VEDIKA

9
Ezoterijska akademija “Zlatna zora”
 naslov djela vedika 9
izdavač dejan kladarin
izdavanje prvo izdanje
godina izdavanja 2015
autorsko pravo © dejan kladarin
tehnički urednik dejan kladarin
telefon 0955829612
internet www.zlatnazora.com

2
Ezoterijska akademija Zlatna zora
Stupanj 1

Vedika
Predavanje 9

urednik
Dejan Kladarin

3
Sadržaj
7 Riši njasa

9 Parvati

11 Šad daršana

13 Satva, rađas i tamas

14 Suglasja guna

15 Zadaci

16 Ahamkara

5
 riši
mudrac

ćanda
ritam

devata
božanstvo

kilaka
ključ

biđa
sjeme

šakti
energija

Da bi shvatili kako djeluje mantra, potrebno je dobro proučiti gornji crtež.

Na njemu je prikazana mantra u obliku čovjeka; dakle imamo jedno oličenje
mantre u ljudskom obliku. Da bi se neki čovjek mogao nazvati živim bićem
mora imati neke osobine živog bića kao što su svijest, srce, kretanje, mišljenje,
razmnožavanje, hranjenje, branjenje, disanje, govor, energiju. Sve su to oso-
bine koje “oživljavaju” čovjeka. Na isti način mantra ima svoju energiju, moć
“razmnožavanja”, disanje, ritam, mudraca koji ju je prvi put čuo u meditaciji,
ključ za otključavanje moći mantre kao i božanstvo koje se poziva s njom. Riši
se povezuje s glavom jer se radi o duhovnom viđenju u trećem oku. Ćanda
se povezuje s višuda čakrom jer se tu izgovara ritam. Devata se povezuje sa
srčanom čakrom jer se bog u meditaciji tu i poziva. Kilaka se povezuje s ma-
nipura čakrom. Biđa se povezuje sa svadistana čakrom jer predstavlja sjeme
mantre. Šakti se povezuje s muladara čakrom ili osnovnom energijom.
Riši njasa

M antra ima svoju “osobnu iskaznicu” u kojoj piše tko je

“otac i majka” mantre, koje se božanstvo poziva s njom,
koja vrsta sjemena ide uz mantru, koja vrsta energije se pokreće
s mantrom, koji ključ je potreban da bi se otključala mantra i
koji ritam se koristi za izgovaranje mantre. Dakle, vidimo da se
ne radi samo o jednoj glavnoj mantri nego nju prate ove po-
pratne mantre. Prije izgovaranje mantre izgovara se ova “osobna
iskaznica” mantre i na taj način se pokreću sva bića i energije
vezani za nju.
Riši je mudrac koji je prvi put čuo mantru pa je kasnije prenio
svojim učenicima. Ti su učenici kasnije postali učitelji pa su je
prenjeli svojim učenicima i tako je mantra došla do nas. Riši
inače znači “vidjelac”, to jest oonaj koji može vidjeti duhovni
svijet i razgovarati s bogovima. Ćanda je poseban vedski ritam u
kojem se mantra izgovara. Smatra se da je ovaj ritam oponašanje
kozmičkog ritma. Devata je božanstvo koje se poziva s man-
trom. Kad hoćemo pozvati nekog čovjeka, obratimo mu se preko
imena. Kada hoćemo pozvati neko božanstvo, obratimo mu se
preko mantre. Kilaka je pomoćna mantra s kojom se otključava
glavna mantra. Biđa je mantra u najsažetijem obliku. Šakti je en-
ergija koju pokreće mantra. Ovo čini složenu anatomiju mantre.

7
Parvati se često prikazuje u obliku neke druge božice. Recimo, često uzima oblik Durge.
Ovdje u sredini vidimo Parvati, s lijeve strane Lakšmi a se desne strane Sarasvati.
Parvati

