BAJKA O ČAROBNOJ FRULI

U drevna vremena negdje na Istoku živio je mudri kralj nadaleko poznat po svojoj dobroti.
Posjedovao je Sedmerostruki sunčev krug koji je u sebi nosio veliku moć vladanja nad
ljudima i otkrivanja mnogih tajni prirode. U rukama neopreznih i sebičnih, Sunčev krug je
mogao biti zloupotrebljen. Kralj je to vrlo dobro znao pa je njime upravljao oprezno i na
dobrobit čitavog čovječanstva. Protivio se molbama svoje žene da pomoću Sunčeva kruga
širi moć i raskoš. Kraljica je bila lijepa kao vila, ali oholog i hladnog srca. Kao jedinog
nasljednika poklonila je kralju kćerku, kojoj su roditelji dali ime Pamina.

Na jednom od svojih osamljenih putovanja kralj je zalutao u visokim brdima gdje ga je

zahvatilo strašno nevrijeme. Zaštitu je našao pod golim tisućljetnim hrastom. Iz njegove
grane izrezbario je prekrasnu frulu. Kada je zasvirao, njeni zvuci vratili su ga natrag u
njegov dvorac, ženi i djetetu. Bogovi su fruli podarili čarobnu moć da onoga koji u nju
zasvira štiti od svih nevolja i da sve one koji slušaju njen zvuk vodi na put Dobra.

Na granici kraljevstva, u blizini neprohodnih Vatrenih brda nalazilo se posvećeno Područje

hrama. Od davnine bilo je to sjedište Saveza mudrih koji su odlučili tražiti Istinu i osloboditi
ljude mračnog praznovjerja, neznanja, bijede i mržnje i pokazati im put koji vodi Ljubavi i
Mudrosti. Samo su najbolji i najmudriji mogli biti primljeni u Savez i to nakon dugih i teških
iskušenja u kojima su morali dokazati postojanost, šutljivost, hrabrost. Bogatim, vjekovima
stjecanim iskustvom posvećeni su Područje hrama učinili uzorom ljudske djelatnosti;
svojom mudrošću oni su pomagali ljudima u borbi protiv zlih sila.

Međutim, bilo je i zavidnih i onih koji su neprijateljski pogledavali na istinsku slavu mudrih.
Često su pokušavali vatrom i ubojstvima narušiti čistoću, svetost Područja hrama i uništiti
Savez. No, on bi svaki put odolio i razvijao se još veći i veličanstveniji.

U takvim trenucima opasnosti i u svim teškim odlukama sastajao se najviši Savjet. Oni su
između sebe određivali Prvog posvećenog. U doba vladavine mudrog i pravednog kralja
bio je to Sarastro, izabran još kao mladić na tu odgovornu dužnost zbog svoje velike
plemenitosti. Mudri kralj i Sarastro bili su bliski prijatelji i narod ih je obojicu volio i poštivao.
Iako je kralj bio upoznat s ulogom Saveza, nije bio njegov član. Stari zakon Saveza nije
dopuštao da pripadnik vladajuće dinastije bude posvećen.

U vrijeme kad se rodila Pamina, u susjednom je velikom i moćnom kraljevstvu rastao princ
Tamino. Sve svoje vršnjake nadmašivao je u spretnosti, mudrosti i hrabrosti. Mnogi u
kraljevstvu koji su živjeli u bijedi i siromaštvu naslućivali su u njemu čovjeka koji će
promijeniti njihovu sudbinu. Glas o prinčevim vrlinama dopro je i do Sarastra i mudroga
kralja. Kraljeva je želja bila da ga Tamino naslijedi u upravljanju carstvom jer nije imao sina.
Tamino i Pamina rasli su, a da se nisu međusobno poznavali. Pamina nije znala ništa o želji
svoga oca; on se posavjetovao jedino sa Sarastrom.

Kada je osjetio da mu se bliži smrt kralj pozvao je Sarastra i predao mu Sedmerostruki

sunčev krug na čuvanje. Plašio se da kraljica, kojoj je ostavio sva blaga, krunu i čarobnu
frulu, ne bi zloupotrijebila Sunčev krug za svoje vlastoljublje. Također je zamolio Sarastra
da uzme Paminu k sebi, da je tako spasi od kraljičinog lošeg utjecaja i kad odraste da je
uda za Tamina.

1
Kada je kralj zaklopio oči, kraljica ga je proklela jer se smatrala opljačkanom za najveći
posjed. Međutim, Sarastro je učinio kako ga je prijatelj zamolio. Pamina je odrastala pod
zaštitiom Sarastra u najljepšu djevojku u zemlji. Duboka ljubav prema njoj osvojila je
Sarastrovo srce. Ali on je bio svjestan zavjeta kojeg je dao njenom ocu.

Nakon nekog vremena dogodilo se ono što je kralj slutio. Pod samovoljnom vladavinom
kraljice koju su tada nazvali Kraljica noći, zemlja je propadala. Spretno je proširila vijest da
ju je muž prevario, a Sarastro pokrao. Većina ljudi u zemlji joj je povjerovala. Zavladala je
nesloga i zbunjenost. Jedini kraljičin cilj bio je da dobije Sunčev krug i zbog toga se
povezala sa zlim silama. Ali svi njeni pokušaji bili su spriječeni snagama posvećenih.
Međutim, ona je nastavila smišljati nova lukavstva.

