Professional Documents
Culture Documents
Binko Musafija Obrada Metala Plasticnom Deformacijom II Dio PDF
Binko Musafija Obrada Metala Plasticnom Deformacijom II Dio PDF
DUBOKO IZVLACENJE
(r('duke'l" prl,<,mka), l,,,b s,' nvaj procl's OZlUItav,,' k~o i 'Lvla~eni , ~ i .<1: I,,·
t"\~IlJc zicc
Dubc:.ko iLVlil;'C!!l' k! 'nlaoa sc mote 'lvo(hll n, dVa natina , &0 ka :
Duhoko izvlact'nlc b", pN>mJcne debll .nc malcr.Jala i
Duboko i .:v la l:"nj~ s stanjlva n)em lid , odnosno sa r€'dukCJjom d.ebljLn
matcnjala.
Iz iiemaL.kog p,;kaZ<! I ka izvla~eni bez pr mjene debljlo malen);u1
(sl. 154) moie se ul>tll. da Sll osnovru raw" lemer.li alata ZJI i.zvla~enJ i%vl,Lka~
I i prster. 1.a i7.vlaceJl)e 2. PI Ili.M 4 (pr~rt ka 0 I debljin s) se poslavlj nn
prsten za 12.vla~ nj e (~i 154 a) i pod djej stv m sile izvlakata (sUa lzvlacenJ F,)
uvlal:i u prstNlastl 1.al r .unedu lzvlakac 1 prstena (d .. - d,).
Da hi sc pdjpcllo guzvanje itm, i stvar, nje nabora , platina s u k\1
proC(>sa izvlacenla (51. 154 b) pridruva pi - m drznc lima 3 ($a i1o.m dr· ;)
Fd) . Rezultat izvli..cenja je ciLindrntlla posu<la sa z tvore.ni.m dno.m ko13 s.'
ornacava kao tant (sl. [54 c). Izvuccn o ta.nce ~ (sl. 1~4 d) i:m preCnik d.
vistOU h i Istu debliinu S (1..d i dn,) k~o §to If.l i debljlna pOCoeUtog m I nJ I.
- platine .
Proecs obraz vanJH ~an~ela pn ,",vlaccnju sc mMe objasn.OtJ ,
Lnlskim ra zmatrallJlma (51 155).
Aka se plati,na prlx:ntka Did bljine ~ raz.dljcli na n cUje! v I ko d., l'
nd
s
,ad:. sc dou.),,)u:
A.
D- d
2
. ~ -
tf ugla [i eiemcnlt b Sol rtn 1 l' (0 - d)/n i povrlinOll1l
D - d n(O - d) r.(D-d)
'. 2 n 4n
Od n prnvou.gJ nIh "Il'm n:lLI 1:(' Sf' sa"'lanjt>m fonnlJ'ati om t ~ ean~ l ' 1J\<>
h •. k in 5(' m to(' i.1.r ~Ulh.l: \Z u 10,," j n k t>i VONmftlA.
n A.· . 1< d h. s
od(lkl ) 1':
.f\. n ll - d ltd
h n
'ltd rod 2 1\
l l[Vloltal'
}, Prsl~~ 10
,r vlot.nj.
J. Plo~a dr la~ a'
li mo
{. Pof.'~i oblik
';'0 tfl nJolo -
p la t in a
. 5, Gala. k om ad
- ~ ant.
c, d,
51. 154 SEMATSKI PRIKAZ TOKA IZVLAtENJA
~~
!.
J " IO_d ) I "
I,- .UL.~
51. 155 PROCES OBRAZOVANJA tANCETA PRI IZ VLAtENJU.
~I , IllU I -Qtr Q) )
..L
t( ~
.u '.
;;;;
~
J..
.I ,
!
rWJ
I I
II.... '.
J..
J ,I, II, /I IV, II III . IV ....i.
o. IA PRESU PRosroo /) ZA PRESU OVOS TR UK OG
OJEJsrVA D ) EJsr~A
Logionost dobivl'nog rezult.ala se moie polvrdiLi I primitivnim eks pe rimentom
koji 5e sastoji u lome da sc iz prslenastog dljela p!atine ~i:-i ne (0 - d)i 2 izrczu
trougl asti clementi, a preostaJi pravougaoni 51' jednoslavno savij u, tako da
obrazuJ u ~an~c visine h •.
Od n lrouglastih el cml' nala ee se izvlacenjem obrazovati clio omotaca
fan~ eta visinc h b •
Volumen islisnlllih lrou gla<;tih elemcnata mora bili jedna k odgovaraju-
cern volumenu c motaca cancela : n · A h • 5 = 1!. d . hb . S
lU
!l. b 1! (0 - dj? (D - d )2
hb = n - - = -
TId 4n 4d
~ (O~ - d 2 ) • S = 1t . d .h .s
4
odakle je:
h =
4d
Vee n a osnovu ovako pojed nostav ij enc seme procesa obrazovanja ca nceta moic
se zakIju tili da se duboko izvlaccnj e vrsi u uslovi ma sloienog naponskog
stanj a elementa koji se izvIaci.
U lok u samog procesa, usljcd djejslva iz vlak aca na dno cancela u vi jencu
~nl:eta sc javljaju radijalni napon i istezanja, a usljed istis kivanja viskova
trouglasti h ele menata i tangencijalni naponi pritiska. Pored toga javIjaju se
i dodatni naponi uslje-d pl'itiska d rial:a lima kao i sile savijan ja l:anceta prcko
ivice prstena za izvlal:enj e.
Faze izvlaccn ja na ? resi sc mog u prikazati sa cetiri karak tenslil:na p o-
loZaja pritiskival:a prese (sl. 156).
(V Urz:d' lilyw ;{ Sl! v ract! U Pl)(\,' tnj polozaj, ski cinju Ci gow\' kom iH.l 6 su izv la-
kata 1, S ubi'.iro m da Sl! i p riLi:-.kivac pn:.s l' v ra ca u poectni po! oiaj , ~zbijac
4 lzu ija kumnd iz p"slena za izviace.1lje ".
r';" 51. : 57 je prikazan alaI za prvu izv lacenje bez p r<lmj e..rre debljine
ma" ':"p iol ". il i'" 'S U prostog djejslva . U donjem di jelu alata se nalazi izvl aka c
2, pric\'r;iC<'11 U dOll jOj ploo II , k oja je s lezabma 12 vezana sa stoiom prese 10.
l,.\·lak:r c je kr m. ,,,'c>dimJ izb u sen kak o bi se omoguCio pro ia z zraka. U protiv-
nnm, us ljC'd \,(Irnpresije zraka, tlobiva sc cance sa ispupce nim dnom , Platina
se poslavlja na drZac lima 3, k Gji je p r cka spojnica 4 i ploCe' 5 v ezan sa kUp-
njacum 11 i k li p e>m 7, 7,r acnog cilindra 6, urt'da j a 7.a dri.anj e lima . Sib polrebna
Z3 dr7.anj<, lima se moic ' o","tv ariti o p rugil m. komplimiranlln zrakorn, tec nosc u
pod pritiskom, iii kombinacijam ov~ h izv o ra e nergij ~,
U povral.nom h odu prit iskivaca prese dri.ac lima 3 veSi ftmkciju skidaea
i ski da izvueeni k omad sa izvlakaca 2.
U gornjem clijelu a lala sc nalazi prs l en za izv lace nje 1, koji j e pom oe u
pl ote 15 i cil.in.drienog rukavca 16 spojen 58 prLl:isIGiWlCem prese 17 . U povrat-
nom hodu pri t iskivaca prese kumad se iz prstena za izvlacenj e izbija izbijace m
13 . Si l. izbijanj a 51'.' p!'e nosi pre k o motk e bbijaca 14 sa lelve 18, koja udara
u granicnik e 20 pricv rscen e na kuc~tu prese.
Kod alata za prvo izvl ace nj e (bez promjene d e bljine mat.eJij a la) za presu
dv os lrukog djcjstva (5 1. 15 8) je prst.en za izvlatenje 3 pricvrscen u <i o nj em
nOS ilCU alata 7, a izv lakac 2 se na·la zi u gornjem dij e1u alata, s p oj e nim Sa pri-
tiskivaccm prese .• Plat-ina se p06tavlja na prs t.e n za izvia~enje do granicnika S,
koji S0 n asJanj a na zavojnu oprugu 9. U prvoj fazi pokretac prese pomjera n a-
niie nosac 6, na kame se nalazi plo<:a driaca I\ma 1, sve dok ova ploca n e
nalegnc n a platinu. Zatim pritiskivae prese pokreee izvlakac 2 koji izvla ci
cance. U povratnam hodu ploca izhijaea 4 (vezana spojrucama 8 sa zratrUm
llt eda j em 7..a izbijanje, ugraden\.m u sloiu prese) izbija komad Lz prstena za
jzv lacenje.
U jednoj operaaiji izvlacenja se ne mogu uwjek Lzraditi komacli zad..a,nili
dimenzija . Broj operacija izvlaeenja (n) potreban za izradu komada pretniJ<a
(d) i visine (h) zawsi od odnosa hid.
Pocetni oblik
10 (platina)
D
6 JI
';otO Y komad
Za izv l ee nj e ci lindri ~ n i h 'ud ova (51. 154 d) orijenlacio ni broj operaeij a
Izvlac n ja se m o2c od redl li po n.i7,e d an:m podacima.
I. Plata drJata
limo
1. lzvlakac
3. Pr sfen za
izvlacenje
(Plata izbijaca
S. Granltnlk
6. Nosat plate
drlata
7. Donj; nosat
alofo
8. Spojnic-o izbijata
9. Opruga granic-
n lka
./'
I -0 irvtJt!llje 1/ - 0 Irvlac.nj_
51. 159 ZONE
-r ==r
DEFORMACIJA
z=
I PRENOSA 51L~
IF
1. Iz lakal:
3. Prsfen :to irvlal:enje
PRESJEI( A PRESJEI( .J
.--_ -='30:" '/90_ _
L -
11
I
9
~-:F"'i...L..::y;,,:::,-~ fLL.u:..q I"'.L..L~'-"-'~.I...:..l ~
5 ,(150,,5611 ' Gorov KOMAO
1. lzvlokoc
l. Plata zo Izvlocenje
5 J. ortoc limo
I.. Donji k(Jlup
S. Produlnik Izvfaka co
6. Nosoc drtoco
1
li ma
7. Plata zo vol1'.nje
I. 8. lo /ezno r ebro
(um e/ok )
9. Don}i nosoc olola
GOTOV KOMAD
51.162 AbAr ZA IZVLAtENJE BLATOBRANA A UTOMOBILA
(Za e.resu dvos truko g-.!Jiejstva )
Po analognom princi:pu funkcioniS i alat za duboko izvlacenje prednjeg
blatobrana aul.oroo\:xila (sl. 162). PJoea za izvlac nJe 2 je obli,kovana p rema
profilu blatubrana i izvedena pod odgovarajumm uglom. Pokretac prese, preko
nosa~ 6, prvo spuSta drzac lima 3, koji priteze platnnu . U drwCu su ugradena
zatezna rehra - umeci 8, radi kvaliletnijeg izvlacenja i p06tizanja bolje povr-
sine izvucenog blal.obrana. Nakon toga pI1iViskivaC prese pokreee ve.rtikal no
naniie izvlakac 1, preko kojl'ga se izvlaCi blatlobran. S obzi r om na to da se
radi 0 oblikovanju veoma sl z nih prostomih pov rSina , to je u donjem dij lu
ruats ugraden i dodalni kalup 4. Na taj nacin, na kraju radnog hoda pI1i.biskl-
vac.a prese, dolazi do malog pres vanja lima izmedu izvlakaca i kalupa, tako
da se dobiva komad taenog oblika i dimenzija. Izvlakac se u odnosu na drzac
lima i kod ove koootrukcije centrira preko ploce za vodenje 7.
Pored do sada opisanih alata za duboko izvlacenje bez promJenc deblj ine
materijala cesto se za izradu dijelova prirojenjuju i alati za izvlacenje sa red uk-
djom debljine zida (sl. 163). Ovaj proces prerade dola2Ji u obzir za izradu ko-
mada, kod kojili se zahtijeva da dno bude deblje od zidova omolaca. To su
najve<:i.m dijelom razni sudovi pod pritiskom, kod kojih mora dno radi veee
DOSivosti him jace dimenzionisano.
Pocelni oblik za prerad u je plabina preenika Do i debijine So (s l. 163 b) .
U toku procesa izvlacenja v~e se islovrcmeno dvije deformacije i 1.0:
1. Deformacija po preenik u - redukcija pre6liika.
Prema redoslijedu operacija izviacenja, preCnik se u toku procesa smanjuje
od pocelne vrij dnosti Do (prcenik pIa tine) do vrijec]n{)5ti Dn (vanjski p ree-
nile gotavog komada), tako da je:
f.lzvlakat
2. Prsten ra Izrlat,n/,
3. Komad (cant,)
(, Prstlll'l zo c,ntrlranj'
5. Segmentnl ~kfdac
6. Opruga 'skfdaca
7. Prodvllllk fzvlakota
8.. KonvSlla navrtka
9. Gornjl nosac alato
~ I t/ ~ ; ~ I
~ "/ A/)/
I
r//Y//
I
///1'/, ..
Platina I - 0 fzrl. 1/ -
0 In/. -
II , Izrl. n -to Izrl.
b. REDOSLfJED OPERACIJA IZvLAtENJA
r.~n L nr anJ e ~anc ' w 4. nJi n at ala La je s!ezatlmd 16 s pojcn sa sWorn p r e.se
13 Za .kldanje kcrmada je predvl<1en ~g m e ntni sk j da~ 5, k )i dj luj ela -
sticn o. Ovaj skJd ac se sa.~ toj l od eetlrl d o ~ 5t ko m::tda ",oj em segm n atil
(Iu'utnlh ISJccak a). S g m n U su spOJerti zavojnom oprugom 6, koj se' savija
p rst"nasto I ubacllJ t' u kanaleellmr.n a
U radnrun hod u p riL\Skivaca p rese , us ljcd rad ijal nog pnL\Slta Cancela,
gm (lnb sav iad av3Ju t1 u opru ge pa se r~z m iCu, ud~ l j(lvaJu Ci se od centra. U
povrat.n.om hoctu, opruga primIte seg men e rarujalno ka ce ntru tak o da on i
,VUlLIn Lrlm iVlcarn~ sv lace k omade sa Izvla kaca.
S obzlrom nn l eda n oct oon ov nlh l.a kona plas t icne deforma cije 0 kon-
stanLMlSt l volum ena (obrazac 2) m.o~ se postaviLi da je vo l ume n plaUne (V)
Jednak volume n u gotovog kDmada (V,)
o = l /~ --:' = 1,1 3 A,
Y 'it
Tllel" sl zen g geomcL rljs kog oblika (s!. 164 a) se d ijeli na n iz pardjalnlh I'ota-
ciO Olh pov rSi na poz nat ih geometr ijskj h obIika :
AI . A-:.. Al , . . . . . A • . . . . . . A t'.
-r- 4 n
1/
- n
D =
V --
'Tt l : !
A, = 1,13 L A,
¥ I= I
(115) .
~ - s
-.- ~
a. PARCIJALNE POVRSltlE
zl ,.Z(IC) N
Xl X
-~ ~\;;J)
.
0
~ 1-
SKIC A \
q... .cv ~
9- -"" ...
/
~
z v ~~Jl
tI. '1 .-' . sin r!§-J/( J X. 7 · SIn. tS
~ )(. 7 cos If
1= = - :.c. =-=
JOO 0,988, 0,256, 0,955 r
'atka 1 2 3 /, 5 6 7 8 9
s'mm 3,31 3,]] 2,99 2,75 2,72 2,18 2,86 2,96 3,0
i-
9 • 7
ll." .10 .7 a
- 8,5 - 9,5 ,,""27,5 -1,,5 -I
°
5/, 165 PROHJENA DEBLJ/N£ ZlOA IZW¢£tJJ)G KPMADA
Ako je iz ca pr j ka rota cion povr§ine komada mendiona.lnom rav-
rUnom neka kriva . ija, tada se po na k mada pr raeunava na osnovu po-
matih matematskih metoda.
Pod. pretpos vkom da r LaC10Cla povrful.a nasLaje obrtanjem kriv('
z = Z (x ) oko x ose (za 2 7t = 360j, lada ce el men arna povr§1.na d prcmJ
51. 164 b, koju opi element luke krive dl. biti :
d A = 27t zdl
S obzirom da je duzina elements Iuka
fl , n, r s . . . . . . rl . . . . . . r n
tada se rotaciona povrsi'l1a, koju opisuju doticni eleme n ti (s1. 164 C), moze
izracuna ti po Gul den ovo m pravilu, k ak o slijedi :
Ak = 21': (II r1 + 12 rt +. b ra . . . . . . + II r , +. . .. + In r . )
n
At = 27t l: II r ,
'= 1
TeZiSta ravnih Linija se pokla paju sa sred.i:Stem,. a teZ.i.Sta k.ru2in.ih lukova se-
mog,u izral!unati po obrascima i podacima danim u tabel!i br. 49.
PostavljajuCi uslov da je povrSina platine jednaka povclini izvul!en og
komada
7tI)2 n
A =- - = At = 2 'it l: Ii r,
4 ,= ,
dobiva se obrazac za proracun precnlka platine po analitickom Guldenovom
praV1iJlu U obliku:
(116).
Do istog rezultata se moze doci i graficldm putl'm, Polovina konture predmela
se 'nacrta u odredenoj razmjeri (51. 164 , c) , ,U planu duiiina ' se takode u odre<1e-
'noj razmjeri ucrtilju duzine pojedinih elem enata :
' .,: ,~It ,12, ~;,~ .. . ', . . .,: . ' : l~ .. . .. . . In. Pomocu plana duzina i veriinog pohgono
' ~ dobiva se' rastojanjc ~el-iSta konturnc linije polovine prl"dmeta od rotacione ,
'Q6e (r.),' '
. '"
r;:;i
o = 1Yn,T"; = I, ' 2,8;)
I
(11 7)
AC
" ; + 2 r,
= II
i = 1
," tada je' precnik platine jednak dv os trukoj vri jednosbi visine BE, to jest
'I~' -" :
i', 0 = 2 BE
Ookaz ove pOstavke slijedi iz slicnos Li trouglova ABE BCE
, , 6ABE , ~ 6 BCE'
pa je
(AB) : (BE) = (BE) : (BC)
ill '
- .. _ - -
(BEl' = (AB) , (BC),
odn:osno
o
2
TABELA br. 50
A PRORAtUN PREtNiKA PLATINE ZA IZVLA-
E T/JELA ROTACIONO-SIMErRI NIH OBLIKA
1.
,..
o1tri pr .fozl p~Mzz no dnu zao~
O-Vd'.'dh DiVd7.U(H;o,75r}+U,h
r----------------4--------~----.--~I--------~--- --
1. 7. -d~if, ~ 1 12.~
-:: _I
zaol/jeII; prelazi
Q~U ( h "'0.75r)
, I -- . - ,
.d
•
<:
oltrl pr.taz;
dl 9. I~.
~d
,,..
zaoblj.n; prwlozl
5. ..-'I.
d lI ----,. .J 10.
<:1
p%llina ku9ft!
NASTAVAK TABELE br 50
OBRASC'I ZA PRORACU PRECNIKA PLAT! 'IE ZA IZVLACE-'
NJE TIJELA ROTACIONO-SIMETRICNIH OBLIKA
16 }/ d. }6 dl
d t;/_
- -- d
~V
I
17. d, }} d,
d
d
I
'<--/ .:1
o w,;i.h'
}8 _ .-=
d,_d
18 dl
d
--- • jJ . _ _
19. )9. ~_ d
d
•
debljllle 5 3 mm) m' iz 81. 165 uoCi i dl e deb~tn lim lrlt;' ad
ka rubu vljenca peveC-a va, d n prelaw sm nju) . . Cf:
lIiadebl)anje na rubu Vlj n lz..,. i 10 i t (5' 3,31 mm). ana) 'e<:e . c
na prela7.nrun radij u mot.aca u d I - 27,5- ' (5' 2,18 nun).
u sredmi dna ale n P Jen) nn (5' S - :1 mm). j tal 10 n,) pretrp, o
d (ormacIJu. Kad cilmdricnih ') ·Ia b t. \'lj ca m~<timalno j ·n. d b.).n
(na prelaznom radiJusu omotac u dno) se krece u granlC4'ma od - - 10 , . d o
- 1"; ' ' . dok 5 najvete zadeblJanJe (n gornJoJ idcI mo ) nalaZl u gr .
1\I1.-ama ad T 200 D do ,.. 30" ,
Naj eca d bljma ma eojaJa na g TnJOJ ivici motaCoi cilindnc g komad
bez vijE:nca se moie lz.ratunati po obra u:
• , / D
5 = 5 Y d~
gdje je,
Ako se uvede ozn a.ka 5'" za srednju vrijedTl106t debljine tide dna
n
L 5' ,
I ~I 5' 1 ' ~'2 + .... + 5', + .... + s 'n
n n
A . s = Ak . 5 " ill
1tD t
- = Ak
s:, = Ak a.
4 5
D= a. (1 18).
Ro =
gdJc je:
r. radlJus Izvlak;tia
r" radlJus prslena La izvlacf'njc
s dl'blJtna plalinc
i od sp.!t'lftcnog pnLlska uri-ae. ltma PJ
kg Sir
PI--., 0.-
R" ern- e;
h (\ - .io )2
Oh = C ---':\---
Vs
gdj e j e:
Oh od stupa nje po visin.i
c - kceIicijcnl i:uji zavl I d vrsLc maLc rt )ala
Visina izvucenog komada (h), na 06novu koj sc prora':unova plnllna, j .
h = ho + 6. 1'1
dl = d. + 6. d
gdje je:
d. - procnik vijenca n akon i.,;vlacenja
d, - procnik vijenca nakon brezi anja
6. d dodatak za obre7JivanJe (tabela br. 52,
po A. N. Malovu).
'A8E,LA be 51
DODACI ZA OBREZIVANJE C4h-mm) IZVUCENIH KOMADA
CILINDRICNOG OBUIiA BEZ VUENCA
r- d -, h Vall zo odnos hid
.cl
q
,
I mm q5- 0,8 Q8-1.6 1.6-l,5 l,5- (0
IT] ~
j
I 10
lO
50
-
I, a
I :l
l,O
I, )
1,6
:l5 c-
-
1,5
~~
- },O
l5
1.0
h. _ VISInO obr pzonog kom , 100 3,0 38 5,0 6,0
,
II _ IIIS InO IZ lIu cpnog Stom 150 1.,0 , 5,0 6,5 8.0
LI II _ doria t, zo obrez/llonle :lOa 5,0 I 6,3 I 8,0 10 a
d - pr een/k komoda I :l50 6, 0 7, 5 9,0 11,0
300 7,0 85 ' 10, a 1:l,O
'ABELA br.52
DODACI ZA OBREZIVANJE (l1d-mm) IZVUCENIH KOMADA.
_CILINDRICNOG
iii OBLIKA 5A VIJENCEM
d, , d Voli zo odnos d.ld
IJd d.L.. __ /jd
mm do 1,5 1,5 -:l,O :l,0 - 2,5 :l,S - 3,0
T
'B'
:l
:l5 1,6 I, t 1,5 1,0
50 :l,5 )0 1,8 1,6
700 3, 5 3,0 :l5 )}
d. - prp~ntk obrpzanog vij. 150 1..3 3, 6 3,0 :l,S
dl - prp tnlk izvucpnog VII :lOa 5,0 I.,:l 3,5 :l,7
IJd -' dodatok zo obrulvanjt )50 5,5 1.,6 3,B l,B
d - p~cnlk komada 300 6, a 5, a (0 3.0
3
I, Prosjekat -prsten za
Izvlatenle
t ). Plota iIb llaca
3, 1-10 tka Izbljaea
L. Prsten zo prosijeconlfl
6 5 5. Dr lac lImo
.-.
6, SpO)ntCO dr Jaca
/
/,
/ 7. Izvlakac
8, Siodat trake
/ /
VI 9. Opruga skldaea
2 I. PRESJEK A-A
------..
II
17 J
TRAKA
1L ..i.
-
10 6
12 ..J§.
- d=cb /10
. 5=(5
.L GoroV KOHAO
f"rimjcro:
d . = d. + /: :, d
d. 37,5
= ] ,25 < 1,5 d. = 37,5 mm iz.nosi:
d 30
/:::, d = 2.5 mm
·d . = 37,5 + 2,5 = 40 mm
DaJji pro rarun pia tine 5e vrs, na osnovu precnika d .
Kom ad je podijeljen na ceLiri e lementa pozna tog ge<>me tpijskog o bilka . Pro-
ratun je izved en tabelarno (51. 168 c).
,
L Ai = 3162mm'
1= 1
D = y~ i, I, r , = 2,83 Y, ~ . I, r ,
Pr ora~ u.n je izveden tabelarno (labela po 51. 168 d), pn cemu JC za odre-
divanje teiitSla lukova konist.cna label a br. 49
•
L Ii r, = !)03,5 mm'
l.=i
-~~
d -CPJ7.5 I
d- I
I
s- 5
'"•
I
I
j
Y/ I ~
c
a. GOTOV KOHAD b. GRAFICKA METODA
d
-- -
I A,-! (d,'-d') - o,785 (' 0'-30') 5' 9,5
L
} A,-7f·d ·h -7f·30 · 15 "13,0
.L
3 A,,-1f(}7f' ~ - '+8r')-o,785 (}Tr · lo · lo+-e ' 10') /I}I,O
I
3
-
:-{'
~ I I , -tA. dJ -0.785 ' 10' 78,S
~ L A,+A,+AJ+-A. 315},O
d ANALlTltKA METODA
15,0 d 3D
} I, -h-/5 "-"j'-T- 15 115,0
3 O-T-T
Tr·r Tr·/O
15,7 f} .~o,617., a !f+a.&J7.,0-/I,37 111,5
"
' d
I.
