Professional Documents
Culture Documents
Uvod U Statistiku
Uvod U Statistiku
Dejan Brcanov
Ekonomski fakultet u Subotici,
Univerzitet u Novom Sadu
brcanovd@ef.uns.ac.rs
Zašto statistika?
Statistika pruža znanja i koncepte za
izdvajanjei razumevanje relevatnih podataka i
informacija,
ispravno zaključivanje,
uočavanje zakonitosti,
predviđanje,
modeliranje pojava.
Gde se primenjuje?
Istorijski razvoj statistike
status ili stato – državno uređenje, G. Ahneval XVIII
vek.
4000 g. p.n.e – Kina,
3000 g. p.n.e – Egipat,
550 g. p.n.e. – Rimska republika (Rimski
cenzus, Servio Tulio),
XVIII i XIX vek – Popisi stanovništva,
poljoprivrednih gazdinstava,
industrije.
Istorijski razvoj statistike
XVII vek – razvoj statistike kao naučne discipline u
Nemačkoj i Engleskoj.
XVIII vek – P. Laplace, A. Quetelet, C. Gaus, W.S.
Gosset, M.G. Kendal, R.A. Fisher, F. Yates, N.A.
Kolmogorov.
Savremena statistika
procene, rizici, tendencije, odnosi, modeli.
”Statistički način mišljenja će postati neophodan za
svakodnevni život, kao čitanje i pisanje” G.H.Wells
Osnovni pojmovi
Definicija statistike
Grupa metoda koji se koriste za prikupljanje, analizu,
prezentaciju i interpretaciju podataka potrebnih za
odlučivanje.
Skup naučnih metoda kvantitativnog i kvalitativnog
istraživanja varijacija masovnih pojava.
Induktivni metod koji nastoji da otkrije opšte
karakteristike varijabiliteta posmatranog skupa.
Deskriptivna i inferencijalna statistika
Predmet statističkog istraživanja
Masovne pojave
Varijabilitet
Osnovni pojmovi
Osnovni skup (statistička masa, populacija)
skup istovrsnih elemenata
sa obeležjima koja variraju
od elementa do elementa i
po kojima se razlikuju.
Osnovni pojmovi
Osnovni skup (statistička masa, populacija)
Koliko obeležja (karakteristika) se analizira?
→ Jednodimenzionalan, višedimenzionalan
Statističke jedinice
Osnovni elementi statističke mase koje imaju bar jedno
zajedničko obeležje koje se posmatra.
Obeležja
statističkih
jedinica
Atributivna
(kvalitativna,
Obeležja opisna)
statističkih Prekidna
(diskretna,
jedinica diskontinuirana)
Numerička
Neprekidna
(kontinuirana)
Merne skale
Nominalna
Ordinalna
Intervalna
Skala odnosa
Merne skale
Operacija
Merna
skala Apsolutni Relativni
Kategorizacija Rangiranje
odnos odnos
Nominalna + – – –
Ordinalna + + – –
Intervalna + + + –
Skala odnosa + + + +
Opisna statistika
Opisna statistika
Grupisanje i sređivanje statističkih podataka
Prikazivanje statističkih podataka
Tabelarno i grafički
Izračunavanje osnovnih karakteristika statističkih
serija
Srednjevrednosti
Mere varijacije
Kartogrami
Srednje vrednosti
Kako reprezentovati celokupnu statističku masu?
Kakav je odnos srednjih vrednosti prema
minimalnoj i maksimalnoj vrednosti obeležja?
Da li srednja vrednost mora biti vrednost obeležja?
Da li se može izraziti decimalnim brojem bez obzira na
tip podataka?
Srednje vrednosti
Izračunate Po položaju
• Aritmetička • Modus
sredina • Medijana
• Geometrijska • Kvartili
sredina • Decili
• Percentili
Aritmetička sredina
Prosečna vrednost obeležja
N n
Formula
x i x i
i 1
x i 1
N n
Primer 1
12 polaznika kursa izabranih na slučajan način
anketirano je o broju sati nedeljno koje provedu za
računarom:
20, 14, 21, 20, 10, 20, 15, 25, 50, 35, 40, 30.
n
Formula Gn x
i 1
i
Primer 2
Kamatna stopa prve godine iznosi 3%, druge 20%,
a treće 40%.
Koliko iznosi prosečna kamatna stopa tokom 3
godine?
Modus
Najčešća vrednost obeležja
x n x n 1
Formula Me x n1 Me 2 2
2
2
Mere varijacije
Pokazatelji apsolutnih i relativnih odstupanja
vrednosti obeležja od aritmetičke sredine
Interval varijacije
Varijansa
Standardna devijacija
Koeficijent varijacije
Normalizovano odstupanje
Primer
12 polaznika kursa izabranih na slučajan način
anketirano je o broju sati nedeljno koje provedu za
računarom:
20, 14, 21, 20, 10, 20, 15, 25, 50, 35, 40, 30.