P arvati je vedska božica ljubavi, plodnosti, predanos-

ti, duhovne snage i moći. Predstavlja unutarnju Šivinu
energiju i zato se pojavljuje kao njegova žena. Šiva i Parvati
čine poznati vedski par bogova koji se i danas obožava u Indiji
i šire. Sam Šiva ne može djelovati jer predstavlja samo jednu
stranu suprotnosti muško-žensko. Kaže se da je Šiva bez Parvati
usamljen. Zato on sjeda u jogičku meditaciju i stvara Parvati.
Ona je i majka Ganeše i Kartikeje. Parvati je dobila ime od svog
oca kralja Parvate. On je bog planina i oličenje Himalaja, pa je
poznat i po imenu Himavana. Današnji naziv Himalaja potječe
od njega. Pošto je kćerka boga planina nije joj bilo teško raditi
jogijske vježbe koje radi Šiva, njezin muž. Purane često opisuju
njezino vjenčanje sa Šivom gdje se ona pojavila kao Sati, kćerka
prađapatija Dakše. Prađapatiji su posebna vrsta bića čija uloga
je razmnožavanje ljudske vrste. Dakša je bio pripremio veliko
vedski obred svete vatre ali nije pozvao Šivu na obred. Šiva se
zbog toga naljutio i nije htjeo ići sa Sati na ceremoniju. Onda se
Sati zbog toga spalila ušavši u obrednu vatru. Kad je Šiva to čuo,
razbjesnio se i stvorio demona koji je uništio obred svete vatre.
Zatim je otišao u Himalaje da meditira. Poslije je, umjesto Sati iz
vatre izišla Parvati i otišla da traži Šivu.

9
Šad daršana
ŠEST FILOZOFIJA

VEDANTA
Filozofija o
suštini Veda.

NJAJA MIMAMSA
Logika Pravila za
i episte- izvođenje
mologija. obreda.

VAIŠEŠIKA JOGA
Filozofija Duhovne
prirode. vježbe i
meditacije.

SANKJA
Kozmologija
i stvaranje.
Šad daršana

V edska duhovna nauka se proučava preko šest filozofskih

sustava koji se zajedničkim imenom nazivaju šad daršana ili
šest filozofija. Pojam šad znači “šest” a daršana znači “pogled” ili
“stav”. Zapadna filozofija nema puno sličnosti s ovim daršanama
jer je ona više intelektualna dok su ove duhovne i metafizičke.
Prva daršana se naziva vedanta što doslovno znači “zaključak
Veda”. Vedanta je filozofija koja nam pomaže da bolje shvatimo
suštinu Veda. Same Vede su po sebi dosta skrivene i nemaju
puno objašnjenja, već se pojmovi koriste kao da ih čitatelj već
poznaje. Vedanta se bavi pitanjima poput “što je brahman?” i
“što je atma?”. Mimamsa je daršana ili filozofija koja pojašnjava
kako se izvode vedski obredi a pogotovo kako se izvodi obred
svete vatre kao ključan vedski događaj. Tu su različiti propisi i
pravila koja treba slijediti da bi vedski obredi bili uspješni. Joga
je možda najpoznatija vedska filozofija na Zapadu jer se njezino
učenje o tjelesnim položajima, vježbama disanja i meditaciji
ustanovilo kod nas. Joga sadrži i moćne psihološko-mistične
tehnike za riješenje mnogih ljudskih nevolja. Sankja je filozofija
koja objašnjava nastanak svega, počevši od brahmana do ljud-
skog tijela. Vaišešika je filozofija o ustrojstvu prirode. Njaja je
logika i epistemologija. Svih ovih šest filozofija čine cjelinu.

11
 Satva
otkrivanje
ja

ma
ma

ja
Rađas
djelovanje
Tamas
sakrivanje

maja

Gune
TRI STANJA MATERIJE
Satva, rađas i tamas

T ri gune materijalne prirode, satva gunu, rađas gunu i tamas

gunu možemo zamisliti kao tri energije u prirodi koje su
u stalnom međuodnosu. One su u stalnoj igri u kojoj stvara-
ju određeno stanje materije ili uma. Nikada ne postoji jedna
čista guna, bez primjesa ostale dvije. Uvijek je to jedna trostru-
ka mješavina u kojoj je, obično jedna guna preovladavajuća.
Recimo, ako tamas guna preovladava u nama bićemo pasivni i
neraspoloženi za djelovanje. Na neki način, “sakrivaćemo” se od
mogućeg djelovanja. Ako je rađas guna preovladavajuća imaće-
mo snažnu potrebu za djelovanjem jer je to suština postojanja
te gune. Nešto će nas “tjerati” da idemo negdje i uradimo nešto.
Ako preovladava satva guna u nama bićemo u jednom stanju
ravnoteže i zadovoljstva koje obično ne traje dugo jer u današn-
jem svijetu preovladavaju rađas guna i tamas guna. Iako satva
guna donosi odlično stanje uma i umjereno djelovanje, rađas
guna nas ubrzo “povlači” u svoje područje strasti. Par suprotno-
sti gdje kažemo da nam se nešto sviđa ili ne sviđa je igra rađas
gune i tamas gune. Obično se klatno našeg uma kreće između
te dvije gune. Kada dođemo u stanje ravnoteže u satva guni,
pojavljuje se santoša ili unutarnje zadovoljstvo u kojem um ne
razmatra da li nam se nešto sviđa ili ne, nego postoji u trenu.

