikom prijekog suda, postavljam dra Antu
T o p a l o v i ć a . vijećnika sudbenog stola u Osijeku,
a za suce prijekoga suda: dra Pavla G l a v a š a , ko
tarskog suca iz Đakova i Franju V u č i ć a , ustašu iz
Osijeka; za zamjenike sudaca: Vjekoslava Kulimana,
vijećnika sudbenoga stola u Osijeku i Franju
P a v i ć a ustašu iz Osijeka.
Prijeki sud kod sudbenoga stola u Osijeku nadležan
je, da sudi sva kažnjiva djela, navedena u toč. II. u
vezi s toč. X. zakonske odredbe o prijekim sudovima,
a koja su učinjena ili budu učinjena u vremenu od 10.
travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud ne bude
ukinut.
Drž. Hrv. - Zakoni sv. 20 — 297 — i
Prijeki sud za sudbeni stol u Osijeku — proglašenje

dručju sudbenoga stola u Osijeku gradska i občinska
poglavarstva.*

Ministar pravosuđa :

Prijeki sudovi — promjena i nadopuna zak. odredbe

ZAKONSKU ODREDBU
o promjeni zakonske odredbe o nadopuni zakonske
odredbe o prijekom sudu i zakonske odredbe o
pokretnom prijekom sudu od 26. lipnja 1941.
§ 1.
§ 1. zakonske odredbe o nadopuni zakonske odredbe
o prijekom sudu i zakonske odredbe o pokretnom pri
jekom sudu od 26. lipnja 1941. (Narodne novine od
26. lipnja 1941. broj 60.) mijenja se i glasi:
»U nadležnost prijekog suda u smislu zakonske od
redbe o prijekom sudu od 17. svibnja 1941. i pokretnoga
prijekoga suda u smislu zakonske odredbe od 24.
lipnja 1941. spadaju i kažnjiva djela iz §§-a 225. do
241. kaznenog zakonika od 27. siječnja 1929. godine
učinjena poslije 10. travnja 1941.«
§ 2.
Poglavnik:
Broj LXXXIV.-532-Z. p.-1941.
— 299 —
Osnivanje Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju Zavoda za suzbijanje endemijskog
sifilisa.
§ 1.
Osniva se zavod za suzbijanje endemijskog sifilisa
sa sjedištem u Banjoj Luci.
§ 2.
Zavod je samostalna državna ustanova, podvrgnuta
izravno ministarstvu zdravstva, s vlastitim proraču
nom, koji odobrava ministarstvo zdravstva. Dok se ne
odobri redoviti godišnji proračun, ministarstvo zdrav
stva odredit će sva potrebna sredstva za ustrojstvo i
početno djelovanje zavoda.
§ 3.
Svrha je zavoda, da sistematski pregleda sve sta
novništvo na području, na kojem se pojavljuje sifilis
endemijski. Koji se kraj smatra endemijski zaraženim,
odredjuje ravnatelj zavoda.
Nadalje je zavodu svrha, da poduzme sve potrebne
mjere zaštite i liječenja i druge mjere, da se sifilis
kao endemija potpuno iskorjeni.
Osim te dužnosti može ministarstvo zdravstva u
slučaju potrebe, povjeriti zavodu rješavanje i drugih
zdravstvenih pitanja.
— 300 —
§ 4.
Na temelju kućnih (obiteljskih) lista, koje su dužne
izraditi općine na postojećim formularima u roku od
mjesec dana po stupanju na snagu ove zakonske od
redbe povest će se sustavni pregled stanovništva i iz
raditi kartoteka, da se utvrdi točan postotak zaraženosti.
Svježi slučajevi sifilisa odvajaju se odmah nakon
utvrdjene dijagnoze i podvrgavaju se sustavnom anti-
sifilitičnom liječenju.
§ 5-
Liječničkom pregledu kao i liječenju dužni su se
podvrći svi stanovnici obaju spolova zaraženog po
dručja, u koliko ne donesu valjanu svjedodžbu službe
nog liječnika, da ne boluju od endemijskog sifilisa,
odnosno da se privatno uredno liječe.
Svjedodžba mora zadržavati sve one podatke, na
osnovu kojih je dijagnoza utvrdjena.
Svi pregledi i liječenja vršit će se besplatno, bez
obzira na imovno stanje pregledane osobe.
Tko se dobrovoljno ne odazove na pregled, odnosno
liječenje, bit će putem upravne vlasti predveden prisil
no i bit će kažnjen po postojećim propisima.
§ 6.
Sabirališta za pregled i liječenje moraju biti lako
pristupačna stanovništvu. Pregledi i liječenja obav
ljaju se u prostorijama javnih zdravstvenih ustanova
ili oblasti opće uprave, a gdje tih nema, u prostorija
ma, koje u tu svrhu mora staviti na raspolaganje
upravna oblast.
— 301 —
§ 7.
Sav djelokrug higijenskih zavoda, domova narodnog
zdravlja i ostalih higijenskih ustanova, koji se odnosi
na suzbijanje endemijskog sifilisa, prelazi u nadlež
nost zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa.
Zavod će vršiti rad izravno pomoću svog stručnog
osoblja, osoblja spomenutih higijenskih ustanova i po
moću osoblja u javnoj službi (kotarskih i općinskih)
liječnika. Sve osoblje spomenutih ustanova, koje se
bavilo bilo isključivo bilo djelomično suzbijanjem
sifilisa, vršit će ovaj rad po nalozima i uputama zavo
da za suzbijanje sifilisa. Osoblje, koje ne preuzme
zavod za suzbijanje endemijskog sifilisa u svoj status,
primat će beriva i nadalje od ustanove, kod koje se na
lazi u službi. Sve higijenske ustanove dužne su do
daljnjega staviti zavodu na raspolaganje sve svoje
odjele, laboratorije i uredjaje sa svim inventarom, u
koliko su djelovale u vezi sa suzbijanjem endemijskog
sifilisa.
§ 8.
Državne, samoupravne i privatne bolnice s pravom
javnosti, dužne su u granicama svojih mogućnosti
primati na specijalne preglede i liječenje sve oboljele
koje im uputi zavod ili njegove područne ustanove.
Zavod će snositi troškove bolničkog liječenja po zako
nu o bolnicama. U slučaju potrebe, zavod će po odobre
nju ministarstva zdravstva osnivati i svoje vlastite
bolnice, ambulante i postaje.
§ 9.
Političko upravne i sve ostale oblasti dužne su na
zahtjev organa zavoda pružiti svaku pomoć za pro
vedbu naredaba, odnosno uputa, što ih propiše ravna
— 302
telj, prema propisima ove zakonske odredbe. U tu svrhu

će mjerodavna ministarstva dati upute područnim or
ganima.
§ 10.
Pored potrebnog broja liječnika i pomoćnog osoblja
iz državne i samoupravne službe, ministarstvo zdrav
stva uputit će na rad zavodu i potreban broj privatnih
liječnika, u prvom redu specijalista za spolne bolesti,
unutrašnje i dječje bolesti, kao i liječnike opće prakse.
Nagradu i rok trajanja rada privatnim liječnicima
odredit će ministarstvo zdravstva. Isto tako će mini
starstvo zdravstva u sporazumu s ministarstvom na
stave upućivati na privremeni rad u zavod potreban
broj medicinara uz primjerenu nagradu.
Rad na suzbijanju sifilisa uračunat će se u radnu
službu svim osobama, koje su na taj rad po zakonu
obvezane.
§ 11.
Organizacija, zavoda povjerava se ministarstvu zdrav
stva, koje će imenovati ravnatelja i sve stručno i po
moćno osoblje i propisati pobliže djelokrug zavoda .
Sve stručno razvrstano osoblje zavoda primat će po
red redovne plaće i posebni stalni mjesečni doplatak
u visini polovice svojih mjesečnih beriva, dok se na
lazi u službi ovog zavoda. Liječnicima hrvatske narod
nosti, koji provedu stanovito vrijeme na radu u ovom
zavodu, računat će se dvostruko u godine službe uz
svjedodžbu ravnatelja, da je svoju službu savjesno
vršio.
— 303 —
§ 12.
Ministarstvo zdravstva imenuje iz redova stručnjaka
potreban broj osoba, koje su dužne ravnatelju zavoda
staviti svu svoju stručnu spremu na raspolaganje. Rav
natelj zavoda je dužan suradjivati i* imenovanim stru
čnjacima i prema potrebi održavati zajedničke sa
stanke.
Glavni ustaški stan imenovat će dvojicu dužnosnika,
koji će ravnatelju i stručnjacima kod stupanja** po
propisima ove zakonske odredbe pomagati.
§ 13.
Sve osoblje, koje ne bude savjesno vršilo svoju službu,
kaznit će se po postojećim zakonskim odredbama i
propisima.
§ 14.
Svi propisi, koji su protivni ovoj zakonskoj odredbi,
stavljaju se izvan snage.
§ 15.
šenja u »Narodnim novinama«.***
Poglavnik
Broj CV-461-Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
* s (?)
** postupanja (?) t
*** Narodne novine od 27. lipnja 1941. br. 61.
— 304 —
Diplomski ispiti u školi za sestre pomoćnice
U povjesnim i svečanim danima, kada hrvatska mla

