UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET
U KISELJAKU
Kaznenopravna znanstvena oblast

NACRT ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKOG PROJEKTA

REFORMA AGENCIJA ZA PROVEDBU ZAKONA U BOSNI I

HERCEGOVINI - SA POSEBNIM OSVRTOM NA BORBU PROTIV
ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

PREDMET: Metodologija znanstvenog istraživanja;

Metode i tehnike izrade znanstveno – istraživačkih projekata

Kandidat Predmetni nastavnik

Vjekoslav Vuković doc. dr. Mensur Kustura
Broj indeksa: 03-D/11

Kiseljak, 2012.godina
PODACI I INFORMACIJE O KANDIDATU DOKTORSKOG RADA:

1. Ime i prezime: Vjekoslav Vuković

2. Datum i mjesto rođenja: 10.01.1973., Fojnica
3. Mjesto i adresa stanovanja:Kiseljak, Privorski put bb
4. Naziv završenog fakulteta i godina diplomiranja: Fakultet kriminalističkih znanosti-
Visoka Policijska škola Zagreb, 1999/2000., Posdiplomske studije: Pravni fakultet u Rijeci,
kazneno pravna katedra, Kriminalističko istraživanje, 2008.

INFORMACIJE O DOKTORSKOM RADU:

1. Naziv doktorskog studija/naučna oblast: Kaznenopravna znanstevna oblast

2. Naslov doktorskog rada:
3. Mentor: prof.dr. Hana Korać
4. Broj Odluke Nastavno naučnog vijeće kojom je rad prihvaćen
5. Datum odbrane doktorskog rada

SASTAV KOMISIJE ZA ODBRANU DOKTORSKOG RADA:

1) Ime i prezime predsjednika komisije: prof. dr.

2) Ime i prezime mentora: prof. dr.
3) Ime i prezime člana komisije:
4) Ime i prezime zamjenskog člana:

POTPIS MENTORA:

_______________________

2
NAPOMENE I KOMENTARI PREDMETNOG NASTAVNIKA:

SADRŽAJ

3
1. PRELIMINARNO ODREĐENJE TEME ISTRAŽIVANJA 6
2. FORMULACIJA PROBLEMA 6
3. HIPOTETSKI STAVOVI O PROBLEMU 7
3.1 HIPOTETSKI STAVOVI O STRUKTURNIM PROBLEMIMA 7
3.2 HIPOTETSKI STAVOVI O FUNKCIONALNIM PROBLEMIMA 7
3.3 HIPOTETSKI STAVOVI O VEZAMA I ODNOSIMA 8
4. ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA 8
4.1. ZNANSTVENI ZNAČAJ 8
4.2. DRUŠTVENI ZNAČAJ 8
4.3. REZULTATI DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA 9
5. PREDMET ISTRAŽIVANJA 13
5.1. TEORIJSKO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA 13
5.1.1. POSTOJEĆA SAZNANJA O PREDMETU ISTRAŽIVANJA 16
5.1.2. POJMOVNO – KATEGORIJSKI SUSTAV 19
5.2. OPERACIONALNO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA 20
5.2.1. ČINIOCI SADRŽAJA PREDMETA ISTRAŽIVANJA 20
5.2.2. VREMENSKO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA 21
5.2.3. PROSTORNO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA 21
5.2.4. PODRUČJE ZNANSTVENE ANALIZE 21
6. CILJ ISTRAŽIVANJA 22
6.1. ZNANSTVENII CILJEVI ISTRAŽIVANJA 22
6.2. DRUŠTVENI CILJEVI ISTRAŽIVANJA 23
7. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA 24
8. NAČIN ISTRAŽIVANJA U PROJEKTU ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA 25
8.1. OSNOVNE METODE 26
8.2. OPĆE ZNANSTVENE METODE 26
8.2.1. ANALITIČKO DESKRIPTIVNA METODA 26