0
-T-1§- ~O r.-~ -10,'-},5 11,5
lz grafitke k ·ru;tra.iwje plana dutina shJedi '
"'.
-" !O.i mm
I
a lZ veninog p lig na
r, = 12,4 rntn
D = 2,83 Vr T. -I
I, = 2,83 \ J :!,4 . 40 7 = 63,5 rntn
ili
D = 2 BE = 2 · 31 ,,5 63,5 mm
,
"D Il 1tD i,
V = - - 'So' G = V·y = - - ' so' r
4 ' 4
v = (1 + e) V t ; G = (I + e) G.
Na osnovu wcnenog slijedi da se preenik platine proracunava po obraseu:
Do =
V 4\1 =
1tSo
1,13 V~
So
= V 1ts"y
4G = 1,13 V-c So y
(11~)
gdje je:
Do mm - preblik platine
So mm -
debljina plahine
V = (1 + e) Vk rom " - volumen pIa tine
G = (1 + e) Gk kg - temna platine
Vk rom" - volu.nen Ioomada
Gk kg - teiina komada
'Y kg/rom" - speoiIiena tezina maten~ala
e - dodatak za obrezivanje
h
do 3 3 ~ 10 preko 10
d
8 ~ 10 10 ~ 12 12 ~ 15
Prlmjer:
Odrediti dimenzije platine (pIeCruk Do i debljinu So), iz koje treba me-
todom dubokog izvlacenja sa redukcijom debJjine zlda (s1. 163) lzradlti komad
dimeIlZi)a:
So = 4 mIn
Volumen platine
V = (1 + e) Vo
hu 114
== 4 38 gubitak materijala usljed obrezivanja e
Za odn06
do 26'
kreee u granicama
e = (10 ~ 12)o/Q
Vk = Vd + Vo
gdje je
Vd = volumen dna
Vo - volumen omotal':a
7uD~ 1t ' 272
Vd = -- 'so = , 4 = 2289 romS
4 4
1 2
'Tt (D,,- d ..) h __ 'Tt (27~ -
26')
v,, 4 n 4 ' 114
it]
i•
I. Goto~ ('zllu~.n komad
2. I,dllleni dlj. foll' #tomada
.1 Platina (n.proll/fno ralII'j.no)
'ABELA br: 53
QOQAC/ ZA 08REZ/VANJE C4c-mm) IZVUtEN/H
KOMADA PRAVOUGAONOG PRESJEKA
Odno. ~/.ln. I Brol optl'Odja Dodata#( zo
1tHI.
IN: poIu~!J!nIIG IZIII«.nja Obf'tzivofll'
I
Ch
1,1_ I
n
, AC
(Q,OJ-Q.DS )c
1 1 - "
1 (4lU-4Df)c
J " - 41 J (405 - 4J»)c
4 41 -'00 4 (qpI - 410)c
AkQ je radtjus pre laza omolaca u dno (\b) ma.n.ti od llocrtnog radijuS<l
(r, l. lada SI! za odredivanj preenlika plaline korisbi obrazac iz tabele br. 50
pod red. br. 2.
o= V d~ + 4 d (h + 0,57 r)
u kome se prema s l. 170 zamjenjuju vrijednostti
d = 2 r,; h = c -- rb i r = rb
o= 2R = V 4 r ; + 8 r, (c - rb + 0,57 rb)
pa JI! radijus pia tine :
II Za rio = r.. = r
Cilindar ima sfcncno dno, pa s za I)vaj slucaj ulima obrazac pod red.
br. 13 (lab la br. 50)
o -= J 8 r2 + 4 dh
u kome se prema sl. 170 n vrSl smjena
d = 2r i h =c-r
pa je
i radij us platine:
R. ,= ,,'~ I (1 20. a j
III Zn rb = 0
Prt'i:nik plnlml! (labela br. 50, red . br. 1)
o= 2R = Vd 2 + <I dh
(1 20. b)
U sva lri slubja se u Uocrtu iz centra imaginamog ci1i.ndr (~cka 0)
opisu]e krubu luk Uedn cetvrtine kruga) sa radijusom R. "a U] naein j
dennjAAn ugao pia e.
S oo:arom da raYne stranice (a - 2 r, i b - 2 r.) obrazuju BOIvija-
njem, potrebno je u tlocrtu dodati sa svake strane razvijenu viBuJu H.
Za 1 i IT slucaj (1), < r. i rb "" r. = r (razvijena v;slDa savij ih stTan ca
rahula se po obrascu:
Za m s.Iublj je rb = 0 i h = C, pa je
I H=C=h! (121. a)
a. = a - 2 r. i b. = b - 2 r. I. (122).
l Gotov
(1zvul." )
komad
1. Po~.tni
obfik -
razvlj.na
platina
-1 .
, YL
~
.. ...•
Q
12
::t U,
I I
I
J
a. I<ONSTRUI<CIJA
I e:.
I
.'"
I 'Ii> '"
.. "'I
U:r=t±±±=tt--v4t-~ ~
1
~6
-.
~
I
I '/"0 =.J
I L- _____ l.e -157_
/ZVutEN KOMA D RAZVIJENA PLATINA
b . PRIHJER
.
51.177 RAZVIJANJE PLATINE
. ZA TIJELA
PRAVOUGAONOG PRESJEKA
3. Sada se lz centua imaginarn.th . . (tal::ke 0) opIsuje radijus pi tule
imaginamoog cilind.ra R (koji je odreden obrasoima 120, 120 It, ill 120 b)
Time je de(inisan teor.k~ ()blik pIa tine.
4. Da bi se smanjio potreban brQj operacija it.vlaCenja, dozvoljavaju se i veea
naprezanja lima pl1i savijanju stranica kutije. Ra.di toga treba uzeti U obzir
i izdulenje stranica do kojega &! dOCj u t.oku izvLaten)a. Ovaj vlSak mate-
,; }'11a se dooaje uglov.ima plaWie, St.o maa
cia dio materijala iz ravnih
stranica a. i b. teCe u uglove. Ova km-ektura se naroQi'to preporufuje kod
izvlalenja 1romada sa malim tl.ocrtnl.m radijusima r •.
Pri tome se radijus platine R pov~ava na vrijedn05t RI, koja se odreduje
po obra.scu:
RZ
H.. = 0,785 (x! -- 1)-
a.
. . . . . . . . . . . . . . . . (124).
R
Hsb = 0,785 (x! - 1) b.
I korekaija
Po ovoj ko.rekciji prel8.Zii se ubLaZavaju sa dva radijusa ito.:
_ radijurom R. iz centra AI za stranicu a i
_ radijusom Rb iz centra BI za stranicu b.
Veiici n c ovi h radijusJ s(' udr<.'ciuju gra fick.i (p lati na sc erla u orlrl'di..'IlOJ
)'uzI11jeri), Ul. 'Jsiov dJ :-i U odul.ctc povriiinc (V I i U :! ) jedn ll kc doclatim
(V, , V,l, '(1 jl's l da je :
u, t· u, V, + V,
II ka rc kci j a
Pre1Cl7.i sc ublaiavaju s a dva radiju,sJ ito:
J, . a,
r ad i ju som -,'\ iz cent r ;) A'!. udalJ'e nom od ()"5e za l zn os - 1
4
rauijusom ib . b,
iz centra 8~ udaljenom od ose za lznos"4
L, ~ a + 2 (H - H, b)
(125) .
Lh ~ b -1- 2 ( H - H.,)
laka su iz l oi~nvm
meLodo m proracW1a , razvijanja i korekcije plaline za
ti j cla pravougaonog presjeka uz ~ti u obzJ r mnogi fak tonl, ipak ruj e mogucc
unap r ijed predv ,d jeti i sve astate eksploatacione neugodnasti I greske da
ko jih do lazi u fab ri kacijl. Na primJer. homogcnos t matenijala njjc svuda
ista, posLoje i dozvol j ena odstupan Ja po deb ljffii malerija la (IZradne Lole-
ra nci je), nije svejed no da Ii sc lraka lima izvlaCi u smjeru, ibi popreello
na smjer va ljanja, zracn ost 17..mcdu izvlakaca i ploce za izvlacenje nlje na
svim mjestima isla itd . To znaei da je tesko unapnijed odrcd·ili ob lLk pla-
line koji ce dal! po lpun o tacan uzorak , Radt t.oga SC uvijek prethodno izrad-::-
.dali za izvlacenje, dok se alal za prosijccanjc pia Line obraru sarno grubo
prcm<l obliku razvijcnc pia tine , Probama sc pnstupa kada Sll alati za izvia-
cc-nje zJ\'rSeni, Za p robe sc upolreuljava lim iSl(' deb lji.ne t kvailteta k oj i
co se troSiLi i u serijskoj proizv od nji . Na tabloma lima se zacrLa "bU k ra7.-
vije nc platLne (sl. 171 a) , i p r em.a zacrla n om risu ruenim makJ.zama sc i.6ij~ca
piatina , Za ovu svrhu su najpogodnije rume m ak..:tze sa ~ ugrade n Lm elektro-
moLoram i brlD vib nra j ueim noi.evima (labe la br. 12, red. br . 6) . Zalun so
sa ovako isjeeeno m pl ali n om v rse p robe izv lace n ja. Uk-o li ko se pnllk a m
izvlacenj a p o k a zu b ilo k aXve n epravi lno.;ti, kaa na p ni mj er: pucanje i.. V1J-
ccnog kam<l d a , g uzvanj e m a te rij a la , nedo voljn a, iU prev iSo ve ltka visina
ko m ada n a n ek im mj es tima, lo k a ln a izduie n ja i 51. , o blik pl a~in e se koniglra
na taj nacin s to so na odgovarajuCi m m jes tima d oda je, iii odu zima malerija l.
Probe lzvla~enja i korekcije platine se ponavljaju sve dotie, dole izvu~eni
komad ne zadovolji sve zahtjeve U pogledu obldka i dimenzija prema kon-
sbruktivnom crteru. Posljednja korlgovana platina, koja je dala kvalitetan
komad, sada slu!i kao §ablon za definibi<VJlu obradu alata za prO&ijecanje
platine. Svakako da ce broj potreb.n:ih proba btti manji, ukoliko je prora-
funom dobiveni oblik platine raden sa veOom tacmo§6u. Ovi principii vaie
za rs>zv.i.janje platine svih tijela nerotacionib oblika.
Razvijena platina za tijelo kvadratnog presjeka (s!. 172) je krug
prebUka D.
PreCnik platine se izra<!tmava iz uslcwa da je povrlina pIa tine (A)
jednaka povdini komada (At>.
Povrtina komada se sastoji iz tri dijela :
At = AI + Ai + A3
gdje je:
/\1 - povrniDa dna
A! - povriina ravnih dijelova boCnih stran.ica
A3 - povrSina zaobljenih uglova komada.
- Povriina dna.
2
2 me t 2
AJ = a r - 4 (r e
ill zamjenom:
d = 2 r. i h = c- 1),
- PoVI"Sna komada:
.
2
AI< = at + 4 a (c -1),) + 2,28 r e-. r. (1,72 c - 5,31),)
- Povnllina pla1lill.e:
A = 1tD'
4
= At iii D = V 4 At = 1,13 V At
~
D = Vat +
1,13 4 a (c -1),) + 2,28 r!- r. (1,72 c - 5,31),) (126)
Visina kornada c 1 u ovom obrascu ima vrij edn 05t c = Co + D. c. DodaLak
za ob rezi vanj e D. c se rnoie uzeti iz tabe le br. 53, iii racunati po obrasc u :
D. c = (0,7 ;- 0, 8) Vc
I za korn adc ll1I1dri c nog oblika (prcc njk a d i vis in c c) sa kv" d ratnirn vijen-
cern (slranice a ) l'aZVljena platina podlijE'ie odgovarajuco j korekci ji . Naj -
jednostav niji nacin je da s uzme okrugla pla t ina . Prec.ni k pia li ne se pro-
racunava na 0 n ovu obrasca :ta pro r ac un prec n ika plalme cilindninog t ijcla
sa ok rug lirn vij c nce rn (Labela b r. 50, red . br. 4)
h _ n~£1
I~. (127 al
Primjeri:
a = 140mm Co = 66 mm r. -' 10 mm
b =- IOOmm 5 =. I mm r b = 10 mm
I
I
__ . AI
DOOatak za obrezivanj iz tabele br. 53 za:
rb 10
za - = = 1 ili rb = r. = )0 mm
r. 10
to je drugi slucaj pa se primJcnjuje ob razac (121)
H = c - 0.4.3 rb = 70 - 0.43· 10 - 65.7 mm
x = 0.074 (~)
2r.
+ 0.982 = 0.074 (~)'
, 2·10
+ 0.982 = 1.24 1
RI = xR = 1.241·37,4 = 46.-1 mm
R2 37 4~
H,b = 0.785 (x t - 1) b, = 0.785 (1.241t - 1)----fo- = 7.4 mm
a, _ 120 = 40 mm ; ~ = 80 = 26.7 = 27 mm
3 - 3 3 3
~iji 9U centri za izn05e
a, 120 b, 80
- = - - = 30mm - = - = 20mm
4 4 4 4
pomjereni od osa pia tine.
1: 126 912
r. (1,72 - 5,3 Tb) = 20 (1,72 . 300 - 5,3·10) = 9260
Prel:mk platine
D = 1,13 ¥ 126 912 0
- 9 260 = 387.6 = 388 mm
Princlpl razvijanja plattne ce s objasmtl na zadanlJm tIjl"'" ovalnog
oblika. koje. prema sl. 174, Ima dimcnzije'
- duzinu a 100 mm
- slrinu b - 70 mm
vismu C ~ 50 mm (u koju je vec ukljuC:('n I dodatak za obrtezlvanje) i
- radijus prelaza omotaca u dno rb 10 mm =
Tlocrlna projekClja komada se uklapa u pravougaonik sa slran:lma a I b
Zadam oblik se nadc..mjeslava sa odgovdrajucim pribilznlm rad J",slma kr)jl
aproksimiraju e!ipsu . Zato se I primjenjujC po tupak za pribilznu konstruk-
cij u eupse. Ako se iz jednog ugla pravougaonika (lac'!:;1 E) spusLI norm::Jla na
dijagonalu AI3, tada ova normala (EF) prl'~ljeCa os(' e!ipse u tackama PiS
To su ujedno i centn radijusa rl ~ PA 1 r~ - S8 clj.m se lukvvl ma ova lnl
ublik zamjenjuje sa pnbilznom eilpsom.
Iz graficke konstrukcij 'za zadani obilk sc oC'ILavaju vrljcdnosll rndijusa
1'1 ~ 71,5mm i r~ = 24,5mm
S obzirom da je za tijela ovaJ nog ublika goLovo uvijek rh < r,
(rb = 10 < fl = 71,5 mm i rh = 10 < r~ = 24,5 mm),
to se za izracunavanje radijusa pl::Jtlne uz,ma ob razac (120)
pa je zac!am komad
Ultollko odnc.s male i velike ose' e lipse lei! u podru~ju b : a ~ 0,8, tada
je platina krufnog oblika.
Ko.riste6i se obrascem za proracun preOn1ka plat.ine rotaciono sime tric-
nog tijela (tabela br. 50, red. br. 2)
D = V d 2 + 4 d (h + 0,57 r)
uz odgovaraj~Cu zamjenu
d = -a+b
2
- C = h-rbir = fb
+' !
odn06Jl.O:
D =
V (a. 4 b) + 2 (a + b) (c - 0,43 fb)
Slitan je postupak razvijanja platine i za tijelo ovalnog oblika (sl. 175). Zadani
Komad ima presjek trouglastog oblika, sa ispupCen.i.m stranicama i zaobljenim
pre1azima (metod G. Oehlera).
Oimenzije komada:.
- bua trougla b = 80nun
- visina trougla a = 100 nun
- visina komada (sa dodatkom za obrezivanje) c = 50nun
- radijus prelaza omotaca u dno fb = 10 nun
Komad se U odredenoj raz.rTlljeri nacrta u ti.ocr1lu i dijeli na sektore koji
se sastoje iz ravnih i zaobljenih dijelova.
Ulwpno ima 6 sektora i. to:
1. sektor A - B sa radrlJusom f2 = 20 nun iz cent:ra PI
2. sektOO' B - C sa radijusom rl = 112 nun iz centra Ot
3. sektor C - D sa radijusom rs'= 15 mm iz centra S
4. sektor D - E sa radijusom rt = 112 mm iz centra 01
5. sektor E - F sa radijusom rt = 20 mm iz centra PI
6. sektor F - A ravna stranica sa §:irtinom b. (po oobrascu 122)
b. = b - 2 rt = 80 - 2 . 20 = 40 nun
Dio platine koji odgovara bazi trougla i F-A sa prelaznim zaobljenim sek-
torlma E-F i A-B razvija se anawgno kao i tijelo pravougaonog presjeka.
Radijus platine i.maginarnog cilindra (obrazac 120)
Visina rayne sLranice A-I-' (obrazac 121)
H _ AAI FFI = C - 0.43 rb = 50 - 0,-13' 10 = 45,7 = 46 mm
Prela7 izmedu rlldl]lISa R~ i ravnog dijPllI vlsm II sc ubl1l~av3 kombinacijom
krivih i ravnih IInJJa, uz uslov da odllz tc povrSine (Ua) budu Jednake du-
datim (V;I).
Radijus plat me 7.3 sekLor B-C' iE-D.
---
Sa radJjusom RI 5e IZ c~ntra O~
R,t =
Y2
fl+2ra(c -0,43rh) =\15!+2'15(50-0,43'10)=40mm
VI 3. Naponsko-dcformacioni odnosi
U prvoj Iazi (sl. 176 a i s1. 176 b) cc sc cd prste nasl.og dijela platine volumena
1t (R~ - R; ) . s Iormira ti omotac canceta volum ena
21t rl h, s
IzjednacavajuCi ova dva volume na
2 1t n h. s = 1t (R~ - R~) . s
dobiva sc visina Canceta
.,
R~-R ; 02_0~
h. = ---::---
2n
-
1.
4 sa 9 R(c3l,5) =:3
4" ! '=i
b. DIHENZIJE 6!NfETA
~" ~
I
r. -R(-J7S) ~-r
I
'-,}oj
t,: ~--------- •
I I "", ~"'t :=-
tI,-},.
Io'DJ ..:; ~ .,- 1----
If:9 fgp I
~
I
'>efonrt«llo
.. JtrUttvItIj! ~
I_o.lormocl~, . . •
~
o. FAZE PROCfSA
TABE1~'U
OPT/MALHI,ODNOSI /ZVLA N.AIQ CIUNDRltNlH TIJELA
BEZ VIJENCA (Po V. P. Romanovskom I
ODNOS
1ZVL~E- RELATPINA DEIlI.JINA HATERIJALA ., -1. ,0• "
NJA
m -lo -(5
(5 - " 11-4$
U-4J 4.J -415 415 .....
1tI,·dt1D 44-q.5D 45D-qs;J q.s:J-q,55 4SS-uo q.5I-4'O 4'I-UJ
""-cV4f, 47'-4'5 :4'5-q" I 4"-q1I ct7'-4N 41f-4M --ell
m,·~AI, ~-q" Vt-41J 4"-4'1' ~-4&l 411-_ 4D-_~
"".ct,~
",..~
NAPOt~:
41'-4- 4--4" 4'1-o.W ----=-
410-411 l&Il-4I'
t
Z.
r•• _
l. Sill
Ul-4G
~~-~
--- ~- - -~
4"-. filii
.-dl •• telJ&tl /Jill , . dv. .". I....~ I",..'
In=: •. "" ..
"'?'1P.tI 11m
OpeTfK/~ ~"I-
t/rltttt.", ....
•• ~ ...
......
-
1Wd}tlltof """"1-
S IJa~nja IVIC 'Ijf' ca (:""c •a Je p~i "me prp ~p.,,'" dp 'o ~m CljU E• • J'r
pretruk '!JPn 1 {"nc ~:1 sm JIO xi '.njcdn st.\ ~«nd(;l pI ;'1<' D ... 2 R. do
r nu tne VrI}e-d ~u orf" Ika IJC'ncil D. ~ R.
to se \';sma can "Ia h m"ze IzraL: ! : ka [uMel)a pr'lmJe'lIJlv II!. p'Jlupr n ika
T" u obilku
h, -
2n -I d,
{j'lu r;'lsnJa IVlca cantc ta Jt' prnma l"m prclrpJ '!a d·f 'rma,'lju '
1-
r, r,
U loku dalJeg proccsa l~vlacenj;'l ([[ [;U;!) I/'<;Ina (';}nc:' ;! pov ('ava na vri-
je-dnost h' > h" precnt k \'Ijenca cane'la sc sm anJuJC n I VIIJCdn ' I L' ,
= 2 R' < D, = 2 R" dok se odgovaraJucl preen!i< d, ppvecau n vri)ed nos
d' , ?_ r ' .. > d, - 2 r.
Prom)ene oVlh vTI)edn tl uslovlJav;!)u po eca nJ C def rmaclJc P IJ~ n Je 1 un\l -
Lrasnje Ivicc vlJenca cancela'
R, R' I r1 r I
1- - _ Ek 1- - R'- . E = 1- -, > E, - I - -
R f r r.
odakle je :
R. - r. -=- ,y'~
I ." - I- 2
T,-
01
...,. '
Posljednji obrasci omogucavaju da se usposlave funkclje:
R2 + r l _r l R,
ER = f (r 1= 1- ...L---:R,--'I'----=" ER = F (R.l = 1-
R
rt
E, = cp (r,) = 1 - -
r.
E, = cp (r ,) > ER - f (r ,)
f1
1--
R
n
E, = 1- > Ea = 1-
R
r.
Eu = -
Er +- ER
2
D-dl dl D D
E= - --- · m = K= - ; cp = In
D' D- ' dl dl
I E = _D--:::-d_1 =
D
1_ m = K- 1_
K
e'l' - 1
e'l'
I. (1 29)
KVOClll"n premika bn~l" ' i 'pr~a pI e
n)8 m i ratun po obr seu :
m - dt _ 1 _ E _ 1 _ 1 I ;2 ).
1 D K , ~
(129 b)
1-(
•
i dp =In
R
=In
D
q> - J
, p r. d.
q> = I n~
dl
= - I n (1 - E) - 1n m - 1 n K I (1 29 C)
d, d
mt = - mn ~- -
D ' d n-I
2. Drugi faklor koji znalno uti~e na veHCinu odnosa lzvla~enja je relativna
debljina materijala:
s, = ~D . 100% I
.
. .. (1:30)
gdje je:
s mm - deb1jina pia tine
D mm - pre~nik pia tine.
mn > m" - i > .... > ml > .... > rna > m2 > m,
Ukoliko se izmedu operacija izvJncenja, tehnolookim procesom predvidi rne-
duoperacijsko zarenje, tada se materijalu vracaju njegova plasti~na svoj-
stva, te odnosi izvlacenja za drugu i sljedeee operacije ostaju medusobno
jednaki.
4. Hadijus prstena za izvlacenje takode utice Da proces izvlai:enja. Kod izvla-
~enja sa maIim ·radijusima u komadu se mogu javiti vrlo veIiki naponi.
tako da dolazi do ' prekida dna. Sa povecanjem ' radijusa prstena za izvla-
~enje smanjuje se povr~ina za drbnje lima~ §to takode nepovoljno utice
na proces izvJacenja. U- , tabeli br. 55 su navedene prosjecne vrijednosti
odnosa izvlacenja za razne \ mater~jale. Manje vrijednosti m vaze za vete
radijuse prstena za izvla~~nje rM ~ (7 -;- 8) s, dok se vece vrijedn06ti odnose
na prstenove sa rM < 6 s.
Primjer:
Odrediti stepen deCormacije po [azama izvlacenja i sve vrste deformacija
za keaj izvlacenja komada prema s1., 176 G, sa dirnenzijama:
I
dl = 2 n = 40 mm i hl '~ '2!1 mm
.J I
D 75
R= - = - =37,5mm
2 2
TABELA br. 55
OQNOSI IZVLAC£NJIj CILfNDRICNIH T/JELA
m, . 1;
m.~
" d"
•
-
8£Z V/J£NCA ZA RAZN£ MAT£R/JALE
• =
m • .!h.
' D
mlt.~
....
HAT..ERIlAL Zo prvu Slij~~ c .
HATERIl AL Za prvu Slij.d.c.
-- o~ro~ij~ .? _f!rOC,!~ '--= F= - ..., =
og~ra~1Ju o~
C:!~lIron
d. Um ~5 ~ - 0.58 0,75 - ~78 Bokor_. 0, 50-~55 ~7}-q.80
I- -
~o~?t~/§ki
----- c:~85
._ -~90
1m bo(JiJ 0,52 - 0,5~ 0,68 - 0,72 _Cink.- 0, 65 -~70
__
.
- -
Hesing 0,52 - q.~ 0,70-0,7} N,kl 0, t8 -0,53 10,70 - ~75
-. - f-. _ -- .- --.--- f-- -- -1-'-- - - - f-' - - - ' -
Alum fn ij 0,52 - ·0,55 0,70 - 0,75 BroMo 0,53 -0,67 ~,BO-~8S
f--- - - -- - - -'- ,.- -- - - - - .. _- -- ---
~
Duroluminij 0,56 - 0,58 0,75 - O,BO Titan 0,60 -~65 ",8 -o,as
D· }R
D, .}B. ./
"
fl. ' }'.
.
/
/
/
/ 6'
I
/
,-6
- lr,
/
1--
'-,
\~
\~~'
\ '
T
b. NAPQNSf(A ~EHA
J't r,-.n, .. tm I m, .5 I II :I
.~ I '1O
ml · L) -•. - ll. :I
, 1 'j m
c.
