1. Objasni koncept stila kao norme.

Stilu se tradicionalno pridaje normativna i preskriptivna vrijednost. Kao takav, nerazdvojan je od

vrijednosnog suda. („dobar stil“ = kanon, imitacijski model). Jedino kao takav stil nije rehabilitiran.

2. Definiraj invenciju, dispoziciju i elokuciju.

Invencija – pronalaženje argumenata i dokaza koje treba razviti;
dispozicija ili pronalaženje reda u kojemu ti argumenti trebaju biti poredani;
elokucija ili način izlaganja tih argumenata ili tih dokaza, odvojeno zamišljenih, na najjasniji i
najupečatljiviji način;
akcija – obrađuje intonaciju, način govora, geste i mimiku

3. Koju je razinu lingvostilističke analize K. Pranjić oprimjerio razmatrajući leksički niz mama,
mati, majka u Krležinoj drami Gospoda Glembajevi? O kojim je lingvostilističkim jedinicama
riječ? Po čemu su navedene riječi iste, a po čemu različite?
Poigravanje sročnošću dvorodnih imenica (?), semantostilematika - semantostilemi

4. Kako u članku Beletristički stil K. Bagić argumentira razliku između semantike iskaza u
beletrističkim tekstovima i u tekstovima ostalih funkcionalnih stilova? Kako se pritom određuju
čitalačke mogućnosti lingvista, a kako stilističkog kritičara?
Semantika izraza ili iskaza u tipičnim funkcionalnim stilovima je također funkcionalna – ustaljena i
prozirna, dok je semantika beletrističkih tekstova obično nerazješiva. Svaki beletristički tekst je
onoliko interpretacija potencijalnih smislova koliko je njegovih potencijalnih čitača odnosno čitanja.
Lingvistika djela može tek retorički opisati, jer lingvistički opis nikad nije interpretacija. Beletristički
tekst zahtijeva interpretaciju, subjektivnu konkretizaciju, a ne goli opis. Kako je više plod imaginacije
nego znanja, znanjem ga se ne može dohvatiti.

5. Horizontalna i vertikalna podjela polja diskurza? (Badurina – Kovačević)

horizontalno (privatni, javni, specijalni, multimedijalni i literarni diskurs) i vertikalno (govorni i
pisani diskurs)

7. O koje dvije stilistike govori Guiraud?

Stilistika izraza (deskriptivna) i stilistika pojedinca (genetička)

8. Objasni koncepciju stila kao norme, ornamenta i devijacije. (Compagnon)!

STIL JE NORMA - stilu se tradicionalno pridaje normativna i preskriptivna vrijednost. Kao takav,
nerazdvojan je od vrijednosnog suda. („dobar stil“ = kanon, imitacijski model). Jedino kao takav stil
nije rehabilitiran;
STIL JE ORNAMENT - ornamentalna koncepcija stila očituje se u retorici (Aristotel u Retorici /3.
knjiga/ iskazuje prijezir prema stilu);
STIL JE ODSTUPANJE Aristotel ga definira kao odstupanje u odnosu na uobičajenu uporabu
(„Zamjena jedne riječi drugom elokuciji daje uzvišeniji oblik.“). Od Aristotela nadalje, stil se
razumijeva kao formalni ornament određen odstupanjem u odnosu na neutralnu/normalnu uporabu
jezika. Aksiom stila: postoji više načina da se iskaže isto, pri čemu stil razlikuje te načine. Stil u smislu
ornamenta i odstupanja pretpostavlja sinonimiju.
9. Koji su prema Genetteu sustavi literarnosti i koje su im temeljne osobine?
Konstitutivni – koji vlata narativnom i dramskom fikcijom i kondicionalni – koji vlada dikcijom.
Fikcijska je literatura ona koja se nameće imaginarnim karakterom predmeta, a dikcijska ona koja se
nameće formalnim obilježjima. Dikcija se može definirati kao biće nekog teksta koji se razlikuje od
njegova izričaja sposobnošću davanja primjera koja se suprotstavlja njegovoj denotacijskoj funkciji.
Postoje dikcije konstitutivne i kondicionalne literature, dok je fikcija uvijek konstitutivno literarna.
Zajednički im je karakter neprijelaznosti.

Režim
Kriterij KONSTITUTIVNI KONDICIONALNI

Tema FIKCIJA

Komentar DIKCIJA

POEZIJA PROZA

10. Koje značajke karakteriziraju Spitzerovu metodu?

Kritika je imanentna djelu (polazna je točka konkretno umjetničko djelo, a ne neko apriorno gledište
izvan djela); svako djelo je jedna cjelina u čijem je središtu duh njegova tvorca koji predstavlja princip
unutarnje kohezije tijela (duhovni entimon); svaki detalj mora nam omogućiti da prodremo u sjedište
djela; u djelo prodiremo intuicijom; tako rekonstruirano djelo uključeno je u cjelinu; takvo
proučavanje naziva se statističko; karakteristična crta jest individualna stilistička devijacija; stilistika
mora biti kritika simpatije
.
11. Koju poetiku Genette naziva generičkom?
Esencijalnu/konstitutivnu poetiku.

12. Koju koncepciju kritizira Schaeffer?

Diskontinuističku.

13. Što Riffaterre podrazumijeva pod konvergencijom?

