PENOLOGIJA

*1998. u BiH je ukinuta smrtna kazna.

*2003.dolazi do novčanih kazni i uvođenja alternativnih sankcija.
*1947. Mjere sigurnosti uvedena u naše krivično zakonodavstvo
*1976. Uslovna osuda i sudska opomena, a uslovni otpust je u krivično zakonodavstvno BiH
prvi put uveden još 1887.
*Izvori izvršnog krivičnog prava- su svi oni izvori pomoću kojih se mogu ili oblikovati ili
implementirati pravne norme koje uređuju predmet izvršnog krivičnog prava.
Pravne izvore možemo podijeliti na materijalne i formalne.
*Materijalni su svi oni društveni, ekonomski, politički, socijalni, kulturni i svi dr.društveni
odnosi u državi koji utiču na nastanak, razvoj i primjenu penologije kao nauke.
*Formalni su pravni propisi koji sadrže norme koje uređuju predmet izvršnog krivičnog
prava u najširem smislu riječi.
*Primarni izvori izvršnog krivičnog prava su svi zakoni i podzakonski akti čije pravne
norme uređuju predmet izvršnog krivičnog prava.
*Sekundarni izvori izvršnog krivičnog prava su svi oni propisi koji na posredan način
uređuju problematiku izvršnog krivičnog prava.
*Osnovni principi u postupanju sa zatvorenicima- Stand.min.pravila
1. Poštivanje ljudskog dostojanstva i vrijednosti zatvorenika kao ljudskog bića
2. Zabrana diskriminacije na osnovu rase, religije, spola, jezika
3. Poštivanje religioznih ubjeđenja i kulturnih specifičnosti grupe kojoj zatvorenik
pripada
4. Staranje o zatvorenicima kao i zaštita društva od kriminaliteta treba se izvršavati u
skladu sa drugim uslovima
5. Zadržavanje osnovnih ljudskih prava i slobode.
*Sistem krivičnih sankcija za punoljetne učinioce krivičnog djela izgleda ovako:
-kazne: kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora
-mjere sigurnosti: obavezno psihijatrijsko liječenje, liječenje od ovisnosti, zabrana vršenja
poziva, djelatnosti ili dužnosti, oduzimanje predmeta
-alternativne sankcije: novčana kazna, uslovna osuda, sudska opomena i rad za opće dobro
na slobodi.
*U BiH ima nekoliko instrumenata u vidu alternativnih mjera i to:
1. primjena načela oportuniteta
2. institut uslovnog otpuštanja osuđenih osoba
3. instituti amnestije i pomilovanja
4. primjena instituta djelo malog značaja ili beznačajno djelo
*Uslovni otpust
Imamo dva modela uslovnog otpusta. Prvi je adnimistrativni ili upravni u kojem o uslovnom
otpuštanju odlučuju upravni organi, najčešće komisije za uslovni otpust, a drugi predstavlja
sudski model u kojem je uslovni otpust u nadležnosti suda.
Uslovni otpust predstavlja mjeru kojom se vrši individualizacija kazne i ostvaruje
resocijalizacija osuđenog uz njegovo lično i aktivno učešće. Postupak pred Komisijom može
se pokrenuti na tri načina:
- molbom osuđenika
- na osnovu molbe člana njegove porodice ili
- na prijedlog upravnika kazneno- popravnog zavoda
Pri donošenju odluke o uslovnom otpustu Komisija se mora ograničiti na sljedeće kriterije:
ranija osuđivanost, ponašanje u Zavodu, učešće u programu tretmana, stav prema žrtvi, rizik
ponovnog činjenja krivičnog djela i adekvatnost prijedloga za otpuštanje.
*Alternativne sankcije:
1. novčana kazna
2. rad za opće dobro na slobodi
3. uslovna osuda i uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom
4. sudska opomena
*Novčana kazna
Izriče se kao glavna ili kao sporedna, postoji mogućnost kumulacije novčane kazne sa
kaznom zatvora, odnosno uslovnom osudom. Uglavnom je za lakša krivična djela.
Prednosti novčane kazne u odnosu na kaznu zatvora su:
1. novčana kazna je humanija i ne izaziva deprivaciju
2. učinilac se ne izlaže negativnom uticaju zatvorskih ustanova
3. ne stigmatizira ga kao kriminalca
4. ne dovodi ga u situaciju da izgubi radno mjesto
5. ne odvaja ga od porodicenovčana kazna sprečava stvaranje osjećanja odbačenosti i
formiranje neprijateljskih stavova prema društvu.
Nedostaci novčane kazne
 1. Ne može se izreći za teža krivična djela
2. Teško je naplativa
3. Poseban problem je što novčana kazna imovinski isto ne pogađa sve delinkvente.
*Rad za opće dobro na slobodi