4
 8.2.2. STATISTIČKA METODA 26
8.3. METODE I TEHNIKE PRIKUPLJANJA PODATAKA 27
8.3.1. ANALIZA SADRŽAJA DOKUMENATA 27
8.3.2. BIOGRAFSKA METODA 27
8.3.3. ISPITIVANJE 28
9. ZNANSTVENA I PRAGMATSKA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA 29
9.1. ZNANSTVENA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA 29
9.2. PRAGMATSKA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA 30
10. PRILOG 32
10.1. INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA 32
10.1.2. OBRAZAC ANKETNOG UPITNIKA 32
10.1.3. OBRAZAC PITANJA ZA INTERVJU SA FOKUS SKUPINOM 35
11. LITERATURA I DRUGI IZVORI 37

1. PRELIMINARNO ODREĐENJE TEME ISTRAŽIVANJA

Polazno promišljanje kod uočavanja problema je da postojeće mnoštvo agencija,

nadležnosti, racionalnih i neracionalnih konkurencija bitno pridonosi difuziji zaštitnog sustava,
rasipanja sredstava i da je prije svega prikladna sredina za razvoj niza kriminalnih djelatnosti
koje su ili “uvezene” ili autohtone, ali sklone bujanju do konačnog stvaranja meta kriminaliteta

5
koji će takvu slabu državnu tvorevinu preoblikovati u državu nesigurnosti i time dugoročno
suspendirati vladavinu prava, ali i dovesti do “prelijevanja” u susjedne i druge zemlje.

U vezi sa narečenim postavljamo preliminarno određenje teme istraživanja koja nas vodi
u analizu odnosa agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini, njihovih mjerodavnosti,
načina i brzine razmjene informacija koja se reflektira na suradnju agencija a potom posljedično
na razvoj svih oblika organiziranog kriminaliteta. Tematski će biti obrađeni kako zakonski tako i
institucionalni te metodološki okviri ove suradnje, koji u svojoj neujednačenosti ne doprinose
suzbijanju teških oblika kriminaliteta, kao i stupanj koordiniranja djelovanja agencija, koje u
svom velikom broju čine neefikasan institucionalni aparat dajući prostora slobodnom
interpretiranju dogđaja pa tako i negativnom učinku medija. Zbog njene sveoubohvatnosti
fokusirali smo se na bitne dijelove koji su jasno ostavili traga u sigurnosnom sustavu Bosne i
Hercegovine i definirali je kao: Reforma Agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini
sa posebnim osvrtom na organizirani kriminalitet.

2. FORMULACIJA PROBLEMA

Problem ovog znanstvenog istraživanja možemo formulirati na sljedeći način:

Veliki broj Agencija za provedbu zakona nastalih nakon provedene reforme, različitih pravnih
okvira i propisanih sličnih mjerodavnosti koje se preklapaju, dovodi do problema koordiniranja
istih.Veća samostalnost agencija dovodi do razvoja vlastitih metodoloških načina prikupljnja i
obrade podataka, nekompatibilnosti sustava razmjene podataka a što se izravno odražava na
brzinu i pravovremenost razmjene istih. U ukupnom odnosu razvija se rivalitet koji umanjuje
efikasnost sigurnosnog sustava u cjelini i izravno se odražava na stanje organiziranog
kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

3. HIPOTETSKI STAVOVI O PROBLEMU

3.1. HIPOTETSKI STAVOVI O STRUKTURNIM PROBLEMIMA

6
 Postojeća zakonska struktura, na kojima počivaju Agencije za provedbu zakona,
izmijenjene su u tijeku reformskih procesa uspostavljenih Odlukom Visokog predstavnika za
Bosnu i Hercegovinu u 2004., godini. Stvoren je određen broj novih Agencija tako da se danas
njihov broj od 23. Agencije za provedbu zakona na ovakvom malom prostoru, kompleksnog
administrativnog uređenja čini prevelikim.

Pravni okvir Agencija za provedbu zakona je ostavio jednake ili slične mjerodavnosti a
što u praksi dovodi do preklapanja u postupanju, kao i do problema koordiniranja zajedničkog
postupanja ovih agencija prema jedinstvenom cilju. Naime, sama sigurnosna struktura u
postojećoj ustavnoj strukturi Bosne i Hercegovine, ukazuje na određene razine postojanja
samostalnosti Agencija za provedbu zakona, uobličene u zakonske okvire, dajući im pravo na
samoodređenje i dragovoljnost u postupanju spram određenih pojavnih oblika kriminaliteta u
smislu suradnje kao i čuvanja i razmjene određenih podataka.