Formula
(x )
i
2 n
(x x) 2
i 1
2 i
N u2 i 1
n 1
Varijansa
Standardna devijacija
Formula 2 u u2
Koeficijent varijacije
u
Formula V 100 Vu 100
x
Normalizovano odstupanje
X X x
Formula U Z U u Zu
u
Mere oblika rasporeda
Koeficijent x Me Mo
3 Negativna
asimetrije asimetrija
( 3 0)
x Me Mo
| 3 | 0,25 mala asimetrija Simetričan
0,25 | 3 | 0,50 srednja asimetrija raspored
| 3 | 0,50 jaka asimetrija ( 3 0)
Mo Me x
Pozitivna
asimetrija
( 3 0)
Mere oblika rasporeda
Koeficijent spljoštenosti 4
Ishodi eksperimenata
{Pismo, Grb} {1,2,3,4,5,6}
Skup elementarnih događaja = skup svih ishoda nekog eksperimenta
Primer
Kockica se baca jednom. Ako A označava događaj da
kockica pokazuje paran broj a B događaj da kockica
pokazuje broj manji od 4, odrediti presek i uniju
događaja A i B.
A B {1,2,3,4,6} A B {2}
Pojam verovatnoće
Laplasova (klasična) definicija verovatnoće
Statistička definicija verovatnoće
Aksiomatska definicija verovatnoće
Geometrijska verovatnoća
Laplasova (klasična) definicija
verovatnoće
pi P(i )
1 svaki elementarni događaj ima istu
n verovatnoću realizacije
A
k
A {i1 , i2 ,..., ik } P( A)
n
Statistička definicija verovatnoće
n ponavljanja eksperimenta
m uspešnih realizacija
m
P ( A)
n
Osnovne osobine
1. 0 P( A) 1
2. P() 1
3. Verovatnoća unije događaja A i B
P( A B) P( A) P( B) P( A B)
Permutacije i kombinacije
Permutacije i kombinacije
n n!
KOMBINACIJE Cnk
k k!(n k )!
n!
PERMUTACIJE Pnk
(n k )!
Permutacije i kombinacije
KOMBINACIJE 10 načina
PERMUTACIJE 60 načina
Binomna verovatnoća
Bernulijeva shema:
n ponavljanja eksperimenta,
posmatra se događaj A,
p - verovatnoća realizacije
Binomna verovatnoća
Bernulijeva shema:
2 ponavljanja eksperimenta,
posmatra se događaj A - kocka pokazuje broj 6
p - verovatnoća realizacije
2
0 AA (1 p) 2
0
1 AA p(1 p) 2
1 AA p(1 p) 1
2
2 AA p2
2
Binomna verovatnoća
Verovatnoća da se prilikom n ponavljanja
eksperimenta, k uspešno realizuje
n k
p(n; k ) p (1 p) nk
k
Puasonova verovatnoća
Granični slučaj binomne verovatnoće kada
n i p 0
U praksi n ≥ 20 i p ≤ 0,05.
mk m
p(n; k ) e , m np
k!
Slučajne promenljive
Slučajna promenljiva X je preslikavanje koje
svakom elementarnom događaju pridružuje
realan broj X : R
Prekidna ili neprekidna slučajna
promenljiva?
Bacanje novčića, elementarnom događaju
pridružuje se broj prikazanih grbova.
Novčić se baca 3 puta, elementarnom događaju
pridružuje se broj prikazanih grbova.
Kockica se baca 2 puta, elementarnom događaju
pridružuje se zbir prikazanih brojeva.
Tačna težina studenta izabranog na slučajan način.
Tačno vreme provedeno na pauzi.
Tačan broj sekundi potrebnih da se popuni anketa.
Prekidne slučajne promenljive
x1 x2 ...
X
p1 p2 ...
Osobine:
P( X RX ) 1
0 pk 1
Novčić se baca 3 puta, elementarnom događaju
pridružuje se broj prikazanih grbova.
Eksperiment
Neuspešan Uspešan
0 1
X
1 p p
Osobine:
E( X ) p
Var ( X ) p(1 p)
Binomna slučajna promenljiva
Elementarni događaj iz 0 1 k n
X n 0 n
Bernulijeve šeme
0
pq n
1
p1q n 1
...
n
k
p k q nk
...
n
n
p nq0
Broj realizacija
eksperimenta
Osobine:
E ( X ) np
Var ( X ) np(1 p)
Binomna slučajna promenljiva
Elementarni događaj iz 0 1 k n
X n 0 n
Bernulijeve šeme
0
pq n
1
p1q n 1
...
n
k
p k q nk
...
n
n
p nq0
Broj realizacija
eksperimenta
Osobine:
E ( X ) np
Var ( X ) np(1 p)
Binomna slučajna promenljiva
Elementarni događaj iz 0 1 k n
X n 0 n
Bernulijeve šeme
0
pq n
1
p1q n 1
...
n
k
p k q nk
...
n
n
p nq0
Broj realizacija
eksperimenta
Osobine:
E ( X ) np
Var ( X ) np(1 p)
Puasonova slučajna promenljiva
mk k
P( X k ) e
k!