Može se izreći u trajanju od 10 do 90 radnih dana. Vrijeme trajanja mora biti srazmjerno
izrečenoj kazni zatvora. Rad za opće dobro može se izreći optuženom uz njegov pristanak u
dva slučaja i to:
1. Ako je optuženom izrečena kazna zatvora do jedne godine
2. U slučaju supsidijarnog zatvora (ako se neizvršena novčana kazna zamijeni kaznom
zatvora)
Ministarstvo pravde donosi rješenje o raspoređivanju osuđenika na rad i rješenje o
imenovanju povjerenika u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude. Nakon toga se
osuđenik upućuje na ljekarski pregled, te u dogovoru s poslodavcem dogovara početak,
raspored i završetak izvršavanja rada za opće dobro.
*Razlozi za odgodu ili prekid izvršavanja rada:
- iznenadno oboljenje osuđenika
- smrtni slučaj, teška bolest i sl.
- potreba obavljanja ili dovršenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili
drugom nesrećom.
*Uslovna osuda
Ima za cilj da upozori tako što će zaprijetiti određenom kaznom učiniocu kd, da u određenom
roku provjeravanja kojeg sud odredi (od 1 do 5 god.) više ne čini kd, u suprotnom će uslovna
osuda biti opozvana i utvrđena kazna će biti izvršena. Pored uslovne osude učiniocu se mogu
izreći i određene obaveze koje on mora završiti u okviru vremena provjeravanja:
-da vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom
-da nadoknadi štetu koju je prouzrokovao kd
-ispunjenje druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom BiH.
*Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom
Jedan vid uslovne osude. Namjenjena je onim osobama čije lične sklonosti i navike, kao i
porodične i socijalne prilike kojima žive mogu poticajno djelovati na ponovno učinjenje kd i
zbog čega se ne može očekivati da će samoupozorenje uz prijetnju kaznom biti dovoljno.
Vrijeme trajanja je od 6mj do 2g.
Probacija i instrumenti za preodgoj su sve značajniji jer u sebi sadrže: elemente prisile,
tretmana i pomoći.
*Sudska opomena
Samostalna krivična sankcija koja se izriče učiniocima lakših krivičnih djela i koja nema
represivni, već karakter prijekora- opomene učiniocu kd da ubuduće ne čini kd, jer će za to
biti kažnjen. Osnovna svrha je da se učiniocu uputi jedno upozorenje bez da se ta osoba kazni.
*Kriteriji po kojima se može izreći su: težina krivičnog djela
ličnost počinioca krivičnog djela
njegov raniji život
ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela
stepen krivične odgovornosti i sl.
*Sistem elektronskog nadzora
Riječ je o nadzoru osumnjičene, osuđene ili osobe na uslovnom otpustu od strane države.
Prati se kretanje osobe pomoću obruča, narukvice kojeg osoba nosi. Primjena elek.nadzora u
FbiH je predviđena u tri oblika i to:
1. Nadzor osuđene osobe kojoj se izriče kazna kučnog zatvora sa el.nadzorom
2. Nadzor osoba kojima je izrečena mjera uslovnog otpusta
3. Nadzor osuđenika za vrijeme korištenja vanzavodskih pogodnosti.
Može se izreći osobama koje su osuđene na kaznu do jedne godine, ali samo uz njihov
pristanak. Odluku donosi sud. Prestanak kućnog zatvora moguć je u sljedećim slučajevima:
1. Protekom vremena izrečene kazne
2. Neopravdanim napuštanjem prostorije
*VRSTE I TIPOVI KAZNENO- POPRAVNIH ZAVODA
Prema stepenu obezbjeđenja, ograničenja slobode i kretanja osuđenih, kao i primijenjenim
mjerama postpuanja, ustanove mogu biti podijeljene na otvorene, poluotvorene i zatvorene.
Također, u zavodima zatvorenog tipa se mogu formirati zatvorena i poluotvorena odjeljenja, a
u ustanovama poluotvorenog tipa otvorena odjeljenja tog kazneno popravnog zavoda.
Specifični problemi u zatvorskom sistemu: prenatrpanost zatvora, nedostatak osoblja, loši
uslovi boravka i rada, upotreba droge i alkohola, prenosive bolesti, zlostavljanje osuđenika i
sl.
*KAZNENO-POPRAVNI ZAVODI U FEDERACIJI BIH
-KPZ ZENICA- jedini zvod zatvorenog tipa
-KPZ SARAJEVO- zavod poluotvorenog tipa
-KPZ TUZLA- zavod poluotvorenog tipa
-KPZ MOSTAR- zavod poluotvorenog tipa
-KPZ BIHAĆ- zavod poluotvorenog tipa
-KPZ BUSOVAČA- zavod poluotvorenog tipa
-KPZ ORAŠJE- zavod poluotvorenog tipa