3.2. HIPOTETSKI STAVOVI O FUNKCIONALNIM PROBLEMIMA

Danas, nakon 15. godina evoluiranja agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini
i sigurnosnog stanja u zemlji, ovakav sigurnosni okvir nezadovoljava potrebe Bosne i
Hercegovine kao sigurnom društvenom zajednicom promatranom u širem regionalnom
sigurnosnom okruženju, nego, dapače, pogoduje razvoju organiziranog kriminaliteta, čiji je
stupanj domišljatosti i razvoja prevladao onaj policijski, koji se pretvorio u tromo i neučinkovito
iscjepkano tijelo, preskupo i djelotvorno samo pod određenim pritiscima ili, pak, po nalogu
pojedinaca, te tako porozan postao dijelom organiziranog kriminalnog lanca.

Razvojem Agencija u postojećim zakonskim okvirima doprinjeo je razvoju vlastitih

metodologija prikupljnaja i obrade podataka, a koje prema drugim agencijama postaju
nekompatibilne i samim time onemogućuju veću brzinu razmjene podataka i pravovremeno
informiranje.

3.3. HIPOTETSKI STAVOVI O VEZAMA I ODNOSIMA

Postojeće Agencije za provedbu zakona unutar jedinstvenog sigurnosnog prostora su

međusobnoj relaciji, a sa apekta suzbijanja kriminaliteta nužno je i koordinirano postupanje, a

7
koje sa zbog nepravovremenosti razmjene podataka upravo ostavlja prostora razvoju
organiziranog kriminaliteta.

Upravo ovakav strukturalni model policije u Bosni i Hercegovini, ujedno i nedovoljno

istražen sa aspekta funkcionalnosti, te niz nepoznanica koje su eksperimentalne reforme u
kompleksnom administrativnom uređenju Bosne i Hercegovine donijele, je sastavni dio
motivacijskog procesa za obradu ove teme.

4. ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA

4.1. ZNANSTVENI ZNAČAJ

U kolopletu političkih, ekonomskih, socijalnih, religioznih i drugih pitanja, reforma

agencija za provedbu zakona u smislu povećanja efikasnosti, brzine djelovanja i preveniranja
pojava, postaje postupno pitanje čija je važnost osobita za razvoj jedinstvenog sigurnosnog
sustava u Bosni i Hercegovini.

Stoga smatramo značajnim istražiti ovakvo djelovanje Agencija za provedbu zakona, u

postojećim administrativno ustavnim okvirima Bosne i Hercegovine, razinu njihove
samostalnosti, postojanja ili ne postojanja rivaliteta, razinu međuagencijskog koordiniranja,
brzine razmjene podataka sa ciljem preveniranja određenih pojava te u konačnici posljedični
utjecaj na razvoj organiziranog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

4.2. DRUŠTVENI ZNAČAJ

Značaj istraživanja vidimo i u analizi postojeće provedene reforme policijskih struktura u

Bosni i Hercegovini, u smislu očekivano – dobiveno te u izradbi plana prevencije za borbu protiv
organiziranog kriminaliteta u BiH te prijedlogom za restruktuiranjem agencija za provedbu
zakona sukladno postulatu efikasnog djelovanja i pravovremenog odgovora teškim oblicima
kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

4.3. REZULTATI DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

U predmetnom radu analiza je posvećena pitanju reforme policije u Bosni i Hercegovini,

efikasnosti suradnje Agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini, njihovom
koordiniranom djelovanju te posljedično razvoju organiziranog kriminaliteta, a koja do sada u
8
ovom relacijskom obliku nije istraživana, odnosno utjecaj reforme Agencija za provedbu zakona
na razvoj organiziranog kriminaliteta kao i drugih oblika teških kaznenih dijela u Bosni i
Hercegovini, nije bio predmetom znanstvenog promatranja i proučavanja, tako da se teorijsko
razmatranje predmetne pojave odnosi na organizirani kriminalite kao i postojeća zakonska
rješenja.

Naime, reformski procesi su uveliko rađeni kako bi zapravo zadovoljili određenu formu,
tj. zahtijeve međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, bez prethodne analize već postojećeg
sigurnosnog sustava, njegovih poroznosti, sigurnosnih potreba Bosne i Hercegovine, kao i
postojećeg stanja kriminaliteta u odnosu na socio-ekonomsko, administrativno i Ustavno
uređenje Bosne i Hercegovine.