Osobine:
E( X ) m
Var ( X ) m
Neprekidne slučajne promenljive
f X ( x) e , xR
2 2
Osobine:
1. Funkcija gustine ima oblik simetričnog zvona,
2. Raspored je simetričan u odnosu na x = µ,
3. α3 = 0, α4 = 3,
4. E ( X ) Var( X ) 2
f X ( x) e , xR
2 2
Normalan raspored
X : Ν ( , 2 ), R, 2 0
1 12 xm
2
f X ( x) e , xR
2 2
Normalan raspored
X : Ν ( , 2 ), R, 2 0
1 12 xm
2
f X ( x) e , xR
2 2
Standardizovan normalan raspored
Z : N (0,1) Osobine:
1 x22 E (Z ) 0 Var ( Z ) 1
f X ( x) e , xR
2
Standardizovan normalan raspored
Z : N (0,1)
1 x22
f X ( x) e , xR
2
Standardizovan normalan raspored
Normalizacija:
X
Z
Normalan raspored
X : Ν ( , 2 ), R, 2 0
hi-kvadrat raspored
Zi : N (0,1), i 1,..., r nezavisne slučajne promenljive
r2 Z12 Z 22 ... Z r2
Osobine:
E ( r2 ) r Var( r2 ) 2r
hi-kvadrat raspored
Zi : N (0,1), i 1,..., r nezavisne slučajne promenljive
r2 Z12 Z 22 ... Z r2
Osobine:
E ( r2 ) r Var( r2 ) 2r
Studentov t – raspored
Osobine:
1. Funkcija gustine je simetrična,
2. Raspored je simetričan u odnosu na t = 0,
3. α3 = 0,
r
4. E (t ) 0 Var (t )
r 2
r r
Studentov t – raspored
Studentov t – raspored
Studentov t – raspored
Centralna granična teorema
Neka su X1, X2,..., Xn, slučajne promenljive, sa istom
očekivanom vrednošću µ i varijansom σ 2.
n n
Označimo sa X X i i X 1n X i . Kada n
i 1 i 1
distribucija slučajne promenljive
X n X
Z
n 2 2
n
teži ka slučajnoj promenljivoj sa standardizovanim
normalnim rasporedom.
Populacija Uzorak
Tačkaste:
Za parametar { , 2 }
odrediti vrednost '
Intervalne:
Za parametar { , 2 }
i nivo pouzdanost i (1 )
odrediti A, B, tako da : P( A B) 1
Ocena aritmetičke sredine osnovnog
skupa
X
ima standardizovan normalan raspored (CGT)
2
n
X
1 P ( u u )
2 2
n
P ( u X u )
2
n 2
n
P( X u X u )
2
n 2
n
P(u U u ) 1
2 2
Za vrednosti konkretnog uzorka x1, x2,..., xn, oko
tačkaste ocene x formira se interval
( x u , x u )
2
n 2
n
koji sa verovatnoćom (1-α) sadrži aritmetičku sredinu μ.
Problem 1:
Nije (uvek) izvodljivo formirati uzorak
sa ponavljanjem.
Problem 2:
Varijansa rasporeda σ2 nije (uvek) poznata.
Problem 1
Matematičko očekivanje
rasporeda aritmetičkih μ μ
sredina uzoraka
Varijansa rasporeda
aritmetičkih sredina
2 2 N n
uzoraka n n N 1
Standardna devijacija N n
rasporeda aritmetičkih
sredina uzoraka n n N 1
X
Slučajna promenljiva t
sX
Uzorak sa ponavljanjem u
ili uzorak bez sX
n
ponavljanja i n/N ≤ 5%
Da Ne
Da li je skup podataka Da li je skup podataka
normalan? normalan?
Da Ne Da Ne
Proizvoljan Da li je Da li je *
broj podataka n ≥ 30? n ≥ 30?
Da Ne Da Ne
z z * t ili z t
•Praktični rezultati pokazuju da je za simetričan unimodalan raspored podataka
prihvatljiva upotreba Studentovog t-rasporeda.
Teorijski Ocena aritmetičke sredine
Total osnovnog skupa
raspored osnovnog skupa
Normalan
x u s X x u s X N ( x u s X ) N N ( x u s X )
raspored 2 2 2 2
Studentov
x t( ,r ) s X x t( ,r ) s X N ( x t( ,r ) s X ) N N ( x t( ,r ) s X )
raspored
H0:µ = 1000
H1:µ ≠ 1000
Normalan X 0
u0
raspored sX
Studentov X 0
t0
t-raspored sX
Add-ins → Go