dost s ponosom gleda na obnovljenu svoju Nezavisnu
Državu Hrvatsku, na prijedlog ministarstva zdravstva
propisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU
o oslobadjanju učenica od polaganja »diplomskog
ispita« u školi za sestre pomoćnice u Zagrebu i u
školama za bolničarke za školsku godinu 1940.-41.
§ 1-
Učenice, koje školske godine 1940.-41. svršavaju III.
tečaj škole za sestre pomoćnice u Zagrebu i učenice,
koje svršavaju škole za bolničarke na cijelom području
Nezavisne države Hrvatske, oslobadjaju se od polaga
nja propisnog »diplomskog« odnosno završnog ispita.
§ 2.
U § 1. ove zakonske odredbe navedene učenice do
bivaju krajem školske godine 1940.-41. svjedočbu, koja
im daje prava osnovana na sadašnjim i budućim za
konskim odredbama» kao da su položile odnosni ispit.
§ 3.
Provedbu ove zakonske odredbe povjeravam ministru
zdravstva.
— 305 —
Diplomski ispiti u školi za sestre pomoćnice
§ 4.

Poglavnik:
Broj CII-525 Z. p.-1941.
Ministar zdravstva:
— 306 —
Bezplatna putovanja financijske straže
Hrvatske državne željeznice

Direkcija Zagreb
Broj 13581-1-1941.
Bezplatna službena putovanja financijske straže.
Ovime se nadopunjuje uputai broj 323 od 26. IV. o.

g. o pravu koriščenja povlašćene vožnje na Hrvatskim
drž. željeznicama, objavljena u Narodnim novinama
br. 23 i Vjesniku naredaba odjela za želj. promet br.
2 od 15. V. o. g. kako slijedi:
Za službena putovanja organa financijalne straže
ostaje i nadalje na snazi Uputstvo objavljeno u bivšim
Službenim novinama saobr. ustanova br. 8 od 10. III.
1938., a koja glasi:
»Organi financijske kontrole imaju pravo na bes
platnu vožnju za službena putovanja radi pregleda
putnika na temelju objave izdane od nadležnih carin
skih odnosno financijskih vlasti potvrdjene po ovom
odjelu za željeznički promet, odnosno po Ravnatelj
stvu Sarajevo i prijašnjoj Direkciji Zagreb«.*

Načelnik općeg odjeljenja:
I. Despotović, v. r.
— 307 —
Općina Jelačičevo — Ferdinandovac — promjena imena
Promjena imena sela i upravne općine Jelačičevo

u Ferdinandovac.
Rješenjem ministra unutarnjih poslova od 18. lipnja

1941. br. 7454 M. U. P. 1941. promijenjeno je dosadašnje
ime sela i upravne općine Jelačičevo, kotara Gjurgjevac,
u Ferdinandovac.
Ujedno je promijenjeno ime Jelačičevih Konaka u
istoj općini i kotaru, naime naselja Jelačičev Brod,
Jelačičev Laz, Jelačičeva Blata, Jelačičeva Kranjica i
Jelačičevo Hrastje u Ferdinadovi Konaki, Ferdinadov
Brod, Ferdinandov Laz, Ferdinandova Blata, Ferdindo-
va Kranjica i Ferdinandovo Hrastje.*
* Narodne novine od 27. lipnja 1941. br, 61.
— 308 —
Prom jena u zakonu o ustrojstvu vojnih sudova
ZAKONSKA ODREDBA
o prom jenam a u zakonu o ustrojstvu vojnih sudova
od 27. siječnja 1901. s dopunom od 20. ožujka 1909.
Cl. I.
Gdjegod u zakonu o ustrojstvu vojnih sudova stoje
riječi: »Veliki vojni sud«, »diviziska oblast«, »stalni
sudija«, »privremeni sudija«, »sudski oficir«, »sudijski«,
»viši sudski oficir«, »Ukazom na predlog Ministra
Vojnog«, »Sudija«, »isledjenje«, »poslovodstvo«, »stariji
stalni sudija«, »poslovodja«, »vojni državni tužilac«,
»vojni islednik«, »referent za sudstvo«, »komanda«,
»Načelnik sudskog odelenja«, »Ministar Vojni«, z a
m j e n j u j u si s riječima: »Vrhovni* vojni sud«, di
vizijsko područje«, »upravitelj suda«, »prisjednik:, »pra
vosudni častnik«, »sudski«, stožerni pravosudni čast
nik«, »Rješenjem Poglavnika na prijedlog ministra
domobranstva«, »sudac«, »istraga«, »poslovanje«, »upra
vitelj suda«, »perovodja«, »vojni tužitelj«, »sudac
istražitelj«, »Glavar pravosudnog odjela«, »zapovjed-
ničtvo«, »Glavar sudskog odsjeka«, »Ministar domo
branstva«.
Čl. II.
Prvomolbeni vojni sudovi osnivaju se u mjestima,
u kojima se nalaze stožeri divizijskih područja, i
označuju se imenom dotičnog mjesta, n. pr. Divizijski
vojni sud u Zagrebu.
* Po ispravku od 10. srpnja 1941. (Nar. nov. od 10. srpnja
1941. br. 72.).
— 309 —
Promjena u zakonu o ustrojstvu vojnih sudova
čl. ili.
§ 4. mijenja se i glasi:
Drugomolbeni vojni sud zove se »vrhovni vojni sud«
i nalazi se u Zagrebu.
Čl. IV.
U § 6. brišu se riječi »izuzimajući lica, koja potpadaju
pod vojni sud za oficire«.
Čl. V.
§ 7 briše se čitav.
čl. VI.
U § 12. brišu se riječi »postavljaju se« a na mjesto
toga stavljaju se riječi »odredjuju se od slučaja do
slučaja«.
čl. VII.
§ 13. briše se čitav.
Čl. VIII.
U § 14. u drugom dijelu na mjesto riječi »postavlja
se«, stavljaju se riječi »odredjuje se«.
Čl. IX.
U § 22. iza riječi »poslovodja« brišu se riječi »sudski
oficir«.
Čl. X.
U § 23. iza riječi »poslovodja« brišu se riječi »sudski
oficir«.
Čl. XI.
U § 27. u trećem odjelu na kraju brišu se riječi
»pred sveštenikom«.
— 310 —
Prom jena u zakonu o ustrojstvu vojnih sudova
Cl. XII.
Gl. XIII.
U § 36. točka 2. mijenja se i glasi:
»Odstranjenjem od položaja, na kojem se nalazi, do
jedne godine«.
čl. XIV.
čl. XV.
XVI.
U § 52. drugi odjel briše se čitav.
Čl. XVII.
Čl. XVIII.
u Narodnim novinama.* Istog dana prestaju vrijediti
svi dosadašnji propisi o predmetima ove zakonske
odredbe, a njoj protivni.
Poglavnik:
Broj LXXVII-535-Z. p.—1941
Ministar domobranstva:
Kvaternik, v. r.
Promjene u vojno-kaznenom zakoniku
ZAKONSKA ODREDBA
o promjenama u vojno kaznenom zakoniku od 11.
veljače 1930. i zakonu o izmjenama i dopunama
vojnog kaznenog zakonika od 2. prosinca 1931.
Čl. I.
Gdjegod u vojnom kaznenom zakoniku stoje riječi:
»Krivični«, »Kraljevina«, »Kralja ili članove Kraljev
skog Doma«, »vječita robija«, »robija«, »zatočenje«,
»mjere bezbednosti«, »oficir«, »podoficir«, »kaplar«,
»redov«, zamjenjuju se s riječima: »Kazneni«, »Poglav-
nikovim«, »Poglavnika ili osobe, koje ga zamjenjuju po
ustavu, dok vrše tu dužnost«, »doživotna tamnica«,
»teška tamnica«, »tamnica«, »mjere sigurnosti«’ »čast
nik«, »podčastnik«, razvođnik«, »domobran (mornar)«.
Čl. II.
U § 3. iza riječi »godine«, a ispred riječi »važe« umeću
se riječi: »s propisima članka I. i II. zakonske odredbe
od 3. svibnja 1941. o promjenama u kaznenom zakonu
od 27. siječnja 1929. i zakonu o izmjenama i nadopu
nama kaznenog zakona od 9. listopadai 1931.«
Čl. III.
U 2. odjelu § 4. iza riječi »delima«, a ispred riječi
»važe« umeću se riječi s propisima članka III. do uklju
čivo čl. XXIII. zakonske odredbe o promjenama u
kaznenom zakonu od 27. siječnja 1929. i zakonu o
izmjenama i nadopunama kaznenog zakona od 9. listo
pada 1931.«
— 312 —
Prom jene u vojno-kaznenom zakoniku
Cl. IV.
U § 6. toč. a) iza riječi »oficir« a pred riječ »podoficir«
umeću se riječi »vojni činovnik«.
Cl. V.
U § 52. u prvom odjelu na kraju brišu se riječi »od
pet stotina«.
CL VI.
u Narodnim novinama.* Istog dana prestaju vrijediti
svi dosadašnji propisi o predmetima ove zakonske
odredbe, a njoj protvni.

