Professional Documents
Culture Documents
Testovi MPP Kod Jaksica PDF
Testovi MPP Kod Jaksica PDF
Jaksic
6. Kada kolizono pravo strane drzave uzvraca na pravo RS tada ce sud RS:
a) primeniti materijalno pravo RS
b) primeniti mat.pravo RS ukoliko kolizione norme polaznog kolizonog prava
upucuju na srpsko pravo kao merodavno
v) primeniti mat.pravo RS ukoliko sa njom postoji najtesnja veza
Tacno samo a)
10. A, vlasnik stvari u kamionu koji doprema robu iz Minhena u Beograd, proda
robu na berzi u Londonu. Koje pravo ce biti merodavno na svojinskopravna
pitanja na robi u prevozu?
Pravo RS- mesto opredeljenja
7. Kada je strani sud doneo sudsku odluku koja nije u saglasnosti sa nasim
pravom tada
dolazi
a) povrede ustava EKLJP
b)povrede nekih nasih imperativnih normi
c) povrede dejstva ustava RS
Bilo je jos ponudjenih ali
Tacno je samo ovo pod c.
Jaksic 29 AVGUST
Tacno je pod a.
Tacno je pod c.
Tacno je pod c.
Tacno je pod a.
6. Sadrzinu stranog merodavnog prava sud RS ce saznati:
a. iskljucivo na osnovu informacija o sadrzini stranog prava koje mu dostave
stranke
b. iskljucivo na osnovu obavestenja ministarstva pravde
c. bilo na osnovu obavestenja stranaka bilo na osnovu obavestenja Ministarstva
pravde
d. nacin saznanja stranog prava nije ogranicen nacinima navedenim pod c
Tacno je pod d.
Tacno je pod c.
11. Ako kolizione norma prava RS upute na primenu pravnog poretka koji nije
jedinstven, moguce su sledece 3 situacije odredjenja merodavnog prava:
A jel' znate odg mozda za ovo pitanje: Sirijac izbeglica,sa prebivalistem u RS od prijatelja iz
Nemacke,koji tamo zivi,pozajmljuje pare ,koje mu ovaj salje Wester Uninonom..Sirijac ne vraca
na vreme pare, KOje pravo je merodavno i kom sudu da se obrati? Ja mislim da je mer pravo
Nemacke,zbog clana 20(sediste prebivaliste zajmodavca u vreme prijema ponude) a da se
obrati sudu RS.. Ne znam dal' sam u pravu...
I jos jedno pitanje: Prebivaliste se prema nasem zakonu zasniva: a)kupovinom kuce
b)kupovinom kuce i namerom da se trajno zivi c)prijavom organima MUPa? Negde pise da
treba b a negde c?
Mislim da su ljudi vise gresili upravo zbog te namere, jer sama definicija prebivalista nam
govori o toj nameri da se trajno zivi i gde je centar zivotnih aktivnosti, ali svaki gradjanin je
duzan da u odredjenom roku prijavi svoje prebivaliste ili boraviste, tako da je odg pod c, al ako
gresim ispravite :)
Pozdrav svima,burazeru mi je ostao jedan ispit i ima nedoumicu oko nekoliku
pitanja,ako neko moze da mu pomogne nek mi napise,hvala u napred
1.Privredni sud u Beogradu je priznao stranu sudsku odluku.Takva presuda suda
priznata je bez dokaza o postojanju reciprociteta.Lice A se zali na takav
postupak suda.Kakve su sanse lica A za uspeh?-Njegov odgovor na testu bio je
da su sanse velike,jer nema dokaza o reciprocitetu.Ovaj odgovor nije bio
tacan,sta je tacno?
2.Srbin koji ima prebivaliste u inostranstvu je bio tuzen u Srbiji,ali je odbio da
primi tuzbu.Tuzba je pokusana da se dostavi preko poste.Sta ce uraditi sud u
Srbiji?Njegov odgovor je bio postavljanje punomocnika za prijem tuzbe.Odgovor
nije tacan,sta je tacno?
3.Ambasador u Srbiji je ucinio saobracanji prekrsaj na putu do kafica.Koje ce
pravo biti merodavno?
4.Nemac i Srpkinja zele da zasnuju brak u Srbiji.Nemcu u poslednjem momentu
stigne ponuda za posao u inostranstvu i on postavi puno mocnika u Srbiji.Da li je
moguce takav brak zakljuciti u Srbiji?