-
, I li6cl
1- 11, 1
•
·.
•
o•
-
•
I!
-
'1
- 1
r.
,
Stepen deformacije (obrazac 129)
D- d, 75 - 40
E, -= -0"'-- = 0,47
75
Odn.os izvlatenja (ob"azac 129 a)
dl 40
m, = o = 75 = 0,53
Ako se, nadalje, pretpostavi da debljina lima ootaje u toku procesa izvlacenja
nepromijenjena (s "'" const), te da je uslj d malog ugla
. dcp dcp
sm - - "" - -
2 2
gornja jednaCina se transformise na oblik:
d (0', p) = 0', d P
iIi
0', dp + p d 0', = :1', dp
tako da je uslovna diIerencijalna jednaCina ravnoteznog stanja:
dp
dO', = - (0',-0',) -
P
Dobiveni izraz je potpuno identican izrazu po obrascu (89). Uslov plastienog
t.ecenja (obrazac 29 a)
O'ma -0'.,10 = ~k
u ovom slucaju je
arnu = Ur
~dO', = -1,1 ~k d
p
P
CT, P
dobiva se obrazac za radijalni napon:
CT,
R.
= 1,1 k . I n - -
p
. .. .. . .. . . . . (131)
Tok promjene napona je prikazan na 51. 177 d. prj tome su vafne dvlje karak-
teristicne tacke (granicni uslovi) za poeetak izvlacenja kada je
R.=Ri
a. za p = R je a, = CTra = 0
R
b. za p ..:.. n je a, = a,b = 1,1 k In - .
n
gdje je:
R - poluprecnik platine
n - polupreCnik CanCeta
-
-
I 2
a.,-
IIr.
"h .... 1. ,
H. 1
i.a In - =- lli P = Po = 0,368 R je Ey = 0, pa na tom mjestu debljina vijenc<t
p 2
canfeta ostaj~ nepromij jena i jednaka debljiru pla~ine. U odnosu 2 In R . > J
p
ce deiormacija Ey bibi negativna, sto znaoi da se debljina vijenca canceta s ma-
njuje. Najvece zad bljanje ce biti u blizini iv"ice platine, za p = R, gdJe je
1
Ey = - 2"" Et· Iz ovoga se moze zakljuCili da ce sila drisea lima pri izvlafenju
biti koncentrisana na uskom prstenastom dijelu vijenca fanfeta, koji je blizak
van jskim ivicama pia line.
D D
m
T
= In -dl s:.
- l', K = - dl s:.e=
- 272
,
dl D-dt
m = - ~ 0,37' E = :s:; 0,63
D D
t 100 I . Hot.rljol:
~.
~. v" C.likro~
~IIO
.
-
/ I rYloc.njll StJ:
..... "C
~ - / ' ....... Q,07 -Q,I}
-
liD
~ 110
--
" m 100 JOO
-
fOO ax
IV5 " Hn
0,15 " Cu
--
~
Vlslno mJer. njo Itfrdo{. - - !lSJ ao}" AI
56 , r!l Ttf~doCo j. lr-
~--~j~ mJer.no no- ·
·1 k on . ~/-.' op.-
I ,
d
~~~-+--+r.~~~-~~~~
o
~ .s ~-+-Y~:-~~7j---r--r--i
'b o
"-
~ 10 ~---k~h¥-:'r-t---t- - + - - ! ---l
]
~ 7S ~~J~+--4--4---~-+--1 1(. • A.-AI
.~ I A.
Hj erenja vrJ.na so:
Yr ='0..278; ~/ . 0,339
~ =0, i56; ~. ~}8
10L-~ __ ~~ __ ~ __ ~~~
¥V =Q.SS8; ~. 0,655
o cp 0,1 ~ 0"" 11$ II' 117
Deformocijo presj.ko y. A'A.AI_ Hater/ja l : t. 1220
51, 780 DIJAGRAM
r
PROMJENE POVRSIN5KE TVRDOCE ZAVI5NO
00 5TEPENA DEFORMACIJE PRE5JEKA (B, Musafia)
dna, unutrall nj a trasa komada se izvodi konusno, tako da se deblj ina 7.lda u
smj e ru od vrha ka dnu poveeava.
Dmgi eksperiment se sastoji u tom e da se iz omolaca komad a, izradtnog
tehn ologijom dubokog izvlacenja bez promjcne debljine materijala, Isijecaj u
probne epruve te, nako n svake operacije izvlace nj a I na n jima raz i granica
razv laeenja (sl. 179). Rezultati oV lh ispilivanja pokazuju, da sa P vl'canjtm
broja operacija izvlacenja, bez meduoperacijskog zarenja, raste i gra nl(;a raz-
vlaeenja, sto znaci da se materijal ocvrseava.
Zavisnost povrsinske tvrdoce komada od stepena d [ormacilc pn' sjcka
\ visine mj e rne tacke, p otvrduj e naprij ed navedene poslavke. U tu svrhu :l'
prethodno izvuceni k omad sa kons\.antnom d e bljinom dna i omo\.aca, pU r~i n e
Ao (sl. 180), podvrgava d a ljim operacljama izvlacenja sa redukcij om delJljine
zida, tako da su povrsin e izvucenih cancica: Al > A2 > .. .. > AI. lz rezul-
ta\.a ispitivanja se m oze zaklj u Li ti da sa porastom stepena de[or ma cije pn?sj i::t
('1'1) raste i povrsinska tvrdoca (lacke I - VI), i to u to liko vise, uk oliko j mj erna
lacka udalj enija od dna komada (tacke A - E). Kompleksni [kat oc vrseavanja
prikazuj e ll rafir ano p odru cje izmedu gornje i donje linije.
Uticaj hladnog ocvrscavanja se moze kompe nzlrali rekrisLali7.acioni m za-
renj em komada n a kon operacija izvl ace nj a (poglavlje If 3.1.).
2arenje poskupljuj e proees p roizvocinje, kako sa sianovista po Lreb n ih
investicionih ulaganja (peei za zare nje i uredaji za dezoksldaclju), lako i vre-
menski, jer se proces produzava i zahtijeva vece ucesee radne s nage. Uko liko
se za proracun potrebnog broja izvlacenja koriste od nosi iz label br. 54 lada
se, bez m eduoperacijskog Uire nja, za razliei te materi jale moze izvri'liti slijed e.ci
broj uzastopnih op raeij a izvlacenja:
1. Celieni lim za duboko izvlacenj e 3-4
2. Aluminij 4-5
3. Mesing 2-4
4. Bakar 1-2
5. Ne r(!ajuci eelik 1
6. Magnezije ve legure 1
lz tabele br. 54 se m oze uoeiti da sa porastom broja operaeija Izvlaeenja .
raste i odnos izvlacenja, llto znaei da teh n oloski proees bez meduopc racijskog
Uirenja, zahtijeva veei b roj operaeija za izradu i;;tog komada, nego proees sa
!arenjem.
Najpovoljn.ije temperature Zarenja za razne m ateri jale su nav edene u
tabeli br. 56.
Vrijeme trajanja !arenja zavisi od vrste materijala i krece se u grani-
cama od 0,5 do 2 h. Nakon toga se komadi p ostepe no hlade. S obzirom da Sl'
prilikom !arenja povrllina komada prekriva s lojem oksida (ukolik o zare nje
nije izvrlleno u pecima sa zastitnom atmos[erom), nakon zarenj a je potrebno
izvrlliti dezoksidae iju oovrlline komada. Rad! toga se komadi potapaju u kade
.sa razblazeni m kiselin~ma (z&visno od vrste materijala to su ra zblazeni rastvori
h lorne, sumporne, iii solne k iseli n e). P oslije dezoksidacij se komadi is pira ju u
kadama za neutralizaci ju, peru u toploj vodi i najzad suse.
Vrlo je korisn o kod izvlacenja kompHkovanih oblika !a riti parcijalno
samo onaj dio pia tine, Hi kom ada koji se na lazi u najtezim uslovima pri izvla-
ce n ju. Tako ee se kod tij ela rezervoara za gorivo (sl. 181 a) podvrei ia rel' ju
(plamenikom ili indukcionom) on a zona platine gdj e je deformacija najveca.
'. PIO/IMI
2. PIa fltk
J St.zno 9/0" :IfrvIJO
{~/I It
5 Nasion
UkoJiko se zari clJela piaLina, IU cljeli komad, smanjuJ!: St' i.vl!,.oC:a c.iJcl,
platint! lkomada). To jc svakako povol)n/) sa stanovista nap mklh odnosa IJ
zon i deformacije (51. 159), jer se poveca a plasticn t matcrlJuln I olnksa',"<1
deformisanje. Medutlm. komad ima !;manJenu {:vr:Locu i u wm prcnosa slle,
tako da opet ne moie da podnese vel kl stepen dt'formadje. To JC u51ovilo ra~
vitak poscbnog potStupka zar nja, kO)1 5 • sasloji u lome da se za poct'tnl mate-
rijal ne koristi traka u m ko zarenom, nego IJ hladno v Ijan m stanJu. ::: lakvlh
traka se pr()O;ljera platma 1 (sl. 181 b), k:>ja se zatim stew i.7.mcdu naslona 5,
slezne glave 3 i 'i1jka 4 struga. Zatim s' plam nikom 2 zan sarno obod pl:ilmr
Na taj nacin ' c omeksa\'a samo onaj dlo plalme. k Ji C· se kod izvlaccnJa nd '
laziti u zoni ddormacij '. dok dIU koji ee bil l u 7.om preno-,a sil osLaJe:ia POVl'
eanom cvrstoeem koju Ima hladno valjana Itaka.
E. icbt'l jt' na i .(." ovog p .. : ltp:qil /. ~ rcmJ~ I·., ,n~d podvrgao l7.vlacenju,
I za razne malerijale posllgao sljedece r 'w lLat
Materijnl K m K m
Zidovi i dno komada (k oji prenose silu izvlal:enja) se hlade, predajul:i
ioplotu izvlakal:u 6 (kroz koji cirkulise voda za hladcnje), tako da zadrzava ju
onu I:vrslocu koju je malerijal imao prije zagrijavanja.
Odnosi izvlal:enja se ovim postupkom popravljaju. Legura Mg Mn ima
kod izvlacer.ja u hladnom stanju dozvoljeni odnos mt = 0,87 -;- 0,92, dok se sa
ovim alatom postize mt = 0,45 -;- 0,50.
m~r =
m! + ms + .... + mn 1+ mn
0-1
Logaritmirajuci prednji izraz
log d n = (n - 1) log m ST + log ml D
dobiva se obrazac za potreban broj operacija izvlacenja
log dn - l.og ml D
n = 1+ - ( 132)
log msr
ili opcel1.i to
( 133)
gdje je:
dlo m, - pl·ecnik Canceta i odnos izvlacenja
doticne operacije
d i- I - prec nik canceta prethodne opera-
cije.
ill opcenito:
(134).
rABELA br. 57
FAZE PROCESA IZVLACENJA CILlNDRICNlH KOMADA
8EZ VIJENCA
Platina _ JJ PJ 'i..A~.LLA_ ~ Z V L A C E H J A
Veli~ina
,- I-a /I-a /II-a n -= ta
d.
'{ d,
,...d~
I
: I
f2j-
\j
- ~
~
VI
1
0 -, ~
!-
--- I ~ !.. _ I
I 1 s_ r-I
1 i
*
I
- - -
m _ J!J..
-
m, -~
Odnos _.!!.JL.
m, - d, J!b.
m
P'etmil D·W!+U.h
m,- - • d 1'-1
d,
d, • miD d, =m, d, dJ.mJd, d..m. dn-/,
- - -
V,sma debljma I,ma D'- d,' D'-dI D'-dl h. 0'-4
h, s
h,6 t d, h,- t d, hJ• ~dJ • tdn
TA8ELA br. 58
5
SKICA Irvfo-
- d,
t~}e
1-0
08RAZAC ZA PRORAtUH VISIHE
h, -0,15 ( s,'-
-
d, ) +0,1.3 ~ (d, + 0,3U, )
PRIHJED8A
" -
d,-d,
2
<b~
0'
- --
1/-0 h,= 0,15 (-a, - d,J+ 0,1.3 {I,, (d,+ 0,32r,) r,- dZ,dJ
- -
n-Io h.:O,ls(~: - d,,) • 0,1.3 [f" (dn+ O,32'n) ,.-~
- --
* ) - ,
--
~
1-0 h,-(US (~-
D' d,J+ 0,57 , (d,. 0,86 a, 0,- d / ,
r- o·
- - -
1/-0 D1- d,)+0,S7 ~ . (d,+O,860,J
h,=O.lS(-a, a,. dZ,dJ
-------
_._-
& HO ()-to
-
h.-o,15 (~' cJ,J +Q,57
-
0
- --- - -
~ (d•• 0,86 0tJ ,
a". drr-<ln-I
D' 0 d,
/-0 h, -0,25 cr, =lll5 m , m'-1J
@E 11-0
n-ID
D1
h,-q1S a,'
h. -/l25
, (J.25 -
--
D'
D
-
",,·m,
--
m
f,
d.
,{' ;r,:-I
-
lABELA bG59
8.AD
. liUSl IZVLAKA¢A I DR2A¢A LIMA
/- a r.,. d, • dl
2
11-0
rtl}- r"
-e
r
- to .n • go-dCn")
2
rdn· rstn-I)
Ugao konusa (tabela br. 59) se blra U granicarna:
(134 a).
rl :1 ,. (134 b).
'It D~
A =---,--
4
(135)
(135 a)
D2 al
hi = 0,25 (-d. -
to
dl ) + 0,57 -d (d l + 0,86 a0 (135 b)
t
(135 c).
P rinl.k r:
Pr oj L'kl{J\' ~lli Lchnoloski pro.ccs po fnza m<.t izviacc:lja. 7.a komad prik a~.a l l
na sl. . 18;~ tl .SO dimcn l ijama :"
,
d n = 20 mm; ho - ~7 mm : r" = 2 mm .
Materijal: meko iareni mesi.ngani J,m Cu fiU Zn (Ms60), debljine 5 = a,s mm.
1. Dodatak za obrezivanje:
tin 20
Zn odnos .- = --. -.= 2.6 7i mm jz tabele br. 51
hI) 17 .
Ll. h = (4 -;- 6) mm
h .. = h. + Ll. h = 77 +5= 82 mm
3_ Preenik pl a tine:
Ob razac po tabeli br. 50, red. be. 2
D = Vd' + 4 d ----- -
(h + 0,57 r)
Iz la bcle b r. 54 za s, = 0,602
m, = 0, 55 ;' m, = 0. 78; ''''' = 0,80; m., = 0, 82; m s = 0,85
d.=20 .- - 0=83
r b . PLATINA
S .(}.5
"~"•
a.Gorov
KOMAD c . FAZE IZVLAtENJA
.'ABELA br. 60
OPTIMALNI OONOSI IZVLACENJA CILINORICNIH
<"
[
, d.
-- - 1, 5 0, 1. 7 0,1.9 0, SO 0,51 O,5}
i 1,8 0, 1.5 0,1.6 0,1.7 0,1.8 0,1.8
1- ; ~J' \
(
I - - f-
~ a, /.} _ r-3 ~3
-0,~5 -
}, O O,U 0,1.5
J },} 0,1.0 0,1./ 0,1.2 0,1.2 0, I.}
I d)
f-.
1--},5
-
1-0, 37 0,38 0,38 0,38 0,38
f- ~8 _ 0, 31. I-- 0, 35 0,35 0,35 0,35
3,0 0, 32 0,33 0,33 0,33 0,33
,0/' ~; m," dJ
d,
0,78 0,80 0,82 0,83 0,81.
-ii, -
-d,_, ds
mszd; 0,80 0,82 0,8~ 0,85 0,86
7. PreCnici komada po fazama izvlacenja:
dl = ml . D = 0,55 . 83 - 45,65 = 46 mm
d2 = m2' dl = 0,78' 0,46 = 35,88 = 36 mm
ci:J = Ul3 . d2 = 0,80 . 36 = 28,8 29 mm =
d4 = m.· ci:J = 0,82·29 = 23,78 = 24 mm
Kontrola odnosa ~
d 20
mG = d = 24 = 0,833 - zadovoljava
dl-d2 46-36
rl = =5mm
2 2
d2 - ci:J 36-29
r~ = -
2
- =
2
= 3,5mm
rJ = ~3 - d4 = E- 24 = 2 5 mm
2 2 '
d4 - ci6 24 - 20
f4 = --::-- = - -- = 2mm
2 2
rs =r= 2 mm
D- ro
ru = 0,25 ( d2 - d~) + 0,43 d- (cL!
2
+ 0,32· r2)
3~
2
h.
-
= 0,25 (a3
36
_ 36) + 0,43 36 (36 + 0,32 . 3,5) = 40,4 "" 40 mm
D~ fa
hs = 0,25 (ds- - d3) + 0,43 d; (os + 0,32 r3)
83 2 25
ha = 0,25 (-
29
- 29) + 043 -'-
' 29
(29 + 0,32 . 2,5) = 53,1 = 53 mm
D~ r,
h. - 0,25 ( - -
d.
d,) + 0,43 -d, (d I + 0,32 r,)
83~ 2
h~ = 0,25 ( - -
21
2t) + 0,';3 -24 (24 + 0,32 . 2) ~ 66,63 "" 67 mm
hr; ~ hn - 82 mm - odgovara
D = V+ d
1
4 d [h + 0,57 (R + r))
(136)
Kl = _1 =
rol dl
E.. = V(~)2
dl
+ 4 (~) -
d
3,4-! (..:...)
d
Vdj('dnoSl ocJnpsa ml, k:lo [unkCl je ml = f (5,. d,/d) su dan I) t... b, r: t)1
In d'l
Prr('mk "IJenea d. treba, po mogucnosli, vee u prvoJ oper~clji da b~:I"
)l'anak precnlku vijenra gOt.oVDg komada, uvecaraom za iznos dtxialtka 2..l
obreziva n je (tabela be. 52). Kod sJj~deelh operaelja iz vlaten]a ova] prd:nik
Sl' nCZil,:;,tno mijenja. lake da St' moze smalrall d" =:r consL
V!~ina kornada (za i - tu opt!raciju izvlaccnjaj ~C. ratuna n~1 oS:-:l)va
obrJ,cJ (136)
D' _d 2
H , = 0,25 ( d , '-f- 3,44 r l) ( l371
gdje je:
H, \'ISIOa komada
D p retni k pi ati ne
d, preenik vijenea komada
<1 , pre~njk k<>mada
r, - . prclazni radijus
lIfll
I
VII II II
'"..0,.71
11/
VI III
In eO,'
IV
V IV
V
IV
.
v
m .0, Ij
~ :1
1/1
VI
VI
1/
~
I VI VII
o. b. c.
IV~
II
1/
/1/
/1/
IV IV
d. ~. f.
35°, koji odgovara nagibu vijenca gotovog komada. Izvuceni dio pred-
stavlja kombinadju vertikalnog i nagnutog cilindra. Poslije III operaclje
se dobiva polufabrlkat zavrmog obilka, koji se u IV opcl'aciji jos ka-
.i.1brira.
U tab eli br. 61 je prikazan tehnoloski proces sa konturama alata
za izradu tijela vazdusnog filtra (po V. I. Kuhtarovu). Kako se iz prikaza
redoslijeda radnih operacija vidi, komad se i pored slozenosti tretira kao
t ijelo ci.Iindricnog oblika sa vijencem.
+ h n _ 1 d n- 1 + do
. ~l) D
mu = hl ho ,
(1 38)
--- + -' + +h n - +1
h2 h3 ho
gdj e su:
htl .- VlSme step en ica
d" - precnLci step enica
D - p recnik plati ne
Ukoliko je us!ovni stepen deformacije veCi ill jednak (mu ~ ml) onom ste-
p en u deformacije koji je dozvolj e n za i zvlacenje cilindra b ez vijenca
(m l = ddD), tad a se komad moze izvuci u jednoj operaciji.
Prim jer:
P rov jeriti da Ii se k omad prikazan na s1. i86 c Il1.OtZe [zvuci u jednoj
radnoj operadj i.
Preenik platine D = 103 mm
deblj ina p latine s = 1 mm
Relativna debljina materijala
s
Sr = - ' 100 = - 1 . 100 = 0,97.
D 103
. TABELA br. 61
TEHNOLOSKI PROCES IZRADE T/JELA
~
VAZOUSNOG FILTRA
~ll"
1 0,8 mm.
C$ Alat za prosijecanje pIa ti ne.
Prvo izvlacenje.
Canee <P l60X 78 mm(m,=O,6751
2 Alat za prvo izvlace nj e bez
promjene debljine materijala.
Drugo izvlacenj e.
Cance <P223.5XI 08m'm sa
vijencem <P l il mm '(m, = 0,86 J.
Alat za s lijedece op eracije
3 izvlacenja bez promjene
deb ljine m ater ijala.
NASTA'IAK TABE'.£ br. 61
1 3
Treee Izvlacenje sa
oblikovanje m dna.
Cance 4> 182.2 (4)223.5 )XI/8
mm sa vijencem 4> 21.1 mm.
(mJ = 0.8171.
Kombinovani alai za sli-
jedeee izvlacenje i obliko-
va nje dna.
Obrezivanje vljenca na
6 precnik <p 23l. m m.
Alai za obrezivanje.
I
I
~
jan/e po zalvorenoj konlu-
7 ri) ivica vijenca.
' -'22J.5 Alai za obrubljivanje.
~2J2
~
l J
Probijanje prelhodnog olvora
'*'53 mm i provlacenje
grla <p 65X12 mm .
8 Kombinovani alai za probi-
janje olvora i provlacenje
grla.
- --
II 15_
·Po"rSilUl . (/0:
.
Pr.~nik plot· • fob ZQr: tis )
D'~•
..,
D=V"''l'S .~8mm P Ia i. a It> .h l
j~idl-I / m"
!ofi V:di
mm dI
di-' Yi s ill. hi
--
m
/
" Q!:JJl. Y!::.1.il
I
l/: 15
4S.l II, (d. OS
II ,17
"
%/ }O
0,80
1-- - - . -- -
" 2"
dt'K'~
chff .,
-- - - -
..!!.l.!:!L
_"z· 5 ' 8/l0_~ l.oL?'(j~ )
d1
VI
III
,X 16
D.80 II)" dJ
r- ------
~ 5·8
"75" 76
--
1.0
h~.} 5
. 11>4.1
IV
% 11.5
478 h• .. T
f- -
~o
~
------ --
.to -<l]
.. in'. ----
.... ~
V
% 10
0,80
-
h,' f"1f'"
--- ------ --
VI
/; 0,80 h,"!f'" .5
.....------ -
./ h,. 1!L
d, · .J!L
_~_ J
... VII
/ t€l
0.79 43 .,45
Za ovu vrijednost, odnos prve operacij e izvlacenja (prema tabeli br. 54)
se krece u granicama:
mt = 0,53 -+- 0,55
~ --'!~+]~ 58 +~
10 103 8 103 103
mu = = 0,56
~+~~+ 1
10 8
U principu, kod projektovanja tchnologije izvlacenja k'Onusnih ko-
mada postoje dvije me-tode (s1. 18S) ito:
a. Metoda izvlacenja sa stepcnastim cilindrima
b . Metoda izvlacenja sa paralelnirn konu.&ima.
Prva metoda se sastoji u iome da se komad postepeno izvlaoi po
fazama stepenastog oblika, tako da je kontura stepel1'ica upisana u konus
komada (stepenicama se vrSi pootepeno priblizavanje konusu).
Ako se na primjer (s1. 188 a) zadani komad sastoji iz cilindricnog
dijela preCnika d, i visine h" I konusa visi.ne hb, sa najmanjim preen ikom
db "" 2 rb, tada se po prvoj metodi, pestepeno iz platine (precnika D) izvlace
komadi cilindricnog oblika, sa p reC.nicima
dl = m{ D; d2 = .m2 dl; .. . . . d; = m; d l _ 1
Ovo izvlacenje ide do i-te operacije, kod koje ge dobi.va precnik canceta
jednak najve':em preOniku konusa d; =. d. (u pl'imjeru po s1. 188 a je
d2 = da) . Sa tom operacijom se zavrsava izvlacenje cilindra bez vi jenca.
U daljoj redukciji se zadrzava cllindrirni dio precnika d; = d a i
visine ha, a vrsi p ostepeno izvlacenje stcpenica precnika:
6:J-
•
'
1
'"j op.
m "0.52
_ _I
~I
C.J~ 1/ op.
m -Q.7S
b.
-~ dJ58
.- - 9>'5 --, ..J"-_"""li1"*- _--'L
J" JJP·
m .O,S' I -
LJ~
~~ l_ - J
CD
..:r
/1/
'-
operocijo
'01
~ ~~
- ~
I
-,
~ ,-
I _ -
<bm ...
<b.'lh~ ""'-~
.' T I r= I. r,;;r-
'Uf . it ,- ..,
_'j'
~,
IV op.
L dJ70 ::. '
..., ~=-""'R::11:"-~~_~<b~I_S::-2,-
.,~-====--=~-:~
i!"31
...
m -0.97 tplO] -
met I IV operocija
o. -. c. d.
SI.186 IZVLACENJE KOMADA STEPENASTOG OBLIKA
... ._
~
. Iii
- ,,¥o-'4
··-.r'~
~
;" ':'=':'
= =<btr -
.r 'i'
'
F-rr:i-~ I,
I , -- T .. , 'I I ' . -E1StI>PO; '''-'L
- R1O
- J~
, • RS. R7J~1
j_f
.~ RJ.
,
I
' L
~ ~ ... , ...!~t '-~ f
Go rOV KOMAD f - 1 '"') t Ii !I II ji ~ ~~
O"!L
......--=~=r---+-I____l..,J
~+: L_
1..0. ~ ,, ==oll1
,I !_._,J-r~
H =' i i i
\ .i..!