*Zavod je organiziran u pet organizacionih jedinica i to:

1. Organizaciona jedinica koja se bavi poslovima odgoja- tretmana
2. Organizaciona jedinica koja se bavi poslovima osiguranja
3. Organizaciona jedinica koja se bavi poslovima zdravstvene zaštite
4. -/- poslovima radnog angažiranja pritvorenika i zatvorenika
5. -/- općim i zajedničkim poslovim.
*Početak izvršenja kazne zatvora, upućivanje i opservacija zatvorenika
Sastoji se iz nekoliko faza. Nakon pravomoćnosti sudske odluke, izdaje se uputni akt koji
nalaže da se osuđeni javi u kazneno popravni zavod u određenom roku. Druga faza
podrazumijeva prijem, treća klasifikaciju i četvrta faza je faza konačnog smještaja u ćeliju.
Proces u kojem se odvijaju ove posljednje tri faze je proces opservacije zatvorenika.
Proces se odnosi na opservacioni postupak koji se sastoji od niza radnji uz tim, gdje se vrši
procjena ličnosti zatvorenika.Na osnovu te procjene pravi se individualni plan tretmana, te se
klasificira zatvorenik u određenu grupu.

*SVRHA OPSERVACIONG POSTUPKA JE;

1. Omogućiti zatvoreniku da se efikasno upozna sa zatvorskim sistemom
2. Osigurati da su zatvoreniici svjesni svojih oprava i dužnosti zatvorskih pravila,
svakodnevnice i procedura, potrebe pridržavanja pravila i propisa
3. Pomoći u efikasnom otkrivanju, procjeni i upravljanju zatvorenicima koji možda
predstavljaju opasnosti od samopoređivanja ili opasnost po druge ili možda imaju hitne
potrebe
4. Pomoći zatvoreniku u donošenju i prihvatanju odlka koje se odnose na njega, ponašanju
tokom izdržavanja kazne ali i ponašanju u društvenoj zajednici po izlasku iz zatvora o
odsluženju zatvorske kazne
5. Promovisati i i sprovesti u praksu porukz da postoji mogućnost promjene
6. Promovisati i sprovesti u praksu razvijanje odgovornosti
7. Izraditi plan tretmana
*Pravo zatvorenika na komunikaciju
Ovo pravo podrazumijeva pravo na komunikaciju sa vlastima i podnošenje pritužbi,
komunikaciju sa vanjskim svijetom, upotreba sredstava javnog informisanja.
Zatvorenici komunikaciju ostvaruju putem pisama, telefona, prijema pošiljki ili posjeta.
*Pogodnosti zatvorenika
Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na pružanje povjerenja zatvoreniku,
ublažavanje posljedica deprivacije, poticanje vlastitog učešća u tretmanu, jačanje
odgovornosti i samopouzdanja radi osposobljavanja za samostalan život.
Pogodnosti odobrava upravnik zavoda, a pogodnosti se stiču dobrim ponašanjem.
*Imamo dvije grupe pogodnosti i to:
1.Pogodnosti koje se mogu koristiti u krugu zavoda
2.Pogodnosti koje se mogu koristiti van kruga zavoda
*Premještaj zatvorenika
Do premještaja može doći na tri načina:
1. po molbi zatvorenika
2. po prijedlogu upravnika zavoda i
3. po samostalnoj inicijativi i odluci ministra pravde
Pravo na premještaj ima zatvorenik koji je izdržao jednu polovinu kazne zatvora i koristi
godišnji odmor u krugu porodice. Drugi način je po prijedlogu upravnika zavoda.
*Disciplinsko kažnjavanje zatvorenika
Disciplinska odgovornost ima za posljedicu disciplinske mjere koje se izriču osuđenicima u
slučaju disciplinskih prestupa. Glavni cilj je održavanje reda i sigurnosti u zavodima kao i