13
 Suglasja guna
SATVA RAĐAS TAMAS
bog višnu brahma šiva
energija gjana šakti krija šakti dravja šakti
stanje uma đagrat svapna sušupti
boja bijela crvena crna
osobina znanje vezanost neznanje
osobina uživanje mržnja obmana
ciljevi darma arta kama
element eter, vatra, voda zrak, vatra voda, zemlja
psihologija ljubaznost, bijeda, jadikovanje,
strpljenje, sebičnost, lijenost,
istinoljubivost laganje zlobnost
djelovanje održavanje stvaranje uništenje
hrana žitarice, voće ljuto meso
samkja karika 1. priti atmaka 1. apriti atmaka 1. višadatmaka
(zadovoljstvo) (bol) (mrtvilo)
2. prakašarta 2. pravitjarta 2. nijamarta
(ispoljenje) (pokretanje) (ograničenost)
3. lagu 3. upaštambaka 3. guru
(lakoća) (ushićenje) (težina)
4. prakašaka 4. ćala 4. varanaka
(prosvjetljenje) (kretanje) (omotanost)
životinje krava tigar svinja
biljke metvica čičak velebilje
razum otkrivanje predviđanje sakrivanje
planet jupiter mars saturn
om a u m
Zadaci
Teorija
1. Probajte napraviti vaš popis stvari po gunama.
2. Pročitajte nešto o božici Parvati.
3. Pročitajte nešto o nadi.

Praksa
1. Svaki dan radite vježbu opuštanja.
2. Svaki dan radite meditaciju na mantru om.
3. Svaki dan radite meditaciju na Parvati.
4. Pišite bilješke i iskustva u dnevnik.

MEDITACIJA NA PARVATI

Prije meditacije dobro proučite vedsku božicu Parvati. Par-

vati se unutarnja Šivina energija pa je dobro prvo proučiti
Šivu. Sam Šiva ne može ništa učiniti ako nema ispoljenu
svoju unutarnju ili žensku energiju. Zato on sam sjedne da
meditira na svoje unutarnje biće i spozna da unutar njega
postoji fina ženska energija. Kada poželi da je ispolji ona
se zove Parvati. Sjetite se isto važne činjenice da je Parvati
kćer kralja Parvate koji upravlja s Himalajama. Ove planine
se smatraju najboljim za meditaciju i duhovne vježbe od
svih planina koje postoje na Zemlji. Kao ćerka kralja plani-
na, Parvati je sigurno upućena u skrivene tajne Himalaja.
Tako ju možete tražiti i za duhovne blagoslove da spoznate
Himalaje ili da jednog dana možda i odete da ih posjetite.
Planine su simbol duhovne pokore i sprege duha i tijela.

15
 Ahamkara

P et velikih elemenata, lažni ja, razum, neočitovano,

deset osjetila i um, pet predmeta osjetila, želja, mržn-
ja, sreća, nesreća, njihova sveukupnost, životni pokazatelji
i uvjerenja - sve se to smatra poljem djelovanja i njegovim
međuodnosima.

Bhagavad gītā 13.7

P oniznost, odsustvo ponosa, nenasilje, snošljivost,

jednostavnost, prilaženje duhovnom učitelju, čistoća,
postojanost, samoovladanost, odricanje od predmeta os-
jetilnog zadovoljstva, odsutnost lažnog ja, opažanje bijeda
rođenja, smrti, starosti i bolesti, odvojenost, nevezanost za
djecu, ženu, dom i ostalo, staloženost u ugodnim i neugod-
nim okolnostima, neprestana neokaljana predanost, težnja
ka životu na osami, nevezanost za druženje s velikim brojem
ljudi, shvaćanje važnosti samospoznaje i filozofska potraga
za apsolutnom istinom - to proglašavam znanjem, a sve
ostalo je neznanje.

Bhagavad gītā 13.8-12

16