&_
\
Ij--J.~
__ " ..L .L /
/
,
'---
16
- - .. - --
iZIII. m,= 70/85 =0.81
- -'
IV izvl. m,.57/1v=o.S 1
V Obrezivanje y,ijenca dJ 115 i probljanje
ot 1I0ra t/JJ.J. VI Provlat enje grla i iz-
\IJ Probijanje otvora dJ 10.2 vlatenje vijenca
I -0 iZ\llot V-o izvfat . v
IV
III-II inIal:.
dJ.mJ ·d1 III
d,.do . Ia ~ .
II -0 IZV VI-o izvlal:.
dJ
/ d1- m1'd,
d1-do
"
(13
I 1-0 izvlat.
J L
al d,-m,·D
I. D
a. METODA STEPENASTIH CILINDARA b.MET. PARALELNIH KONUSA
1-0 izvlac.
O.9.! ....
~~~~ ]
~ {~
1.lzvlakal:
]. Prsten za izvlatenjll
:ttlZ'
.Y ~~~ 3. Drlal: lima
1..lzbacival: komada
/I " ~1'6
~ d. ALAr ZA 08RATNO IZVLAC:ENJE
R1
II
L /II
"1'1 I
~ 1. Izvlakal:
tcID ®
2. Prsten za izvlal:llnje sa po-
tisnim rebrima
3. Drfal: lima
I.. Izbac;vat komada
V DUAL) E •. ALAT ZA IZVLACENJE PREKO
a. b. c. RE8RASrOG PRSTENA
A. TEHNOLOGIJA IZRADE 8. ALATI ZA IZRADU
51.189 METODE IZVLACENJA KOMADA KUPASTOG OBLIKA fA.Malov)
Da bi sc izbjcgli ovi cfektr danas se poduzima nlZ mJ ra kako ,
stanovBta t hnolo lje, talw kons1.rukcijc alata z.a duboko izvl' /';l'nje, o'
kojih se neke navodc.
1. Dimenzije platme sc uzirnaju ne'lo vcce od onih koje se doblvaJu prt>-
racunom prema dimenzijama golovo<1 komada. Visa}{ mal.enJala . nak n
izv1acenja obpzuje. Ukuliko se i pored t ga komadi guzvaJu, odn 0
ukoliko sc primij ·te nabOJ i, uvodi se dodatna operacija kahbrir nj'l
komada alatima na frikcionirn presama, iIi se komad zagladuje na tru-
garskim masinama za izvlaeenje pritiskivanjem (klasifikacija po tabeli
br. I, red. br. 15).
Primjer je III op,eracija na 51. 189 a.
2. Proracunski preCnik platine se povecava za iznoo koji je potl eban da
bi se izvlacenje moglo izvrSiLi sa specijalnirn prstenovima za lZvlacenJe,
sa rebrima z.a olaksavanje procesa izrade (primjer je alat na 51. 180 e).
3. Redoslijed izvlacenja se dijeli na dvije operacije, tako da se u prvoj
izvlaci cance sa sfcriCnim dnom, a u drugoj se vrs.i obratno izvlacenje
(primjer: alat na 51. 189 d).
B ez obzira po kojoj se varijanti radi, nakon izvlacenja komad treba
obrezivati.
Na s1. 189 a, b i c prikazane su tri varija n te izrade automobilskog fara.
Na taj nacin se mogu o bradivati duboki komadi sferienog 1 kupastog
oblika . Kao poce tni oblik materijala za sve tri varljante upotrebljava sc
platina istih dimenz ija (precnika D = 320 mm i debljine s = 0,8 rnro).
a. K omad se izv1aoi u I operaciji na sfcrica n oblik sa vijencem, a zatim
se u II operaciji izv1acenj em forrnira kupa ti oblik. Kak o se na taj nacin
d obiva povrsina komada sa na oorima, treba je naknadno izglacati. K omad
se stavlja n a n osac, kojl se steie u okretl1u glavu maSine strugarskog
tipa. Glacanje (III operacija) se vrsi valjCicem, koji se nal azi u driacu
m ontiranom na kl izacu 5truga. Obreziva nj e komada (IV operacija) se
takode VI'Si na masini strugarskog tipa sa kruinirn noiem.
b . U I operaciji se izvlaci eance sa ispupcenim dnom. Zatim s e metodom
obratnog izv lacenja (II operacija) oblikuje kupast i dio. Kamad sa prve
operacij e (s1. 189 d) se postavlja n a prsten za izvlacenje 2, priteze drZa-
cem lima 3 i zaLim izvlakacem 1 ob r atno izvlaci.
Izvucen o cance se iz prstena za izvlacenje izbacuje izbacivacem 4.
Na taj nacin se dobivaju komadi sa glatkim povrsinama uslj cd sigurnog
p ritiska driaca lima . Kod cpe r acije obratnog izvlacenja se poravnavaju
nabori nastali u prethodnoj operaciji. Dalja redukcija radijusa se vrsi
u III i IV operaciji, a u V s e komad skracuje na konacnu visinu.
c. K od ovog nacina se u I ope raci j-i i zvlaci canee sferienog obhka sa p ri-
ru bn icom. U p 05ebn om alatu (s1. 189 c) v rsi se izvlacenje kupastog oblika
(II op e r a cij a ). Ova j ala t je pre dvid en za presu d vostrukog djejstva. Ko-
mad sa prve ope r a cij e se stei e izm ed u drzaca lima 3 i prstena 'Za izv1a-
cenj e 2, a za tim izvl a ka c 1 (k upastog oblika) ·izvlaci lwm ad p reko rebara
prsten a za i zvl a cenj e. Ova rebra, (de talj E n a s1. 189 c) izved ena p o cij e-
10m obodu prstena za izvlacenj e, ola ksa vaju p roces izvlace nj a i obez-
bj eduju Sligurno drzanje lima. Stoga se do biva izvucen k om a d g\atk ih
povrsina .(bez n abora). Izbacivac 4 je d.zveden pod odg>ov.ara juCim r adiju-
som , tako da uj edno vrsi i f unkciju donjeg kalupa. U III operaciji se
koroad obrezu je na zadanu visinu.
Ova metoda izrade je n aj racionalnija i sa tehnoloskog glediSta
sigumija od preth<Jd.nilh.
Poseban metod izrade rotaciol!o simetrienog Jooroada k upastog obJi-
k a, sa konkavnim porvnsinama omotaca prikazuje pl'imjer na 51. 190.
I-va operacija je noom.alno izvlacenje Canceta sa sferic.nim dnom.
U narednim operaohjama se obraduje dno, pri cemu se v.rSi redukcija
radijusa dna od vrijednosti Ro = 20,5 mm (radi j'us oancata) do RN = R =
= 2,7 rom (rad·i jus gotovog kO'1llada).
OOO05i izvlacenja za izradu dna su uzeti isti, tako da je
K =
n- 1
V~
D = V
7
112,3
4 = 1,61.
·~ PRIMJER: (Po E. Kaczmoreku )
~ Komad prikazan no slici treba iz-
." rodili tehnologljom dubokog izvlo-
eenja bez promlene debliine moleri-
jalo .
Moterijo/: eelleni lim C. ala Ps
Gorov KOMAD debljme 5= 0,75mm
refino gotovog komo<ia: G=0.029kg=29g
I. PRORAC:UN PRECNIKA PLAT/NE:
Pre~nik platine (ob razac 119)
D=Y,~·G
"-5./
gdjeje 1=7,8 kg/dmJ =7,8gr/crr;>J
_ fiG ~ / 1. ·29
D=V~ . =VTr.Q075'7.8 =7.95cm =79.5mm
Platina 4J 79.5 x O.75mm
2. IZVLACENJE CANCETA:
Preenik ~aMeta odgovara precniku komada d=L6mm
Odnos izvlocenja m= diD =1.6/79,5 :0, 58
3. IZRADA DNA :
Radijus dna je potrebno reducirafi od vrijednos·
Ii R. =21,5 mm (radljus cancela) do vrijednosfi
R- 2,7 mm (radijus komoda)
Redukclja se vrsi so odnosom izvlafenja
m =0,8, fako do je no pr imjer :
RI -0,8' R. =0,8· 20,5 =16,1. mm
R}=0.8·RI =0.8'16,1. =13,1 mm
Dolji proracun pre~niko premo fabe li .'
Ri.1 120,5 16,1. 13, I 10,5 8,1. 6,7 5,1. 1., 3 3,1.
RI 16, I. 13, I 10.5 8,1. 6,7 5,1. 1.,3 3,1. 2)
3. RADIUS PLASrA :
Ako se so K oznaci koeficijent sfepenovonjo, fodaje:
rl =K·,,; fj =K. Ii =Kl. r,; r, =K·r, =KJ 'r,
W
rn =Kn·'.r , iii: K= 'r:
_n
rl
U ovom slucaju n=8; r.=re=II2,3; r, =1.
KVI1~3 =~61
Rodijus ri=Ki·'.ri., =1,61'·'.ri.,
FAZE rEHNOLOSKOG ri r, r} rJ I r, r5 r6 r7 re
PROCESA IZRADE Vrijednost I. 6,5 10, I. ;16,7 26,9 1.3,1. 69,8 112,3
SI.190 PRIMJER
. IZVLACENJA
- - _.ROTACIONO.- SIMETRICNOG
-=. - - :77C
Redosli.jed prora~una po fazama izvla~enja (s1. 191) t~e po sljedecoj Aemi
1. Razvijanje platine (RI, L. i Lb)
Platitna se razvija po metodama obradenim u pog1avlju VI. 2.2.1.
Pri tome su bitne veliCine za daljJ proraeun:
- korigovani radijus platine imaginarnog ciHndra (obrazac 123)
Rl = X· R i
- gabaritne dimenzije r·azvJ.jene platine (obrazac 125)
L. = a + 2 (H - Hsb)
Lb = b + 2 (H - Hsa)
Materijal ml m
Celik za duboko izvJacenje i meld mesing 0,40 -:- 0,45 0,50 -:- 0,55
AlumIiJnij i njegove Iegrure 0,45 -:- 0,,55 0,55 -:- 0,60 ·
Tvrdi (i nerdajuOi) celik 0,45 -:- 0,48 0,55 -:- 0,60
Na osnovu odabranih odnosa izvlacenja proraOunavaju Be radijusi
imaginarnih cilindara p.O fazama izvIacenja, prema obr=u:
11/- e inlat,n}.
/
a ';75 ~ If-o izvlatenie
_ _ L.;
~ I /'
..."
..." a ..I 7
... -
'"" PIa/ina
/
Ifl-e
If
PIa/ina
1- 0
a, = a t 2 (n-
a~=a 2(n-rJ 1 b;=b-r2(r.-r)
a'=
n
a.j.. 2(r.-r., =a b'n = b + Z(r.-r) = b.
gdje su:
ai, b i - duiine ispupeenih stranica i- e operacije izvla-
cenja
ri - odg<.lvarajuci radijus zaobljenja izrnedu stranica
af i b i
a, b - duZine stranica gotovog koma.da
r. - radijus zaobljenja izmedu stranica a i b.
31 a2 aj a
m .<1 -
- L- '' m .. -'} = m ai =- - .. .. m ilO =.
al a ,_ 1 a, _ 1
"
hi b
mhl ;'" - m bn = -
Lb' bl1 1
gd je j e :
L" opseg k vad rata (nako n zadnje op eracij e izvla-
cen ja)
L" _ I opseg prE'sjeka ko m ada n akon predzadnj e ope-
raci je izvlacenja
L" = 4 (a - 2 rJ + ·2 rc rc = 4a- r,. (8 - 2 rc) = 4 a - 1,72 fc
a - 0,431' c (1 41)
R ,, _. I =
1,57 m "
gdj e je :
a - duzina st1' an ice k vadr ata (gotovog komada)
re - r adijLls zaabJj enj a izm edu stranica
mn - odn os zad nj e ope1'acije izvlacenja (tabela b r. 54).
P olozaj centr a 1'adijusa se od reduj e iz u slova da je
e = R I1 - I ·- (z + 0,5 a)
Ako se za ispupcenje u zme ista vr ij edn ost k ao k od izvlacenj a t ij ela pra -
v()ugaonog presj eka
z = (0,1 -;- 0,15) a ,
"I I a 100 .-
r
J, d,: 30
'"J ~•
I
I- I- ~
d -2
~ ., d -J
r--
6 U d~/76
f-
<> '"'
ti c
<>
'\. ,,"- ~ i, ~~ ~
lo
d,l226
1-,"- l~
1// / U G~
IzvlaCenj e (n-J)-e
(n-2)-0
(n -I -0
n -10 (zadn 'e)
~
C> '.I /~
I
izvlatenje
dr'30 I
d; =176 ' I "
ill
I• 0=338
,
51. 192 IZVLACENJE KOMADA KVADRATNOG PRESJEKA
_ 8 5
5 7
vJ~ r
8
1
A
r
}
, I \
~~
A
r 'i~u!
9
~ ~~=:;=;;;;;-'
c=_ Xl'r
.> . 3
11//I
o. RASPORED ZATEZNlH REBARA
2
1. Zolezno rebro
2. Drlat lima
3.lzvlakat
I.. Plata za izvlatenje
PRESJEK A-A 5. Konus
~
6. Voljak
.~~
7. Nosat valjko
B. Bregosla plato
9. Opruga
tada je :
e = R" _ 1- (0,6 -+- 0,65) a
P relaz itzmedu radijusa R,, _ I se u uglovima izvodi takode zaobljen radijusom:
r" I"" 2,5 re.
Rn - I R,,-2
R 11 - 2= - - - Rn _~=
mn _ 1 m n -2 mn - 3
dutim pri izvlacenju komplikovanih oblika o·vo se ne moze izbjeci, ako se
zeli postiCi kvalitet izvu cenih dij elova.
Broj i raspored zateznih zljebova zaV'i1si od oblika komada koji sc
izvlaci (s1. 193 a). Na primjer kod izvlacenja vrata aut<>mobila (s1. 193 a I)
na kraCim stranicama se postavlja jedan zlijeb {A), a na duZim po dva (B).
Drugi zlijeb je obicno kraci od prvog i pomjeren ka sredini stranice, koja
lakse klizi prek,o ivica ploce :la izvlacenje. Na drugom karoserijskom dijelu
(s1. 193 a II) se moze uociti da je na najkra60j stnaniai! ,po,stavljen jedan
zlijeb (A), na duzoj dva (B), a na najduzoj su postavljena tri Zlijeba (C).
Zatezni zljebovi se normalno postavljaju tako da im pocetak lezi na k raku
ugia od 10· udaljenog od kraja zoobljenja (s1. 193 a III).
Na s1. 193 b prikazano je konstruktivno rj eSenje ucvrscen ja jednog
i dva zatezna rebra u ddatu lima alata za izvIacenje.
Kod izdacenja komada na presam.a prostog djejstva Cesto se pniJrnje-
njuju zatezna rebra sa mehaniCkim upravijanjem (s1. 193 c). Komad se iz-
vlaCi izmedu izvlakaca 3 i ploce za izvIacenje 4, a u tOtku cijelog procesa
lim se pridrzava drza~ean 2 Ioodi je ..spojnioama vezan za hidr.aulieni ci1i.ndar
ugraden u swiu prese. Zatezno rebro 1 sa kOJIlJUSiOm 5 se nalazi u dv·od!ijeinoj
ploCi za 'i zvIacenje. Konus 5 se pod pritiskom opruga 9 nasLanja na nosac
valjka 7. Na OV'()Iffi nooacu je okretno mont.iTan valjak 6, koji k.liz.i po bre-
ga.>toj plOQil 8. Zavisno ad k<mstrukcije ove ploee, odnoon.o nagiba konusa
na istoj mogu se izvesti dublja ili plica zatezna rebra. Osim tog,a ' odstupanja
po debl;jil11ii lima (izradne toleramcije) ne utiou na sam proces izvIacenja,
kao kad nepokretnih za,teZllliih rebara.
Na s1. 194 je po V. I. Kuhtarovu pnilkazan kombmovani a1at'za abre-
:1'Jivanje uglova pIa tine i istovremeno izvlacenje tijela benzi:nskog rezervoara
(s1. 194 a) na presi dvostrukog djejsi~a. Platina se pootavlja na plocu za
izvlacenje 12 do granic-nika 14 i 17. Pri kretanju pakretaca prese vertikalno
nanize, segmenbi place za obrezivanje 5 (ucvrsceni u pLoci drZaca lima 1),
zajed.no sa segmentima ploce obrezivaOa 6 i 13 (ucvrScenim u plaCi za izvla-
cenje 12) o<hrezuju ugLove plaooe, dajuCi joj time def.iJnitivan razv.1jeni oblik.
Nakon toga se platina priteze izmedu ploOe drzaca lima 1 i ploce za izvla-
cenje 12. Na pritiskivacu prese je ucvrscen pnodufudk izvlakaca 22 sa izvla-
kacem 11, Iooji izvlaOi kmnad na zadani oblik. Pri obr'atnoll11 hadu pokretaca
,i pritiskivaoo prese itzbijac 9 (kOlji je spojnicama 10 vezarn sa pneUID1Iitskim
uredajem za izbija/l1.je) izbija komad iz ploce za izvlacenje. Istovr emeno
izbacivac 23, pod djejst= opl'uge 24 izbacu je komad iz izbij aca. Centri-
ranje ploce drZaca lima 1 u odnoou na plocu za izvLacenje 12 se obezbjeduje
stubnim voddcall11a 15. Izvlakac 11 se u odnos'll na pLoc'll drzaca lima 1 'coo-
tr.ira pomoeu kaljenih pl.aca 2 i 3, pricvrscenih u ploo} drZaca lima i na
izvlakaeu. .
Za podmazivan je kontaktnih povrsina je predvidena mazalica 4, mon-
tirana u ploci drZaca lima. CentrJranje izbitiaca 9 u odnosu na plocu za izvla-
cenje je takode izvedeoo p omocu kalj ene pLoce za vodenj e 8, ko ja klizi po
drugoj ploC.i 7. Kako se iz slike vidi zatezna rebr,a 19 su montirana u ddacu
Li.ma. U ploCi za izvlacenje su izradeni ,o dgovarajuci z8!tezni zIj ebovi i to
na uroj stranici jed an (20) a na Simj dva (21). Da bi se sm anjilo brzo tr{)-
senje k ontaktnih p.ovdina u uglovima driaca lima i pJ.oCe za izvlacenje
postavljeni su kalj eni segrnellti 16.
Prt!s/ek AA-8B-CC- DO
7. Ploco za vaden}.
8. Ploco za vaden}.
9. Iz bljal
10 . Spojnica Izbljaca
/I . IZI/tokoa
12. Ploca zo ;zvlocenje
13. Segmenti obrezivaca
".
15.
Granienlk
Stubno I/odico
16. Segmenti ploce za ;zvlac.nj_
17. Granientk
18 Opruga granicnika
19. latezno rebro (umetak)
lO. Zoteznl illj.b u pJoI:i za
;z 'f/acenj.
o. POPRECNI
11. Zatezni ifijeb
11. ProduJnik ;z'flakofa
I. Ploeo drzaco tim a , . Mazalico
2. Ploeo zo vodenje 5. Segment, ploce za obrez;vonje n Izbaciva{
}< Opruga ;zbaci'fa~ a
3. Ploeo za voden}e 6. Segmentl obrez lvoco
Presjek F-F
b. TLOCRT MArA
Linija obrezivanja
6110 Presjek AkBB
136 ,o~ 396
-- - -
, ;
L _
A Po modelu
?E:::, 901-11
F/6 <>
Presjek C-C
C:!fl
~ Presjek E-E
Primjeri:
I Projektovalti teh.noloSki proces, po fa zama izviacenja, za izradu k omada p ra-
vougaonog presjeka od celienog lima za duboko izvlacenj e.
Dimenzije glotoVQg konlada prema sl. 191 su :
a = 60 mm, b = 40 mnl, Co = 66 mm, r b = rc = r = 5 mm.
Dodatak za obrezivanj e iz tabele br. 53 za odn os
Co 66
-
rc
=
5
= 13 2
'
iznooi:
D. C = 0,66 . Co = 0,06 . 66 = 3, 96 = 4 mm.
Visina komada nakon zadnJ e opera cij e izvlacenja:
c = Co + D. c = 66 -I- 4 = 70 mm
1. Razvijanje pLabine :
as = a - 2 rc = 60 - 2 · 5 = 50 mm
bs = b - 2 r c = 40 - 2 ·5 = 30 mm
H = c- 0,43 r b = 70 - 0,43· 5 = 67,8 rom
R = V2 . r . c = V 2 . 5 . 70 = 26,45 = 26,5 mm
2. Stupnjevanje r.adi.jusa :
Odnosi izvlacenja (za celic.ni 1im)
ml = 0,4 -;- 0,45 i m = 0,50 -;- 0, 55
Proracun se vrSi na osnovu obrasca (139)
n = rot . Rt = 0,42 . 40 = 16,8 = 17 mm
r2 = Ill2 . n = 0,52 . 17 = 8,84 = 9 mm
Kontrola odnosa treceg izvlatenja
ra re 5
rns = - = - = -- = 0,56
T2 T2 9
zado\roljava, jer je rns = 0,56 > m = 0,50 + 0,55
3. ProraCuin visina
-S obzirorn na to cia je prelaz ornotaea u dno izveden sfenieno (sa radijusoru
sfere r;), koristi se obrazac (135 c), odnosno tabela br. 58 (treei slucaj)
D2 (2 R)2 R2
c\ = 0,25- - = 0,25 2 = 0,5 -
d; r; rj
R2 26,5 2
Cl = 05 - = 05
, n ' 17
= 20,7 = 21 man
R2 265 2
C2 = 0,5 - = 0,5 - ' = 39 mm
r2 9 .
K.ontrola vtirune nakon trece operacije izvLaceIl(ja
R2 265 2
C3 = 05 - = 05 - ' - = 702mm
, rs ' 5 .'
cs = 7,0 rom = c.
4. Stupnjev-allje stranica.
Gabaritne dirnenzije stran;ica po fazarna izv1a.Cenja (obrazac 140)
at = 1,15 [a + 2 (n - r.)] = 1,15 [60 + 2 (17 - 5)]
al = 1,15 . 84 = 96,6 "" 97 man
, bi = l,J.5 [b + 2 (n - re)l = 1,15 [40 + 2 (17 - 5)]
bi = 1,15 . 64 = 73,6 "" 74 man
Radijusi llipupcenja stran.ica (iz graf·i cke konstrukaije)
Ral = 87 ni.m i RbI = 38 mm
a2 = 1,1 [a + 2 (n - r.)] = 1,1 [60 + 2 (9 - 5)]
a2 = 1,1 ·68 = 74,8 "" 75 man
b2 = 1,1 [b + 2 (n - r.)] = 1,1 [40 + 2 (9 - 5)]
b2 = 1,1 . 48 = 52,8 "" 53 mm
Ra2 = 120 mm Rb2 = 52 mm
5. Odnosi izvlacenja stral1JiJca
al 97
rn
•
1 = -- =
Ln
- -
150
= 0' 65
a. 75
m.2 = 'a~ = 97 = 0,77 57 = 072
74 '
a 60 b 40
m a = -- = - = 080 mb~ = -= - = 0.75
n a2 75 ' b! 53
Prelazni radijus u uglovima
R3 71 d2 = 2 R2 = 2 . 88 = 176 nun
R2 = - = -- = 88mm
m3 0,81
R2 88
RI = - = - - = 113mm dl = 2 Rt = 2· 113 = 226 mm.
m2 0,78
Za proracun visina slufe o brasci (135 b) i (134 a), kao i tabeIa br. 58.
D2 at
CI = 0,25 (~ - dt) + 0,57 dl (dl + 0,86 all
d1-d2 226 -176
a1 = -- 2- - = 25mm
2
388 2 25
Ct = 0,25 (226 - 226) + 0,57 226 (226 + 0,86 . 25)
C1 = 125,75 "" 126 mm
D2
C2 = 0,25 (- - d2) + 0,57 -a2 (d2 + 0,86 a2)
d2 d2
d2 - ds 176 - 130
2 - ---=-2- - = 23 mm
388 2 23
C2 = 0,25 (176 -176) + 0,57 176 (176 + 0,86·23)
C2 = 184,6 "" 185 nun
Visina C3 se rooie pribliino izracunati i po obrascu (135 b)
DZ as
C3 = 0,25 ( d;;- - d3) + 0,57 da (ds + 0,86 aa)
cis - d 130 - 100
as =--2 -= 2 = 15 nun
388 2 15
C3 = 0,25 ( 130 - ~ 130) + 0,57 130 (130 + 0,86 . 15) = 267 nun.
:::
•
oC .,,-
" ....
GOTOV KOMAo
o. IZVLACENJE IZ CIJELE TRAKE
1 to20 20 ~
.,
~
.
'i
GOTOV KOMAo
b. IZVLACENJE IZ TRAKf SA PROREZIMA
FAZE IZRADE
o. SA UNUTASNJIM
PROREZOM
gdje je:
d - precnik komada
h - visina komada
dv - preCnik vijenca
s - debljina trake.
_y
Proracunska vrijednost precnika platine se odreduje po obrascu (118)
4 n
D = V(J. - k Ai
1t .=1
S obzirom na to da kod izvlacenja j,z cijele trake dolazi do stanjlivanja
zida, koeficijent (J. se b'ira u granioama:
(J. = 0,96 -7- 0,98 kod jednorednog izvlacenja i
(J. = 0,92 -7- 0,95 kod viSerE'dnog izvlacenja.
oilind.nib1.og i sferienog oblika, tako i za, izvlacenje narobacioln.ih komada (kva-
dratnog i pravougaonog presjeka), te ramih tijela s1&enih prof.i.la. Dldina
trake u oVIOm shicaju 05taje praktiCnQ neproIlJiijenjen.a .. Ovaj proces se malo
razlikuje od obienog izvlaCenja, jer je traka ·vewna sa lromadom sarno preko
uslrog mosta i rubova, taloo da vrM funkciju transportera komada.