1.Zato sto se reciprocitet u postupku priznanja i izvrsenja pretpostavlja, dok se suprotno ne
dokaze(dakle da ne postoji, teret dokazivanja je ne stranci koja osporava priznanje iz tog
razloga). Kod priznanja se trazi fakticki reciprocitet po nacinu nastanka, znaci da postoji u
praxi, da se odluke nasih organa uopste priznaju u inostranstvu. A materijalni po pravnoj
sadrzini, da uslovi priznanja u stranoj zemlji nisu bitno stroziji. Ako sud u postupku priznanja
sumnja u postojanje reciprociteta moze da zatrazi objasnjenje od Ministarstva pravde. Ako ni
tada, ni na osnovu onoga sto su stanke iznele u postupku nema dokaz o nepostojanju
reciprociteta-pretpostavka je da postoji. Zato mu nije tacan odgovor.
2. Kada odbije tuzbu onda se pribija na tablu suda. To je jedini razlog zbog koga se pribija na
oglasnu tablu suda.
3. Postoji izuzece od jurisdikcije u 3 slucaja. Znaci ovde je merodavno pravo drzave gde je
izazvao prekrsaj ili ako se trazi u pitanju da li moze da bude tuzen? Moze. Tada ga ne stiti
imunitet.
Kod nasledstva ( licno kada on nasledjuje) legata, trgovackih poslova u licnoj reziji , lukrativnih
poslova etc.
4. Moze preko punomocnika jer je to forma braka tacka V je lex celebrationis.
ZPP kaze:
Član 133
JAKSIC 6.9.2016.
Test u 15h
Hijerarhija:
Ustav
Potvrdjeni medjunarodni ugovori
Posebni zakoni
Zakon o resavanju sukoba zakona drugih zemalja
Tacni odgovori: a b i c
4)Pred sudom RS, u postupku pred stranim sudom doneta je odluka u postupku u
kojem je doslo do izigravanja zakona RS. Kako to se kod nas moze indirektno
sankcionisati
Takva odluka se kod nas nece priznati.
JAKSIC 5.9.2016.
1.Strana javna isprava je po snazi ( da se dopuni ) u odnosu na domacu javnu
ispravu pod sledecim uslovima (da se napisu uslovi )
Autenticna strana javna isprava ima istu dokaznu snagu kao i domaca javna
isprava. Uslovi: Da je propisno legalizovana i reciprocitet.
Clan 35, stav 3. Merodavno je pravo RS jer se primenjuje lex fori kada se brak ne
moze kumulativno razvesti po lex nationalis oba bracna druga (otezani uslovi ili
razvod nije dozvoljen), a jedna od stranaka je nas drzavljanin.
1.Autonomija volje
2. Princip najtesnje veze
3. Teorija karakteristicne prestacije
Tuzba se nece odbaciti jer zena ambasadora nije izuzeta od jurisdikcije drzave
prijema.
10. Ako sud u parnicnom postupku utvrdi svoju nenadleznost donece sledecu
odluku (dopisati )
A jel zna neko mozda da li su medjupresude i privremene mere podobne za priznanje prema
jaksicu ?posto prema koautorima jesu podobne
Tacno je pod a, c i d.
10. Ako sta drugo nije predvidjeno medj.ugovorom ,sud u Rs dostavlja tuzbu
tuzenom koji ima prebivaliste ili sediste u inostranstvu a nema zakonskog
zastupnika ili punomocnika u RS:
trebalo je zaokruziti pod
a)diplomatskim putem.
Kolege, zna li neko govor na sledece pitanje sa testa: Kada koliziona norma uputi
na primenu stranog prava, sud u RS ce primeniti strano materijalno pravo:
a) ako sa drzavom cije se pravo ima primeniti postoji fakticki reciprocitet,
b) ako sa drzavom cije se pravo ima primeniti postoji diplomatski reciprocitet,
c) ako sud smatra da je spor iz gradjanskopravnog odnosa koji resava najtesnje
povezan,
d) ako to dopusti Ministarstvo pravde RS
e) uvek
Pod e. Uvek...imperativna pravna priroda
Evo ja cu pokusati da vam napisem tacno kako su glasila pitanja juce na testu. :
1.Rus i Srpkinja u Berlinu zakljucuju brak u konzulatu srbije koje je merodavno
pravoza formu braka a koje za materijalne uslove: za formu ponudjeno 1.Srbija 2.
Kumulativno Srbija - Rusija 3. Nemacka - brdo ljudi je reklo Nemacka (sto nije
tacno, konzulat RS u tom slucaju koristi nase pravo) naravno zamaterijalne
uslove nadlezno je pravo kumulativno Rusija i Srbijaa. .