Nagomilavanje stilističkih oblika u zajedničkom djelovanju. Npr. u rečenici ili dijelu teksta postoji
akumulacija neuobičajenog reda riječi, ponavljanje glagola, ritam stvoren ponavljanjem, metaforama
itd. Konvergencija je jedini stilski instrument koji sa sigurnošću možemo opisati kao svjesni element,
čak i ako je nastao nesvjesno ili slučajno, on ne može izbjeći piščevoj pažnji pri ponovljenom čitanju.
Bez obzira zadržava li se bez izmjena ili se razrađuje, ipak predstavlja slučaj izuzetne svijesti o
korištenju jezika i možda je najkompleksniji stilistički oblik.

14. Što je prema Molineu zadaća stilistike?

Stil se ne odnosi na supstancu sadržaja (piščevu ideologiju), ali se ponekad odnosi na supstancu izraza
(zvučni materijal), a uvijek na formu sadržaja (argumentacijska mjesta) te formu izraza (figure,
distribucija teksta). Tako se stil nalazi u temi (formi sadržaja), a tema je u stilu (forma izraza).
Stilistika kao praksa, mora istraživati i analizirati mehanizme verbalne umjetnosti, tj. strukture jezičnih
odrednica književnosti, kao književnog.

15. Predstavnici dviju stilistika koje razlikuje Guiraud?

Bally i Spitzer.
16. Objasniti pojam jezik-stil-pismo.
R. Barthes Nulti stupanj pisma (1953) - razlikuje jezik kao društvenu činjenicu kojoj se pisac mora
prilagoditi, stil kao neotuđivu jedinstvenost koja je dio piščeva bića i uvodi još pismo kao opći izbor
tona, etosa, ono što je retorika nazivala stilom (u retoričkom smislu kroz pismo oživljava stil). Postoje
tri pisma: uglađeno, neutralno i govorno = genera dicendi - dokaz neminovnosti retoričkog pojma stila.

17. Schaefferovih 5 postulata.

Stil kao mjesto subjektivne posebnosti, stil kao izraz, stil kao otklon, stil kao diskontinuirana
tekstualna činjenica, stil kao oznaka umjetnosti.

18. Koje su razloge za smrt stilistike navodili njezini protivnici?

U 19. st. potisnuta je retorika i činilo se da je stil prepustio mjesto lingvistici. Stil je postao bezvrijedan
a stilistika se zadovoljila činjenicom da je osigurala međuvlađe između razdoblja retorike i razdoblja
lingvistike. No stil se ponovno rađa. Barthes u djelu „Nulti stupanj pisma“ (1953.), Riffaterre u djelu
„Kriterij za analizu stila“ (1960.) i Goodman u djelu „Status stila“ (1975.) govore o povratku stila i
postupnu rehabilitaciju stila kada su ga lingvisti htjeli uništiti i preuzeti njegove ostatke.
PRIGOVORI ZA STILISTIKU: Može li postojati znanost o pojedinačnome?
Stil posjeduje 2 aspekta: KOLEKTIVNI (sociolekt) i INDIVIDUALNI (idiolekt). Stara retorika je
držala 2 aspekta na okupu. S jedne strane smatrala je da stilova nema beskrajno mnogo (već 3: pučki,
srednji, uzvišeni), a opet je razlikovala npr. Demostenov stil od Izakratova. Tu činjenicu – postoje 3
stila, svatko ima svoj stil – rješavala je smatrajući da je osobni stil zapravo kolektivni stil koji je
manje-više prilagođen.
Stil ovisi o dualizmu koji je književna teorija žestoko napadala. Stil se zasniva na mogućnosti
sinonimije (postoji nekoliko načina iskazivanja istoga).
Osporavanje stilistike najviše se odnosilo na definiciju svjesnog izbora između različitih mogućnosti.
STANLEY FISH – najveći protivnih stilistike!
- U biti, tradicionalan pojam stila, koji su lingvisti i književni teoretičari osudili kao apsurdan i
neodrživ, zasniva se na DUALIZMU. Meta njihova napada je razlikovanje misli i izraza koji
omogućuju SINONIMIJU. Za postojanje stila, potrebno je da se ista stvar može reći na više načina =
to je NAČELO.
- Problem stilistike, kako je to uočio Fish, bio je njezina kružnost: interpretacija je pretpostavljala opis,
a opis je pretpostavljao interpretaciju.
- Stil je uspio preživjeti napade lingvistike.
- Kako odgovoriti prigovoru sinonimije: reći isto na drugi način znači reći nešto drugo?
- GOODMAN = sinonimija bez koje se stil čini nezamislivim zapravo uopće nije potrebna za
postojanje stila, odnosno za legitimnost stila kao kategorije.
RJEŠENJE: kako bi se stil spasio nije potrebno vjerovati u točnu i apsolutnu sinonimiju, već priznati
da postoje različiti načini da se kaže vrlo različite stvari.
ZAKLJUČAK: zbog odustajanja od sinonimije, stil i tema ne prestaju činiti cjelinu. Naivno načelo
„postoji više načina da se kaže isto“ zamjenjuje se liberalnijom pretpostavkom: „postoje vrlo različiti
načini da se kaže približno isto.“

19. Publicistički stil?

Zastupljen u različitim medijima, uključujući i novine, ali realizira se i u formi većih publikacija
(knjige, tv-serija i ciklusa radio-emisija). Može se podijeliti na nekoliko podstilova – publicistički u
užem smislu (publicistika kao „ozbiljna, analitičko novinarstvo), književno-publicistički (putopis,
reportaža), naučno-popularni (knjige, feljtoni i članci) i memoarski podstil (memoari, sjećanja,
uspomenel, dnevnici). Ujedinjuje tematski i sadržajno raznolika područja ljudske i društvene
djelatnosti. U njemu primatelj je uvijek jedinka ali i eksponent mase. Uključuje jezičnu
demokratičnost jer je jezik medija upućen svekolikom slušateljstvu/čitateljstvu/gledateljstvu. Značajka
je publicističkog kazivanja njegova kratkoročnost i prožimanje različitih javnih diskursa