Na sl. 196 su pnilkazane konstrukoije proilla proreza Iroje se najceAce
primjenjuju u praksi.
Unutrasnji profi:lisani prorez (&1. 196 a) se moie u.polniijebiti u sv.im sIu-
cajevima, ali se ovim u51O'Vljava veCi OItpadak materU.jala. 0siJm toga 'kod takvog
proreza je potrei:mo ugrad.irvati u alaJt lovce otvooo (s!. 78) z.a fi.ksixanje tooke,
jer se u toku izvlacenja traka suZava.
Stoga se i yodice trake· (pozicija 27 na s1. 199) montiiraju nakon proba i
ta.Cno ustanovljene veliom.e suzen.ja trake.
UsLovni preCnik plaltine se odreduje po obrascu:
Do = D + DA
gdje je:
D - proracu.nski preenik platine. Odreduje se po
metodama obraden.irn u poglavlju VI 2.1. 1.
AD - dodatak za obre~rvanje (tabela br. 62) .
Sirina trake:
B = A + 2b = (1 -;- 1,5) (D + AD) + 2 b,
P.OISIll:ak trake:
Si.ri.na ruba (b) i rnosta (b1) Ulv:isi od uslOovnog preCmka platine, kako slijedi:
DoInm bmm blInm
< 30 1,5 -;- 2 1 -;- 1,5
10 -;- 30 2 -;- 2,5 1,5 -;- 2
> 30 2,5 -;- 3 2 -;- 2,5
zima nego za izvlacenje iz oi.jele tl'ake, jer je kod prve proces izvlacenja
o~akSan .
Visine komada po fazama izvlacenja se odred:uju po obrascu:
d i d · I r i - I - d i ri
h ·, = '-
d;- h i-
- 0 86 _-'-
I,
'---'----'--:-'-_--'...-0..
d
i
gdje S'll:
hi, d i 1', - visina, precnik i radijus prelaza omotaca u dno
i-te operacije izvlacenja,
hi_I, di _ l , fi _ I - odgo-v arajuce vl'ijednosti (-i-l)-e operacije izvla-
cenja.
Na s1.197 pr,ikazan je primjer iz.rade komada cilindricnog oblika sa
newtadonim vijencem, iz trake sa profilisani.m proTezom.
Redoslij ed operacija:
Operacija I do III - Komad se po.5 tepeno izvlaci pomoc u izvlakaca 1 i prstena
za izvlacenje 2 (na s1. 198 c su prikaZlane samo d vij e
pozicije).
IV - Probijanje otvor a za grlo, prob ojcem 3 i prstenom za
" probijan je 4.
V - Pl'O'vlacenje grla, p ovlakacem 5 i p rsten om 6.
" VI - P rosijecanje goto-V'og komada, prosjekacem 7 i prstenom
" z,a p rosijecanj e 8.
Traka se sa gornj eg doiljela aolata ski da p om ocu skidaca 9, k oj-i se nalazi pod
stalnim p r<:itisk om opruga 10. Gornji skida c 9 ujedno vrm i funkoiju ddaea.
U donj em dijelu alata je smj est ena ploca donjeg skidaca 11 (to je ddac trake),
vezalJ1a preko spojn:ica s a pIlleU!lTIa tskim ul'edajem za drza:nje lima ugradeni.m
u stolu prese. P osmak trake je a-utomatizovan i vrsi se kulwm za p ovlacenje
TABELA br.63
DONDS' 'ZVLACENJA KDMADA 'Z TRAKE
a ZA C/JELU TRAKU b ZA TRAKU SA PROREZIHA
(Janos
izv/acenia R~~rfvna s' =s;tJ·IOO %
de /Ina
Qdnos
Izv/acenia ~:b1i~,;;a s,. siD ·100 %
m, =d,/di_1 2,0-1,5 1,5 - 1,0 /.0 -0,6 m/=di/di_1 2,0-1,5 1,5 -1,0 1,0-0,6
VI V IV lIt 1. Izvlakaci
~R
<611iS
" CI.1f'tJ <61
2. Prstenovi za
izvlacenje
~, J kU1l 3. Probojac
I.. Prsten za
probijanje
5. Prov/akac
6. Prsten za
a.KOHAD b. FAZE IZRADE provlacenje
7. Prosjekac
8. Prsten za
prosijecanje
9. Gomji skidac
la Opruga
skidaca
9~~~~~~~~ 11. Danji skidac
~ 12. Kuko mehaniz·
mazaposmak
13. Klin
11.,15. Lisnate
opruge
16. Zavojna
oprvga
c.KONSTRUKCIJA ALMA
12, koju pomjera klin 13 spojen sa gornjim dijelom alata. Klizanje trake (kod
povratnog hoda mehanizma za pomjeranje) sprecava lisnata opruga 14, a pri-
t.isak ove opruge se reguliSe zavrtnjem za podesavanje. Mehanizam vraca u po-
cetni polozaj zavojna opruga 16.
Analogna kon5trukcija kombinovanog alata postupnog djejstva za izvla-
cenje komada iJz trake sa prorezima je pdkazana na s1. 199 (po V. 1. Kuhtarovu).
U I operaciji 5e pomocu probojca 13 i prstena 14 probija profilisani
prorez. Postupne operacije izvlacenja (od II do VII) 5e vrse u alatu preko prste-
nova za izvlacenje 1 do 6 i odgovarajucih izvlakaca 7 do 12. Traka se steze
p,o mocu ddaca lima 19, koj,i se nalazi pod pritiskom opruga 20. Iz prstenova
za izvlacenje se traka izbija gornjim izbijacem 29, pomocu opruga 30. VIII
operacija je probijanjc dna (probojcem 15 i prstenom 16), a u IX operaciji se
prosjekacem 17 i prstenom 18, prosijeca gotov komad. Prosjeceni komadi se
slazu jedan na drug;i u otvoru prstena za prosijeca.n.je, i kada se dovoljna koli-
cina naslaze, klizu udjed sopstvene teZine kroz limeni oluk 31 na mjesto
predVoideno za dalji transport komada. Sarno kiod ruanog posmaka traka se
ogranicava sa dva okrugla granioolika 21 (na koje se naslanja ivica probijenog
proreza) i granicnicinna 22 i 23. Kod automatskog pO'Smaka se ogranicavanje
vrsi prema principima op:isanoim u ranij,im poglavljim.a. Vodenje trake se obez-
bjeduje sa sest okrugIih granicnika 27, koji se nakan proba rrumtiiraju u donjem
skidacu 26.
IX VIII VII VI V IV III /I
!W
~
F'AZA IZRAD£
Garay f(QHAD
. I 1~
27
--- d, s
....S!l _.
I. Izvlakac
}. Prsfen za izvlacenje
3. Canee
G, I. Zona deformacije
Gr II. Zona glacanja
fl!. Zon a prenosa
\I'j ,/ //~ /;sy,
5 '-Ie
2. J /
a. OBRAZOVANJE CANtETA b. GRAN/CNI STEPEN DEFORHACIJE
O.7~:1> ~ 0
.,
,~~"~10'
'9.! . ,I,..- ~~! rn~'.J
. ........c: ~
'II ....
0
1.15 <1>9 ... ' .}
21. .<1> II!...
,O . . ot ~
~'
~
~
IJ
"" '-
.~tJ J
, I tJ
"'.
"" I
. 2
I J .'"
3
(\oj
,
...
""
5
I PRIM J[R
6 7 8 9 10
" I}
')., ,. )
tit
-p.20_
<1>26
E:f
,......... ~- -
'1>"
I
I ",I
.. ·1
I
0 2 3 ~
" PRIMJER
Ako se dobiveni izrazi logaritmuju
In A h1 = In D . So = In - D So ~
d s1
+ In -51 = In-
A
A ho d s1 . 51
A h2 = In d s1 . 51 = In d s1 + In ~ = In A1
In .u.
A h1 d s2 . 52 d s2 52 A2
Ai-I 1 d,(i _ 11
<Pih = In - - = n --''7---CC..
+ In S;_I
(142),
Ai dsi Si
Dobiveni ob.razac (142) je analogan obrascu (4) jer je <Phi glavna logaritamska
deformacija izduienja (poveearnje v:isine komada) jednaka 5umi. ostale dvije de-
foa-macije i to: deformacij~ po precniku (tangencijalna deformacija), kojom se
vr.si redukcija (smanjenje) preenika i deformaciji pD debIj.iJn.i. zida (r adijalna
deformacija), ko jDm se vrsi redukcija -(smanjenje) debljine zida.
1. Ako u toku proce5a izvIacenja nema prDmjene debljine zida, to jest ako je
Si- ·1
SI-1 = Si = So = oonst, tada je In - - = 0, a glavna logaritamska 'defDrmacija
5i
je jednaka tangencijalnDj deformaciji <Phi = d'(~_.I), sto znaci da se izvIacenje
51
?~. . d
Ak 00 Je '(i- I) "'"d t 1'1i 1n -d,(i-- I) = 0, g 1avna IDgantams
si "'" cOons, . k a d ef orma-
d 'i
cija je jednaka radijalnoj deiDrmaciji <Phi = In SI_I, Sto ZIlIaCi da se u toku
Si
procesa izv1acenja vrSi samo redukcija debijirne ~ida ,
SI-I-5i (143).
"'" Ei= - -- ....:.
gdje 5U :
AI-I, S._I - pDvrSirna popreanog presjeka i debljine zida can-
ceta nakorn (i-l)-e operacije lZvIacenja,
Ai, Si - aste veIiCine 7.a i- tu opera ciju izvlacenja.
Granicne vrijednosti stepena deformacije presjeka se mogu dobiti na
osnovu analize napona koji nastaju u zidu canceta u toku procesa izvlaeenja
(sl. 200 b). Usljed smanjenja debljine zida javljaju se radijalni naponi pritiska
(O'r), a u pravcu tangente, tangencijalni naponi pritiska (crt). U pravcu izvlacc-
nja element zida canceta ce biti opterecen naponima isteza'l1ja (O'z). Na radni.m
dijelovima alata se uocavaju tri zone i to: I rona deformaeije na konusnom
dijelu prstena za izvlacenje u koj.oj se vrsi redukcija debljine ?:ida, II zona
glacanja na ciLindricnom dijelu prstena za izvlacenje i III zona prenosa sile
sa izvlakaca preko dna na zid canceta. Ako se u dijagramu za razlicite mate-
rijale konstruisu krive O'z = f ('I'), odnosno graficki predoci zavisnost glavnog
napona istezanja od deformacije presjeka (ovo ce se obradivati u poglavlju
VI 6.2), i na osnovu izvedenih obrazaca za krive ocvrscavanja (poglavlje II 2.3),
klonstruisu krive k = F ('l'), tad a apscise presjecnih tacaka ovih kriva (A, B
i C za razne matedjale) definisu optimalne vrijednosti stepena deformactje
('l' .. 'l'b i 'Pel. Ukoliko se za neki odredeni materijal (A) radi sa stepenom de'for-
macije 'l' < 'l'a, iada mogucnosti prerade nisu iskoriscene i komad se izvlaci
u vise radnih operacija nego sto je potrebno. Ukoliko bi se radilo sa 'l' > 'l'o'
doolo bi do trganja komada, jer su naponi izvlacenja veci od stvarne cvrstoce
materijala u zuni prenosa sile.
Tehnologija dubokog izvlacenja sa redukeijom debljine zida projektuje
se po redoslijedu:
3. Debljiha zida po fazama i'zvlacenja.
Debljina zida i-te operacije izvlacenja (obrazac 143)
Si = (1- Ei) Si-I
odnosno
Sl = (1 - El) So; S2 = (1- E) S1; . . . . . . Sn = (1 - E) Sn_1
Prosjeena vrijednost stepena def=aaije za prvu operaciju izvlacenja krece
se u granicama:
El = 0,25 -;- 0,30
a za ostale:
E2 = Ea = . . . . = Ei = . . . . = En = E = 0,30 -;- 0,35
4. Redukcija precnika.
Srednji preenik nakon prve operacije izvlacenja se proracunava na isti na-
ein kao i kod izvlaeenja bez promj ene debljine materijala
dsl = ml Do
Najpovoljnije sa stanovbSta optJimalnosti procesa je da se u toku izvla-
cenja prvo izvrSi redukcija po preCni.ku, a zatim po debljini zida. Tako je u
prv.om primjeru po s1. 201 u prvoj operaciji izvrsena redukcija preenn.ka, zato
se ova operacija eesto oznacava i kao savijanje eaneeta, a u sljedeCih pet ope-
raclja je izvrsena postepena redukcija debljine zida.
Ukoliko se ova redukcija (s obzirom na dozvoljeni odnos izvl.aeenja) ne
moze izvrSiti sarno u jednoj operaciji, tada se vrsi u neko.l iko, tako da je:
d s2 = m2 dsl, dss = rna d s2 •..•• d si = mi dS(i-l)
prl cemu je d si zadnji 'redukovani preCn~k. 1z drugog primjera po 51. 201 se
moze uociti da je preenik redukovan sa tri aperacij e, a debljina sa dvije ope-
racije. Razdvajanje deformacije po preeniku ad deformaci(je po debljinli. zida
je preporueljivo ne same iz razloga lito se post.izu povoljniji stepe11ii. deforma.c ija
neg<> i zato sto se za izvlaeenje sa redukcijom d ebljline zid-a lrorist.e jedn<>S:tav-
roji alati i prese prostog djejstva, koje ne moraju imati uredaje za manje
lima. Panekad se prVa operacija, u kojoj se vrSi redukcija preenika (savijanje)
kombinuje i sa redukcijom po debljin~ zida (sl. 203), s tim sto se radi sa neSio
manjim stepenom deformacije.
UlllUtraSnji preenik komada nak.on prve operacije' ce biti
dl =, d si - Sl
Srednji preenici su za iznos debljine zida veci od unutrasnjih
d,j = dj + Sj
a vanjski za iznus dvo.struke debJji:rJe zida
D = dj + 2s j
- - . So =
7t Do
-4- . So + 1t . d . . s·I • h 1
4 51
ooakle je:
2 2
D o ·-D i So
hi = -"':--,--- (145)
4 ds;
Primjer:
Projektovati tehnolookJi. proces za izradu komada prikazanog na s1. 203 sa
dimenz,ij aIDa:
dOl = 26 mrn Sn = 0,5 mm hn = 114 mm
....._ _ _ _ _ _ _=
D.::n_-_·...:2:..7...:
:. m =;;.........;so
m = 4 rom
t Izvlaka~ 8. Zavojna opruga skidaca
2. Prsten za saviJanje !i Donji nosac alata
3. Prsten za I izvlatenje la Ploca drlaca lima
,. Prsten za /I izvlatenje 11. Zratni cilindar
5. Pr sten za 1/1 izvla~enje 12. Klip zracnog cilindra
G, (ja i Gb. Prstenovi za 13. Zavrtanj (nosac zratnog
odrlavanje distance cilindraJ
7. Segmentni'skidat ". Produinik izvlakaca
Materijal: C. 1221
1. Odrediv,anje climenzija platiJne.
Za komad zadanih dimenz.ija je u pr:imjeru iz poglavlja VI 2.1.2. odredena
platina
Do X So = <I> 50 X 4 rom
Sn
log - - Log (1 - El)
. So
n= ---:--:-:--..,..---
log {1- E)
+1
El = 0,25; E = 0,3
0,5
log - 4- -log 0,75 0,77815
n = ----,------,--- - - + 1 = --'--.,-- + 1 = 5 + 1 = 6
log 0,7 0,15490
4. Redukcija preenika.
Srednj>i precnik nakoill prve operacije izvlacenja
dsl = ml Do = 0,6 . 50 = 30 mm
UnutraSnji precnik
dl = d sl - lSI = 30 - 3 = 27 mm.
Srednji preCnJ.ci
dsl = dl + Sl = 27 + 3 = 30 rom
d s2 = d2 + S2 = 26,8 + 2,1 = 28,9 rom
itd. tabelarno po obrascu
TABELARNI PREGLED PRORACUNA PO FAZAMA IZVLACENJA
OPE R A C I J A IZVLAtENJA
VELltlNA
I II III IV V VI
-
E "- 25 30 30 30 30 305 -"
-
Si mm J 2,1 I,~~ - - -1,03 077 45
- -
dl mm 27 26,8
_._" 26,6 26,1. 1---26,2 16
rhl mm 30 28,.9 - _ 28,07
--
27,1.3
- - - "- 1--.?.~ 97 26,S
ml D-6 0,96 0,97 0,975
-- - - - - - I-- 0,98 0,985
DI mm 33 31 29,5~ 18,1.6 27
hi mm 16 25
-- - - - -- f- 27,71
39 60 83 133
¢27
r- -'-
D.=50
I I gs a>1&
(/////////// 1
PLATINA "it
~
tb27. 71.
0.77 tb26.2
I
¢ 28,1. 6
,
~o£"¢26.-i"'" I I
/fY.J-K.
tb33 ')1
¢31
t1J26~
~7 t1J26. 6.
I
I
- I :;: I
I -I
l:l
~27 3 I
, ~
.,., ."
..... I
~ I ~~ '" I I
I Iz vt.
i
W/,,;y/./~ " 1;(;.-. //.l'.//h "
II Izvt . III
SI.203 PRIMJER PRORACVNA PO FAZAMA IZVLACENJA
/" ' ;,X
Izvt.
.."
IV
I
U"'//,.-://~
Izvt.
"
V
I
Whf'i.l
"
lui. VI
I
/'"//J"//
Izvl.
" """, "':l
GOrOV K. '"
d2
Vanjski preenici.
Dl - d. + 251 = 27 + 2 · 3 = 33 mm
Dt = d2 + 2 S2 = 26.8 .J- 2 . 2,1 = 31 mm
itd. tabe1arno po obrascu
D, ~ d, + 251'
Odnosi izvlac nja
ml = ds! = 30 = 0 6
Do 50 '
d .2 28,9
m2 = -d- = 30 = 0,96
.1
Danas se upotreblj a vaju za razliCite procese obrade izv!acen jem iri v rste
prOOla p rstena za izvla cenje i to:
- sa radijusom
- sa konU80m
- sa traktrix krivom
1. Prsten za izvlacenje sa radiju50m
Prsten za izvlacenje izveden sa profilom u obliku rarujusa (rM) najcciCe
se upotrebljava za prvu operaciju izvlacenja bez promjene debljme ma eri-
jala, u slucajevima kada se raw sa ili bez drZaca lima (51. 204 a). Dolazi u obzir
i za sljedeee opc racije izvlacenja bez promjene deblJine maienjala (s1. 20 4 b),
kada se radi bez drZaCa lima, dok za sljedece opcracije izvlacenJa sa dr2acem
lima bolje uslove p ruZa .prsten sa konusnirr. profilom (tabela br. 59). Ponekad
se upotrebljava i za prvu operaciju izvlacenja sa rcdukcijom debijme zida,
iako daleko bolje rjesenje za ovu vrsiu prerade predstavlja prsten sa traktrix
kI"ivom. Za sljedece operacije izvlaccnja sa redukcijom debljine zida ne dolazi
u obzir.
Radijus p rstena za prvu operaciju izvlacertia se po E. Kaczmarek-u rruJze
izracunati po obrascu :
gdje je:
D rom - precnik pIa tine
d l mm - unutnllinjl precnik komada nakon pr ve
operacije izvlacenja, iii procnik lzvlakaca
s mm - deblj-Lna lima
Radijus prstena za sljedece operacije izvlacenja:
(146 b)
gdj e je :
d 2 tum - unutrasnji precnik komada na kon druge
operacij e izvJace n ja.
Radijus prstena za izvlacenje utice na ra d i silu izvlacenja. To potvrduju i
eksperimenti V. Romanovskog. U tom cilju se koristi plati na p recni ka D = 51 rom
i debljine s = 1,1 mm, koja se izvJaci n a p recnik 0 28,2 rom. Mijenjaju se vri-
jedn.osti radl jusa p r5ten a za izvlacenje i izvlakaca. 1z dijagrama po sl . 205 a
~e se zakljuciti da kod izvlacen ja alatimo> sa ma nj.im rad ijusirna (rM = 2s i
r. = 2s) siJa izvlacenja i deformacioni rad rastu, U odnosu na iste uslove izvla-
tenja alatima sa veCim pre laznim zaobljenjima (rM = 45 i r. = 45).
JOOO J OOO 0,60 r--......,.....---r---r-----.
;1600 1600 I I
'100 t 1200
V1'\ ,Le-
I , , t 0,55
1 / aDO
!:>I / '00 01 "00
/600
I I ).....
, ~
~ /000 ~ /000 I i\- ~- 0,50
10:" 600 I.i:" 600 I/ 1 I h
1 I
HO HO E 0,'5
0' 1)1$102530 O. 1)1$~253O
hmm-- hmm--
.
0,' oo.' -----'-...l6-..l..---...J
/0
V; s.ue:
.... II ~ - S./'~
,IjI ~ .. r~/s-
1_ .!!l
d L--J
SI.206 POVRSINA ZA ORZA- SI.207 PRSTEN SA KONUS-
NJE LIMA NlM PROFILQM
ivica izvlatenja
iz v(atenj~e _ _~~~ 3 1
Povecanje raclijusa prstena za izvlaccnje (rM) i radijusa izvlakaca (r) ima
pozitivan uticaj na dozvoljeni odnos izvlacenja. Ako se poomatra fWlkcij a
ml = f (rM) pri konstantnom raclijusu izvlakaca (r,), moze se uobti da sa pora-
storn odnDsa raclijusa prstena i debljine platine (rM/s) opadaju vrijed.nost.J d o-
zvoljenog odnasa izvlacenja (ml), lito znaci da se smanjuje potreban broj ope-
racija izvlacenja (s1. 205 b). Isto tako za k()nstantan odnos rIA l s sa porastom
radijusa izvlakaca (r.), iIi odnooa r "s opadaju vrijednosti Ut ml, 5to je povoljno
sa stanoviSta tehnologije prerade. Ove opite je izvrsio L. Sofman sa mesinga-
nim limom.
Analize pokazuju da je teznja da raclijus prstena za izvlacenjc ima 5to
veCu vrijed.nost. Medutim, povecanjem raclijusa prstena za izvlacenje sm~juje
se aktivna povrsina za drzanje lima. Iz s1. 206 se vicli da je povrSina za drianje
lima u prvoj operacij i izvlacenja:
gdje je:
D - precnik platine
dM - preCn:ik prslena
rM - raclijus prstena.
Za stranicu b
gdje su:
La. Lb rom - gabartitne dimenzije pIa tine (obrazac 125)
ai, bl mm - duzine stranica komada (obrazac 140)
s mm - rlebijina lima.
2, Prsten sa konusnim profilom
~rs~ n s~ k~nusnim pro~ilom (s1. 207) primjenjuje se vrlo rijetko kod prvc
operaClJe lZvlaceIl()a bez promJene deblji..!le mateI'lijala i to isklJ'uCivo t d k d
' 1" b .3_" li' , a a, a a
se k oma d lzvacr ez u.Lzaca ma, Gotovo redovito dolazi u obzir za st' d '
.. , 1" duk .. Je ece
operaclJe lZV acenJa sa re CIJOffi debljine uda, a i za slJ'edece izvlacen ' b'
,
prOffiJene d e b'"
qme rna tenJa
" 1a, radi povoljnih uslova za ddanje lima, Je ez
11 'RASA PRSTENA -RAOfUS
,... ..,,...- -
~1._
If ~.. -- ---
.
....•
~I1.W'~-t-
r ..
><
,C
r-X--'
r - Traletrlx leriva (. volv.nta
lan~anil:. )
- - ~,
L - i.an~l1nica (.votuta
trok trix. )
~ - Tangenta trole/rixe
,-
eR - Normcta traktrix. (tangen/II
ranfu',ic.J
(51. 200 b) mogu nastati naponi veCi od stvarne cvrstoee materijala i moZe doci
do prekida Romada. .
NajniZa sila izvlacenja ce se postici ako je profil prstena izveden tako
da je krak normalnog otpora po moguCnosti 5to veci. Na osnovu ovog zahtjeva
O. May je predloZio prsten sa profilom u. obliku traktrix krive. Kod ovog prstena
(51. 209 b) krak savijanja ostaje u svim fazama izvlacenja konstantan 1 jednak
poeetnoj vrijednosti (h = const). Kako se iz slike vidi, normalni otpor N djeluje
uvijek na ivici canceta (tacke AJ, A2, Aa), tako da sUa izvlacenja napada cance
na najvecem kraku savijanja.
S obzirom da krak h u svakom momentu tangira profil pnsLena, to se
problem iznalaienja jednacine ove krive (kriva T na 51. 210) svodi na to da
se pronade kriva sa konstantlnom duzinom tangente
h = ME = const
odakle je:
y = h . sin t; dy = h . cos t . dt
c + x = h
Jr (_.,2_
sm t
- sin t) dt
t
c +
- x = h (In tg
. -2 + cos t).
tako da je
_ - _ "';hL~y2
COO t= - ...; 1 - san 2 t = - -- -
h
-
t I-cost
tg - - - =
2 sin t sin t
Konstanta C sc moze eliminisati jz granicnog uslova:
7t
Za t = --- ; x = 0; y ~ h sl ijedi c = O.
2
Jednacina krive sa konstantmom duzinoI'Il tangente u p r avouglom koordinat-
nom sisteIIlJU (za x > 0)
(148)
Kako se vi:sina prst ena sv odi n a realne m je re kod nj egove p ra kticne primjene,
moze pOikazati sljedeci primj er .