2.Prvo pitanje na testu niko sem nas par nije uradio, parafraziracu ali clan 1
zmpp sadrzi resenja koje to probleme resava ( po redu) mpp. odgovor je trebao da
glasi 1.odredjivanje merodavnog prava za statusne, imovinske i druge
materijalnopravne odnose s medjunarodnim elementom 2.pravila o nadleznosti
srpskih sudova i drugih organa 3.pravila o priznanju i izvrsenju stranih sudskih i
arbitraznih odluka.
3.Kolizionu normu, kako su rekli 90% ljudi nije resilo kako treba. bila je norma iz
clana 23 zmpp trebaloje odrediti pored pravne kategorije i tacke vezivanja i
redosled tacki. Pravo mesta gde se stvar mora predati merodavno je (ovo je
tacka vezivanja, primenjuje se ako nema autonomije volje tj 2 po redu), ako
ugovorne strane nisu drugacije ugovorile, (autonomija volje, prva po redu tacka
vezivanja) a nacin predaje stvari i za mere koje treba preuzeti ako se odbije
preuzimanje stvari (ovaj ceo zadnji deo je pravna kategorija).
4.Fraus legis ne secam se odgovora ali pitanje je bukvalno bilo: Fraus legis po
ZMPP postoji kad:
1. izigravanje prava koje bi bilo merodavno (masovno su to ljudi zaokruzivali a TO
NIJE TACNO)
2. izbegavanje stranih normi
3. izbegavanje primene imperativnih normi srb (tacno)
4. isto nesto nelogicno pa je jasno bilo da nije tacno
6. Pravo RS je lex fori kad - ja sam napisala kada se koristi kao pravo suda jer ni
jedna druga tacka vezivanja se ne moze prmeniti, a lex cuse kad - kad se koristi
kao merodavno pravo kadkolizione norme upucuju na njega pa samza svaki
slucaj navela primer (za nasledjivanje lex nationalis u vreme smrti je lex cause)
7.Dostavljanje tuzbe se vrsi diplomatskim putem
1. kada je tuzeni strani drzavljanin (ne!)
2. kada tuzeni ima sediste ili prebivaliste u inostranstvu (da)
3. kad god je tuzeni u inostranstvu (ne)
4. kada je tuzeni nas drzavljanin sa prebivalistem u inostranstvu ako nema
zakonskog zastupnika ili punomocnika (ovo niko sem nas par nije zaokruzio a
tacno je.. nasim drzavljanima se dostavlja preko konzulata ili DHL sto je pravno
lice koje je registrovano zapslove dostavljanja ovim putem koautorska knjiga 526
str ili zpp )
8. ne mogu tacno da se setim ali bilo je pitanja koje to odluke stranog suda nisu
podobne za priznanje 1. presuda koja osudjuje naseg drzavljanina na cinidbu (ona
bi trebalo dajeste jer su sve vrste presuda podobne) 2. preobrazajna presuda
(jeste) 3. resenje o privremenim merama ( prema Vrhovnom sudu Srbije moze e
sad po koautorskoj ne moze 539- saznacu kako su oni priznavali od cure koja je
isla da vidi test jer nije polozila pa su im rekli tacan odg) 4. sudskoporavnanje
pred stranim sudom 5. presuda koja osudjuje naseg drzavljanina na cinidbu koje
srpsko pravo ne poznaje - i bilo je jos par odgovora zaista ne mogu da se setim
10. slucaj takodje. ostavina pokretna u srbiji ( novac u banci) ostavilac ima
nemacko i francusko drzavljanstvo i prebivaliste u berlinu. koji sud i koje pravo je
merodavno. Sud je srpski jer je zaostavstina kod nas ( a nema podataka da
nemacko pravo nece da raspravlja o zaostavstini clan 72 stav 2 zmpp)
merodavno pravo je lex nationalis ( stajala je naznaka da je i u nemackoj lex
nationalis ) znaci nemacko
E sad 11 najveci problem testa je bilo mobilni sukob zakona. izuzetno tesko
postavljeno pitanje i svi su gresili: Pitanje odredjivanja merodavnog prava zbog
sukoba zakona NE MOZE SE POSTAVITI - ja sam ovo pitanje shvatila kao kada ne
mozemo odrediti merodavno pravo zbog sukoba zakona- mnogi su shvatili
obrnuto kada nema sukoba zakon. Ponudjeni odgovori su bili 1. razvod braka ( to
je vremenski fiksirano tako da ja to nisam zaokruzila 2. dejstvo braka
( vremenski fiksirano- pise tamo neegde kako se sva pitanja vezana za dejstvo