20. Vrijednosti deskriptivne stilistike (stilistike izraza)?

Proučavanje ekspresivnih i impersivnih vrijednosti svojstvenih raznim sredstvima kojima raspolaže
jezik; te su vrijednosti vezane uz postojanje stilističkih varijanti, tj. za razne oblike izražavanja jedne
te iste ideje, uz sinonime koji izražavaju jedan poseban aspekt te komunikacije. Izraz ima trostruku
vrijednost: pojmovnu, ekspresivnu i impresivnu.

21. Bally - afektivna obilježja?

prirodni efekti = fonetski motivirane riječi u kojim postoji veza između glasa i smisla; fonetika,
kvaliteta glasova i struktura riječi; *deminutiv – olovčica
efekti evokacijom = odražavaju situacije u kojima se aktualiziraju i svoj izražajni efekt dobivaju od
društvene grupe koja ih koristi; semantika stila, tonovi, jezici, rodovi; *vulgaran izraz stvaraju
vulgarni ljudi

22. Multimedijalni diskurs?

Suodnos jezičnih i parajezičnih elemenata u pretapanju s izvanjezičnima; tekst prerasta u multitekst,
koji svoju koherenciju uspostavlja sredstvima smislena povezivanja uključenih kodova, dakle
implicitno.

23. Uz koga vezujemo strukturalnu stilistiku?

Michael Riffaterre

24. Sintaktička obilježja teksta? (INTERPRETACIJA?)

Dominiraju nepotpune, eliptične rečenice, rečenice bez kongruencije, nepovezani elementi;
parcelacija, normativne rečenice, reticencija, dekomponirani predikati

25. Kako se u tekstu realizira interdiskurzivnost?

Kretanje među različitim diskurzivnim tipovima.

26. O kontinuističkoj koncepciji stila u okviru semiotike, Nelson Goodman razlikuje dvije osi?
Os denotacije i os egzemplifikacije.
27. Pojasni Riffaterreovu zamjenu pojmova norma i odstupanje kontekstom.
Pojmovi norme i odstupanja omogućavali su rješavanje pitanje književne relevantnosti neke jezične
značajke. Stil je odstupanje u odnosu na korištenje koje se u jeziku smatra normalnim. Riffaterre je u
svom članku dao definiciju stila u kojoj je stil bio shvaćen kao ornament, dodatak, on naglašava
značenje drugim sredstvima. S obzirom da je naišao na prigovore, Riffaterre pojašnjava svoju
definiciju u kojoj je želio izbjeći da definicija stila kao naglašavanja pretpostavlja načelo sinonimije.
Tako prelazi s pojma odstupanja u odnosu na normu na pojam odstupanja u odnosu na kontekst. S
Riffaterrom više ne izranja stari retorički smisao stila, već klasični i tradicionalni smisao, smisao
elokucijske retorike u kojoj se u prvi plan probijaju trop i figura nauštrb podjele stihova u 3 skupine.
Kasnije će Riffaterre izbjegavati govoriti o stilu koji ubrzo postaje tabu. Njegova „strukturalna
stilistika“, kako ju je tada nazivao, prepustit će mjesto „semiotici poezije“. Stil kao odstupanje
određeno kontekstom bit će preimenovano u „agramatičnost“. Sam pojam, međutim, nije bitno
promijenio smisao: on omogućava nastavak analize odstupanja, iako je naziv stilistika morao biti
žrtvovan trenutačnim bogovima.

28. Temeljni pojmovi Rifaterreove stilske analize?

Prosječni čitatelj, stilistički instrument (konvergencija,kontekst)

29. Fatička funkcija jezika?

Usmjerena je na kontakt, tj. na kanal. Služi prije svega uspostavljanju, produženju ili obustavljanju
komunikacije (formule pozdravljanja, obilježja početka i kraja razgovora), provjeravanje ispravnosti
kanala (Čuješ li me? Halo?). Dominantna je u svakodnevnim situacijama kojima nije cilj razmjena
informacija već prvenstveno održavanje informacije. Na njoj počivaju i situacije u kojima se
ponavljaju riječi (obredi, svečanosti, ceremonije). Prema Jakobsonu, ova funkcija je prva verbalna
komunikacija koju usvajaju djeca > p, - Kako ste? – Pa eto, gura se...

30. Pojmovi Spitzerove metode?

Duhovni etimon, intuicija, centar i periferija djela.

31. Stilistička kritika - polazište, predstavnici u Hrvatskoj i svijetu.

* pretpostavljam da je ovo vezano uz pitanje o smrti stilistike
Hrvatski stilističari: Zagrebačka stilistička škola – Z.Škreb, A.Flaker, I.Frangeš, M.Solar, K.Pranjić;
Škrebova analiza 'Pejzaža' u časopisu 'Umjetnost riječi' kao temelj hrv.stilistike.

