DJECA VEGETARIJANCI

Raznolika i kontrolirana prehrana može zamijeniti meso

Potegne li se u nekom društvu pitanje vegetarijanstva, mnogima će prva reakcija

biti da ne možemo bez mesa jer ono sadrži neophodne supstance koje nijedna druga
namirnica ne može nadoknaditi. No činjenica je da se kako u svijetu, tako i kod nas
sve više pažnje posvećuje prehrani i sve je više onih koji s tradicionalne
zapadnjačke prehrane prelaze na onu koja ne uključuje mesne proizvode… Tko je u
pravu i može li uistinu naš organizam bez mesa?

Pitanje vegetarijanstva i bezmesne prehrane posebno je osjetljivo kada su u pitanju djeca, jer je poznato da su djeci za
zdrav razvoj neophodne bjelančevine, kalcij i željezo, koji se nalaze isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. No
suprotno uvriježenom mišljenju, do ovih sastojaka nije tako teško doći čak i ako se poštuju norme vegetarijanske
prehrane. Dapače, mnogi pedijatri tip vegetarijanske prehrane lakto-ovo (s mliječnim proizvodima i jajima) ističu kao
zdrav izbor za većinu djece.

Ono što je jako bitno jest osigurati djeci raznovrsnu hranu s dovoljno kalorija i hranjivih sastojaka potrebnih za njihov
rast. Upravo to nudi prehrana zasnovana na raznom voću, povrću i cjelovitim žitaricama.

HRANJIVE NAMIRNICE

Tako se vitamin B12, koji se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla, može dobiti i iz mliječnih proizvoda i
jaja. Ukoliko je riječ o veganima, koji jedu hranu isključivo biljnog podrijetla, oni trebaju konzumirati namirnice poput
kruha, žitarica, rižinih i sojinih napitaka, a preporuča im se i dodatak hrani od spiruline (alge koja sadrži 65 posto
kvalitetnih bjelančevina i u čijem je sastavu 18 aminokiselina, od kojih je osam esencijalno, tj. naš ih organizam ne može
proizvesti).

Većinu namirnica koje preporuča makrobiotički

pristup čine žitarice, mahunarke, povrće, voće,
sjemenke i orašasti plodovi – što bi trebalo biti
poznato svima. Oni čine 90 posto prehrane, a
ostatak male količine algi, umak od soje i miso te
još neki začini
Kod konzumiranja bjelančevina, koje se također mogu naći u jajima, mliječnim proizvodima, tofuu, slanutku i orašastim
plodovima, treba se pripaziti na njihov pravi balans da bi se stvorila prava kombinacija aminokiselina (žitarice s grahom
ili lećom, žitarice s orašastim plodovima, sjemenkama ili mlijekom).

Kalcij, osim mliječnih proizvoda, sadrži i sve lisnato povrće tamnozelene boje, brokula, slanutak, žitarice, tofu,
mahunarke, smokve, suncokretove sjemenke i tahin (namaz od sezamovih sjemenki). Vitamin D, neophodan za
apsorpciju kalcija, može se dobiti iz proizvoda obogaćenih vitaminima, ali i iz mliječnih proizvoda, dok željezo nalazimo u
jajima, grahu, sušenom voću, cjelovitim žitaricama i lisnatom zelenom povrću.

KONTROLE I SAVJETI NUTRICIONISTA

Da vegetarijanci nisu u krivu, potvrđuju i liječnici.

Ukoliko se sastojci neophodni za rast i razvoj djeteta, poput bjelančevina životinjskog podrijetla, redovito nadomještaju,
nema razloga zašto dijete ne bi odrastalo kao vegetarijanac, rekla je pedijatrica Branka Čović iz Doma zdravlja u
Velikoj Gorici, dodavši da je po njenom mišljenju glavno djecu ni na što ne tjerati.

Ako je prehrana kontrolirana i raznolika,

problema što se tiče razvoja djeteta ne bi trebalo
biti
Jedino je bitno da to nije stav koji su roditelji nametnuli djetetu, odnosno da dijete nema potrebe ni želje jesti meso i
mesne proizvode, već da je vegetarijanstvo njegov odabir, objasnila je dr. Čović i zaključila da su potrebne kontrole te
dogovori s pedijatrom i nutricionistom, kao i dobre prilagodbe i pretrage u doba adolescencije, kako bi cijelo vrijeme bilo
sigurno da organizmu ništa ne nedostaje.