Neka su prema sr. 211 zadane d·i menzije p latine :
Do = 500 mm i So = 10 mm
i dimenzije canceta p oslije prve operacij e:
Dl = 300 mm, SI = 7,5 rom i dl = 285 mm
krak h:
Do- Dl 500 - 300
h = --- = ---~ = 100mm
2 2
koord:i.n.aJte tacaka teoretske krive:
tacka Al : x = 0 y = h = 100 mm
Bl : Xl ..... "" Yl = 0
"
Stoga se umjesto tacke Bl bira neka druga tacka krive B2, u koj'oj je joo uvijek
tangenta priblizno paralelna sa x osom.
Za ovu tacku se bira Y2 = 5 mm, a X2 se odreduje po obrascu (148)
Sirina profila
, prema 51. 212. I
t = h - Y2 = 100 - 5 ~ 95 mm .
Na taj naCin odredena v·isina prstena (X2 = 268,6 mm) je za praktic.nu primjenu
takode vIlo velika. Smanj enje visine prstena se moie izvciiti korekcijama na
dva naCina.
Po prvoj korekciji bi se umjesto tacke B2 izabrala neka druga tacka Ba
sa koordinatama:
xa < X2 = 268,6 mm i ya > Y2 = 5 mm
Medutim, kod tako skracenog prof.iJa prstena (51. 212. II) cance na izlazu
iz prstena za izvlacenje nema zajednicku tangentu sa prstenom, te nisu ispu-
n jerri uslovi tratrix prstena . Posljedica ovog bi hila trganje canceta.
Druga mogucnost je u tome da se visina h smanji na neku vrijednost
~, tako da izvlacenje ne poeinje od kraja pro£ila, nego se pomjera prema centru.
Na preostalom dijelu prestena djeluje kruti ddac.
VisiJna ho se uzima pribliino jednaka, ill nesto veca od radijusa prstena
rM (51. 212 III), koji se racuna po obrascu (146), odnosno na ish nacin kao cia se
profil prstena izvodi sa radijusom.
10 + V 40 2 - 22 - -
Xo = 40 . 2,3 log 2 --- - - V 40 2 - 22 = 107,409 mm
Ovako k OlllStruisan prsten (51. 212 IVj ima neiito vecu VJS1flU nego p rsten sa
radij usom (51. 212 III), ali u svakom slucaj u manju od nekonigovanog (51. ' 212 I).
Proraeun za ostale tacke profila se vrsi po obrascu (148), uvrstavajuci :
h = ho = 40 mm, odnosno :
40+V1600-y2 - -- - ;;-
x = 92 10g -- V 1 600 - y -
y
Proracun je izveden tabelarno (tabela hr. 64) sa i ntervalom
Ay = Yi-Y i-I = 4 mm do i = 10, odnosn o sa A y = 1 za i> 10.
r-- _. - D.
_J L ~ _ _0 ,
/I
00
_0 0 ________ _
~-_r--___;,.._
,A // .. /
, 0 ~ /
_--=8-"-10
:/ //-
,-
t P_,_ -lt=-.rl' ~ t~ 0, _ -.:.t :;.l!~-:Yo
m IV
51.212 KOREKCIJA
- -. )
VISINE PRS TENA ZA 1ZVLACENJE
~
¢> 376
TABELA br. 6~
TABELARNI - PRORACUN
- - TRASE TRAKtRIX PRSTENA ZA IZVLACENJE
~ Y y1 .
a-h: _y'
1600 _ y1
boV. .
c- h. + b
'0 +b
d.,y e _log d .
I.h. -2,3-.
S2·e
.
x-x'
I-b
.
y. h.-)
'O-y
-
1 '0 1 ~OO 0 0,000 '0, 000 1,000 0,00000 0,000 0,000 0
5 2' 576 102' 32,000 72,000 3,000 0," 712 0,895 11,' 895 16
6 20 '00 1200 U,(j'2 U,(j'2 3,732 0,57 19' 52, (j18 17, 976 20
- -
311,950 79,950 39,9 75 359 101, '09 38
Prohl prstena se radi po sabJO'llu. Da hi iSle olakSala izrada ~ablon.a, koor-
dinaini sistem se pomjera u tatku Ao (61. 211), sa noV1i.m koordinatama:
x' = x .j, y' = ho - y = 40-y.
Konstrukcija ovako proI'acunatog prstena je prikazana na s1. 213. Izvla-
cenje poeinje u tacki Ao, a na preostalom prstenastom dJi.jelu Sirine, Sirane
b = 0,5 (500,5 + 37-6) = 64,75 mm platinu priddava krufli. drZ.ac. Cance na ~z13.zu
iz prstena (talka Bo) im:a zajednl&u tangeniu sa pr~hlom prsten.a. Prelaz pro-
fila u oilindriCni dio (preCnika Dl = 300 rom) je izveden sa radijusom r = 10 mm.
Za s1cida.nje kQmada sa izvlakaca 5e ne predvida poseban uredaj, nego za ski-
danje sluzi oStra ivica prstena. U povratmom hodu prese, usljed zaostalih ela-
siicrtih deformacija vanjsk.i preCnik canceta se malo poveeava, tako da ga
05tra iviea prstena svlaci sa izvlakaea.
S obzirom da se sa ovakvim prstenom smanjuju potrebne rule za izvla-
cenje komada, to se u wni prenooa sile poveCava moe no5enja i dozvoljavaju se
veci stepen.i deformacija. Podma.mvanje u tok,u izvlatenja je bolje nego kod
prstena sa r.a dijusom, jer se sredstvo za podmazivanje laJkSe uvlaCi u klinasti
procijep izmedu zida canceta i prsiena. Ispitivanja koja je vrsio U. Bauder
pokazuju da se kod dobro poliranog t.raktrix prs'terra shle trenja u OIdnosu na
ostale prstenove niSta ne poveeavaju, iako je V'isiJrba t.raJctmix p r stena veea od
ostaLih. Isto tako su probe pokazale da je troSenje ovog prstena manje nego
ostalih, Mo znaCi da je njegov vijek trojanja duZi. nego kod ostalih prstenova.
Glavna slabost ovog prstena je n tome 'sto je teZi. za izradu i znatno
slruplji od 05talih.
(149l
f = 5 +e v10' 5
gdj e je:
f rom - zraoooot
s mm - debljina lima
c - koeLicijent koji zaViisi od vrste marerijala
i ima vrijednost:
Ma te'cij al c
CeliCni lim 0,07
AlumiJnijskJi 1im 0,02
Ostali metaJi 0,04
Vatrootalne legure 0,2
Po E. Siebelu zraenost se moze izracunati kao funkoija debljine lima (s)
i odnosa izvlacenja (m), po obrascu:
(149 a)
SuviSe m.aJ.e vnilj ednosti zraenosti dovode do trganja komada. Osiin toga sma-
njena zraOn05t je uzroon.ik p oveeanja s ile i defonmaciOllJ.og roda izvlaeenja. Iz
dijagrama zavcisn05ti shle .i.zvlacenja od hoda izvlakaca za ['azldCite vri.jednosti
zraenosti (na osnovu ispitiV'anja koja je vrSio G. S achs sa aluminijsk.i.m limam
debljine s = 1,5 mm) moze se uociti (s1. 215 ), da se kod malih zracnosti (f = 1,03 s)
dijagram malo razlikuje od dijagrama izvlacenj,a sa redukai j.o m de bljine zida
(f = 0,89 s i f = 0,76 s) . S obzil1Om da povrSin a ogranicena kl'ilvom F = F (h) i
alpScisom predstavlja utroSeni rad .izvlacenja, vidi se da je 0111 vea !rod alata sa
manjOJIl zracnosti. Medutim, ako se zracnost bira u veCim granicama dolazi do
guzvanja komada. Treba konstatovati da na kvalite t komada bitno utice i tole-
rancija izrade lima (il 5). Moze se deStiti cia kIod izvlacenja sa istim alatom, u
uslovima promjene ove izradne tolerancije dode do pucanja lromada, ill do
stvaranja nabora . Preporucljivo je zracnost birati u uZ·i m granicama, s tim da
se ista nakon proba korigira. Glavni indikator, koji ukazuj e na to da je zrac-
noot suviSe mala, je smanjenje deblj.ine zida ispod dozvo~ j enili g.ranica. U tom
slucaju se radni diljelovi alata ptrebrilse za odgovarajuce vrijed:nosti. Ukoliko
je tolerisan vall1jski preCruik (s1. 214 a), tad a se brusi izvlakae, a ked toleri.sanog
unutrasnjeg precnika komada (51. 214 b) brusi se prs ten za izvlacenje.
Na osnovu odredene vri.jednosti zracnosti (f), odnooino zazora (w = 2 [)
vrSi se dimenzioni,r anje alata i to zavisno od toga da li je pOltrebno izvuQi komad
sa tacni:m vanjskim, ili unutraSnjim dimenzijama.
U ovom slucaju (51. 216 a) preCruik prstena se UZlima jednak najmanjem pree-
niku predmeta, a precnik izvlakaca je iznos veh cine zaro'l'a roanji ad pree-
nika prstena.
d M = dv-A . . . . . . . (150)
d s = dM-w = dv-A-w
gdje SU :
. . eenici p'rstena za 1zvlacenje i izvlakaea
d M , d s rom - naza Vn1 pr . ..' Cnik' lak ta
d . mm _ m aksimalni preOnik prstena i IIlJIlllIIllalnrl. pre lZV a
dM(rnax), s[mln) . , 1k c
t M, t s rom. _ izradne tolerancij e prstena 1 lZVt a a a
d rom - n azivni v,anjski preCnik predme a
v
il rom - iz r adna to,l erancija predroeta
w = 2f lIlI!Tl - zazor.
1]
b.
o. c.
~ o /0 10
Put izr/oc. h mm -
]()
w2 d -ct ch=-du w2
I I
t. 2- t./l t.ll
I
I d 'm'ft
.d '1 .d '1
d
TA BELA br. 55
IZRADNE TOL£RANCIJ£ IZVLAKAtA I PRST£NA
=
NAZ/VN/ D EBLJ/NA L /MA s mm
PREeN/K rOLE·
dmm 'RANClJE 0,25 0,35 0,5 06 ~8 1, a 1,2 1.5 2.0 2.5
+ t,., 0,02 0,03 401. ~05 0.07 0.08 0,09 0,11 0)3 ~15
10-50
- t. 0,01. 0,02 0,03 0.035 i),ot. 0,05 0,06 0,07 0,085 0,10
+ t,., 0,03 0,01. 0.05 ~06 0,08 0,09 0,10- 0,12 0,15 0,18
50-100 - 1-°- - -
- t. 0,015 0,02 0,03 0,01. 0,05
-
0,06 0,07 0,08 0,10 0,12
+ t,., 0,03 0,01. 0,05 0,06 0,08 0,10 0,12 0)1. 0,17 0,20
100-500 .- -
- t. 0,015 0.025 0,35 0,01. 0,06 0,07 0,08 0,09 0,12 0,11.
2. Tole11isan je unutraSnji precnik (d" + A).
U ov~m slucaju (s1. 216 b) preenik izvlakaea se uzima jednak najmanjem
preCniku predmeta, a preeJ1!ik prstena je za iznos veliCine zazora ve6i od
preenika izvlakaca.
ds = du
(150 a).
dM = ds + w. = du +w
Minima.lni. preCnik iQ:vlakaca i maksimalni preOruik prstena za izvlaeenje
se odreduje po obrascima:
d s(min) = ds- ts = du- ts
dM(max) = dM + tM = du + w + tM
gdje je:
du mm - nazivni unutraSnji pre<mik predmeta.
Veoma je vaZno da se u tokru procesa izvlaeenja odrzi konstantna zraenost,
mace koonad ima nejednaku debljinu zida, Sto uslovljava pucanje komada
i ostale kv,a rove. Svakako se najbolje centr:i.ranje izvlakaca, u odnosu na
prsten za izvlacenje, postiZe sa alatima koji imaju u.gradene stubne Yodice.
Med,utim, postoji i jeftinije rje.senje, koje predstavlja alat sa samocentri-
rajuCim prstenoon za izvlacenje (s1. 217). Prnje poeetka rada se prsten za
·1 zvlacenje 1, pod pritiskom elasticnog prstena 2, naslaillja na nosac alata 3.
S obziroon da su dodh-ne povrSine (a) nosaca i prstena konusne, prsten se
po istiJrn centrira. U moonentu kada izvlakac preloo dna canCeta poene da
vrSi pri>tisak na prsten za izvlac.enje, elas.tieni prsten se sabija, a prsten za
izvlacenje se postavlja u centrioni polozaj u odnosu na izvlakac.
Izvlakac za izvlacenje bez promjene debljine materijala je cilindrienog
obHka. Prelaz oinotaca u dno (prema tabeli br. 59) moze biti izveden na
dva naCilna ito:
1. Sa radijusom, k,oj'i se raeuna po obrascu :
dj - ·di-tt
rsi =
2
gdje je:
rsl - radijus izvlakaea i-te operacije izvlacenja
db d i+ t - preenik izvlakaea i-te i (1i-1)-e aperacije
izvlacenja,
~ - ugao nagiba konw;a,
r M(i+l) - racliijus prstena za izv1acenje (.i + l)-e ope-
racije izvl·a cenja.
Izvlaltati sa konusnim prelazom se naj~e~ce koriste, kada se upotreblja-
vaju i prs:tellDvi za sljedeea izvlaCenja sa Jronusn'im profilima. Navedene vri-
jednosti radijusa zaooljenja i1.vlakala se 'pI'ianjenjuju kada god je moguce, izu-
. zev u slu~ajevima kod kojih konstrukcija elementa zahtijeva dru.ga~ije vri-
jednosti. Da bi se spr'ijeOilo ispupCeinje dna ~anteta pri irzvlacenju, usljed kom-
presije :aaka izm.edu izvlaka~a i ~an<:eta, izvlaka~ im.a kroz sred.inu izbwen
otvor za prolaz :aska.
Profil irlvlakata za izvla~enje sa redukcijam deblj.iin.e zida (s1. 218) odgo-
vara unutre§.n)qj lrasi J.zvucenog komada. hvlakaci se izvooe sa dva konusa.
Ne~redni prelaz omota6.a u dno se izvodi sa konusom pod uglom ~,
koji se za prvu operacij u izvlacenja bira u gran.i.cama :
~I = 2° -;- 4°
a" < a n_I < ..... < a. < . ... . < a. < C1J.
Idj~ Je:
I. P r s / ." zo I z ., fa·
J~."J'
1. Eloslicn; drJo~
prs/eno
.1. Nosol! 0/010
l. sto pres.
o. Dodirno poyrlino
o.
",
u,·s·b
('\AI'-~
d d d
51.278 IZVLAKACI ZA IZVLA- 51.279 08RAZOVANJ£ NA80RA
C£NJ£ SA R£DUKCI- KOD PROVE OP£RACIJ£
JOM D£8LJIN£ ZIDA IZVLAC£NJA
o.
PriIIljer:
~ l'1ldDe dimenziJe alata za m &!n;e Ce .bJog komada dlindr g li-
ka (al. 21h ~ b) sa djmenz:jjama:
- nazivni vanjski preCnik kam&da d .. = rom
- deblj.ina Zlidc>va i dna lr.1omada s= 2mm
- nazivni unutra.mj' preOni.k kccnada
de = <4-25 = 50-2·2 = 46mm d. = 4 rom
- izradDa tolerancijoa I«Jmada A =± 0,4
- zarot" (obra.zac 149)
metar je svakako pritisak drZa~a Pd, koji mora birt .i dovoljno visok d~ spIi:je~i
stvaranje nabora, ali se pri tome mora uzeti u obzJ.r da suviSe velikJ. pmtisak
dovodi do trganja komada.
Kriterij za odredivan.je uslova da li je potreban drzaC lima je vrijednost
relatIiJvne debljli.ne lima (5,) i odnoo izv1acenja (m). Tanji l:imovi su vLSe pocUoZni
obrazovanju nabora nego deblji. Lsto tako mogucnost guZvarnja raste sa sma-
njenjem od:nooa jrzvla~enja.
Komadi se mogu izvla6Hn bez drZa~a lima ako su ispunjeni uslovi:
Sr =n .100 ~ '}!J/o
5
i ml = - d1 .;?- 06
D
, (151)
5
Sr = --- ' 100 ~ 3% (151 b)
D
gdje je:
D mm - preOnik platIiJne
5 mm - ,debljina materijala
dl, d;, d i - I mm - preenici komada nakon prve, i-te i (i- 1)-e
operacije izvlacenja.
Ako usla-vi po gornj·jm obrnscima nisu ispunjen,j bada je potreban driae l~a.
Ukoliko se opel1acija dubokog izvlacenja mole izvrSiti bez driaes lima proces
se pojednostavnjuje, jer su prese bez ddaca. jednostavnije, a i alati za izvla-
cenje su prOS'tije konstrukcije. Osim toga kod 1zvlacenja na presi prostag djej-
stva, gdje je driae lima smjesten u \~tOlu prese (s1. 156). potrebna &ila prithski-
vaea se poveCava, jer je pored s.i.Je l2\~laeenja potrelmo savladati i sHu drZata.
PriLikom izvlacenja bez promj'e1le deblj.ilne materijala na ivicam.a vijenca
komada (sL 165) dolazi do izvjesnog zadebljanja.
Debljilna rida na iVIici vijenca eanceta (na radijusu r = x) ce biti veca
nego na unutrasnjoj ivici
za rt = dt/2
(SR - Sr) = 0,07 s (-Ddl - 1 )3 = 2 f ma •
gdje je:
8 - debljdna plattne
D - precndik platine
dl - unutra.snji preenik Canceta nakon prve
operacije izvlaeenja.
Ako se posljednjem obrascu pribwji deblj1na lima, dolazi se do obrasca
(149 a) za odre<livanje zra~ izmedu izv1akaca i prstena za lzvlaeenje.
U toku procesa lzviaeenja usljed istiskJivanja viSkova trouglastih eleme-
nata (eletn.e'I11li b na s1. 155) dOCi. ce do obmzovanja na.bOlI"a, ukoliko se ova po-
java ne spriIjeCi drZatem Lima. Posmatra se dio prstenastog dijela vLijenca can-
eeta §irine b. Rastojanje iz.medu ploce driaea -hlma i povrSme prstena za izvla-
eenje po 81. 219 b je jednako debljini lima uveeaJIlOj za dvootrutk.i iz.n0!S zrae-
I1IOObi (5 + 2f). Taj element ce prema sol. 177 b napadatd tangencij.uru naponi
pritiska (1, (.obrazac 131 a). To znam da clio povrSine lima debljine s i Sirine b
nap ada sila (1, • s . b. Usljed ove sile lim ce se izvitoperiti i obrazovati u pro-
cijepu s + 2f tala8astu sinusnu povrsinu sa duzinom talasa l. Sinusna linija
se u jednakim intervalima (duzine I) naizmjenieno naslanja na prsten za izvla-
eenje i drZae lJima. Ako je siJa drzaca lima Fd, koja otpada na du.Zinu jednog
talasa I, ravnomjerno rasporedena po sirini b, tada je povdinski pritisak drZaca
llm.a
f kg
Pd = (0,2 -:- 0,3) - k --2
S rom
gdje je:
f mm - zraCinost
s mm -- debljina lima
kg
k - -2 - stvama evrstoCa mateI1iJjala _
mm
Kod prakmCnih proraeuna uvode se sljedeea pajednostavljenja:
1. Raeuna se sa srednjom vrijednosti Zl1a<mosti:
2. Stvarna ~vrstoca se zamjenjuje sa nominalnom Cvrsto6om :
k "" Cim
tako da je:
odnosno:
D kg
Pd = (0,2 -;- O,3)(-d -1)3 Cim - 2-
1 em
D . d1] . kg
Pdt -= (0,2 -;- 0,3) [ (ct; ~ 1)3 + 200 s Cimam2 (152)
gdje je:
D mm - precnik platine
s mm - de,b ljina lima
dl mm - unutrasnji precnik cane eta nakon prve
operacije izvlacenja
kg
Cim-~,,- jacina materijala na kidanje,
mm-
Analogno se pritisak ,drZaca lima za sljedece operacije izvlacenja (s1. 220) ra-
cuna po obrasou:
Pdi
. [dd
= (0,2 ...,... 0,3) (
I-I _
' 1)
3
+ _d_I_]O'
200 s m
~
am2 (152 a)
i
gdje su:
d ,I, d,1-1 mm - ullutraSnJ'i preC:ruiai komada
. nakon i- te i
(i-l)-e operaoije izvlaceTlJa.
n.rntisak ddaca lima u prvoj operacijli 'izvlaeen ja dje1uje
51 206 .---
P rerna.
na pavrSi!n!i:
&die je:
D em - preau pIa '
d ,em - preCr.ik nnltH1LA prve opendj
r.a - r a dlj u.s nrs:te.:1.2
SUa drlA~ lima pr e opera ' je izvlace.nja:
. . . . . . . W")
gdje je:
:z - centralni ugao na '~ konu.stu:1g dijela prstena
za izvlacenje.
Sila dr!aca se sastoji iz dvije kOlllpOll.E!i1te :
Fd = F.+Fb
gdje je:
F. - komponenta noxmalne sUe dr!aa. (F' )
F. = F ~ 006(90-ct) = F~sin.ex
(153 a)
gdje je:
~ - koeficijent trenja, koji se za kvalitetno obra-
dene povrSine alata kre6e u granicaroa
~ = 0,1 ... 0,15
Konstruktivne dimenzije drzaca lima za prvu i sljedece operacije izvla-
cenja (precniai i raddjusi za.o-bljenja) su anali2lLr>ane u tabeli br. 59.
UkO<likx> presa nema ugradene ured·a je za drlanje Nma pod posebnim
uslov.ima se moze kor.istiti i lronstrukcija krutog drzaca Lima (s1. 221). Platina
se uvlaci u procijep izmedu ploce ' krutog drlaca 1 i prstena za izvlacenje 3.
Krubi d.rZac spreeava obraroV'allje nabora Pl"ilJi,kom izvlaee nja.
Dimenzije ovog drZaca se odreduju po obrascu:
Dd = + tl
D
fd = 5'+ t2
gdje . je:
Dd mm - preooik pIoce dr~ca
D mm - preCni.k platiaJ.e
h mm - dodatak za nesmetano uvlacenje platine.
Ovaj dodatak zavisi od climenzija i izrad-
nih toleranaija platine.
Orijentacione VIli.jednooti su:
h = (0,5 ..;- 1,0) rom
fd rom - Sirina rastojanja i:mnedu ploee drZaca i
pr5itena za izvlacenje
s mm - nomina1na debljina lima
t2 rom - dodatak koji zaviSii od izradne toleraillcije
Lima (A 5)
h = ~ s + (0,1 ..;- 0,2) rom.
Pr.iJncip djelovanja ovog driaca je sliOan djelovalll.ju kIIlltog driaca (bez zracnog
jastuka) kod prese dv-o.&trukog djejstva.
Dobra rezuItati su postignruti u izvlacenju celika i alurninija sa ovim
drzacem, za reIativne debIjine mater~jala:
s .
Sr = - . 100 ~ (1,0 --:- 1,2)%, odn.osno 5 ~ (0,01 ..;- 0,012) D
D
iz oobrasca 153 se vkli eta se ·sa poveeanjem radijusa prstena za izvla-
cenje (rMl) srnanjuje povrSiina za drzanje lian-a (AI), sto pri konsta.ntnoj sili
ddaca uslovljava koncentraciju iste na uiem podrucju.
Ova pojava dovodi do poveaanja pritiska ddaca Pd, a time se izazivaju
veCa naprezanja u materijalu. Zato se !rod alata sa vel.ikiirn radijUlOOm prstena
za izvlacenje (npr. rM = 20 s) i velikim radijusom 'izvla.kaca (r, = 25 s) priroje-
njuje konstrukcija specijalnog drZata (s1. 222). Na pres;i dvootrukog djejstva u
poce&u rada pokretac pomjera vertikalno naniZe nocma.lJrui drloaC lima 4, lroji
priteZe pla1:Jiinru uz prsten za 'izvlacenje 2. Nakon toga stupa u djejstvo priti-
skivac prese sa kojim je vezan izvlakac 1.
Is~vremeno sa kreta.njem izvlakaca pomjera se i nasIon 7, koji je za-
vojem spojen sa izvlaka.cem (i ooigurnn protunavrtJoom 8), salxijajuCi. pni. tom
gumeni pI1'Sten prenosi pIiitisak IlJ3. dodatni drzac lima 5, koji je profilisan pod
odgovarajumm railijusom (rM + s), tako da se u toku izv1acenja lim pIiidriava
ne same n:a ravnim povrSiInama neg,o i na zaoblje.n:jima.
Izvor sile potrebne za drzanje moze da bude potencijalna eneI'lgija (za-
vojne, Hi tanjltraste opruge komprimirani zrak, teCnoot (ulje, ilJi voda) pod pri-
tiskom i razne kombinacije ovih izvora.
1. IZ'Ilak:Ic
2. Prst.n za iZ'IIacenj.
J. Radni komad (~ance)
I.. Normolnl drla t
lima
5. 0 °d at ni d ri °t I i-
ma
6. Gumeni prst~n (za
p re nos prltiska)
7. NasIon
8. Protunovrtka
" IV
a. PRESA b. DRZAt LIMA
I. Elektromot or 5. /(u~iSte prese 9. /(lfpnja~a
2. Koljenasto '1rotl/o 6. Sto prese 10. Stubnl nosae
(so d'la koljena) 7. Zracnl cll/n- cillndra
J. Klipnjaeo dar 11. Prlkljucak zo
I.. Pritlsklvat 8. K/ip dovad zraka
DrZac lima sa oprugom je sva~ako najjednostavnije konstrukcije. Ovi
drZaci su opisani vee u raarijlim poglavljima (51. 84 i s1. 108 a).
GLavni nedootatak uredaja za ddanje sa oprugom je taj sto sila driaca
u 1loku izvl>acenja raste proporciooalno sa dubllnom izvlacenja.