33. Koje stilske inovacije Pranjić uočava u Krležinim „Zastavama“ (vezano uz 3.pitanje)
a) filozofske interpolacije
b) invertiranje adverbijalnih sintagmi
c) novotvorbe
d) poigravanje sročnošću dvorodnih imenica

34. Kojoj poetičkoj tendenciji pripadaju djela poput R.Perišića, Z.Ferića i M.Jergovića (90-e):
a) eksapizmu
b) trivijalnoj prozi
c) kritičkom mimetizmu
d) konceptualnoj prozi
e) interdiskurz.

35. Za koji stil su karakt.obilježja: jez. ekonomizacija, jez.demokratičnost, spoj jez.

hiperkorektnosti i razgovornosti?
Administrativno – poslovni (?)

36. Antička podjela na 3 vrste stila?

Jednostavni, umjereni, uzvišeni

37. Na što se raslojava multimedijalni diskurs?

Na privatni (elektronička pošta) i javni (reklame).

38. Koji teoretičar pri razmatranju stila predlaže odbacivanje pojma sinonimije u korist
shvaćanja da se o stvarima koje su gotovo sasvim iste može govoriti na vrlo različite načine, a i
da se o različitim stvarima može govoriti na vrlo slične načine?
a) Roman Jakobson b) Nelson Goodman c) Gerard Genette d) Philippe Hamon

40. Prema Riffaterreu, kakvi moraju biti elementi u tekstu da bi ograničili slobodu percepcije u
procesu dekodiranja?
a) nepredvidivi b) predvidivi

41. Tko definira poetiku kao teoriju literarnosti, shvaćenu kao estetski aspekt književne prakse?
a) Roman Jakobson b) Nelson Goodman c) Gerard Genette d) Philipe Hamon

42. Prema Goodmanovoj teoriji, stilskima se mogu nazvati samo ona obilježja koja su vezana uz
kakvo funkcioniranje djela?
a) identifikacijsko b) strukturalno c) simboličko d) retoričko

43. Kako Goodman naziva stilska obilježja kojima nedostaju zanimljivi međuodnosi s onim
obilježjima koja odaju metaforički potpis autora?
a) tematska b) ad hoc svojstva c) doslovne egzemplifikacije

44. S kojime od sljedećih autora povezujemo metodu filološkog kruga?

a) M. Riffaterreom b) K. Pranjićem c) L. Spitzerom

45. Na koje je tipove Molinie podijelio retoriku?

a) pravna, demonstrativna, deliberativna retorika b) elokvencija, zbirka figura, normativna
retorika c) dispozicija, kompozicija, elokucija

46. Koji termin koristi Michael Riffaterre za piščevo nastojanje da kontrolira način na koji će
njegova poruka biti čitana?
Termin prosječnog čitatelja.

47. O kakvim umetanjima kao konstanti Andrićeva stila piše Krunoslav Pranjić u tekstu Iz
Andrićeve stilematike?
Umetanje filozofijskih generalizacija.

48. Koji od sljedećih nije tipski glumac u Hamonovoj ironijskoj strukturi?

a) ironičar b) suučesnik c) naivac d) sudac e) čuvar zakona

49. Antika je područje fikcije podijelila na dva moguća predstavljanja:

a) narativno b) parodijsko c) lirsko d) dramsko

50. koje vrijednosti izraza deskriptivna stilistika smatra stilistički relevantnima?

a) impresivnu b) ekspresivnu c) pojmovnu d) referencijalnu

51. Projiciranje principa ekvivalentnosti s osi izbora na os kombinacije ili:

a) fatička funkcija b) konativna funkcija c) poetska funkcija d) referencijalna funkcija

52. Postojanje zalihe sinonima u semantičkom polju koje je od velike važnosti za određenu
kulturu naziva se?
53. Prema Branku Vuletiću, stil uvijek pretpostavlja izbor iz mogućnosti koje sadrži jezik.
Spontanim izborom bavi se afektivna stilistika, a svjesnim izborom lingvistička stilistika.

54. Za stilističku metodu Lea Spitzera karakteristično je to da je kritika imanentna djelu te da

nema stilskih kategorija podjednako primjenjivih na sva djela i na sve pisce.

55. Koji je lingvist, prema Guiraudu, u svojim Principima fonologije definirao okvir
fonostilistike?
a) De Saussure b) Trubeckoj c) Jakobson d) Mukarovsky

56. Tko je autor sljedećih rečenica: "Ako se, k tome, svjetovi isto toliko stvaraju koliko i nalaze,
onda je i spoznavanje isto toliko prerađivanje koliko i izvješćivanje. (...) Prepoznavanje
obrazaca uvelike je pitanje njihova izumljivanja i nametanja. Razumijevanje i stvaranje
odvijaju se zajedno."
Nelson Goodman

57. Kako Laurent Jenny naziva tip figura koje "užurbani čitatelj može zanemariti, a da ne dođe
do povrede konstrukcija potpunog i prihvatljivog značenja"?
Figure in absentia.

59. Barthes razlikuje jezik, pismo i stil. Koji su od tih pojmova piscu nametnuti, a koji mu
omogućuju izbor?
Nametnut je jezik, pismo i stil omogućuju izbor.

60. Tko je osnivač stilističke kritike?

Leo Spitzer

61. Koji teoretičar stil shvaća kao ekspresivno, afektivno ili estetsko naglašavanje koje ne
mijenja značenje informacije, odnosno tko smatra da "jezik izražava, a stil naglašava"?
Michael Riffaterre

62. Koja su, prema Hamonu, četiri tipska gluma karakteristična za ironijsku situaciju?
Ironičar, ironizirani, naivac, suučesnik, čuvar pravila.