dobro funkcioniranje zajedničkog života ustanove.
Disciplinski prestupi su ponašanja zatvorenika suprotna zakonu, kućnom redu i naređenjima
službenih lica.
*Za disciplinske prekršaje mogu se izreći sljedeće mjere:
 ukor
 opomena
 ukidanje pogodnosti i to na određeno vrijeme
 zabrana raspolaganja novčanim sredstvima
 upućivanje u samicu do deset dana
Mjera usamljenja- može se izreći pritvoreniku ili zatvoreniku koji zbog svojih postupaka
predstavlja ozbiljnu opasnost za sistem izvršenja mjere pritvora i kazne zatvora. Može trajati
najviše 30 dana ili više, po odobrenju ministra pravde.
*Izvršenje kazne dugotrajnog zatvora
Traje od 21 do 45g. Nikad se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivično
djelo. Ne može se izreći mlađem od 21 godine. Pogodnosti su moguće tek nakon dvije trećine
izrečene kazne, te im se vrši kontrola pisama i telefonskih razgovora.

*Prekid i prestanak izdržavanja kazne zatvora

Prekid se odnosi na bolest, smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici, izvršenje ili dovršenje
izuzetno neodgodivih poljskih radova, radova izazvanih elementarnim nepogodama.
Prestanak izdržavanja kazne uvijek nastaje ukoliko dođe do smrti zatvorenika, a drugi načini:
1. nakon proteka vremena na koje je kazna izrečena,
2. uslovnim puštanjem zatvorenika na slobodu,
3. otpust na osnovu Zakona o amnestiji,
4. otpust po osnovu odluke o pomilovanju.

*IZVRŠENJE MJERE BEZBJEDNOSTI BiH

Mjere bezbjednosti su krivične sankcije usmjerene na suzbijanje kriminaliteta sa izrazito
preventivnom funkcijom. U okviru opšte svrhe kažnjavanja, svrha mjera bezbjednosti je
otklanjanje stanja ili uslova koji mogu uticati da delinkvent ponovo učini krivično djelo.
-Mjere su:
 obavezno psihijatrijsko liječenje
 obavezno liječenje od ovisnosti,
 zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
 oduzimanje predmeta
 zabranje upravljanja prijevoznim sredstvom.
*Obavezno psihijatrijsko liječenje
Izriče se učiniocu krivičnog djela koji je kd učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti ili
smanjenje uračunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće
djelovati na učinoca da učini novo djelo. Kao dopunska krivična sankcija može se izvršiti uz
kaznu zatvora, uz rad na opšte dobro na slobodi ili uz uslovnu osudu.
*Obavezno liječenje od ovisnosti
Može se izreći učiniocu koji je krivično djelo učinio pod djelovanjem alkohola ili opojnih
droga, ako postoji opasnost da će i dalje činiti djela pod dejstvom psihoakt.supstanci.
*Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
Ogleda se u otklanjanju uslova koji mogu poticajno djelovati da učinilac koji je zloupotrijebio
svoj poziv, djelatnost ili dužnost radi izvršenja krivičnog djela, učini novo krivično djelo u
vezi sa svojim pozivom, djelatnošću ili dužnošću vezano za imovinu koja mu je ovjerena ili
kojoj ima pristup.
*Oduzimanje predmeta
Prethodne mjere su lične prirode, a ova stvarne prirode. Oduzimaju se predmeti koju su bili
upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela, ili predmeti koju su bili namjenjeni za to, ili su
nastali za izvršenje krivičnog djela

*Zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom

Ovom mjerom nastoje se otkloniti uslovi koji bi mogli uticati na učinoca da učini novo
krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Zato se učiniocu onemogućava
upravljanje prijevoznim sredstvom, izriče se u trajanju koje ne može biti kraće od tri mjeseca i
duže od pet godina.
*IZVRŠENJE ALTERNATIVNIH MJERA I KRIVIČNIH SANKCIJA PREMA
MALOLJETNICIMA U BiH
*Izvršenje odgojnih preporuka
Za izricanje odgojnih preporuka trebaju se ispuniti sljedeći uslovi:
- da je za učinjeno djelo predviđena novčana, ili kazna zatvora do 3god.
- da je maloljetnik priznao izvršenje djela
- da je maloljetnik izrazio spremnost za pomirenje s oštećenom osobom
*Svrha izricanja i izvršenja odgojnih preporuka:
- da se prema maloljetnicima ne pokreće krivični postupak
- da se njihovom primjenom ostvare ciljevi specijalne prevencije uticajem na
maloljetnika da ubuduće ne čini krivična djela
*Odgojne preporuke:
- lično izvinjenje oštećenom
- naknada štete oštećenom
 - redovno pohađanje škole
- rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice
- prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja
- smještaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu
- liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi
*Uslovni otpust
Osuđeni maloljetnik može biti uslovno otpušten s izdržavanja, ako je izdržao trećinu kazne,
ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u kazneno popravnoj ustanovi.

*Izvršenje alternativnih mjera prema odvojenom zakonodavstvu o maloljetnicima

To su: 1. policijsko upozorenje
2.odgojne preporuke
3.uslovni otpust koji se pored uslovnog puštanja sa izdržavanja kazne, može
primijeniti i u slučaju izricanja odgojnih mjera
*Policijsko upozorenje
Ova alternativna mjera može se izreći maloljetniku pod sljedećim uslovima: da je počinio
krivično djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3god, ako je to
srazmjerno okolnostima i težini učinjenog djela i da je ovlaštena službena osoba dobila
odobrenje od nadležnog tužioca za izricanje upozorenja.

*Sistem krivičnih sankcija prema maloljetnicima obuhvata: 1.odgojne mjere, 2.određene

mjere sigurnosti, 3. maloljetnički zatvor
* (IZVRŠENJE ODGOJNIH MJERA PREMA MALJETNICIMA) Tri vrste odgojnih
mjera: 1.disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike
2.mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, staratelja, usvoijtelja, pojačan nadzor u
drugoj porodici, nadzor organa socijalne zaštite
3. Zavodske mjere: upućivanje u odgojnu ustanovu, odgojno-popravni dom ili
dr.ustanovu za osposobljavanje