Poglavnik:
Broj: LXI-534-Z. p.-1941.
Ministar Domobranstva:
Kvaternik, v. r.
* Narodne novine od 28 lipnja 1941. br. 62.
— 313 —
Prijeki sud — promjena zakonske odredbe

ZAKONSKU ODREDBU
o promjeni zakonske odredbe o prijekom sudu i
zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu.
§ I-
Pod prijeki sud odnosno pod pokretni prijeki sud bit
će stavljen i onaj, koji je poslije 10. travnja 1941. učinio
ili učni kakvo kažnjivo djelo navedeno u kaznenom
zakoniku od 27. siječnja 1929., a za koga državni tužitelj
s odobrenjem ministra pravosudja i bogoštovlja pred
loži, da bude stavljen pred prijeki sud odnosno pred
pokretni prijeki sud.
Državni tužitelj je dužan podnijeti prijekom odnosno

pokretnom prijekom sudu svoju pismenu izjavu, da
ima usmeno ili pismeno odobrenje ministra pravosudja
i bogoštovlja da može okrivljenika staviti pred prijeki
sud odnosno pred pokretni prijeki sud.
Za sva kažnjiva djela odredjuje se pred prijekim
odnosno pokretnim prijekim sudom kazna smrti strije
ljanjem.
— 314 —
Prijeki sud — promjena zakonske odredbe
§ 2.
glašenja u Narodnim novimana* i toga dana prestaju
vrijediti svi propisi, koji su u protivnosti s ovom za
konskom odredbom.

Poglavnik:
Broj CXIV-548-Z. p.-1941.
— 315 —
Y
Promjena zakona o činovnicima
ZAKONSKA ODREDBA
o promjenama zakona o činovnicima od 31. III. 1931.
§ I-
U alineji 1. §-a 106. rečenica: »slučaju tač. 14) i 16)
služba prestaje na dan razriješenja« treba da glasi:
»U svim ostalim slučajevima služba prestaje danom
razriješenja od dužnosti«.
§ 2.
U prvoj alineji §-a 111. rečenica, koja glasi: »Naj
dalje u roku od mjesec dana od dana kada je njegovom
starješini stiglo obavještenje o odluci o prestanku
službe« mijenja se i glasi: »Najdalje u roku od mjesec
dana, od dana izdatog naloga za razriješenje od
dužnosti«, a rečenica, koja glasi: »Ovaj rok ne može
preći posljednji dan tromjesečnog roka iz drugog
stava §-a 106« kao i cijela druga alineja ukidaju se.
§ 3.
§ 112. mijenja, se cijeli i glasi: »Pravo na beriva
djelatnog službenika ima službenik do kraja mjeseca,
koji slijedi iza mjeseca, u kojem je izdat nalog za
njegovo razrješenje od dužnosti a umrli do kraja
mjesecai, u kom je umro«.
§ 4.
§ 155. mijenja se cijeli i glasi: »Osobna mirovinska
beriva teku od prvog dana narednog mjeseca, koji
— 316 —
Promjena zakona o činovnicima
slijedi iza mjeseca, za koji je službenik u smislu §-a

112. imao pravo na djelatna beriva, a obiteljska od
prvog dana narednog mjeseca po smrti službenikovoj«.
§ 5.
Ova zakonska ogdredba stupa na snagu danom pro

Poglavnik:
Broj CIV-547-Z. p. — 1941.
Ministar

— ----------------------- 1
Ispitivanje lišća pustikare (Folium Digitalis)
Na osnovi §-a 2. zakona o ljekarnama i nadzoru nad

prometom lijekova, propisujem
ODREDBE
po kojima će se vršiti ispitivanja lišća pustikare
(Folium Digitalis)
Čl. 1.
Ispitivanje lišća pustikare (Folium Digitalis) na
području Nezavisne Države Hrvatske, vrši se u Zavodu
a* ispitivanje lijekova u Zagrebu.
CL 2.
Ispitivanje dijeli se na farmakognostičko i biološko.
§ 3.**
Farmakognostičko ispitivanje sastoji se iz anatom
skog (mikroskopskog) identificiranja i kemijskog ispi
tivanja, kako je predvidjeno u ljekopisu (Pharmacopoea
Jugoslavica 1933) o Filium Digitalis.
U farmakognostičko ispitivanje spada takodjer ispi
tivanje vlage i ispitivanje pepela. Postotak vlage ne
smije biti već*** od 3% ukupne težine pulverizirane
droge.
Ispitivanje množine pepela sastoji se iz odredjivanja
ukupnog pepela kao i onog dijela pepela, koji nije
topljiv u solnoj kiselini. Ukupni pepeo ne smije biti
* za (?)
** Cl. 3. (?)
*** veći (?) v *
— 318 —
veći od 13%, a u solnoj kiselini netopljivi dio pepela