Jednog dana, prilikom lova Tamino je zalutao u kraljevstvo Kraljice noći. Ostao je bez
oružja, a progonila ga je divovska zmija. Od smrti su ga spasile tri kraljičine dame. On nije
znao da ga je kraljica zapravo na taj način namamila jer ga je odabrala da za nju osvoji
Sunčev krug. Zato mu je dala sliku svoje kćeri Pamine. Silna ljubav odmah je obuzela srce
mladića i on je odlučio osloboditi je. Kraljica je princu dala čarobnu frulu da ga štiti na putu,
a za pratioca mu odredila ptičara Papagena koji je živio u blizini palače i lovio za kraljicu
dragocjene ptice. Tako je Tamino krenuo protiv Sarastra.

Sarastro je znao za njegov dolazak. Zamolio je svog prijatelja, prvog govornika Saveza da
dočeka Tamina na ulazu u hram. Mudrošću i dobrotom govornik je odgovorio Tamina od
njegovog neprijateljskog nauma. Tamino je spoznao da Sarastro nije zao čarobnjak i uvidio
da ga je kraljica prevarila. U međuvremenu je Papageno pronašao Paminu. Kada su se
Tamino i Pamina ugledali, odmah se među njima rodila velika ljubav, ali ih je Sarastro
morao razdvojiti.

Stari zakon Saveza nije dopuštao da Tamino pristupi iskušenjima jer je bio princ. Ali
Sarastro je spoznao da bi Tamino mogao razjedinjenoj zemlji donijeti spas. Također je želio
da ga princ jednom zamijeni u upravljanju Savezom. Zbog toga je bio spreman da za
blagostanje zemlje prekrši stari zakon. Nakon što je u to uvjerio posvećene, naredio je da
Tamina i Papagena odvedu u hram iskušenja.

Tako je Tamino zajedno s Papagenom započeo svoje teško putovanje. Pouzdanje u

bogove i ljubav prema Pamini dali su mu neustrašivost, a čarobna frula ga je štitila.
Odvažno je izdržao mnoge opasnosti.

Kraljica je u međuvremenu, nakon uzaludnog očekivanja Taminovog povratka prodrla u

Područje hrama. Od Pamine je saznala da je Tamino kod posvećenih i obuzeta mržnjom
zahtijeva od kćeri da usmrti Sarastra. Ali Pamina to nije htjela učiniti.

Tamino je kušnje uspješno prolazio. Trebao je još sam proći dva opasna puta kroz Vatru i
Vodu. Tu mu se pridružuje Pamina i uz pomoć čarobne frule zajedno prolaze i ta iskušenja.
Nakon toga dočekuju ih svećenici i uvode u Hram mudrosti.

Kraljica noći je, uz pomoć Monostatosa, Sarastrovog sluge, pokušala svoj posljednji
udarac. Napala je posvećene u želji da s lica zemlje zbriše Savez. Veliko svjetlo Sunčevog
kruga zaslijepilo ju je i bacilo u vječnu noć.

2
To je bio početak novog doba. Tamino je postao nasljednik obaju kraljevstava i određen za
Sarastrovog nasljednika. Tako su mudrost i zemaljska moć postali jedno.

Kao i sve bajke i Čarobna frula priča je o jednom Putu. Putu koji nije nimalo lak i bezbrižan i
na koji princ Tamino ne dolazi svojom namjerom. On naprosto biva upleten u određene
"slučajne" okolnosti i jedino što on može je svjesno pokušati odgovoriti na njih. Dati
odgovor izazovu sudbine nije nešto što je rezervirano samo za glavnog junaka izuzetnih
potencijala, za nekog tko je poseban i odabran. Svaki od ostalih junaka ove bajke također
prolazi određena iskušenja koja su mu pružena kao mogućnost stvarnog putovanja i
napredovanja kroz život. Jer put vječno ide, kako bi to rekao Tolkien. Na te izazove i kušnje
nailazi plemeniti i mudri svećenik Sarastro jednako kao i ptičar Papageno.

Put je započeo u mračnom kraljevstvu Kraljice noći u kojem se mladi princ susreće i
upoznaje s vlastitom tamom da bi zatim krenuo na nepoznato i neizvjesno putovanje
prepoznavši nutarnju čežnju za božanskim u slici Pamine. Na putu ga prati ptičar
Papageno, njegova obična ljudska priroda i čudesni zvuk vrline koji u sebi nosi frula. Frula
u čijem je srcu skrivena moć Zemlje i moć Neba, nastala je iz visokog, starog hrasta u
jednoj olujnoj noći dok su sijevale munje.

Teško je povjerovati da su ovi navedeni i mnogi drugi simbolički elementi slučajni. I Mozart i
Schikaneder sasvim su jasno znali što ovim čarobnim djelom žele ljudima dati - probuditi i
pokrenuti u njima jednu zapletenu težnju, jedno živo biće, dati im putokaz koji svoju suštinu
vuče iz duge duhovne povijesti čovječanstva iz koje je ova opera u svojoj svježini i iznikla.
Jer ona u sebi nosi elemente egipatskih misterija o Ozirisu i Izidi, ideju pitagorejske
filozofske škole kroz prikaz Hrama, Platonovu ideju o vladaru filozofu i jednu univerzalnu
vjeru u ljudsko, u Čovjeka.

Zato je Čarobna frula zvuk nade za sve nas kojima je dana u dar, nebeska glazba koja prati
dušu na njenom povratku božanskim izvorima.

Nataša Žaja

Iz: časopisa NOVA AKROPOLA, broj 5