vezuju za momenat "postavljanja spornog pitanaj ) 3. zakljucenje braka
( fiksirano vremenski tak da ne) 4. vanbracna zajednica - e tu kad preestane
zajednicko prebivaliste nema vise tacke vezivanja str 315 koautorska- ja sam to
zaokruzila, ako neko misli daje nesto drugo nek javi емотикон smile 5. izdrzavanje
bivsih bracnih partnera ( to su imovinski odnosi znaci lex nationalis zajednicki,
zajednicki domicili, zajednicki poslednji domicili, lex fori - zbog poslednjeg
domicila mislim da ovo nije)
1. Pri priznanju stranih sudskih odluka, relevantan je ZMPP, pri priznanju stranih
arbitražnih odluka relevantan je ZOA. U postupku priznanja strane sudske odluke,
primenjuju se odredbe ZPP-a ako se radi o postupku priznanja gde se o tome
odlucuje kao o glavnoj stvari. Ako se o priznanjju rešava kao o prethodnom
pitanju, relevantan za procesni okvir postupka moze da bude Zakon o izvrsnom
postupku, ukoliko se prethodno pitanje javlja u izvrsnom postupku.
2. Ambasador uziva imunitet u zemlji prijema misije. Znaci, ne moze biti tuzen u
toj zemlji ni u pogledu akata koje preduzima u obavljanju funkcije, ni u pogledu
akata koje preduzima u licnom svojstvu, ali nije izuzet od sudstva u svojjoj zemlji.
Ambasador nece moci da bude tuzen, po tom osnovu bi mogao konzul.
Moze li neko da mi kaze zasto je ovde tacan odgovor pod a ne pod b? ako je
uopste tacan емотикон smile
-Sud RS ce odbiti priznanje strane sudske odluke kada:
a) u postupku pred stranim sudom nisu postovane garancije iz clana 6. stav 1.
EKLJP;
b) ne postoji uzajamnost (reciprocitet) sa drzavom ciji je predlagac drzavljanin;
v) je strana sudska odluka inkompatibilna sa makar jednim prinudnim propisom
prava RS; ( tacno a)
Ja sam ovo pitanje imala kod Jaksica na testu,
pod a tacno
6. Nesto u vezi sa uslovima priznanja i izvrsenja strane sudske odluke, bila su tri,
ja sam zaokruzila reciprocitet, druga dva nisu bila nijedan od tri uslova navedenih
u knjizi vec nesto drugo ne mogu da se setim sta.
Molim kolege koje su polagale danas kod prof. Jakšića da podele utiske sa testa.
19.11.16, JAKSIC
7.japanski drzavljanin koji ima 19 godina kupuje sliku u srbiji a u japanu se poslovna
sposobnost stice u 20. Godina..da li ce ugovor biti punovazan ili ne i da se obrazlozi..
Za sada se toga secam..
Према члану 13 српског ЗМПП-а, приликом утврђивања садржај страног права, српски
суд је овлашћен да:
ђ) нареди вештачење о садржини страног права, уколико ни на један други начин није
могуће утврдити садржај страног права.
Pod D. Oni u testove stavljaju svasta čisto da se zna : Saznanje stranog pr je od strane
stranaka , od ministarstva pravde i to nije jedini način jer sudije ( nadležni organi) mogu
saznati str. pr. i u neformalnom razgovoru. To su jedini mogući odgovori.
Duznost suda da sazna strano pravo je apsolutna, tako kaze zakon i to je odgovor koji se trazi
na testu. A iz prakticnih razloga se dozvoljava primena lex fori u slucaju da je nemoguce
saznati strano pravo (veliki troskovi, ako zahteva neprimereno mnogo vremena...). Praksa je ta
koja je uvela pravilo o lex fori, a ne zakon.
28.9.16. JAKSIC
Pozdrav svima. Po sećanju i okvirno, evo nekih današnjih pitanja: - merodavno pravo za razvod
braka državljanina Srb i državljanke Španije je _________________ - Ako se sud strane države
oglasi nadležnim za postupak u kome učestvuje državljanin RS, a naše pravo ne sadrži takvu
mogućnost, pa naš sud predvidi nadležnost po istom osnovu za državljane te države je institut
______________ -
26.9.16. JAKSIC
Pitanja kojih se sećam:
- Izrael zabranjuje svom državljaninu da stupi u brak sa Srpkinjom, jer su različite vere. Kako
naš matičar treba da reaguje?