*Disciplinska mjera upućivanja u disc.centar za maloljetnike

Izriče se maloljetniku kojem nije potreban dugotrajniji tretman u cilju njegovog odgoja i
preodgoja. Predviđena je za one koji su djelo učinili iz lakomislenosti ili nepromišljenosti.
*Odgojne mjere pojačanog nadzora
Najčešće se izriču u praksi.
Nadzor od strane roditelja, staratelja, usvojitelja- za maloljetnike koje nije potrebno izdvajati
iz dotadašnje sredine.
*Pojačani nadzor u drugoj porodici
Izriče se kada nadzor od strane roditelja, staratelja nije moguć, niti se opravdano od njih takav
nadzor može očekivati. Izbor porodice vrši se na osnovu ispitivanja ličnosti i socio psihološke
strukture porodice, a maloljetnik može održavati kontakte sa svojom porodicom.
*Pojačan nadzor organa socijalne zaštite
Ovlašćuje određenu osobu koja se brine za izvršenje obaveza maloljetnika kao što su
školovanje ili zaposlenje, odvajanje iz sredine koja na njega štetno djeluje, sređivanje prilika u
kojima maloljetnik živi i slično.
*POSEBNE OBAVEZE MALOLJETNIKA
-Obaveze koje sud može izreči maloljetniku su; lično izvinjenje oštećenoj osobi, naknada
štete u okviru vlastitih mogućnosti, redovno pohađanje školem osposobljavanje za zanimanje
koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdržavanje od uživanja alkoholnih
pića i opojnih droga, posjećivanje odgovarajuće zdravstvene ustanove ili savjetovališta, te
uzdržavanje od druženja sa osobama koje na njega štetno djeluju.
*Zavodske odgojne mjere
Ukoliko je nad maloljetnikom potrebno vršiti stalni nadzor, uz primjenu većih ili manjih
mjera nadzora, radi njihovog odgoja, preodgoja i usmjerenja, tada se izriču zavodske mjere
kao najstrožiji oblik odgojnih mjera. Imamo tri vrste ovih mjera, a to su:
1. Upućivanje u odgojnu ustanovu
2. Upućivanje u odgojno-popravni dom
3. Upućivanje u ustanovu za osposobljavanje
*Upućivanje u odgojnu ustanovu
Maloljetniku kojeg je neophodno izdvojiti iz sredine u kojoj je do tada živio nad kojim je
neophodan stalni nadzor stručnih osoba, odnosno odgajatelja. Predviđa se da se maloljetnici u
ustanovi organizuju u grupe po 10, i svaka grupa ima svog odgajatelja. Rad se zasniva na
njihovom max.angažmanu u smislu školovanja, bavljenja fizičkom kulturom, muzičko
obrazovvanje, sekcije sve sa ciljem edukacije kako pravilno i adekvatno iskoristiti slobodno
vrijeme.
*Upućivanje u odgojno- popravni dom
Ovu mjeru izvršava sud, te poziva maloljetnika da se u određeni dan i vrijeme javi u dom.
Pruža maloljetniku zaštitu, pomoć i nadzor radi obrazovanja, odgoja i daljnjeg pravilnog
razvoja.
*Upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje
Ukoliko je djelo učinio maloljetnik ometen u psihičkom ili fizičkom razvoju i kojem je
neophodno liječenje i rehabilitacija, sud će izreći mjeru upućivanja u drugu ustanovu za
osposobljavanje.
*Kazna maloljetničkog zatvora
Najstrožija sankcija koja se može izreći maloljetniku.. Oni prolaze određene faze,posebno one
koje se odnose na: pripremu za smještaj u ustanovu, prijem, adaptaciju i klasifikaciju,
neposredan rad sa odgojnom grupom, pripreme za otpust i postinistitucionalnu pomoć.
* IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA PREMA ODVOJENOM
ZAKONODAVSTVU O MALOLJETNICIMA-
-Princip postupnosti u izricanju krivičnih sankcija
Znači da, ukoliko nisu primijenjene odgojne preporuke kao primarni odgovor na
maloljetničku delinkvenciju, u izricanju krivičnih sankcija prednost treba dati prvo mjerama
upozorenja, zatim mjerama pojačanog nadzora, te na kraju kazni malolj.zatvora.
-Princip srazmjernosti
Podrazumijeva mogućnost izbora i primjene zakonom predviđene sankcije i mjere koje su
prilagođene ličnim svojstvima, sredini i prilikama u kojima maloljetnik živi i koje su
srazmjerne težini učinjenog krivičnog djela, uz uvažavanje prava oštećene osobe.
-Instituti resocijalizacije i reintegracije
U smislu preduzimanja sistematske, planske i organizovane aktivnosti društva s ciljem
osposobljavanja maloljetnika da u buduće poštuje norme, i njegov povratak u društvo kao
punopravnog, ravnopravnog člana zajednice
-Nove vrste odgojnih mjera: mjere upozorenja i usmjeravanja: sudski ukor, posebne
obaveze.