64. Tko je autor sljedećih rečenica: "(...)lingvistički opis nikada nije interpretacija. Budući da se
lingvist ne kreće unutar granica konkretnog teksta, on poništava razliku između nefikcije i
fikcije, čime zapravo zanemaruje (...) autonomnost jezika literature u odnosu na prirodni
jezik."?
Krešimir Bagić

65. Prema Marini Kovačević i Ladi Badurini, polje diskursa je prema funkcijama podijeljeno na
jezične planove, što je koncept srodan funkcionalnim stilovima.

66. Tko je autor koncepta vrednoga govornoga jezika s kojima koreliraju paralingvistička ili
parajezična sredstva?
Guberina.
67. Kojim pojmom Roland Barthes oživljava retoričko, trodijelno shvaćanje stila?
Pojmom pisma.

68. Prema Goodmanovoj teoriji, stilskima se mogu nazvati samo ona obilježja koja su vezana uz
kakvo funkcioniranje djela?
a) identifikacijsko b) strukturalno c) simboličko d) retoričko

69. Pridružite teoretičare odgovarajućim pojmovima:

Leo Spitzer, Charles Bally, Nelson Goodman, Gerard Genette, Roman Jakobson : dikcija, stilistička
kritika, egzemplifikacija, poetska funkcija, afektivni sadržaj =
Spitzer : stilistička kritika; Bally : afektivni sadržaj; Goodman : egzemplifikacija; Genette : dikcija;
Jakobson : poetska funkcija

71. Kako Genette naziva poetiku koja dopušta promatranje dnevnika, pisama, autobiografija i
sl. kao literarnih žanrova?
Kondicionalna poetika.

72. Koje sve tipove izraza Marina Katnić-Bakaršić naziva sniženo markiranim leksikom?

73. Kako nazivamo diskurs u kojem se isprepliću jezični, parajezični i izvanjezični elementi?
Multimedijalni diskurs.

74. Koji je teoretičar tvrdio da je stilistički postupak kružan, odnosno da interpretacija

pretpostavlja opis, a opis pretpostavlja interpretaciju?
a) Wolfgang Iser b) Antoine Compagnon c) Stanley Fish d) Michael Riffaterre

75. Smatra li Bally da postoje izrazi koji su stilistički neutralni?

Ne.

76. Pridružite pojmove odgovarajućim autorima:

Roland Barthes, Charles Bally, Nelson Goodman, Gerard Genette: stil kao potpis, efekti evokacijom,
pismo, zatvorena poetika =
Barthes : pismo; Bally : efekti evokacijom; Goodman : stil kao potpis; Genette : zatvorena poetika

78. Objasni Goodmanovu denotaciju i egzemplifikaciju. Po kojem načelu Genette objašnjava

stil?
Denotacija se definira kao jednostavna primjena oznake na jednu ili više stvari.
Egzemplifikacija – jedna stvar može egzemplicirati samo ono što joj pripada, odnosno određenu
osobinu koju dijeli sasvim stvarima koje je isto tako imaju. Ako moj zeleni džemper egzemplificira
zelenu boju, onda zeleno denotira boju mog džempera.
Ona može biti doslovna ili figurativna (metaforijska) – siva među bojama je ono što je tuga među
osjećajima, metaforijski egzempflificira razočaranje.

Genette je povezao čak i poistovjetio pojmove stila i egzemplifikacije. Prema Genettu,

egzemplifikacija zapravo pokriva sva moderna korištenja pojma stila kao izraz, evokaciju i konotaciju.
Stoga on predlaže novu definiciju: Stil je egzemplifikacija funkcija diskurza, koja se suprotstavlja
njegovoj denotativnoj funkciji.

80. Objasni Riffaterreovu zamjenu pojmova norma i odstupanje konteksta.

Pojmovi norme i odstupanja omogućavali su rješavanje pitanje književne relevantnosti neke jezične
značajke. Stil je odstupanje u odnosu na korištenje koje se u jeziku smatra normalnim.
Riffaterre je u svom članku dao definiciju stila u kojoj je stil bio shvaćen kao ornament, dodatak, on
naglašava značenje drugim sredstvima. S obzirom da je naišao na prigovore, Riffaterre pojašnjava
svoju definiciju u kojoj je želio izbjeći da definicija stila kao naglašavanja pretpostavlja načelo
sinonimije. Tako prelazi s pojma odstupanja u odnosu na normu na pojam odstupanja u odnosu na
kontekst. S Riffaterrom više ne izranja stari retorički smisao stila, već klasični i tradicionalni smisao,
smisao elokucijske retorike u kojoj se u prvi plan probijaju trop i figura nauštrb podjele stihova u 3
skupine. Kasnije će Riffaterre izbjegavati govoriti o stilu koji ubrzo postaje tabu. Njegova
„strukturalna stilistika“, kako ju je tada nazivao, prepustit će mjesto „semiotici poezije“. Stil kao
odstupanje određeno kontekstom bit će preimenovano u „agramatičnost“. Sam pojam, međutim, nije
bitno promijenio smisao: on omogućava nastavak analize odstupanja, iako je naziv stilistika morao biti
žrtvovan trenutačnim bogovima.

82. 3 aspekta stila koja su izdržali napad teorije.