ne smije biti veći od 5% ukupne težine pulverizirane
droge.
CL 4.
Biološko ispitivanje sastoji se iz biološkog ispitivanja
vrijednosti droge u odnosu prema vrijednosti medju-
narodnog standarda od 1936. godine. Razlika vrijednosti
izmedju standarda i ispitivane droge ne smije pre
koračiti više od »plus — minus« 25%.
CL 5.
Preparat za promet mora biti opremljen u ampulama
ili bočicama od tamnog stakla .Količina droge u am
pulama iznosi 2 grama, a u bočicama 10 do 100 grama
Bočice su zatvorene čepom od pluta, koji mora biti
zalit parafinom i providjen plombom, odnosno žigom
Zavoda za ispitivanje lijekova u Zagrebu, dok ampule
nose žig toga Zavoda.
CL 6.
Droga mora biti u obliku praška, t. j. veličine čestica
droge moraju odgovarati propisima ljekopisa (Pharma-
copoea Jugoslavica 1933). Prašak droge dolazi u promet
kao »pulvis grossus« (sito IV) i »pulvis suptilissimus«
(sito VI). Ovaj prašak ima da posluži za sve oblike
receptiranja i preradbe pustikare u razne oblike, kako
je to odredjeno u ljekopisu (Pharmacopoea Jugoslavica
1933). Za »Infusum Folii Digitalis« smiju se upotreblja
vati samo svježe otvorene ampule, a neupotrebljeni dio
droge ima se uništiti. Ostali zamotci služe za izradbu
druglih farmaceutskih oblika.
— 319 —
Čl. 7.
Svi zamotci »Pulvis Folii Digitalis« moraju imati
na nadpisu vidno istaknuti rok vrjednost, koji ne može
biti veći od 5 godina od dana provedenog ispitivanja.
Cl. 8.
Za uvoz, raspačavanje, sabiranje i kulturu droge
i izradbu vlastitog narodnog standarda, propisat će
ministar zdravstva Nezavisne Države Hrvatske pra
vilnik.
Cl. 9.
Uvoznici ove droge na području Nezavisne Države
Hrvatske dužni su u roku od tri mjeseca po objavi
ovih odredaba dostaviti Zavodu za ispitivanje lijekova
u Zagrebu, točne podatke o podrijetlu droge i o uve
zenim količinama. Ona droga, koja se nalazi u prometu
na dan objave ovih odredaba u propisanim zamotcima,
a nije providjena plombom odnosno žigom Zavoda za
ispitivanje lijekova u Zagrebu, može se upotrebljavati
najdulje tri mjeseca nakon objave ovih odredaba.
Zamotci droge »Pulvis Folii Digitalis«, koji se nalaze
u prometu, a ne odgovaraju ovim odredbama, moraju
se odmah povući iz prometa.
Cl. 10.
Ove odredbe stupaju na snagu danom objave u
Narodnim novinama.*
Ministar zdravstva:
Z. broj 14.877.-1941.
— 320 —
Nastavničko osoblje — boravak za vrijeme škol. praznika
ODREDBA
o boravištu muškog nastavničkog osoblja preko
velikih školskih praznika
Odredjujem, da sve muško nastavničko osoblje to

jest učitelji svih pučkih škola, nastavnici gradjanskih
škola i profesori gimnazija ne smije udaljivati iz mjesta
svog službovanja odnosno boravišta, kako bi uvijek bilo
spremno odazvati se eventualnim neodgodivim pozi
vima.*

Ministar nastave:
— 321 —
Gradnja silosa i žitnih skladišta
NAREDBA-
o prijavi gradnja silosa i žitnih skladišta
Pozivaju se sva građevna poduzeća, koja su na pod

ručju Nezavisne Države Hrvatske na račun tvrdke
»Privilegovano ad. za silose u Beogradu« gradila silose
ili žitne magazine ili koja su te gradnje na licitaciji
dobila, da u roku od 10 dana podnesu ministarstvu
narodnog gospodarstva — odjelu za tehničke radove,
izvještaj o toj gradnji i u njem što točnije navedu:
1. mjesto, u kome se silos ili žitni magazin gradi,
2. ime i sjedište poduzeća, koje gradnju izvodi,
3. sadanje stanje gradnja,
4. obračunske podaitke t. j. pogodbeni iznos, iznose,
koji su im do danas za izvršene radove isplaćeni, iznos,
koji još ima da se isplati za već izvršene radove, iznos
položene jamčevine i gdje je položena, koliki je po
pogodbenom predračunu još potreban iznos za potpuno
dovršenje gradnje.
Tko tomu ne udovolji, ili ne udovolji potpuno u
odredjenom roku, kaznit će se novčano do 30.000.—
dinara.
Ujedno se pozivaju sva ona obćinska i gradska pogla-
varstvai, kao i tehnički odjelci, na čijem se području
silosi ili žitna skladišta grade, da o tom izvjeste mini-
— 322 —
Gradnja silosa i žitnih skladišta
starstvo narodnog gospodarstva — odjel za tehničke

radove, uz sve podatke, koji su im poznati.
Za izvršenje ove naredbe odgovorni su predstavnici
navedenih ureda.*
Broj: 6421-VIII-H-1941.
Ing. Ivo Bulić, v.r.

Velika župa Vrhbosna — naziv sjedišta
Velika župa Vrhbosna

Broj 26-1941.
NAREDBA
o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna
Kako je sjedištu Velike župe Vrhbosna prema izvor

nom narodnom govoru iz davnine naziv S a r a j v o , a
ne Sarajevo, to se ime sjedišta ove župe u govoru i
pismu ima nazivati S a r a j v o .
Ovaj će se ispravak provesti i u službenom popisu
imena mjesta.*
Sarajvo 23. lipnja 1941.
Veliki župan:
Omerovič, v. r.
— 324 —
Zak. odredba o hrvatskim kulturnim spomenicima
Na prijedlog ministra nastave propisujem i pro

glasuj em
ZAKONSKU ODREDBU
o hrvatskim kulturnim spomenicima
§ L
Svi nepokretni kulturno-povijestni [starinarski (arhe
ološki), povijestni, narodoznanstveni (etnografijski),
graditeljski (arhitektonski) i umjetnički] kao i prirodni
spomenici, koji imaju osobitu znanstvenu, umjetničku
ili estetsku vrijednost, ili se inače smatraju obćom na
rodnom vrijednošću a nalaze se na području Nezavisne
Države Hrvatske, proglašuju se narodnim spomenicima.
§ 2-
Hrvatski narodni spomenici ne mogu biti predmetom
privatno-pravnoga prometa.
§ 3.
Sve potrebne podrobnije propise za provedenje ove
zakonske odredbe propisat će ministar nastave, kojemu
se povjerava i provedenje ove zakonske odredbe.
§ 4.
U Zagrebu, dne 30. lipnja 1941. Poglavnik;
Broj CLXXIV-556-Z. p. 1941.
Ministar nastave:
— 325 —
Velika župa Dubrava — početak poslovanja
Velika župa Dubrava

Broj Pr. V. Ž. D. 172.-1941.
OBJ AVA
o početku poslovanja Velike župe Dubrava sa
sjedištem u Dubrovniku.
U smislu § 12. zakonske odredbe o Velikim župama

objavljuje se, da Velika župa Dubrava počinje redovi
tim poslovanjem dana 30. lipnja 1941.
Imati će sijelo u Dubrovniku i poslovati će u pro
storijama Dvora — na Kvaternikovu šetalištu tel. br. 198.
Kotarske oblasti: Dubrovnik, Trebinje, Stolac, Čaplji
na, Ljubinje, Gacko i Bileće obavijestit će o početku
poslovanja Velike župe Dubrave u Dubrovniku sve po
dručne oblasti i ustanove, a občinska poglavarstva će
oglasiti početak poslovanja uobičajenim načinom.*
Dubrovnik, 25. lipnja 1941.