U poglavlju IV 8.3. je :usta.novljeno da je jedan od najvazruijiih parame-
tara za proracun opruge karakterutika opruge ;
Fmax F
c = - - = - = tg ex = const
f roax f
gdje je:
F,;,.x - najveea sila kojom se s.rru1je zavojna opruga
opteretiti (tabela br. 28)
7t d 3 'tud
Fmax= 8D
f _ 8 nD3 Fmax
max- ~Gd4
F = Fa
'---------'
+ chkg I. . . ' (154)
Na s1. 223 a je pl'ikazana dispoZlicija koljenaste prase za duboko izvla-.
cenje sa zracnim uredajem za drzanje lima (presa firme. Schuler). Pogon se
p r enosi. sa elek.tr.omotora 1 preko zamajca i prenosnika na ko lj enasto vratilo
2 sa dva koljen.a. Sa Iroljemastog vraJlii1a se sUa predaje pomocu dVoije klipnjace
3 pritiskivacu p rese 4, lroji klizi po klizaOima ugradenJi.m u kuCiStu prese 5.
Lspod stoIa prese 6 su smjeStena d va zraena cilindra 7 (od koj'ih sv-alci ima p o
dw. k1ipa) uredaja za drzanj e tiJIna .
.Pri.nci.pi.j eJ.no se prema 51. 223 b razlikuju dvdje kOiIlStJrukcije oV!ih uredaja.
1. K1Li.p 8 je utw'den na kliphj aCi 9, lroja je vezalIlla sa sto1om preBe (I izvedba).
Zrak se preko prikljuCka 11 dovodi u komoru ci.lindra k roz izbuSenu kli p-
njaeu. Cililndar je p.ok.retan i prenooi silu na spojnice ddaea lima. Ukoliko
se sa jednri.m kllipom (I) ne moze ostvariti potreona s u a 2ia drzanje, tada se
ugraduju dva k1ipa (Il) .
gdje je:
Po kg 9 - poeetmi pritisak zrnka u zraooOOl1 cilindru
cm- i alrumula toru
De em - preOnik klipa zraenog oilindrn.
PI Vo
- = -
Po VI
F.
F.
---- F.
Fd 0 F
<:
V. <:
F.
h ---
p."'p, F~
h
Fd ,. Fa + ch Fd-.const.
DUBIN£ IZVLAt£NJA
~
,-- f--
l- I ~ k .' -1'V •
.£.
J
'l:...:
~
,,
,r-
I
~
o I.
I
,. 5
, 1
f=F ~
I
6
.--r
/
V
I
V
\ I
---
IV
~/
~ l/' t". ~
I
k V
II i:;,1J ill rn m ", ~ ~ 10
I
.~
i ~~
13
I. E/~ktromo.tor
" !:II! ~
-12
8. Plo~a drlaf:a lima
10
Ako se uvede konstanta
c = 0,7B5 D~
tada je
Vl = V o - c}1
1tD~ Vc1tD~ Vo -F Vo Fo
F d = Pl - 4- = Po VI4 = Fo -VI - °Vo -ch - 1- chiVo
(155).
1 - chlVo
Primier:
Prora~unati pnitlisak i silu drZaoo Uma za izvLaOOnje k:oanada prema 51.
192 b.
·S obziirom da je gotvv komad kvadratnog presjeka, izvlacenje poOi'llje
od okrugle pIa-tine, Cije su dimenz.ije proraeunate u drugoa:n primjeru poglavlja
VI 2.2.1, sa podacima:
- preCnik pLatine D = 388rnm
- debljina lima s = 1,5mm
Relativna debljina ma,t enijala
s 1,5
s = - . 100 = - - . 100 = 0 260/0
r D 388 '
k.,. = 45~
mm!
i 'I'm = 0,16
dl 226 ,
Odnos i.zvla~enja ml=-= - = 058
D :>88 '
.
S ob7liLrom da je s. = 0,26 < 2010 i ml = 0,58 < 0,6, to je za prvu ope-
raci}u izvlacenja potreban drZac lima.
Pritisak drZaca (obrazac 152)
PreOlik pmtenaza izvlaten.je (obrazac 150 a i 149)
dMI = dl +W = dl + 2 (5 + c V 10 s)
dlill = 226 + 2 (1,5 + 0,04 V 10 . 1,5) = 229,3 mm = 22,93 em.
b. Pl'IiItisak i sila driata lUna za ' drugu operaciju izvlacenja. I u dru~j ope-
raciji izvlaeenja se prema s1. 192 b dobiva c iHndni6no Cance sa dimenzijama:
d2 176
- odoos izvlaten.ja roz = - = - - = 078
dt 226 '
Relativna debljina .bi.ma
s 1,5
• = - . 100 = - - . 100 = 066541 /0
"'T dt 226 '
dz dt] kg
Pd2 = (0,2 -;- 0,3) [ ( dl -1)3 + 200 s C1'm em2
225
l
Pdt = 0,25 (176 _1)3 +
176
200 ' 1,5
1 kg
38 = 5,8 em!
VI 5.4. Konstrukcije s~cijalnih aJata urellaja za b 'lacen 'e
Izvlaccnje al a tuna kOO kojih e umjesto kalupa koris i gum~ni bl,ok ima
siroku p ri mjenu u maloserijskoj prO!zvodnji. Najcesce se n.a ~vaJ naCin pre-
raduju lim ovi od aluminija, ill aluminijskih Jegura male deblJUlc (s < 3 mm)
GJavna prcdl'l1051. ovih ala ta u odnosu na celicne je u njlhovoJ veoma prostoj
i jeHinoj lzradl (V. p , Romanov kil.
P latina se p :: -tavIJa na celicnu plocu driaca lima 4 i izvlaCl. preko celic-
nog izvlakaca 19 \_1. 226 a I). Kod lZvlacenja komplikovanih diJelova n.e.rota-
cionih oblika od lankih materijala, sa malom dubinom izvlaceonja moze se pri-
mi jeniti izvlakai: izraaen od drveta , Iii cinkovih It>gura. Gumeni blok 2, koji
i ma funkciju kalupa za izvlacenj e, je zatvoren u nosacu alata 1. spojen.im sa
priliskiva(em prese. Analvgna je i k nstrukciJa alata za sUjedece operaaije iz-
vlacenja (51. 226 a II). Gla ..... ni npdostatak izvlacenja sa gumen,m blokom je u
tome slo su 7.a preradu potrebni visoh 1 radni pritisci i jake prese.
Danas e ovaJ nacm prerade naJvLSc primjenjujc u vazduhoplovnoj mdu-
striji, gdjc se proizvOOe dljelovl slozenlh obhka vetih gabaritnnh dimenzija, ali
u m anjim proizvodnim sCl"ljama .
Medutim , ovaj mchod prerade lma primjenu i u ostaloj metalnoj mdu -
s mjl narocito kOO izradc nesimetncnih komada, koji bi inaCe zahtijevali veoma
skupe celIcne alate za izvlacenje. Na k valitet lZVUCenog komada bitoo utice
vrsta I kvali1et gumenog bloka.
Najce'ce se primJenjuje gum a sa:
rel?livnim istezanjem 600 -;- 700'/.
tvrdocom . 1I = 60 -;- 70° S hore- a
Ilvlacenje pomocu gumenog bloka se vrSl na hldrauliCnim p resa.ma, iii
m ehanickim presa ma sa ugradenim pneumatskim iJi hidrau1icnim dr:zacem
lima. Mogu se koristiti i mchanicke prese prostog djejstva bez uredaja za drZa-
n je lim a, ukoliko se primljeni uredaj za lzv litcenje prikazan na s1. 226 b. Uredaj
se Sastojl iz gumeru:>g bloka, koji pred'tavlja univerzalni k alup za iz vlacenje,
hidrauliUwg agrcgata sa regulatorom priLiska i zraeno-hidrauJicnog aku-
mula tora .
G u meni blok 2 je zatvoren u nosacu 1. koji se pomocu cilindric.nog r u-
kavca veze sa pritiski vacem prC!5e. P la tina 3 se pos ta vlja na drl.ac lima 4 i
ujedno se naslanj a na izvla kac 19.
U rad nom hod u pritisk ivaca prese (vertikalno nanize) dr!ac lima 4, pod
pritiskom g ume nog bioka 2, preko spojnri.ca 20 i klipa 5, istiskuj e teC:nxJst iz
cilindric.nog agregata za drzanje 6. Istov rem e no gumeni blok 2 izvlaci komad
(cance 21) preJw izvlakaca 19 (51. 226 a) . TeOn.C5t iz agregata 6 otice u zrac.no-
hidrauli crri aku m ulator 7 po cj evo vodima 8, 9, 10 i 11 , sarno u tom slucaju
ako je pritis ak t.e cnooti dovoljruo visok da savlada oprugu 12 r egulacionog ven-
tila i pomjer;i kljp r egula tora 13. Sa pove(:an jem hOOa pr!i.tis.krivaca prese, po-
veeava se i p ritisak na prenosnik regulatol'a 14, koji sabija oprugu 12, pa sa
poveca njem d u bine izvlacenja raste i potrcban pr!i.tisak teCno3ti za podizanj e
klip a regulatora 13. To znaci da ce is tovrem eno porasti i p rotu pritisak u hidra-
2
18 -13 ..
18
51.226 DU80KO
- _ . . .- -IZVLACENJE
~ - - . .POMOtU
. .. GUMENOG
. - 8LOKA
- --
6
I. 3
a. ZA MANJE KOMADE b . ZA VECE KOMADE
L Gom ) i nosac alata '- Gumena membrana
2. D onji nosa~ ala ta 5. Klin Za s tltZanje
3. Kalup .za iZvlacenjtl 6. Prik/jucak za dovod te~nost;
ulicnom agregatu 6, tako da Taste i sila koja se pren05i sa gumenog bloita 2 na
drb~ luna 4. Stoga regulacioru ventil predstavlja dio ala kOjl u pr<>ce!iu
izvlacenja reguliSe promjenu pritiska. Pri povratnom hodu pritisklVaca prese
otvara se ventil IS, pa tecnO!St pod pntiskom iz zracno-hldraulicnog akumula -
tora 7 dotice po cjevovodima 11 i 16 u cilindar 6. P od ov;m pritlSkom e pod'ic
klip 5 i spojnice 20, a dda_ 1::-.1::' 4 u p'.>vratnom hodu sklda komad sa izvlak ca
19, Nakon toga se ventil Li ZIH·.rara i alat je spreman za lZvlaccnje slijede<.ei
komada po i.stom ciklusu.
Sila prese se odre~uje po obrascu
F = p . Ak g
gdje je:
A cm ~ - povrsma gumenog bloka
Pom06u gume se mogu .izvlaOitri. i kwnadi konusnog oblika uJroliko je
ispunjen uslov za odn.os najmanjeg (dl) i najveceg (d2) precnika komada:
dl , 1 01 >- 1 za alumilruiJ·.
- d!: za ceLik;
d2 1 + 0,2 s • d2
7
1 + 0,12 s
K'Od izvlatenja komada pravoug.aonog oblika se zavisrw od vrste mate-
rijala mogu u jednoj operaciji postri.Ci vis.i.ne komad;a :
h ~ 3 re za celik i h ~ 3,5 re za aluminij.
1. Donji nosoc oloto
2 Ploca drloco limo
3. Oprugo dr/oco
I.. Kolup zo
izvlolenje
5. Prikljutok zo dovod tel-
no s ti
o. BEZ IZVLAKACA
12 ;}
1. Donjo hidrou"~ng komoro
7 }, Gornjo hidroulicno komoro
11 3. Izv/oko<
( Gumeno membrana
5. Ploco drlo~o limo
5
6. K/ip dr/ala
7. Pok lopoc donje komore
3 .---11. 8. Pok/opoc gorn,e k omore
9. Gronilnik hodo izvloko~o
/0. Gronicnik hodo klipo drioco
7 10
--- It Platina
/2. Golov komod
/3. lo vo)no oprugo
b. SA GORNJOM I DONJOM HIDRAULICNOM KOMOROM
R (J~
O, ll, - S.metfllfll komodl so .spup-
C. e. l enJlmo u 'urduinom I poprec·
nom provcu
o. b. c d. - Simetflcon komod sedll1Stog
p~
ob/ikl/
f - Ne sl metflcon komod sed/os-
tog obllko
d. I. 9. - So vl)enl iomod so rovnom
osom s.melr.je
h, i. - Sovl) e", komodl so ukflv-
Ijenom osom simetrije
g. h. i.
uklju~uje pump a, koja potiskuje tccnost pod pritiskom preko prik~ju~ka 5 II
komoru donjeg nosaca alata 1 i kroz centralni otVOT u p10Ci drZaca do radnog
komada.
Velika prednost hidraulicnog u odnosu na normalno i~vla~enje je u tome
sto pritisak teCnooti djeluje ravl1'omjerno na pavdinu lima i postepeno ga de-
formise. To je navoOj,to vaino k!od izvlacenja lronu.snih i sfericnih k()IIlada, kod
kojih izvlakae u poCetku izvlacenja ne djeluje na cijelu povr~inu lima.
SUa izvlacenja se raCUJll.a po obrascu
F = p·Akg
gdje je:
A mm~ - proj ekci ja povrSine lima koja se nalaz.i pod
pflitiskom teenosti
kg
p --=-:-.,- speaificni pritisak teenOS"ti na kraju izvla-
mm-
cenja.
Za izvla~enje konusnih i cilindricnih dijelova ovaj pritisak se racuna po obrascu:
s kg
p = Um - - '-2
r mm
a za sferi~ne dijelove
s kg
p = 3,2 CTm -d --2
AI mm
gdje je :
CT01 kg, - cvrstoca istezanja materijala koji se iz-
mm- vlaoi
s mm - deblj-ina lima
r mm - radiju;5 prelaza o.motaca u dna komada
d M mm - precnik prstena za izvla~enje.
AlaLi za hidraulic.no izvlacenje su veoma univerz.alnog karaktera. Izrada
ovih alata je laka i nije potrebno dug"trajno podesavanje izvlakaca u odnosu
na plocu za izvlacenje, §to je n.aroe:i,to teSko kod nesimetrirnih komada. Odstu-
panja po deblj'i ni lima ne utifu na kvalitet izvuCenog dijela, jer se sa IStim
alatom mogu izvlaciti komadi razlliC1tih debljina. Kod izvlaeenja sa celiCnim
alatima cesto se na izvucenom lromadu mogu uoCiti karakteristicne brazde kao
p05ljedica netacne izrade, istJ:"OOenosti, ill nekvalitetru> obra~ene povrsine alata.
Zbog toga su povrSine komada izvueenih alatrima koji koriste pritisak tecnosti
boljeg kvaliteta. Glavni ned05tatak ovih alata je sporiji rad sa njima i sto se
zahtijeva (lood pooebnih ironstrukcija) pumpa za visokli pritisak. Osim toga svi
spojevi moraju biti dobro zaptiveni.
VI 5.4.3. Razvlacenje
s
1 J il..
a. POPREtNO RAlVLACENJE b.UZDutNO RAZV(ACENJE
I. Razv/akat" ~ab/on za J. Hidrau/dni clltndar
ran/acenje (. Slo prese
1. Stua/jke lima 5. R.adnl komad
51. 230 SENE ALATA ZA
- RAZVLACENJE
, -- - -
9 J
I. Elektromotor
l Nosal razv/okaca
J. Razvlakac
I.. S tua/jke lima
S. Nosac steza/jkl
6. Kllp hidraulicnog c Iltndra
7. Hldrou/lcni C/ltndar
8. Pumpa
9. Uprav/jatka kulija
1 6 ~ IQ Postolje prese -
5 6 , . ' , ~~
PRESJEK A -.A~
a . NA H/DRAULI~NOJ PRESI b. NA PRESI ZA PRESAV/JANJE
'. Osovina s/eza/jke ,. R.azvlakac •
1. Klin 2. Nosac liskaca
3. Zavrlanj Zo s/ezanje l Stezaljka
,. Razvlakac ".Okretni nosac stuG/ike
5. Nosac s/ezaljki 5. Sta prue
6. Poprecna Iraverza 6. Celicno uze
51.232 KON5TRUKCIJE ALATA ZA RAZVLACENJE
Nakon stezanja pIa tine, ukljucuju se hidrauLicni cilindri s>tezaljki 2, koje
stezu platinu do granice razvlacenja. Poslije toga hidraulJicni cihndri 3 podiiu
razvlakac, pa isti defmitivno oblikuje komad.
Ispitivanja pokazuju da se u toku razvlacenja debljina zida komada sma-
njuje do 6%. Gubitak materijala u ovom procesu je vern nego kod obicnog
izvlacenja, jer je potrebno predvidjeti dodatak za stezanje, koji se nakon raz-
vlacenja obrazuje.
Hidraulicne prase za razvlacenje su proste konstrukcije (s1. 231). Pokretni
dio maSine se sastoji od razvlakaea 3, kojd. je ucvrscen na nosacu 2, a ovaj
prekQ klipa 6, hidraulicnog cilindra 7, dobiva pogon i kreee se u vertikalnom
pravcu. Platina se steze pneumatskim stezaljkama 4, smjestenim sa obje strane
razvlakaca na nosacima 5, koj.i se m ogu poprecno pomjerati i podesavati. Hi-
drauhlcna instalacija se sastoji od dvije rotacione pumpe 8, koje pogoni erektro-
m otor 1, cjevovoda i upravljacke kutije 9. Svi ovi uredaji su smjesteni na
postolju prase 10.
Razvlacenje se moze vriliti. i na normalnim hidraulilmIim prooanla sa po-
sebnim alatom (51. 232 a). Lim se sa obje strane steZe u osovini stezaljke 1, p~
mdcu klina 2 i zavrtnja za stezanje 3. OsoV'ina 2 je pricvrscena u nosaeu 5, koji
. Je u toku rada izlozen znatnim naponima savijanja. Zbog toga S'U oba nosaca
povezana poprecnom . traverz.om 6. Sila razvlacenja se prenos.i. sa pritisk.ivaca
prese na nosac 5, talro da se Jim razvlaoi preko sablona 4. Razvlakac (sablon)
se ram od tvrdog drveta. Ovaj alat se upotrebljava za razvlacenje manjih lro-
mada. Pod posebnim uslovima rad se moze odvijati i na frikcionim presama.
Dugaclti komadi se posebnim alatom (s1. 232 b) razvlace na presama za
presavijanje (to su prese sa dugackim a uskim pritiskivacem, koje se inace
koci.ste za savijanje raznih profila prikazanih n.a s1. 133). RazvlaJ~ac 1 (izraden
od tvrdog drveta, ili cinko,v ih legura) se mQll1tira u nosac 2, koji je uevrScen
u pritiskivacu prese. Lim se steze pomocu pneuma,t skih s>tezaljki 3, okretno
llcvrscenih na nosacima 4, lroj!i u toku rada osciHraju ako zgloba na stolu pre.se
5. Zglob nosaca se moze pomjerati, jer je zavrtnjem sa T glavom vezan sa sto~ ·
lorn prese (veza prema s1. 43 c). Poeetru palozaj oscilirajucih nosaca 4 se ogra-
nicava celi6I1li.m liZetam 6. U radnom hodu pritiskivaea prese lim se razvlaei
prelro razvlakaea 1, a 1stovremeno se pod odredenim ug10m razvlacenja zakreCu
nosaci i stezaljke.
da. je rad na. ovim presarna ekonomiCniji od rada na jednopobi&:Jnim presa.m.a
vee kod prolz~odnJ e . od 40 .d o 50.000 komada. Rentabiln.ost ovog naCina pre-
rade .sa kombmov an~ ala~a ~ din:ktno izvla~enje komada iz trake (po-
glavLj.e VI 4 . 3~ povecav.a se 1 radi boJ.Jeg koriStenja mateIijala, jer nisu PD-
trebru .tehnoloski dodacl za ~breZ Lvanje. Iako se mole i na Dvim presama, kao
pocetm obhk matenJala uzeti traka, bitna razlika u odnosu na metodu direkt-
nog izvlacenja k Dmad a iz ..~ake je u tome, sto se pr06je~ena platina odvaja od
tr~e vee u prv<>:J D~eraC1Jl , takD da se dalje vrSi no.rmalno izvla<:enje. Na taj
naan se m ogu lZvlacltl komac1i daleko slozenijill pr06tornih oblika ve6i.h di-
menzija i dubi.na izv l acenja, nego kod direktnog izvlaeenja iz trake, gdje je
komad sve do. zadnje op era.cije vezan sa trakom.
Alatima na visep ozieiDnim presama Dbraduju se kDmadi popre~nih dlmen-
zija do. 500 mm, a deblji na lima moze da bude do 5 -;- 6 m.m.
Na s1. 223 je po H . Hilbertu prikazan komplet postu~g alata za viSe-
pozicionu presu, koji se kor.iJsti za izradu amndr.i.ooog komada sa konusnim
vij eneem . Alat se sas toji iz se5t pozi.cLja. Po<:etrli Db1ik materijala je platina pr~
IlIika D = 160 mm.
Redoslijed operacija:
dl 93,8
1. P rvD i;:.vla~enje s a oclrwoom ml = - = . _ - = 0585
D 160 '
d2 72
2. Drugo izvlacenj e sa odnosDm m2 = - = - - = 0,77
d1 93,8
ci3 58
3. Treee izvlacenJ'e sa odnosom rna = -= - = 081
d2 72 '
7. }. J. ~. 5. 6.
51.233 KON5T~UKCIJ4 P05TUPNOG ALATA ZA RAD NA VISEPOZICIONOJ PRESI
· I. Valjak m~ho"iZma
za posmak trak.
l. Hvataljka m.ha"iz-
ma za posmak /to-
mada
3. Traka
, Ca,,~.
X,. Posmak trake
X• . Posmak komada
R,.R•. Rad"i hod m.ha::
"izma
"',P•. Prazn; hod~
"izma
/'
11. -I
sijeca platina. Kod pomjeranja zdesna ulijevo se radi iz pojedinai:nih kOIDac1a.
odnosno iz vee prosjecenih platina, koje su naslagane u magacinu 15. Gornji
kl'aj pren.osne poluge 4 je u kontaktu sa profilisanom bregastom plocom 3, koja
je ucvrseena na vrqtilu prese, a donji kraj je' zglobom vezan sa traverzorn. 18.
Bregasta ploca je izvedena sa cdgovaraju6im profilom zavilsno od velicine po-
trebnog pomjeranja pokretn~h letava 11 i 14.
Ako se kao po{':etni oblik materijala U7.rne traka, tada se postavlja ulozak
5 i amortizer 6, a ulozak 8 sa amortizerorn 7, koji se nalaze 'na drug oj strani.
vade se iz alata, tako da u alatu ostaje o.tvor za ispadanje gotovih kornada.
Ulroliko se ka.o pocetni ohlik rnaterijala ko·ri.ste pojedinaCni komadi (pIa tine)
tada je postupak obrnut, to jest uloiak 5 s·a a=tizerom 6 se vadi iz alata,
da hi se oslobodio pros,t or za ispadanje giOtovih komada, a uJozak 8 sa amor ti-
zerom 7 se stavlja na svoje mjesto.
Na kUL1.Stu prese je pricvrscen nosa<: osovlne 2 sa OIsovinom 1 na kojoj
je okretoo ucvrscena prenosna poluga 4. Opruga 19 potiskuje prenosnu polugu
ostvarujuci kcmtakt izmedu nje i bregaste ploce. Na slici je prikazan srednji
polo.zaj pokretnih letava 11 i 14. Kod rada sa pojedinacnim komadima (plati-
nama). U radnom hodu pritiskivaca prese cetiri klima 13 odmicu naslone 16,
a sa njima i pokretne letve 11 i 14 sa hvataljkama 9, cd komada. Velibina ovog
pomjeranja se reguLiSe grnnicnikom ugradenim u alatu. U is to vrijeme' preno-
sna poluga 4, upada u odgovarajuci ispust ria bregastoj ploci 3, zakrece se i
povlaci letve 11 i 14 sJijeva udesno (u pocetni polozaj). Po zavrsetku uzduznog
pomjeranja, zavojna opl'uga 17 potiskuje letve 11 i 14 u p oprecnom pravcu
prihliZavajuCi ih medusobno, sve dok hvataljke 9 ne obuhvate i stegnu izvu-
cene komade.
Pri povr·atnom hodu pritiskivaca prese (vertikalno navise) g.ornji kraj
prenoone poluge 4 upada u udubinu bregaste ploce 3, . te oslobada let've 11 i 14.
Opruga 19 tada potiskuje letve zdesna u1ijevo. Sa letvama ~e pomjeraju i hva-
taljke 9, koje prenose lwmade sa prethodne na slijedecu pozaciju alata. IstD-
vremeno kHzac 10, spojen sa traverzom 12, premjesta iz magacina 15 najnizu
platinu na prvu poziciju alata. Nakon toga se cijeli postupak ponavlja po opi-
sanom ciklusu.
PRESJEK CC-D-E-F
,
/
J
o
6. Kukq
7. Ploea kocnice
Faze 8. Opruga koenice
izrade 9. Granienik za fiksiranie
z.oni (van alata). Disk se periodicno zakrece dovodef:i cance do radnih poz.i-
cija alata i na kraju do otvora, kroz koji gotov komad pad a u odredeni maga-
oin dijelova. Okretanje l'evolverskog diska se vrSi pomocu pokretaca 2 i to u
povratnom hodu pritiskivaca prese (pri kretanju gornjeg dijela alata verti-
kalno naviSe). U tom periodu valjciCi 4, sa CISOvinama 3 pricvrscenim u pokre-
taeu mehanizma, klize po specija1n.im kanalima okretne caure 5. Ovi kanali
su u stvari prorezi u tljelu i.zvedeni pod odgovarajuCim uglom u odnosu na
osu caure. Taka se ostvaruje prinudnD okretanje caure u smislu kretanja ka-
zaljke na satu. Velioina ugla zakretan.ja caure zavisi od velicine ugla nagiba
kanala. Istovremeno kuke 6, montirane na vijencu okretne f.aure zakrecu re-
volverslci disk 1. Kocenje i fiksiranje revolverskog diska se vrii pomocu ploce
koCnice 7, koja naLijeze na disk pod pritiskom o.pruge 8. Definitivan polozaj
·d.iska fiksira granicnik 9 upadajuCi u spedja1n.i otvor, nep05il'edno prije pocetka
izvlacenja. Nakon toga pokretac 2 vraca okretnu cauru 5 u poeetni polozaj, a
lruke 6 preskacu zube revo lverskog diska. Boslije zavrSenih operacija izvla-
cenja izbac:ivaCi potiskuju iZVllcene komade nazad u revolverski disk i ciklus
rada ~e ponavlja.