Stil je formalna varijacija na neki stabilan sadržaj
stil je skup značajki svojstvenih nekom djelu koji omogućuje identifikaciju i prepoznavanje autora
stil je izbor između više „pisama“

86. Koju koncepciju kritizira Schaeffer?

Schaefferova stilistička kritika svjedoči o teoriji otklona koja izravno vodi k diskontinuističkoj
koncepciji stila.
OTKLON ILI VARIJACIJA = većina književ. stilistika priznaje samo stilski obilježena lingvistička
obilježja, ona kod kojih se primjećuje otklon od norme ili od pretpostavljenoga neutralnog stanja. U
tome vidimo uvjet perceptibilnosti stila.
Perceptibilnost ovisi o odnosu između obilježenih i neutralnih verbalnih elemenata. Iz tog proizlazi da
dva tipa elemenata čine sastavni dio stilskih svojstava: 1. obilježeni i 2. neutralni. Sam OTKLON
postavlja probleme: on ima smisla samo ako je moguće odrediti neutralni diskurzivni temelj, bez
stilskog obilježja.
Nije jasno koji bi tip diskurza poslužio kao neutralni temelj: vernakularni diskurz ne može ispuniti tu
funkciju jer bi se u većini slučajeva izložio riziku da se uspoređuje neusporedivo, odnosno usmeno s
pisanim i jer je svakodnevna konverzacija daleko od neutralne, ona je uvijek snažno stilski obilježena.
Informativni pisani iskaz isto ne može imati funkciju neutralnog stupnja jer čak i u pisanom jeziku
čisto informativni iskazi su tako rijetki da paradoksalno predstavljaju stilski obilježene iskaze.
Dakle, knjiž. stilistika ne može se konstruirati baziranjem na pojmu otklona između vanjske norme i
obilježene diskurzivne činjenice jer svaka diskurzivna činjenica može biti stilski obilježena.
Čini se da pojmovi stilskog izbora i stilskih varijacije više obećavaju od pojma otklona, a ne kao
elemente koji bi se dodavali nekom neutralnom temelju.

89. Čime Compagnon zamjenjuje pojam agregata i objasniti?

Općenitosti kao jezik ili žanrovi moraju se pojmiti kao trenutačni agregati, standardi koji se rađaju u
transakciji, a ne kao norme ili podloge koje bi im mogle prethoditi
- jezik u stvarnosti ne postoji
- govor i stil, odstupanje i varijacija, jedine su stvarnosti na području jezika
- ono što nazivamo invavijantom, normom, kodom, pa čak i univerzalijom, uvijek je samo privremeno
stanje koje se može revidirati

- 3 aspekta stila su se vratila u prvi plan:

a) stil je formacija varijacija na neki (manje-više) stabilan sadržaj
b) stil je skup značajki svojstvenih nekom djelu koji omogućuje identifikaciju i prepoznavanje
c) stil je izbor između više pisama

90. Što je parajezik i objasni njegovu ulogu u reklamnom disursu?

Parajezik je svojevrsni ekvivalent pojmu vrednota govornog jezika: parajezične znakove nije moguće
prevesti u riječi. Njihovo je bitno obilježje da se velikim dijelom odvijaju mimo govornikove i
recipijentove svijesti. Reklamna se pregmatika služi konvencionalnim planom svakodnevnoga govora,
ali i imanentno poetskim planom čime se stvara i usmjerenost na konkretan cilj. Reklama teži
neprestanom očuđivanju i stalno traga za novim načinima privlačenja pozornosti.

91. Razlika između denotativnog i konotativnog značenja?

Denotacija označava strogo utvrđeno značenje neke jezične zajednice. Pretpostavlja da postoji izravni
i jednoznačni odnos između naziva i pojma, tj. zbiljskog predmeta koji je označen, npr. pas označava
domaću životinju. Suprotstavljen je pojmu konotacija koji se odnosi na dodatna značenja: pas može
značiti vjernost, odanost. Konotacija označava dodatno, izvedeno značenje neke riječi ili izraza. Na
konotaciji se zasnivaju figure i gotovo sva stilska sredstva.

92. Uz kojega autora vežemo pojam strukturalne poetike?

Riffaterre

93. Stil – to je sam čovjek. Čija je to tvrdnja?

Buffon

94. Uz kojeg autora vežemo pojmove književna stilistika i stilistička obilježja?

Schaeffer

97. Koja od navedenih formulacija opisuju stilem?

Karakterizam literarnosti, jedinica pojačanja izražajnosti.

98. Koji stilističar razvija atomističku koncepciju koja stil pretvara u zbirku značajnih detalja?
Leo Spitzer

99. Drugi naziv za figure dikcije?

Metaplazme

100. Genetička stilistika se bavi?

Proučavanjem odnosa između izraza i pojedinca ili kolektiva koja ga stvaraju i upotrebljavaju.

101. Predstavnici strukturalne stilistike

Tomaševski, Vinogradov, Jakobson, Riffaterre, Barthes, Greimas
101. Po čemu se, prema Goodmanu, razlikuje povijest (umjetnosti ili književnosti) i stilistika
(kao dio kritike)?

102. Navedi pet osobina govornog jezika.

Konkretan način mišljenja, emocionalno obojeni iskazi, nepromišljenost, neslužbenost, spontanost

103. Koji tip poetika omogućuje ulazak nefikcijskih proznih tekstova u literarno polje? Na
temelju kakvog suda ovi tekstovi ulaze u književnost? Nabroji barem tri tekstna žanra koji na
ovaj način mogu ući u literarno polje.
Kondicionalna poetika (?)