Veliki župan:
Ante Buć, v. r.
— 326 —
Predaja oružja, municije, eksploziva i vojničke spreme
Velika župa Prigorje

Broj 413-1941.
PREDAJA ORUŽJA, MUNICIJE, EKSPLOZIVA I

VOJNIČKE SPREME
1. Kotarskoj oblasti 1—7

2. Obćinskom poglavarstvu 1—43
Zapovjednik svih kopnenih snaga Nezavisne Države
Hrvatske proglasom od 13. travnja 1941. god. i raspisom
od 19. travnja 1941. god. broj 282-1941. pozvao je sve
oblasti i pučanstvo na predaju oružja, municije i voj
ničke spreme.
Medjutim ustanovljeno je, da imade još i danas
oružja, municije, eksploziva i vojničke spreme kod
pojedinaca, koji isto neovlašćeno drže.
Poradi toga odredjuje se da. Kotarske oblasti i Ob
činska poglavarstva na području Velike župe Prigorje
ponovno pozovu pučanstvo, da svaki onaj koji bez
odobrenja oblasti drži oružje, municiju, bilo kakav
eksploziv ili kakovu vojničku spremu istu preda uz
potvrdu Obćinskom poglavarstvu, odnosno najbližoj
oružničkoj postaji.
Rok za predaju odredjuje se za tri dana počam od
1. srpnja 1941. god.
Tko u tom roku ne preda oružje, municiju, eksploziv
i vojničku spremu, koju drži neovlašćeno biti će predan
Pokretnom prijekom sudu.
— 327 —
Predaja oružja, municije, eksploziva i vojničke spreme
Za kažnjiva djela, koja sudi Pokretni prijeki sud

zakonskom odredbom o pokretnom prijekom sudu od
24. lipnja 1941. god. odredjena je kazna smrti stri
jeljanjem.
Občinska poglavarstva imadu gornje odmah svestrano
uobičajenim načinom proglasiti na cijelom svojem po
dručju i kroz 48 sati nekoliko puta bubnjanjem proglas
ponoviti.
O provedenom Občinska poglavarstva izvijestiti će
Kotarsku oblast, a kotajske oblasti imadu izvješće
odmah predložiti Velikoj župi Prigorje u Zagrebu.*

Veliki župan:
Dr. Marko Lamešić, v. r.
— 328 -,
STVARNO KAZALO
ZA II. KNJIGU (SVEZAK 11—20).
(Brojevi označuju stranice, a oni u zagradi broj sveska).
6
A Bribir — Velika župa — po
Agrarna zemljišta — ure- četak poslovanja 227 (17).
djenje posjedovnih od Brodovlasnici — osnivanje
nosa 19 (11). saveza 177 (16).
Akademska zvanja — rasna
pripadnost vršitelja 105 C
(14), 109 (14), 112 (14), Cetina — Vel. župa — poče
114 (14). tak poslovanja 228 (17).
Aprovizacija — kotarski od
bori 247 (18). Č
A rijci _ kulturna zaštita 40
Čapljina — osnivanje kotara
( 12 ) ;
— rasno-političko povjeren 238 (18).
stvo 51 (12); Češke pučke škole — uki
__rasna pripadnost službe danje 217 (17).
nika i vršitelja slobodnih Činovnici — promjena za
akademskih zvanja 105 kona 316 (20)
(14), 109 (14), 112 (14),
114 (14). D
Arkiv — ratni 1 (11).
Autobusni promet — izda Devizni propisi — 179 (16).
Diplomski ispiti — sestara
vanje dozvole 218 (17).
pomoćnica i bolničarka
B 305 (20).
Benzin — trošarina 160 (15) Dom narodnog zdravlja —
Bogoštovlje — ministarstvo premještaj 126 (14).
273 (19). Domobranstvo — m inistar
Bolnice — pristojbe za lije stvo 272 (19).
čenje 7 (11). Drniš — osnivanje kotara
Bolničarke — ispiti 305 (20). 291 (19).
Brašno — prijava i predaja Drvo i drvni proizvodi — iz
viškova 16 (11); davanje izvoznica 257 (18).
— prehrana pučanstva 215 Državna riznica — nadležnost
(17), 243 (18), 247 (18). 273 (19).
Drž. Hrv. - Zakoni I I . knj. - 329 - i

Stvarno kazalo
Državna stručna kućanska G

škola a Zagrebu _ naziv
Glavna bratinska blagajna —
202 (17).
naziv 201 (17).
Državna šum. m anipulacija
Gora — Vel. župa — početak
u Spačvi i Okučanim a 37
poslovanja 195 (16).
( 1 2 ).
Gospić — proglašenje gra
Državna vlada N. D. B. — sa
dom 237 (18).
stav, nadležnost 270 (19).
Građevni poslovi — izvršenje
Državno ravnateljsJvo —
123 (14);
osnivanje 279 (19).
— isplata predujmova 124
Državno ravnateljstvo za po
(14).
novu — osnutak 231 (17), Granica — istočna N. D. H.
293 (19).
140 (15).
Državno ravnateljstvo za pre
hranu — 259 (18). H
Državni ravnatelji — odgo
vornost 280 (19). Heljda — prehrana pučan
Državni tajnici — odgovor stva 215 (17), 243 (18),
nost 280 (19). 247 (18).
Državni zavod za proizvod
n ju lijekova — osnivanje I
239 (18). Invalidski snđ — osnivanje
Dubrava _ Vel. župa — po 121 (14).
četak poslovanja 326 (20). Ispiti — financ, vježbenika
Duhan __ osiguranje od tuče 28 (11), 143 (15);
187 (16). — bolničarka i sestara po
moćnica 305 (20);
E — stručni liječnika asistenta
i prim arnih 122 (14).
Eksplozivi — predaja 327
Izvanredna zak. odredba i
( 20 ).
zapovjed Poglavnika — o
F sprečavanju nasilja 283
Feniks — utvrdjivanje stanja (19).
i ustupanje imovine 14 Szvlastba — tiskara 175 (16);
— zgrada u korist države
( 11).
162 (15).
Financijalna straža — osni
vanje odjeljka 182 (16);
-— besplatna vožnja 307 (20). J
Financijalni vježbenici Javna sigurnost — ispražnje-
stručni ispiti 28 (11), 113 nje prostorija 24 (11), 63
(15> ( 1 2 ).
~ 330 —
Stvarno kazalo
Javni radovi — ministarstvo — zavod za ispitivanje 241

274 (19). (18).
Javnobilježnički spisi — va Lugarska škola u Gospiću —
ljanost ugovora 196 (16). izmjena naredbe 9 (11).
Ječam — prijava i predaja
viškova 16 (11);
— prehrana pučanstva 215 LJ
(17), 243 (18), 247 (18). Lječilišta državna pri
Jelačičevo -Fcrdinandovac — stojbe 8 (11).
promjena imena 308 (20). Ljekarne — promjena pravil
Jugoslavenski Feniks — utvr- nika 198 (16).
djivanje stanja i ustupanje Ljekarnička komora 254
imovine 14 (11). (18).
M
K Maksimiranje cijena — oslo-
Kolo domaćica — škola — bodjenje od plaćanja taksa
promjena naziva 202 (17). 12 ( 11 ).
Kruh — proizvodnja 137 Medari — promjena sjedišta
(15). općine 230 (17).
Kućanska škoia — 202 (17).. Meljava — način 139 (15).
Kukuruæ — prijava i pre Ministarstva — nadležnost
daja viškova 16 (11); 272 (19).
— prehrana pučanstva 215 Ministri __ odgovornost 280
(17), 243 (18), 247 (18). (19).
Mirovine — počasne 203
Kultura — zaštita 40 (12).
(17).
K ulturni spomenici — 325
(20).
Municija — predaja 327 (20).
Muzej N .D . H. — 1 (11).
Kvaternik dr Eugen — autor
ska prava na djela 2 (11)
N
L Nakladni zavod — brisanje
prava vlasničtva 225 (17).
Liječnici — asistenti i pri Namirnice — popis 61 (12);
marni — polaganje stru — raspodjela i racioniranje
čnog ispita 122 (14); 205 (17), 247 (18).
— vojni — beriva 119 (14). Namještenici privatni — sku-
Lijekovi — preuzimanje u parinski doplatak 190 (16).
vlasničtvo N. D. H. 27 ( 11) ; Napolica — prehrana pučan
— zavod za proizvodnju 239 stva 215 (17), 243 (18),
(18); 247 (18).
— 331 —
Stvarno kazalo
Narodne novine — zaklada — likvidiranje 173 (16),