7.9.16. JAKSIC
Ja cu napisati ono cega se secam:
1. Kada kn upute na strano pravo , sud u rs ce primeniti? Trebalo je da se zaokruzi strano pravo
i njegove kolizionopr norme
2. Strano pravo se nece primeniti?
Kada je njegovo dejstvo suprotno u konkretno slucaju sa javnim poretkom
3. Pitanje je bilo na testu od 05.09.vezano za priznanje odluke ,pa sta je sve potrebno osim
zahteva za priznanje
4. Bio je slucaj sa alzircem isto od testa od 31.08.
5. Zatim kada kn upute na pravo tajvana-isto pitanje od 31.08.
6. Pitanje vezano za zasnivanje opsteg foruma: trebalo je samo da se zaokruzi materijalni
suparnicari lex causae
7. Bio je slucaj sa izbeglicom iz avganistana koji ima 4 zene. Koje je pravo merodavno za
zak.nasledjivanje-lex nat, i da nasedjuju sve 4 zene ravnopravno
8. Bilo je pitanje za parnicnu sposobnost engleza sa prebivalistem u rs, tuzen pred sudom rs?
Merodavno je pravo lex nat, a ako nije parnicno sposoban po pravu drzavljanstva , primenjuje
se pravo zemlje suda (lex fori) u ovom slucaju pravo rs- mora sve da se objasni
9. Kada se odbija strana sudska presuda? Nmg da se setim ponudjenih odgovora
I jedno pitanje je bilo vezano za dostavljanje . Ako lice koje je nas drzavljanin, sa
prebivalistem u kelnu obije da primi tuzbu preko pravnog lica medjunarodno registrovanog za
dostavljanje, sta ce nas sud da uradi? Ja sam napisala da ce mu se tuzba dostaviti
diplomatskim putem. ( ne znam dal mi je tacno)
31.8.16.JAKSIC
Prvo pitanje je bilo kad nase pravo uputi na primenu prava Tajvana,tacan odgovor je fakticki
pravni pored Tajvana jer mi je to bilo tacno...
2.Tuzeni je drazavljanin Madjarske sa prebivalistem u Rs,koje je pravo merodavno za njegovu
parnicnu sposobnost...
3.Kad sud nece primeniti stranu sudsku odluku pa da se zaokruzi,ono ponudjeno cega se
secam su reciprocitet i suprotnost sa ustavnim poretkom,ako se neko seca nek me ispravi
Српски суд, у поступку признања стране судске одлуке, испитује повреду права на
одбрану у свим случајевима осим:
Према српском Закону о решавању сукоба закона са прописима других земаља право
места налажења ствари може да буде меродавно за:
Sta je odgovor na pitanje: Kada koliziona norma srpskog Zmpp-a uputi na strano
pravo, srpski sudija ce?
Uzeti u obzir stav stranog mpp,odnosno njegove kolizione norme,buduci da je upucivanje iz
ZMPP uvek kolizionopravno.
Uros je na vezbama rekao da je u nasem pravu prihvacen sistem ogranicene kontrole, osim
kada je rec o statusnim odlukama koje se ticu nasih drzavljana, tu je neogranicena kontrola.
Nevena Ninkovic Ne. U simulaciji 2016 imas pitanje gde se pominje novcana kazna za prekrsaj
ucinjen na letovanju u Grckoj. Ne moze se piznati jer je prekrsajno pravo javno, pa resenje
grckog organa nije podobno za priznanje i izvrsenje u Srbiji
Ne, jer ne ispunjava uslov za priznanje koji podrazumeva da sudska odluka mora biti
privatnopravnog karaktera (mora da se odnosi na one odnose iz prvog clana ZMPP-a).
Zna li neko? Po onim testovima su svuda drugaciji odgovori, samo stvaraju konfuziju... :/
1. Po kom pravu se izrice prekrsajna sankcija za stetu koja je nastala sudarom 2 vozila?
1.Prekrsajno pravo je javno pravo, znaci ne primenjuju se norme medjunarodnog privatnog, vec pravo
zemlje u kojoj je doslo do sudara.
Pronasla sam zadatak koji smo imali kod Urosa na vezbama u vezi medjunarodne pravne pomoci. U
resenju stoji da se tuzba mora dostaviti licno licu u inostranstvu, znaci konzularnim putem, a presuda
moze preko punomocnika za prijem pismena