104. Koja su još tri u antici ustanovljena stila ili elementarna tona i u kojim su djelima
komentatori srednjovjekovnie latinštine našli uzore ovim stilovima? Pomoću kojeg "kruga" se
prikazivala ova podjela?
Jednostavni, uzvišeni, umjereni; Vergilijevo kolo – jednostavni stil kao Bukolike, umjereni kao
Georgike i uzvišeni kao Eneida.

105. Koja je razlika između makrostilističkih i mikrostilističkih istraživanja?

Makrostilistička istraživanja odnose se na lingvističku stilistiku, a mikrostilistička na stilistiku koja je
primijenjena na književnu kritiku.

106. Koje termine vežemo uz Ballyjevu stilistiku:

a) stilistika pojedinca b) stilistika izraza c) literarna stilistika d) afektivna stilistika

107. Koje tvrdnje povezujemo uz stilistiku Michaela Riffaterrea?

a) Stil je sam čovjek.
b) U djelo prodiremo intuicijom, kretanjem od centra djela prema periferiji i obratno.
c) Stilistika proučava jedinice jezičnog izraza s gledišta njihova afektivnog sadržaja.
d) Stilistički kontekst je lingvistički uzorak iznenada prekinut nepredvidivim elementom, a
rezultirajući kontrast predstavlja stilistički podražaj.

110. Što je nadleksikalizacija, a što nedovoljna leksikalizacija?

111. Značaj sinonimije na razvoj i propast stilistike, kako Goodman gleda na sinonimiju?
Predlaže odbacivanje pojma sinonimije u korist shvaćanja da se o stvarima koje su gotovo sasvim iste
može govoriti na vrlo različite načine, a i da se o različitim načinima može govoriti na vrlo slične
načine.

112. U kojem se književnopovijesnom razdoblju stil promatra kao rezultat individualnog genija?
Barok.
113. Književna stilistika i stilistička obilježja?

114. Pripoji stileme odgovarajućim razinama lingvostilističke analize.

a) erotonim = leksikostilistika
b) glasovni simbolizam = fonostilistika
c) komutacija lično – bezlično = morfostilistika
d) parcelacija = sintaktostilistika
e) kurziv = grafostilistika

115. Pripoji s odgovarajućim pojmovima:

Eufemizam – leksikostilistika
Eufonija – fonostilistika
Gramatička metafora – morfostilistika
Parcelacija – sintaktostilistika
Stilistički konektori – tekstostilistika

117. Usporedi specijalizirani i javni diskurs.

Javni diskurs u užem smislu je jezik javne (društvene) komunikacije (politički, publicistički i
sakralni), a javni diskurs u širem smislu ili specijalizirani jest akademski/znanstveni,
primijenjeni/stručni.

118. Rodonačelnik lingvističke stilistike je:

a) Spitzer b) Vossler c) Bally d) Riffaterre

119. Jezik koji služi za proučavanje i opisivanje drugog jezika zove se?

120. Tko je autor termina „stilska formacija“?

a) Zdenko Škreb b) Aleksandar Flaker c) Milivoj Solar

121. Termin je prvenstveno vezan uz:

a) književnu kritiku b) povijest književnosti

122. Definiraj stilem, objasni prema kojem je tvorbenom uzorku stvoren njegov naziv i nabroji
njegove podvrste.
Stilem je jedinica pojačane izražajnosti, jezična jedinica koja nosi određenu stilsku informaciju,
nepretkazivi element konkretnog govornog niza. Fonostilem, morfonostilem, sintaktostilem,
semantnostilem, tekstostilem i grafostilem.

123. Jednostavna primjena verbalne ili neke druge oznake na jednu ili više stvari ili:
a) evokacija b) konotacija c) denotacija d) egzemplifikacija e) metaforizacija

124. Koje stilističare vežemo uz idiomatologiju – disciplinu proučavanja nacionalnih stilova?

a) Lea Spitzera b) Charlesa Ballyja c) Karla Vosslera d) Ferdinanda de Saussurea e) Stanleyja
Fisha
126. Nabroji tri vrijednosti izraza (Guiraud) koje postoje na svim nivoima jezika, objasni ih i
odredi koje od njih proučava stilistika izraza.
Pojmovna – logika izraza, ekspresivna – socio-psihofiziologija izraza, impresivna – direktna intencija i
drugostupanjska intencija. Stilistika izraza proučava...

127. Koji stilističar zastupa tezu da književna stilistika ne treba nabrajati stilska obilježja, nego
analizirati način na koji ona svojom konvergentnom konfiguracijom ocrtavaju neku vrstu
globalnog stilskog potpisa djela?
a) Leo Spitzer b) Gérard Genette c) Laurent Jenny d) Michael Riffaterre

128. Objasni poimanje stila kao simptoma.

Povezivanje stila i osobe (simptom neke osobnosti); kao izražajni kod, stil je objektivan, a kao izraz
jedinistvenosti subjektivan.

129. Koje su bitne razlike između atomističkog i egzemplifikacijskog shvaćanja stila? Navedi
barem jednog od predstavnika svake od ovih koncepcija.