tiskare— brisanje prava — osiguranje povjerenika 213
vlasničtva 225 (17). (17).
Nastava — ministarstvo 275 Pogod — popis i isplata na
(19). m im ica 62 (12).
Nastavničko osoblje _ bora Pokretni prijeki sud __ osni
vak za vrijeme praznika vanje 233 (18);
321 (20). — nadopune z. o. 287 (19),
Njemačke narodne skupine 299 (20), 31<! (20).
u N. D. H. — pravni po Pometnuće — kažnjavanje
ložaj 210 (17). 153 (15).
Novčani zavodi __ ulaganje Ponova — osnivanje drž.
poslovne gotovine 36 (11). ravnateljstva 231 (17), 293
(19).
o Ponovničko oružničtvo — 231
Obrt — Ministarstvo 276 (19). (17).
Odjelci financijalne straže _ Porezni ured — u Bakru-pre-
osnivanje 182 (16). seljenje u Hreljin 256
Oružje — predaja 327 (20). (18).
Osiguranje radnika — 159 Povjerenici — privr. podu
(15). ' zeća - osiguranje 213 (17).
Oslobodilački pokret — sa Povjereničtvo za prehranu
kupljanje spisa 127 (14). — osnutak 11 (11);
— popis nam irnica 61 (12);
P — za Hrvate povratnike osni
vanje 157 (15);
Paklina — petrolejsko d. d.
— prestanak 259 (18).
— osnivanje 222 (17).
Patrijaršijski prirez — 265 Povratnici — osnivanje po-
(19). vjereničtva 157 (15).
Petrovaradin — uspostava Pravopis — 260 (18).
grad. općine 178 (16). Pravosuđe — ministarstvo
Pira —- prehrana pučanstva 273 (19).
215 (17), 243 (18), 247 (18). Predsjedničtvo vlade __ nad
Počasne mirovine i darovi ležnost 272 (19).
— 203 (17). Prehrana pučanstva —- 16
Podpredsjedničtvo vlade — (11), 215 (17), 243 (18),
nadležnost 272 (19). 247 (18).
Poduzeća privredna — ula Prijeki sudovi (pokretni) —
ganje gotovine 36 (11); 233 (18);
— Židova 75 (13), 79 (13), — nadopune z. o. 287 (19),
96 (13): 299 (20), 314 (20);
- 332 —
Stvarno kazalo
— proglašenje za sudb. stol Rasno političko povjereničtvo

Zagreb 3 (11); — osnutak i djelokrug
— Gospić 4 (11); ö l (12).
— Petrinja 60 (12); Ravnateljstvo državno — osni
— Tuzla 171 (16); vanje 279 (19);
— Bihać 199 (16); — državnih šuma u Gospiću
— Travnik 263 (18); 10 ( 11);
— Osijek 297 (20). — glavnih državnih cesta
Prigorje — Vel. župa — po 70 (12)-
četak poslovanja 81 (16). — melioracionih i regulaci-
Privredna poduzeća — vidi onih radova 70 (12);
poduzeća privredna. — za ponovu 231 (17), 293
Promet — ministarstvo 274 (19);
(19). — za prehranu 259 (18)
Prometa® ustanove — iz Baž — prijava Î predaja vi
mjena pravilnika o rad škova 16 (11);
nicima 229 (17). — prehrana pučanstva 215
Proso — prehrana pučanstva (17), 243 U8), 247 (18)
215 (17), 243 (18), *247 Riznica državna — nadlež
(18). nost 273 (19).
Prostorije — ispražnjenje i Rudarska poduzeća — spre
naseljenje 24 (11), 63 (12) čavanje sabotaže 169(16).
Rudarska škola u Varaždinu
Pšenica — prijava i predaja
— izgradnja zgrada 189
viškova 16 (11).
(16)-
— prehrana pučanstva 215
— niža škola u Zenici —
(17), 243 (18), 247 (18)
osnivanje 226 (17).
Pustikara (Folium Digitalisi Rudarstvo — ministarstvo
— ispitivanje lišća 318 276 (19).
( 2 0 ). Rudnici državni — razrje
Putnički ured N. D. Si. — šenje ugovora o prodaji
osnivanje 219 (17). ugljena 146 (15).
R S
Radnici — osiguranje 159 Sabotaža — sprečavanje 169
(15); (16).
— prometni 229 (17). Safes-pretinci — nadzor nad
Rasna pripadnost službenika novcem 193 (16).
— utvrdjivanje 105 (14), Sana i Luka — Vel. župa
109 (14), 112 (14), 114 — uspostava 204 (17).
(14) Sarajevo — naziv 324 (201
Drž. Hrv. - Zakoni I I . knj. — 333 - u

Stvarno kazalo
Savez pomorskih brodovla — zajednica za promet 43

snika — osnivanje 177 ( 12 );
(16). — cijene na sajmovima 50
Seljačko gospodarstvo — mi ( 12).
nistarstvo 275 (19). Sud Invalidski — 121 (14).
Sestre pomočnice — ispiti Sudovi pripajanje (Dvor.
305 (20) Srijem. Mitroviča) 38(12);
Sidraga — Vel. župa — po — osnivanje i pripojenje
četak poslovanja 227 (17) (Hreljin, Senj, Brinje,
Sifilis enđemijski — suzbi Delnice, Ogulin, Karlo-
janje 300 (20). bag) 289 U 9);
Sigurnosni pretinci — nad — prijeki — vidi prijeki
zor nad novcem 193 (16). sudovi,
Siiosi — gradnja 322 (20). — vojni — promjene zakona
Skladišta — prijava 252 (18). 309 (20), 312 (20).
Službenici — odbitci od be Suražica — prijava i predaja
riva 5 (11); viškova 16 (11);
— rasna pripadnost utvr- — prehrana pučanstva 215
djivanje 105 (14), 109 (14), (17), 243 (18), 247 f 18).
112 (14), 114 (14). Svjedočbe školske — izda
Spomenici kulturni _ 325 vanje 133 (14), i47 (15);
( 20). — o ispitima financijalnih
Srbijanci — dužnost prijave vježbenika 143 (15).
131 (14).
Središnjica pripomoćnih za
Š
klada — spajanje sa m a
ticom u Sarajevu 165 Škola __ lugarska u Gospiću
(15), 167 (15i. — izmjena naredbe 9 (11);
Srijemska Mitroviča pro — kućanska 202 (17);
mjena imena 292 (19). — rudarska u Varaždinu
Si'psko-konfesioiiaine škole 189 (16);
— ukidanje 217 (17; — niža rudarska u Zenici —
Stambene prostorije — ispra osnivanje 276 (19);
žnjenje i naseljenje 24 — srpsko-konfesionalne —
(11), 63 (12). ukidanje 217 (17);
Starčević dr Ante — autor — češke pučke __ ukidanje
ska prava na djela 2 (11). 226 (17).
Stočni proizvodi — zajed Školske svjedočbe — izda
nica 43 (12). vanje 133 (14), 147 (15);
Stoka — promet na sajmo — financ, vježbenika 143
vima 41 (12); (15).
Stvarao kazalo
Šumarstvo — ministarstvo — naziv sjedišta: Vrhbosna