Dakle, ako je prehrana raznolika i kontrolirana, problema što se tiče razvoja djeteta ne bi trebalo biti. Naravno,
individualne modifikacije su obavezne ukoliko se u nekim slučajevima dogodi da je osoba alergična na neke namirnice.

Imala sam slučaj obitelji koja je zagovarala vegetarijansku prehranu, što su prihvatila i njihova djeca. No nakon nekih
poteškoća, dodatnim se pretragama pokazalo da je djevojčica netolerantna na soju i bademe. Kako se radilo o
namirnicama koje su često konzumirali, uslijedila je individualna korekcija, objasnila nam je nutricionistica Olja
Martinić, također zaključivši da vegetarijanstvo ima svoje prednosti, ali je potreban i oprez.

Neke roditelje, koji se i sami često suočavaju s osudama i prigovorima s raznih strana, zabrinjava mogućnost da ostala
djeca zadirkuju njihovu zbog drugačije prehrane, no postavite li dobro stvari i objasnite svojoj djeci zbog čega ste se
odlučili za takvu prehranu, i ona bi se trebala dobro snaći u eventualnoj konfrontaciji s vršnjacima.

Ponekad druga djeca daju komentare, ali ništa što bi bilo vrijedno spomena. Naša djeca znaju da se drugačije hrane te
su na neki način pripremljena na to, objasnila je Jadranka Boban Pejić, koja je zajedno sa suprugom Zlatkom Pejićem
začetnica makrobiotike u Hrvatskoj.
Djetetu se prehrana ne bi smjela nametati, već bi
trebala biti njegov izbor
RAZNOLIKOST I EDUKACIJA

Jadranka Boban Pejić makrobiotiku preporuča svima jer ona, kako kaže,
osigurava fantastično stanje organizma što se tiče vitalnosti, kvalitete
probave i visoke razine imuniteta.

Posebno mogu istaknuti rijetke probleme sa zdravljem, upalama i

infekcijama u djece. Naš 16 godina star sin od začeća se hrani prema
makrobiotičkim načelima i nikada dosad nije uzimao antibiotik jer za to nije
bilo potrebe. Naša osmogodišnja kćerka je isto izuzetno zdrava i u cijelom
polugodištu izostaje jedan dan iz škole. Mislim da to najbolje i dovoljno
govori, zaključuje Jadranka.

Ono bez čega ne bi trebala započinjati nijedna drastična promjena prehrane

je dovoljno edukacije. To je jedini način da djeca, odrasli, pa čak i trudnice i
dojilje izbjegnu eventualne poteškoće koje im može donijeti neadekvatna
ishrana.

Hraniti se prema makrobiotičkim načelima znači jesti raznoliko, i što se tiče

namirnica i načina pripreme jela. Opasnost leži u jednoličnom ponavljanju
određenih namirnica, što je krivo provođenje i shvaćanje makrobiotičkih
načela. Makrobiotički pristup je samo u slučaju degenerativnih oboljenja
redukcijski, kada se radi o razvoju djece uvijek je najvažnije da se jedu
različite vrste žitarica, mahunarki, povrća, voća, sjemenki, orašastih
plodova, algi te prema potrebi i prirodni dodaci prehrani. Problem je kada
zbog ideoloških ili religijskih razloga roditelji isključuju neke namirnice ili
kada nemaju dovoljno znanja o kombiniranju namirnica. Zato se
makrobiotika u svojoj suštini ograđuje od ideologija te zahtijeva edukaciju,
zaključila je Jadranka Boban Pejić, dodavši da je potrebna svijest o
odgovornosti i raznolikosti ponude jer je dijete ovisno o nama. Ne treba se
bojati, puno je rizičnije djecu hraniti bijelim kruhom, mesom i šećerom nego
na makrobiotički način, pogotovo kada se trudite raznoliko pripremati
hranu.

Naravno, je najbolji savjet voditi se vlastitim potrebama te isto primijeniti i

na dijete.
Za vrsteu prehrane važno je posvetiti dovoljno vremena kako odabiru
namirnica, tako i njihovom pripremanju. S obzirom na brz stil života, to
često nije moguće, no i tada se savjetuje pažljivo odabrati onu brzinsku
hranu, što je uistinu moguće u današnjoj širokoj ponudi, i obavezno si
osigurati voćne i hranjive međuobroke.