131. Koji teoretičar stil shvaća kao ekspresivno, afektivno ili estetsko naglašavanje koje ne
mijenja značenje informacije, odnosno tko smatra da jezik izražava, a stil naglašava?
a) Michael Riffaterre b) Charles Bally c) Pierre Guiraud d) Georges Molinié

132. Koja razina lingvostilističke analize proučava žargonizme i vulgarizme?

Lesikostilistika

133. Osnova Ballyjeve stilistike je riječ. Što je osnova generativne stilistike?

134. Koji je teoretičar tvrdio da je stilistički postupak kružan, odnosno da interpretacija

pretpostavlja opis, a opis pretpostavlja interpretaciju?
a) Isre b) Compagnon c) Fish d) Riffaterre

136. Prelazak s eufemizma na tabu-riječi označuje preključivanje iz sfere ___________ registra u

__________ registar.

137. Objasnite što su to jake pozicije teksta i navedi barem 4 takve pozicije.
To su mjesta u tekstu koja su svojevrsna smisaona stilistička 'čvorišta' teksta, mjesta koja su po svojoj
poziciji u tekstu i po svojoj formi izuzetno značajna za razumijevanje tog teksta. Naslov, epigraf
(moto), podnaslovi, prva i posljednja rečenica teksta ili poglavlja (inokativna i finitivna rečenica)

138. Što je intradiskurzivno, što interdiskurzivno, a što intermedijalno prožimanje?

Interdiskurzivno - Citiranje Matoševih stihova u suvremenom romanu može biti interdiskurzivno -
među različitim tipovima diskursa
Intradiskurzivno - unutar jednoga tipa diskursa
Intermedijalno - takva prožimanja se razabiru gdje god govoreni izraz utječe na onaj pisani i obrnuto:
vertikalni smjer, uključuje intertekstualne i interdiskurzivne veze
139. Kako Riffaterre definira stil?
Stil je sredstvo kojim se pošiljatelj uvjerava da je njegova poruka dešifrirana na način da čitatelj ne
samo da razumije tu informaciju, već razumije i pošiljateljev/autorov stav prema tome.

140. Jedan od postulata stilističke kritike L. Spitzera glasi da nam svaki detalj mora omogućiti
da prodremo u središte djela.

141. Stilistika C. Ballya bavi se isključivo istraživanjem:

Činjenica jezičnog sadržaja s gledišta njihova afektivnog sadržaja.

142. Prema Marini Katnić-B. stilističkim učincima sinonimije lica bavi se:
Morfostilistika

143. Čime se bavi grafostilistika? Kako se zovu stilogene jedinice koje proučava? Navedi 3
primjera grafostilističkih postupaka!
Grafostilistika bavi se promatranjem postupaka i sredstava koji mogu postati stilogeni na grafičkom
nivou; osnovna jedinica je grafostilem - grafički obilježeni dijelovi teksta čija vizualna obilježja
odudaraju od grafičke norme.

144. Opiši dva sintaktostilistička postupka prema vlastitom izboru!

Dekomponirani predikat – jedna glagolska kopula ili semikopulativan glagol
Parcelacija – realizacija jedne rečenice u više tekstovnih jedinica.

150. "Jezik izražava, a stil naglašava" - rekao je?

K. Bagić

151. Upotrebe pojma stil vrlo su različite i brojne. A. Compagnon izdvaja 6 najučestalijih
koncepata. Koji su to?
Stilkao norma, ornament, odstupanje, devijacija, kultura, žanr simptom

152. Pojasni desosirovsku dihotomiju jezik/govor!

154. Koji pojam kritizira Schaeffer?

Pojam otklona  preporuča pojam 'varijacija'.

156. Kako Pranjić objašnjava razliku između tematske i ključne riječi?

Ključna je riječ čestotno (= frekvencijski) niske pojavnosti, ali zato visoke obavijesne vrijednosti, za
razliku od tematske riječi koja je, usuprot, apsolutno najviše čestotne pojavnosti, no zato ne mora biti
obavijesno vrijedna.

158. S kime povezuje metodu filološkog kruga?

K. Pranjić
161. Orijentacija na kod ili?
Denotativna funkcija

164. Pet tipova romaneskne cjeline po Bahtinu?

1. neposredno autorsko književno-umjetničko pripovijedanje
2. stilizacija različitih oblika usmenog pripovijedanja u svakodnevici
3. stilizacija različitih oblika poluknjiževnog pisanog pripovijedanja u svakodnevici
4. različiti oblici književnog, izvanumjetničkog autorskog govora
5. stilski individualizirani govor junaka

165. Bahtinov koncept i prijedlog sociološke stilistike?

Disonanca i govorna raznolikost ulaze u roman i u njemu se organiziraju u skladan umjetnički
sustav; stilistika adekvatna tom svojstvu romanesknog žarna može biti jedino sociološka stilistika;
unutrašnja društvena dijalogičnost zahtijeva razotkrivanje konkretnog društvenog konteksta riječi koji
određuje njezinu stilsku strukturu. Razvitak romana sastoji se u produbljivanju dijalogičnosti, njenom
proširivanju i izoštravanju; govorna raznolikost podvrgava se u romanu umjetničkoj obradi.

167. Koje su dvije vrste poetika po Genettu?

esencijalna poetika (karakteristična za zatvorene poetike - klasična poetika, neki su tekstovi literarni
po svojoj biti i prirodi zauvijek, a neki nisu): prvo se sastoji u tome da literarnost smatramo
prihvaćenom i univerzalno primijećenom te u tome da se pitamo o objektivnim razlozima koji ga prate
u svim prilikama (konstitutivno ili esencijalističko tumačenje);
kondicionalna poetika (karakteristična za otvorene poetike): drugo tumačenje podrazumijeva pitanje
pod kojim uvjetima i u kojim prilikama tekst bez unutarnje promjene postaje djelom ili prestaje biti
djelom (uvjetovana interpretacija literarnosti)