276 (19). 324 (20);
Sume državne — ravnatelj — uspostava: Sana i Luka
stvo u Gospiću lO (11). 204 (17);
Šumska m anipulacija u — početak poslovanja: Bri
Spačvi I Okučanim a — bir 227 (17);
37 (12). — Cetina 228 (17);
Šumsko Industrijska podu — Dubrava 326 (20);
zeca — sprečavanje sabo — Gora 195 (16);
taže 169 (16) — Prigorje 181 (16);
—- Sidraga 227 (17);
T — Vrhbosna 268 (19);
Tiskare — izvlastba >76(16). — Vuka 267 (19);
Trgovina — ministarstvo 276 — Zagorje 296 (19).
(19). Vjera — prelaz 6 (11).
Trojni pakt — pristup N. D. Vlada N. D. H. — sasitav,
H. — zapisnik 185 (16). nadležnost 270 (19).
Trošarina na benzin __ 160 Vojni sudovi — promjena
(15). zakona 309 (20), 312 (20).
Trudnoća __ kažnjavanje Vojnička sprema — predaja
prekidanja 153 (15). 327 (20).
Vrhovni invalidski sud —
U osnivanje 121 (14).
(Jdružba — ministarstvo 276 Vršači strojevi — popis
(19). 135 (14).
Ugljen — razrješenje ugo Vršenje — 250 (18).
vora o prodaji 146 (15). Vršilice — popis 250 (18).
Umirovljenici — odbitci od Vuna — domaća — otkup
beriva 5 (11). 144 (15);
U nutarnji poslovi — m in i — najviše cijene 191 (16).
starstvo 273 (19).
z
V Zagorje — Vel župa — po
Valutni propisi — 179 (16). četak poslovanja 296 (19)
Vanjski poslovi — m inistar Zajednica za promet stokom
stvo 272 (19). i stočnim proizvodima —
Veleobrt — ministarstvo 276 43 (12).
(19). Zaklada tiskare Narodnih no
Velike župe — zak. odredba vina — brisanje prava
— osnivanje 149 (15); viasničtva 225 (17).
— 335 —
Stvarno kazalo
Zakonodavno povjereništvo Ž
_ 277 (19). Žandarmerija — promjena
Zamračenje — 266 (19). zakona 118 (14).
Zapisnik o pristupu N. D. U. Židovi __ zaštita kulture 40
Trojnom Paktu — 185 ( 12 );
(16). — sprečavanje prikrivanja
Zastave — izvješivanje 170 imetka 73 (13);
(16). — obvezna prijava imetka
75 (13), 79 (13), 82 (13);
Zavod — za ispitivanje lije — rasna pripadnost službe
kova 241 (18); nika 105 (14), 109 14),
— za proizvodnju lijekova 112 (14), 114 (14);
239 (18); — promjena prezime i ozna
— za suzbijanje endemij- čivanja 54 (12).
skog sifilisa 300 (20). Žitarice — prijava i predaja
Zdravstvo — ministarstvo viškova 16 (11);
275 (19). — prehrana pučanstva 235
Zgrade — izvlastba 162 (15). (17), 243 (18), 247 (18).
Zob __ prehrana pučanstva Žitna skladišta — gradnja
215 (17), 243 (18), 247 322(20).
(18). I župe — vidi Velike žup«.
- 336 -
—................ ....... . “■ ■ ■ — - —— —
NAKLADA K N JIŽ A R E ST. KUGU, ZAGREB. IL I C A 80
Iz v a d a k iz našeg n a k la d n o g p o p isa k n jig a .

Bazala-Helebrant: Zakon o osiguranju (br. 1063) D 50.—
Barošić-Goglia: Šumski zakon (br. 1064) D 44.—
Cavalieri Celso: Tumač zakonu o nužnim prolazima (br. 2076) D 80.—
ćimić dr. E.: Rješidbe kr. stola sedmorice (br. 1—725) (br. 1066) D 100.—
— Rješidbe kr. stola sedmorice (br. 726—1260) (br. 1068) D 110.—
Derenčin dr. M.: 0 vršni postupak (br. 1735) D 20.—
— Tumač i. D 25.—
— Tumać 11. D 2 5 .-
Domazetović: 0 Kaznenim odredbama (br. 1070) D 1 2 .-
Gesetzartikel des Landtages aef Königreiche Kroaten. Slavomen u.
Dalmatien (br. 1071) D 40.—
GJukić R.: Potporna grana osiguranja za slučaj bolesti po za
konu o osiguranju radnika (Potpora osiguranih radnika i službe
nika) sa tablicom (br. 2846) D 1 5 .-
Gogiia dr.: Zakon o lovu, ribolovu, etc. (br. 1072) D 50.—
— Zakon o uređenju zemljišnih zajednica (br. 1073) D 60.—
Haf: Nekoliko spisa o pučkoj zadrugi (br. 1674) D 4.—
Haladi Fr.: Zakon o vodnom pravu (br. 1075) D 100.—
— Zakon o komasaciji (br. 1076) D 9 0 .-
Hube: 0 značenju prava rimskoga D 4.—
Kostrenfiifc prof.: Hrvatska pravna povijest (bi. 1264) D 7 0 .-
Košutić M.: Gruntovno pravo (br. 1081) D 40.—
Malin dr. J.: Zakon urbarski o komasaciji (br. 1082) D 3 5 .-
Manakin V,: Stručni Registar Zakona, uredaba i naredaba bivše
banovine Hrvatske za knjige i.—V. od 26. VIII. 1939. do 13.
VI. 1940. izašlib u nakladi knjižare St. Kugli (br. 2778) Ü 9 .-
Mataić: Nezavisna Država Hrvatska* Zakoni, Zakonske odredbe, Na
redbe itd. — Knjiga 1.
svezak 1. (br. 2860) D 8.—
svezak 2. (br. 2861) D 8 .-
svezak 3, (br. 2862) D 8 .-
svezak 4. (br 2863) D 1 0 .-
svezak 5. (br. 2864) D 8.—-
svezak 6. (br. 2865) D 8.—
svezak 7. (br. 2866) D 8.—
svezak 8. (br. 2867) D 8c—
svezak 9. (br. 2868) D 8.—
svezak 10. (br. 2869) D S.—
— Nezavisna Država Hrvatska - Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe
itd., proglašene od 11. travnja do 26. svibnja 1941. —
Knjiga 1. (Svezak 1.—10.) tvrdo vezano (br. 2874) 0 82.—
— Nezavisna Država Hrvatska • Zakoni, Zakonske odredbe, Naredbe
itd. — Knjiga II.
svezak 11. (br. 2870) U 8.—
svezak 12. (bi. 2871) D 8.—
svezak 13. (br. 2872) D 8 .-
svezak 14. (br. 2873) D 8.—
svezak 15. (' r. 28S6) D 8—
svezak 16. Or. 2887) D 8.—
svezak 17. (br. 2oS8) Đ 8 -
svezak 18 (br. 2889) D 8.—
svezak 19. ( . 2o ) D 8.—
svezak 20 (br. 2691) D 8.—
C ijene bez obveze

^------- *--- -—— -- :——
------ ---—
—----—
NAKLADA K N J IŽ A R E ST. K U G L I, ZAGREB, IL IC A 30

itd., proglašene od 27. svibnja do 30. lipnja 1941. —
Knjiga II. (Svezak 11.—-20.) tvrdo vezano (br. 2875) D —.—
itd. — Knjiga III.
svezak 21. (br. 2892) D 8.—
svezak 22. (br. 2893) D 8.—
svezak 23. (br. 2894) D 8.—
svezak 24. (br. 2895) D —t—
svezak 25. (br. 2896) D —.—
svezak 26. (br. 2897) 0 —_—
svezak 27. (br. 2898) D —.—
svezak 28. (br. 2899) D —.—
svezak 29. (br. 2900) D —
Mataič: Zakoni, Uredbe. Nar-edbe itd. bivše banovine Hrvatske
svezak 1. (br. 2728) D 6.—
svezak 2. (br. 2729) D 9.—
svezak 3. (br. 2730) D 7.50
svezak 4. (br. 2731) D 5.—
svezak 5. (br. 2732) D 3.—
svezak 6. (br. 2735) D 7.50
svezak 7. (br. 2736) Đ 4.—
svezak 8 (br. 2737) D 7.50
svezak 9. (br. 2738) D 7.50
svezak 10. (br. 2739) D 7.—
svezak 11. (br. 2740) D 6.—
— 1. knjiga (od sv. 1.— 11.) yezano u platno (br. 2743) Đ 65.—
— Zakoni, Uredbe, Naredbe itd. bivše banovine Hrvatske
svezak 12. (br. 2741) U 9.—
svezak 13. (br. 2742) Û 8.—
svezak 14. (br. 2745) D 7.50
svezak 15. (br. 2746) Đ 3.—
svezak 16. (br. 2747) D 8.—
svezak 17. (br. 2748) D 7.—
svezak 18. (br. 2750) D 6.—
svezak 19. (br. 2754) 1) 7,~~
svezak 20. (br. 2755) Đ 12.—
— II. knjiga (od sv. 1 2 — 20.) vezane u platno (br. 2757) D 65.—
~ Zakoni, Uredbe, Naredbe itd. bivše banovine Hrvatske
svezak (br.
21. 2758) Đ 7.—
svezak (br.
22. 2759) D 12.—
svezak (br.
23. 2760) Đ 9.—
svezak (br.
24. 271) D 5.—
svezak (br.
25. 2762) D 5.—
svezak 26.
(br. 2768) D 6.—
svezak (bi.
27. 2767) D 7.—
svezak 28.
(br. 2768) D 7.—
— III. knjioa (od sv 21.— 28.) vezano u platno (br. 2771) D 65.—
— Zakoni, Uredbe, Naredbe itd. bivše banovih Hrvatske
svezak 29. (bi. 2769) D 6.—
svezak 30. (br. 2770) Đ 6.—
svezak 31. (br. 2772) D 9.—
svezak 32. (br. 2773) D Ö.“
svezak 33. (br 2774) Đ 10.—
svezak 34. (br. 2775) D 10.—
— IV. knjiga (od sv. 2 9 .- 3 4 .) vezano u platno Cbr. 2779) D 60.—
C ilene bez obveze