Pogon revolvernkog cliska se moze realizovati Ii direktnim prenosom sa
vratila prese (51. 237). Disk 1 se periodicno zakrece pomoeu krivajnog rheha-
nizma, koji se sastoji od krivaje 3 i prenosne poluge 2, a pogoni ga vratilo
prese 15. DuZiina pren.oone poluge se moze podeilavati pomocu dvostrane na-
vl'tke 4. Na taj nacin se regulise i velicina ugla zakre1ianja revolverskog diska.
Transmisija se vrSi preko sistema poluga (poluga 2, ugaona poluga 5, poluga 6)
koje povlace (ill potiskuju) klizac 7 sa kukama 8 za pomjeranje diska. Tacan
polozaj revulverskog cLiska 1, nakon zakretanja na ockedeni ugao obezbjeduje
graniCnik - fisator 9, koji mora da upadne u konbro lni otvor. Broj kontrolnih
otvora odgovara b.roju radnih gnijezda u revolverslrom disku. Ako granicnik 9
s1ucajno ne upadne u kontrolni otvor, tada poluga ooiJguraca 10 podiZe preno-
sou polugu 11, a ova zakil'ece kontaktni palac 12 (koj'i je okTetno ucvrscen na
k ucistu prese 16) u odredeni polozaj . Pri rotaciji spojnice vratiia p rese okrece
se iskljucivac vratila. Ulwliko je kontaktni palac u takvom poloZaju da u njega
udari iskljuOivac vratila prese, prittiskivac ce se trenutno zaustaviti. Ako osi-
g,Uil'ac 9 upadne u kontrolni otvor, tada je poloZaj kontaktnog palca 12 takav,
da iskljuCivac spojnice ne moze da udari u njega, pa se rad prese nonnalno
odvija. Izbacivanje granicnika iz kontrolnog otvo.ra mora da prethodi zakre-
tanju r evolverskog diska. Radi toga je u klli zacu 7 izraden kosi prorez po kome
se pomjera letva 13, a ova preko poluga 14 i 10 izbacuje graniOnik 9 iz otvur a
revolverskog disk a 1. Amotrtizacija inercionih sila, koje nastaju u momen t u
zakretanja reV'Olverskog diska se vrSii pomocu frikcione Imcnice.
Na sl. 238 je prikazailla konstrukcija revolverskog mehanizma za posmak
komada kod r ada na k Ii va jnirrn presama. RevoJ.verski disk 1 dobiva pogon sa
vra·tila prese, preko krivajnog m ehanizma opdsanog u pr eth odnoj konstrukciji.
P ogo n se p reko pIikljucka 9 prenOoSJi na klizac 12, na kome je m on tir'ana kuk a
za okretanje 11. RevolvHski disk se u odredenom poJ.ozaju fiksi ra k u kom 10
koja upada u ispust diska pod pI'litiskom op r uge postavlj ene u nosacu 8. Disk
se iz zahvata kuke 10 oslobada pomoeu 1lockica 13 m ontiranog na k lizacu. U
~~~enom polozaju klizac 12 udara u dl'ugi kr aj k uke, zakrece je i o.s.lobada
.' Ine,~cione stile, ~oj.e n.astaju ~od zakretaJnja revolverskog diska amorti-
zUJu se frikClOnom kocrucom. Kol:roca se sas1loji iz diska 2, oblozenog na k on-
1. Disk revolverskog me·
honizmo
}. Disk kofnice
3. CilindrilnJ zotik
I.. Noso C revolverskog
mehonizmo
5. Tijelo ko~nJce
6. Oprugo kofnice
7. Cilindor kofnice
a Nosor: opruge
9. Prikljufok zo pogon
mehonizmo so vrotilo
prese
10. Kuko zo fiksironje me·
honlzmo
sP Kuko zo okreton}e re-
• volverskog disko
/}. Klizoc
13. To ckit!
". Zovrtonj zo regu ~
lociju momenta ko-
~f!njo
~
z
.........,~
......".,.,....
/ ."
s
"-yGi .
I-.l.--fi.~=~ ~
/
zl o.
dN II
F dT
Fi ..
X 11
0
Fu Fir
b. c. o. b.
51.239 . 51LE KOD PRVE OPERA- 51.240 51L£ KOD 5LIJ£D£-
CUE IZVLACENJA CIH IZVLAC£NJA
tako da jt' najveCi napon za izvrScnj e ciste plasticne deformactje (bez gubitaka
i ostali h utieajmh faktora)
D
0"" - 1,1' k . In - - (a),
dd
gdje j :
D = 2R - precnik pia tine
dsl = 21"sl - srednji preenik canceta nakon prve op~
raeij e izvlacenja
dsl = dl + 25
dl - unutrasnji p recnik Canceta nakon prve
operacije izvlacenja
5 - debljina lima
SUa izvls&mja, kojom .se I.l~ u obzi.r i trenje cirlaca lima:
F = Fp + 2 Tl (e).
U toku procesa izvla~nja lim kJizl preko Ivica p a za izvlacenJe (pod radi-
jusom rM) zato je potrebno uzeti u obur I dodatne 0 POI' tr ja ns ovoj po ·l"SIlll.
Ako se prema s1. 230 b nocmalnr 0 POr oznaCi. d.~. tada je sUa Lrenja
dT = jJ. dN. UsBjed ove sile povecace se na elemcntarnom uglu do: IJa izvJa-
Cenja od vrijednosti F n.a F + dF-
Primij nivsi uslove za ravnotezu 511a, dobiva se sistem jednacma:
1) 1: F. ~ 0 -F-dT + (F dF) CQ6' da = 0
2) L F1. ~ 0 dN - (F 1- dF) SID' da = 0
cUi
2) dN - F . d a. = 0 ili F = -
da.
odakle je
dF
- - = jJ. d a odnDsno
F
, Fu =
lnT jJ.a. 1-11' .. ~
F u = F . er-
Ova sila se po A. Gelejiu proracuna v a na shjedeci natin:
Deformaoioni rad savijanja elem.e nta Joirine b i debljine s (prema sl. 239 c).
izv~en p ri savijanju pod radijusom krivine p, na nekom uglu a, IDJerenom
od ravnog presjeka I-I je
M
FI . P . a. = M . a. odak le je F, = -
p
p "" rM + 0,5 5,
tada je sila
b · 52
F, = k --
4 (rM + 0,55)
F. s
rJ", = - = k ---- (i).
AI 2rM +5
Radni n apon prve operacije izvlacenj a:
" '2
.
rJ" , = C"U + rJ", = (O"p + O"d) e + 0",.
U gomjoj jednacini se vrijednosti za rJ"p, CTd i 0", zamj enjuju vrijednostima po
~ascima (a), (d), (i).
BuduCi da se deformacija vrsi u hladlllJm stanju, operiAe se sa s.rednjiro
specifionim deformaoonim atpmom (obrazac 24 a)
ko + k,
k = k,, = 2
gdje je:
ko = k (0) za E =0
D--dl
kt = k (EI) za E! = - -- = 1- rot po obrascu (129)
D
i1i
D
k1 = k(ql1) za cpl = In po obrascu (129 c).
d1
1t
" 2 D 2f.lF d ! s (156)
(n = e (1,1 . k sr . In - + d ) + .k sr 2 rM + S
d 51 'it s l' S
gdje je:
F = F (h) - trenutna vrije<lnost rue izvIacenja
hl- hod izvlakaca u procesu izvIacenja (pribli-
zno jednak visiru canceta nakon prve ope-
racije izvIacenja).
Deformacioru rad predstavlja u stvari povriinu ogranicenu lukom krive F = F (h)
i apscioom h = h1.
Ako su poznati dijagrami zav[snosti sUe izvIacenja (F) od hoda izvla-
kaca (h), tada se rad moze dob-iti jedinostavnim planimetriramjem (s1. 215).
Anal-ogno kao i kod proracuna rada prosijecanja i probijanja (pogiavije
IV 4), ova povrima se moze zamijeni:bi. povrsinom pravougaonika, cija je visina
srednja vri jednost sile izvlacenja (Fsr) u intervalu 0 ::::; h ::::; h1, a duzina hod
izvlakaca hi.
h
W = ~ F dh = F sr · hi = X • FI . hi,
o
gdje je:
x - faklor koji predstavlja odnos srednje
maksimalne sile izvlacenja
X =
F"
Fl hi
W = x' Fl' hi kg rom = x - - kg m (153)
1000
Ako se u gornjoj jednaNni odgovar ajuci (:lanovi izmn<ne, za or" uvrsti
vrijednost J.l. q, a beskonacno mala veli(:ina viseg reda zanemari (d (11 . d A 0), =
onda se ista nakon mogucih kracenja svodi na ob1ik :
(<11 d A + A d (11) cos ct + q 2 "It X dz (tg ct + J.l.) = o.
Iz s1. 240 a se vidi da je
dx
A = 2 11: S x, d A = 2 "It IS d x, x = z tg ex. i dz = - -
tgex.
pa se uvcltavanjem ovih vrijedno.~ti dobiva:
b=l+~ (a).
tgex.
Diler encijalna jednallina ravnoteze glasi:
s . cos ct . d (<11 x) + bq x dx = o.
Ako je tankootijena cijev (debljilne zida s) opterecena (prema s1. 240 b) r avno-
mjernim vanjskim pritL<;kom q, tada ce se u pravcu normalnom na poprecni
presjek iste javiti napon.i <13.
Iz uslova ravnoteze elementa duzine dl
q . 2 . P . dl + <1S . 2 . s . dl = 0
x
p=
COB ex.
dobiva se veliCiina · normalnog pritiska:
s·COSct
q = - (}"<1a
x
koja se m oze uvrstiti u diferencijalnu jednacinu , ravnoteze, tako da je :
d (<11 x ) = b <13 dx.
den dx
= --
(b - 1) 0"1 - 1.1 bk x
OVaj oblik se moze in t.egraliti
~ --
dC- I
- =
~dx .
- - T InC
(b - 1) i7 J - 1.1 bk x •
ill
1
b_ .1 'n[(b-l)<l't - l .lbkJ = ln x ' ln C
1
C "'" ~ (- 1,1 bk) 1> - 1
gdje je :
k - :;pecifiCni. deformaci on i otpor
a - centralni ugao p retena za lz.viacenje
d,,, cl.(I _I ) - srednji preCni.k cantela dotiime, odno&no
prethodn e operacije lz.vla<:enj a.
1. Trenje izme(!u povrSine lima i zaobljene povrSine prstena za izvlal:enje
(zaobljeni prelaz izmedu konusnog i cilindricnOg dijela) sc uzima u obzir
koeficijentom C .. koji se ' moze izraziti analogno kao i kod prve operacije
izvlatenja.
C, = el>~ = 1 + 1.1.180
1t (1
(el.
ko + ki
ksr
2
priJ l:emu je:
ko = k (0) za E = 0 i
d,( i _ l) - d'i
k i = k (Ei) za Ei = - - .- '-:--'-'-----"'- - I - mi
d s1i - l)
k"
gdje je:
, k' , D -d.(I_I)
k l_ 1 = ([I-I) za [1_1 = D i
D-d. 1
za £1 = --=--=
D
Sila izvlaeenja lie odreduje kao proizvod radnog napona i povdine popre~
nog presjeka komada doticne operacije izvlacenja,
Primjeri:
1. Proracunati silu i defQrmacioni rad za prvu operaciju izvla~enja komada
prikazanog na sl. 192 b,
Radni napon izvlacenja (obrazac 156)
7t
!J. F dl + k
(jl = e
Jl "2'
(1,1 ksr . In -
d,l
D
+ 2TC-. d,l
- -• S) - --S
sr 2 rM + s
S obziTom da je materijal komada duraluminij, a kao mazivo se koristi
mineralno ulje, koeficijent kontaktnog trenja
!J. = 0,16
7t
'ABELA br. 66
OBRASCI ZA PRIBLILAN PRORAt UN SILA IZVLACENJA
~1
OPERACIJA
oQ '" S K I C A IZ VLAtE-
OBRAZAC Z A SILU
I~
IZVLAtENJA
~ .:o: N JA
. d Pr vo
F =rrd, ·s · Gm ' C,
@ 1I ~
.. to izv/a cenje
to<>
'toe:
I c: : ~
-.'- ..
~
UO>
oQ
t¢
Osta /a
izv/acenja
F= rrd2·s· 6 m' C2
d.
dl
..
E
~ I ~
I Pr v o
F= rrd,·s ·6m • C,
2 .g~ ....." I
s izv/acenje
;§:s;' I
'-uSl
~
d,
~
~ E
.. r "'( , I Pr vo
3 '- .
'" vc:: (('
iz vlacenje F= rr d~ ' s' G'm ' C.
~
lI'I ::;:-. r.§
'" ,.
e: b
~'"
Pr vo
.S'
I ~ izvlacenJ e F=Tr
a, +b,
·s · Gm • C,
2
b - ._- .L._ oQ ..
I.
.-'"
Q.
l;j
I
~ Oslal a
F= rr a2r2 ·s · 6 m ,C2
b a iz vlacenja
- ~
.Q
0 Od prvog do Is l o kao i za cilindricna
i ~y
~
e:
5 .S!l.> - b
'- f-Q 1-+-'-
.. - ~
predzadnjeg
izvlacenja
--
tije la - r ed. br. I
-
t>
0
'-
0>
c::
'to
,.
tJ
:..:
ia Zadnje
izv lacenje
F =I l.a-I. 72r. ) · s· 15m 'Cp
f--
'ti Od pr vog do Islo k ao i za elipsasla (oval-
t>
E
~
c:: 1 ~.? predzadnjeg na) t ijela - red. br. !.
~~
5 izv l ace nja
~ .Q
_I . _ .
6 1- ' - - '
la Za dnje
t>
'- F=(2a +2b-L72r. )·s · 5 m • Cp
~ izvlac ~ nje
i
TABELA br. 67
VRIJ£DNOSTI KO£FICIJ£NATA ZA PRORACUN SILA IZVLA~ENJA
a . KOEFICIJENT Cz (ZA PRVO IlVLAC~NJ~ t;.ILINDB.I'f':J.ltJ.
TIJELA BEl VIJENCAJ
~
OONOS ml
~
ZA SLIJEDECE_ OPERACIJE IZVLACENJA
~c
S,-i ·,Oby.
072 0,75 0,78 0,80 0,82 1185 0,88 0,90 0,92
5,0 2- 70 0,~60 0, 50 _0,0_ ...2,!.L 0,28 0, 20 0.15 0,12
- -
IPS O,}O 0, Ii
2,0 0,90 0,75 0,60 3.
52 0,0_ .0, 32
/,2_ _ I, 1O 0.90 0,75 0,62 _ . 0, 52 0,i2 0, 30 0,25 q,J£.
O,S 1.00 0,8}_ 0, 70 0,57 O,i6 0,35 0, 27 0.18
0, 5
- -
0,90 q,76 -. 0, 63 0, 50 O,iO 1130 0,20
' - f - _ 110
0. 2 Prek,d '- 00 0, 85 0,70 0,56 O. ii 0,33 0, 23
0.1 malerijola 1,10 1,00 0,82 0,68 0,55 0, iO 0,30
c . KOEFICIJENT C. (ZA CIL/NORICNA T1JELA SA VIJENCEM)
Odf)O.S fnwko
v,JM<t1
d,ld
6:Jntrro
I
OONOS m, ZA PRVU OPERACIJU IZVLAtENJA
O. i 01 0;72{ 0. is - 0.50 0. 55 0,60 0,65 0.70 1175
3,0 0,83 0,75 0,68 0,56 1-0, i5 0,37 0,30 0,23 0,18
l,8 0,90 I 0,83 0, 75 0,62_ 0,50 O,i2 0,3i 0, }6 0,20
2,5
_ _2. 2
1,00
/, /0
I •
0, 90 0,82 I 0,70
/,00 I 0,90 0,77
0, 56
O, 6i
0.t6
0, 52
0,37
0,i2
0,30
0, 33
1l2}
-0,25
20 /,1 0 1,00 0, 85 0,70 058 0, t7 0,37 1l}8
-
t8 I 10 -j 0,90 0,80 065 053 o,Q 0,33
1,5 f rPk' h 1.10 0, 90 0,75 0, 6} Q50 (LiO
I3 molp Ijo/a 1,00 0, 85 0, 70 0,56 0, is
d. KOEFlCIJEHT Ct. (ZA PRAVOUGAONA I KVAORATNA TlJELA)
0, 90
0,90
~OO
110
-
k = ko + k l = 53 + 23 = 38 ~
sr 2 2 mm 2
d,1 = dl + s = 226 + 1,5 = 227,5 m m
338 ,2 ' 0,16 ' 7 300 1,5
(JI = 1,25 (1 ,1 ' 38 ' 2,3 log -227 -5 T , 227 5 ' 1 5 ) + 38 2 ' 12 5 + 1 5
, 1t " "
Fl ' hI
W = )1, - - • • kgm
1000
za ml = 0,58 je x = 0,78
Visina k omada hi = 126 mm
35 000·126
W = 0 78 -·---- -
, 1000
= 3 450 kg m = 3' 45 tm
.
2. Prorac unati silu i de£ormacio ni rad za drugu operaoiju izvlacenj a k omada
prikazanog na sl. 192 b.
Radni napon izvlacenja (obraza c 159)
a. Nakon prve openacije i zv la~ e nja komad je odzaren.
Iz krive ocvrscavanja po sl. 17 za duraluminij
za E = 0 J' c k lJ
_~ 23_kg .,
mm-
za Et = 1 - mt = 1 - 0,78 = 0,22 je k2 = 47 _ kg
mm:!
~ ~ + kt ___::~+ 47
k" >
r
= 35 -kg
- -2
2 2 mm
Gt = 0,507 . 35 ~ 17 ,7 mm:!
kg
za C; ~--
D
= I-ml = 1 - 0,58 = 0,42 je k' =
1
53~
mm2
za ~ 177,5 k' = 56 kg _
E 1- 383 = 0,543 je 2 mm:!
, _ k; + k; 53 t 56 kg
k" - - -2 - = - -2 - = 54,5 - - .,
mm-
z
R - -R
..
'-;!-- -- -- - ~-
a. ZONA OEFORMACIJE b. ZONA GLAtAN JA
SI.21.1 NAPONI I SILE KOD DUBQKOG IZVLACENJA SA
REDUKCIJOM DEBLJINE. ZIDA
! ;'1
~ ~'
( ;\ I H", /,05 (h,+ll o )
F',,=rrOsl<sr(J - g)C,C, D,d- srednji
~ I gdje je: preenici I<oma-
gdje le: da prije i nakon
a ~I-
rL /
D
I
-
:
1 ho =
O'-d 2
I.YDd sina
, }1 ( 1+
C=- y*d '
-J
b l:
i l.J I
I
gdje je:
hb= F. =1,82 1<'
5'1
r", CJ
polupreen/I<
suiavanja
I< ,k'-sred-
5 . 2
nji deformaci-
r-ol ' .c, h d+ O<-d
2 I. sind:
gdje je:
ani afpar i af-
-v'Dd C] =d +r.., (t -~as d) par suienag
komada
r-
~~I
-- ~ H =h + D, 25 he
Fc =1'( 0 5 k.,O - g)C, C2 }J-koeficijent
konfaktnag
~$ za R, =O,5 0 je; gdje je: frenja
c J: he j rH -rod/jus
1- tLl
.r _D
<:
( I+-v-;. >VfT-CP
C,= (t+V!-J
V-f!j;.
zaobljenjo I!.rs-
tena zo sulo-
,, C2 =}J
5
O-d + I.R, ..,onj.
Da bi se odredila sila izvlacenja ([0\) posmatra se ravnoteza elemenla
napregnutog lijela u zoni deformacije (1 .,.. 2), ogranieenog sa dvije ravni na
rastojanjima z i z + dz, te povrsinom prstena za izvlaeenje i izvlakaeem.
Uslov ravnoteze svih si la koje djeluju na posmatrani element, projeklo·
vanih na pravac rotacione ose z (suprolnn pravcu izvlacenja F;) glasi:
:1
L d Z; d Z, + d Z~ + d Z" = O.
i- I
dx
d Z~ ~" - " 2 it r" . d z == - 2 it p. q - -
19 ex
Iz ~ l. 241 a se vidi da je
x ~ z tg Ct.; dx = dz tg ex dz = -.-dx - .
tg ex
3. Na povrsini 2 dx/sin ex djeluje na vanjski zid canceta normalni pri-
it . X .
tisak prstena za izvlacenje q / cos ex. UsLijed ovog pritiska javice se (u pravcu
suprotnom od kretanja materijala) nap on kontaktnog trenja = f1 q/cos Ct. 'b
(u ovom obrascu f1 predstavlja koeficijent kontaktnog trenja izmed u vanj-
ske povrsine zida canceta i povrsine prstena za izvlacenje)
dx q . ,f1 q )
dZ:, -- 2 itX . - ( Sbn a. -, cos a.
s In a. cos a. cos a.
1 f1
dZ:l = 2 it qx dx ( - .. -
cos ex
+ -Sinc -)
a.
.
pa se n ak on ured e nja jednaCin e d obiva:
tJ. T~
2 (1, X dx + (X 2 - r ~ )d 11, + 2 q x dx 1
(- - + - -tJ.- )~ O.
cos CJ. si n CJ. x 19 (J.
gdj e su:
ri, Si - unutra.mji precnik i debljina zida ca nce la
do,time operacije izvIac enja
5i - l - d ebljina zida ca n ceta pret ho dine operaci je
izvlacenj a
i ozn ac ivsi ci jeli izraz u zagradi sa :
1 tJ. tJ.
b = --+ -- - -- (b)
oos CJ. sin CJ. 11 tg CJ.
2 I1z X d x +- (x 2 - r ~ )d 11, + 2 b q x dx ,= O.
OOnosno
211,(1 - b) x dx + (x2 - r~ ) du, + 2 b k' x dx = 0
ovo se da svesti na jednostavniji oblik
d crz 2x dx
(b - 1) crz - b k' - x~ - r2
2
Granice integrala se odredu ju iz uslova da je za poeetni presjek zone defor.
macije (1)
x = RJ (Jz =. a z(mll1) = 0
cr, = cr ,(max) = cr p
2x dx
1
tn [(b - 1) crz _ b k'J CJ r
b-l 0
Ovom naponu treba d cdali i gubitke uslJjed trenja u zon,i glacanja (zona 2-3
na sl. 241 b).
Na element napregnutog tijela djeluju normalni naponi crz i (crz + d cr,J
na ko~tantnoj povdini A = 1t.(R,~ - r;~). Normalni pritisci izvlakaca i prstena
za izvlacenje su oznaceni sa q. Po semi naponskog stanja se moze z.a kljuciti
da same izmedu prstena i vanjske povrsine zida pootQjj napcn kontaktnog
trenja 't o Izmedu izvlakaca i unutr.:snje povrsine canceta nema napona kon-
taktnog trenja, jer materijal ne tece uz .izvlakac van zone deformacije.
Jedna6ina ravnotde svih sila koje djeluju na p06ffiatrani element glas.i:
cr• . Ai - (cr. + d cr.) AI + 't" • 2 "It . RI dz = 0
't" = IJ. q; q = kl - cr. i 't" = IJ. (k l - cr.)
gdje je:
~~ - koeficijent Ioontaktnog trenja ' izmedu vanjske povrSine zi-
da I:anl:e'ta i povrSiJl1e cilindril:nog cLijela prstena za iz-
vlal:enje .
ki - specifil:ni defol'lJIlacioni otpor deforrrrisanog (izvul:en~)
komada
cr• . Ai - 2 (k i - cr.) IJ. "It . R; dz = 0
dcr. 2 "It . R; IJ.
_ .-= . dz = t . dz
ki - cr. Al
gdje je:
2 "It Ri IJ. "It D i !.I
t= - - - = - - (el·
Ai Ai
Granice i.ntegrala se.odreduju iz uslova :
za presjek: 2: z = 0 cr. = crp
za presjek: 3 : z =! i cr7. = cri
= t ~ da ili In k · -O'·
ki
I
-
I
crp
= _ t!
O'p u
Primjer
Odrediti silu i deformacioni rad za drugu operaciju izvJacenja sa reduk-
cijom debJjine zida, komada prikazanog na sl. 203. 1z primjera u poglavlju
VI 4.4. i proracunske tabele uz sl. 203 slljede podaci:
G'p
.
= 1,15 k,,- -b-
b-1
l 1 - ( -AJ )
AJ
b-II
Al = n d, l . SI = it . 30 . 3 = 283 rom 2
At = it d , ~ . S2 = it · 28,9 . 2,1 = 191 mm:'
5 1 + S2 • 3 + 2,1 9
n =d + - 2 rt = 1 + - 2-6,8- - = 1,1
b = _ 1_ f- ~ -
cos Cl. si n Cl. n tg Cl.
A2 = 191 = 0675
Ai 183 '
up = 1,15·43,5 ~'~:~
,
(1- 0,675 O.I07~ = 21,4 ~2