*SPECIFIČNI PROBLEMI U ZATVORSKI (PENITENSIJARNOM) SISTEMU

PRENATRPANOST ZATVORA, NEDOSTATAK ZATVORSKOG OSOBLJA, LOŠI
USLOVI BORAVKA I RADA U ZATVORIMA KAKO OSUĐENIKA TAKO I
ZATVORSKOG OSOBLJA, OBOSTRANI NEMIR I NEZADOVOLJSTVO, NIZAK
STEPEN SIGURNOSTI, TOKSIČKA MJEŠAVINA OSUĐENIKA U ODNOSU NA
VRSTU KRIVIČNIH DJELA I VISINE KAZNI, ODNOSNO STEPENA ZRELOSTI I
DUŠEVNOG ZDRAVLJA, POBUNE I DRUGI POEMEĆAJI KONTROLISANJA
ZATVORENIKA SU KONSTITUTIVNI ELEMENTI TZV. KRIZE ZATVORA.

*PRINCIPI IZVRŠENJA KAZNE ZATVORA, PRAVA OSUĐENIKA I SISTEM

NADZORA IZVRŠENJA
1. Poštivanja ljudskih prava u postupanju svim osobama lišenim slobode
2. Osobe koje su lišene slobode zadržavaju sva prava koja im zakonski nisu oduzeta
osuđujućom predusom kojom je izrečena kazna zatvora ili sudskom odlukom o
pritvoru
3. Ograničenja izrečena osobama lišenim slobode bit će minimalna u okviru potrebnom i
prorporcionalna opravdanom cilju zbog kojeg se izriču
4. Uslovi u zatvoru koji su u suprotnosti s ljudskim pravima zatvorenika ne mogu se
opravdati manjkom potrebnih resursa
5. Život u zatvoru će, što je više moguće sadržavati pozitivne aspekte života u društvenoj
zajedniici
6. Prema osobama lišenim slobode u zatvoru će se postupati na način koji će omogućiti
njihovu reintegraciju u slobodno društvo
7. Podsticat le se saradnja sa vanjskim socijalnim službama i koliko god je moguće
angman građanskog društva u zatvorskoj sredini
8. Zatvorsko osoblje obavlja veoma važnu državnu službu sto će im njihovo kontinuirano
zapošljavanje, obuka i dobri radni usloi omogućiti da u postupanju sa zatvorenicima
uspostave i pošttuju visoke postavljene standarde
9. Svi zatvori podliježu redovnim inspekcijama od strane nadležnih organa i praćenju
uslova i postupanja u istim od strane nezavisniih organizacija.

*POZITIVNOPRAVNI PROPISI U BIH OBEZBJEĐUJU OSOBAMA LIŠENIM

SLOBODE SLIJEDEĆA PRAVA
1. PRAVO NA ČOVJEČNO POSTUPANJE
2. PRAVO NA RELIGIJU
3. GRUPNI I ODVOJENI TRETMAN PRITVORENIKA I ZATVORENIKA
4. BIRAČKO PRAVO
5.PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
6.PRAVO NA OSNOVNE USLOVE ŽIVOTA (SMJEŠTAJA, ADEKVATNE ISHRANE,
ODRŽAVANJE LIČNE HIGIJENE I SVAKE DRUGE HIGIJENE)
7. PRAVO NA KOMUNIKACIJU SA VLASTIMA I PRITUŽBE
8. PRAVO NA OBRAZOVANJE
9. PRAVO NA RAD I PRAVA PO OSNOVU RADA
10. PRAVOO NA INFORMISANJE I KOMUNIKACIJU SA VANJSKIM SVIJETOM
(DOPISIVANJE, TELEFONIRANJE, POSJETE, UPOTREBA SREDSTAVA JAVNOG
INFORMISANJA, ŠTAMPA, TELEVIZIJA, KORIŠTENJE VANZAVODSKIH
POGODNOSTI I SL)
11. PRAVO NA POSTPENALNI TRETMAN