N A K L A D A K N JIŽ A R E ST. K U G L I, Z A G R E B , IL IC A 30
— Zakoni, ureabe, Naredbe itd. bivše banovine Hrvatske

svezak 35. (br. 2776) D 20—
svezak 36. (br. 2777) D 11—
svezak 37. (br. 2780) D 9—
svezak 38. (br, 2781) D 12.—
svezak 39. (br. 2782) D 7—
— V. knjiga (od sv. 3 5 .-3 9 .) vezano u platno (br. 2784) D 60—
Stručni registar zakona bivše Ban. Hrv. za I.—V. knjige sastavio
V. Manakin (br 2778) D 9.—
svezak 40. (br. 2783) D 9.—
svezak 41. (br. 2785) D 9—
svezak 42. (br. 2786) D 7.50
svezak 43. (br. 2787) D 9—
syezak 44. (br. 2788) D 10—
svezak 45. (br. 2789) D 10—
svezak 46. (br. 2790) D 7.50
— VI. knjiga (od sv. 40.— -4 6 .) vezano u platno (br. 2808) D 60—
— Zakoni,, Uredbe, Naredbe
svezak 47. (br. 2791) D 7.50
svezak 48. (br. 2792) D 6—
svezak 49. (br. 2793) D 10—
svezak 50. (br. 2809) D 9—
svezak 51. (br. 2810) D 7.50
svezak 52. (br. 2811) D 18—
svezak 53. (br. 2812) D 10—
~ VII. knjiga (od sv. 47.- D 65—
— Zakoni,, Uredbe, Naredbe
svezak 54. (br. 2815) D 10—
svezak 55. (br. 2816) D 7.50
svezak 56. (br. 2817) D 7.50
svezak 57. (br. 2818) D 7.50
svezak 58. (br. 2819) D 10—
svezak 59. (br. 2820) D 9—
svezak 60. (br. 2821) D 10—
— VIII. knjiga (od sv. 54.—60.) vezano u platno (br. 2823) D 65—
— Zakoni, Uredbe, Naredbe itd. bivša banovine Hrvatske
svezak 61. (br. 2824) D 50—
— IX. knjiga. Uredbe o izvođenju generalnog regulacionog plana za
grad Zagreb. — Uredba o izvođenju regulacionog i konzervator
skog plana za historijske dijelove grada Zagreba. — Građevinski
pravilnik za grad Zagreb. — Dodatak: Novi regulacioni plan
grada Zagreba vezano u platno (br. 2825) D 60—
svezak 62. (br. 2826) D 8—
svezak 63. (br. 2827) D 7.50
svezak 64. (br. 2828) D 9.—
svezak 65. (br. 2829) D 9.—
svezak 66. (br. 2830) D 7.50
svezak 67. (br. 2831) D 6—
svezak 68. (br. 2835) D 7.50
svezak 69. (br. 2836) D 7.50
— X. knjiga (od sv. 6 2 .-6 9 .) vezano u platno (br. 2732) D 70—
— 8. Stvarno kazalo za knjigu I.—X. (svezak 1.—69.) (br. 2848)) D 10—
C ijene bez obveze

Zakoni Odredbe Naredbe II PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakoni Odredbe Naredbe II PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRO G LAŠEN E

OD 27, SVIBNJA DO 30. LIPNJA 1941.

Zakonska odredba od 30. svibnja 1941 broj CXXXV-

Zakonska odredba od 4. lipnja 1941. broj CXLV11-333-

Drž. Br?. -Zatoni II. toj. — IX —

Naredba od 4. lipnja 1941. broj 342. Z. p.-19H. o

Obavijest svim kotarskim oblastima, gradskim i općin­

Zakonska odredba od 9 lipnja 1941 broj I.X 398.

Odluka od 10. lipnja 1941. broj 1070-H-V1-1941. o

Odluka od 17. lipnja 1941. broj 2643.-H.194l. o osni­

Odredba od 24. lipnja 1941. broj 502. Z. p.-19'il. o

Ministarska odredba broj 36.487.-1941. 0 proglašenju

Odredba ministarstva domobranstva od 24. lipnja

Provedbena naredba predsjedničtva vlade od 26.

* Narodne novine od 27. svibnja 1941. br. 37.

Drž. Hrv. - Zakoni sv. 11

U Zagrebu dne 27. svibnja 1941.

Dr. Ante Pavelie, v. r.

Broj CXXV-265-Z. p. 1941.

Dr. Mile Budak, v. r.

* Narodne novine od 27. svibnja 1941. br. 37.

Ministarstvo narodnog gospodarstva

AUTENTIČNO TUMAČENJE ZAKONSKE

Ministarstvo bogoštovlja i nastave

UPUTA PRIGODOM PRELAZA S JEDNE VJERE

Na temelju §-a 6. zakona o bolnicama od 27. veljače

U Zagrebu dne 20. svibnja 1941.

Na temelju §-a 6 zakona o bolnicama od 27. veljače

U Zagrebu dne 20. svibnja 1941.

Broj 129-Z. p. 1941.

Dr. Ivo Petrić, v. r.

* Narodne novine od 29. svibnja 1941. br. 39.

Ministarstvo šuma i ruda

Na temelju §-a 116. zakona o šumama propisujem i

Zagreb 27. svibnja 1941.

* Narodne novine od 29. svibnja 1941. br. 39.

Ministarstvo šuma i ruda

Zagreb 27. svibnja 1941.

Broj 3.473 M. Š.-1941.

Ministar šuma i ruda:

* Narodne novine od 29. svibnja 1941. br. 39.

Na prijedlog ministra narodnog gsopodarstva pro­

Ovo oslobođenje vrijedi i za nabavku onih predmeta,

Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru

Dr. Ante Pavelič, v. r.

Broj: CXXXVIII-301-Z. p.-1941.

Dr. Lovro Sušić, v. r.

* Narodne novine od 31. svibnja 1941. br. 41.

Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva propi­

Zagreb 31. svibnja 1941.

Dr. Ante Pavelič, v. r.

Broj: CXXXVI-300-Z. p.-1941.

Dr. Lovro Sušić, v.r.

* Narodne novine od 31. svibnja 1941. br. 41.

Tovijačima svinja ostavlja se 200 kg kukuruza u

U Zagrebu 31. svibnja 1941.

Dr. Ante Pavelič, v. r.

Broj CXLIII-312-Z. p.-1941.

Dr. Lovro Sušić, v. r.

* Narodne novine od 31. svibnja 1941. br. 41.

Na prijedlog ministra uđružbe propisujem i pro­

novljuje se u buduće sa 10% od utvrđene odštete vla­

smetaju pravilan razvitak i konsolidaciju naseobine,

Obavijest svim kotarskim oblastima, gradskim i općin

Odluka od 17. lipnja 1941. broj 2643.-H.194l. o osni

Na prijedlog ministra narodnog gsopodarstva pro

Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva propi

Na prijedlog ministra uđružbe propisujem i pro

novljuje se u buduće sa 10% od utvrđene odštete vla

Na prijedlog ministra pravosuđa propisujem i pro

Sudbeni stol u Srijemskoj Mitroviči pripaja se po

Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva pro

Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva pro

3. da s nadležnim vlastima surađuje kod organiza

Nadzorni odbor sastoji se od pet članova, koje po

Na temelju toč. 5. zakonkse odredbe o rasnoj pripad

Napisne ploče osoba, koje mijenjaju prezime u smi