*SISTEM NADZORA IZVRŠENJA KAZNE ZATVORA U FBIH VRŠI SE NA SL

NAČIN;
1. Inspektor
2. Nezavisna komisija koju imenuje Parlamentarna skupština BIH
3.Komisija za monitoring kazneno-popravnih zavoda
4. Pored navednih tijela u BiH i SUD BIH ima pravo u svako doba obilaziti zatvorenike, s
njima razgovarati i od njih primati pritužbe, vršiti premještaj pritvorenika u drugi zavod kao i
premještaj zatvorenika u zdravstvenu ustanovu zbog psihičkim smetnji
5. Ombdusmen za ljudska prava BIH
6. Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili
postupanja- CPT kao jedno međunarodno tijelo
7. Nacionalni preventni mehanizam u BIH kao tijelo koje će se osnovati u skladu sa
spomenutim Opcionim protokolom uz konvenciju UN-a
8. Međunardni crveni krst
9. Domaće i međunardne vladine i nevladine organizacije

*ZIKS BIH PREDVIĐA SKUPNI NAČIN IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA,

ODNOSNO MJERE PRITVORA SAMO PO SL OKOLNOSTIMA ZATVORENIK
ODNOSNO PRITVORENIKA MOŽE SE DRŽATI ODVOJENO OD OSTALIH;
1. KADA TO NUŽNO ZAHTIJEVA ZDRAVSTVENO STANJE TOG LICA ILI DRUGIH
2. U OKOLOSTIMA KADA JE TO PROPISANO NEKIM DRUGIM ZAKONOM
3. KADA PRITVORENIK ILI ZATVORENIK ZAHTIJEVA RADI VLASTITE ZAŠTITE I
PO ODOBRENJU UPRAVNIKA ZAVODA
4. KADA TO LICE PRESTAVLJA OZBILJNU PRIJETNJU REDU U ZAVODU I U
SLUČAJU IZRICANJA MJERE USAMLJENJA

*PRI IZVRŠENJU SLUŽBENIH POSLOVA MOŽE SE UPPOTRIJEBITI VATRENO

ORUŽJE SAMO AKO SE DRUKČIJE NE MOŽE;
1. Zaštititi život ljud
2. Odbiti neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život službenih lica
3. Odbiti napad na objekat koji osgiurava
4. Spriječiti bjekstvo zatvorenika iz zavoda za izvršenje kazne zatvora zatvorenog tipa ili iz
posebnog odjeljenja zatvorenog tipa koja bi u tom slučaju neposredno ugrozila život drugih.
5. Spriječiti bjekstvo privorenika ili zatvorenika kojeg sprovodi ili osigurava ako bi njgovo
bjekstvo neposredno ugrozilo život drugih,

*FIZIČKA SREDSTVA ZA OGRANIČAVANJE KRETANJA MOGU BITI SAMO

ODJEĆA, KAIŠEVI ILI LISICE ODOBRENI OD MINISTARSTVA PRAVDE I
MOGU SE SAMO KORISTITI KAO MJERA:
1. Za sprečavanje bijega za vrijeme sprovođenja pritvorenika ili zatvorenika
2. Zaštite pritvorenog ili zatvorenog lica od samopovređivanja ili nasrtanja na druga lica
3. Sprečavanja uništenja imovine od strane pritvorenika ili zatvorenika

*INDIVIDUALNI PLAN TRETMANA PODRAZUMIJEVA:

1. INTERNU KLASIFIKACIJSKU GRUPU, VASPITNI KOLEKTIV TE VASPITAČA
2. PSIHOLOŠKI PROFIL OSUĐENOG LICA
3. RAD OSUĐENIH LICA
4. OBRAZOVANJE I STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE
5. SLOBODNE AKTIVNOSTI
6. OBLIK I INTENZITET VASPITNOG RADA
7. STEPEN RIZIKA I POTREBA
8. POSEBNE POTREBE
9.MJERE POSTPENALNE POMOĆI I ZAŠTITE