U objavljenoj publikaciji autora Milana Ljepojevića, Reforma policije u BiH1,

predsjednika Udruženja politologa Republike Srpske, napravljen je dokumentarni osvrt na
reformu policije naglašavajući pri tome najviše političke a ne pragmatske uzroke nužnosti
reformiranja policijskih struktura u BiH, a što naravno ne zadovoljava potrebu cjelovite analize
sigurnosnog sustava, u odnosu na reformske procese i posljedičnog utjecaja na razvoj
organiziranog kriminaliteta.

Analizirajući neka postojeća istraživanja u projektima reforme sigurnosnih, policijskih ili

dugih vezanih agencija, na primjerima Republike Hrvatske i Republike Srbije došlo se do
zajedničkog nazivnika u smislu pristupanja EU integracijama kao projektu Stabiliziranja i
pridruživanja a koje proizilaze iz prespektive EU kao što su : zaštita osobnih podataka, kontrola
upravljanja granicom, vize, azil, borba protiv organiziranog kriminaliteta i terorizma, borba
protiv trgovine narkoticima, spječavanje pranja novca i financiranja terorizma kao i
prekogranična suradnja.

Tako u Republici Hrvatskoj pratimo razvoj prevencije svih oblika kriminaliteta razvojem
i povratom operativnog rada policije u zajednici2. Reforma Ministarstva unutarnjih poslova
započela je 2000., godine, a posebno donošenjem novog Zakona o policiji, te Uredbe o
unutarnjem ustrojstvu MUP-a, od 14.12. 2000., godine, smanjen je broj ustrojstvenih oblika u

1
Ljepojević, Milan, reforma policije u BiH, Trgoprint, Banja Luka, 2009., godine
2
Cajner, Irena, Reforma operativno preventivnog rada policije u odori, Ministartvo unutarnjih poslova Republike
Hrvatske, Policijska Akademija, Zagreb, 2003.
9
Ministarstvu unutarnjih poslova (odjela, policijskih postaja, policijskih ispostava i jedinica),
slijedom toga i broj teritorijalnih sektora, čime su stvoreni preduvjeti za racionalno i učinkovitije
korištenje svih, a posebno ljudskih resursa. Međutim osim smanjenja broja ustrojstvenih oblika i
teritorijalnih sektora, dakle promjena organizacijske strukture, nisu napravljenje promjene u
načinu provođenja policijskih aktivnosti, odnosno promjene usmjerene u pravcu redefiniranja
mjesta i uloge policije u društvu i transformaciji policije u javni servis građana. Cilj ovakve
reforme su bile organizacijske uštede, manji broj ustrojstvenih jedinica unutar policije kako bi se
skratilo vrijeme razmjene podataka, centralizirani analitički sustavi, za jednostavnije i brže
praćene određenih pojavnih oblika, te okretanje ka potencijalu društvene zajednice kao dijelu
sigurnosne strukture društva u cjelosti. Dakle, Projekat je postigao razvojni značaj u odnosu
policija u zajednici čime su preventivni efekti postali znakoviti. Sve zahtijeve EU u smislu
preventivnog djelovanja, izuzetno su rješavani i međunarodnim i bilateralnim Sporazumima, dok
je prevencija policije u suradnji sa zajednicom napravila iskorak u transparentnosti djelovanja i
vraćanja povjerenja građana u rad policije. Naravno postulat zaštite temeljnih ljudskih prava je
ugrađen u sve segmente reforme.

No, glavni tužitelj RH, ne iskazuje optimizam reformom nego navodi upravo suprotno 3,
da se reforme provode radi reformi, odnosno da upravo u nemoći odgovora države, leži slaba
karika u sigurnosnom lancu koja daje veliki doprnos razvoju organiziranog kriminaliteta i
terorizma, isključujući dodatak socijalne slike i društva u njegovoj ukupnosti. Dakle i na ovom
primjeru je vidljivo da se znanstvo uvijek bavilo kauzalitetom organiziranog kriminaliteta kao
posljedicom ratnih dejstava i tranzicijskih razvoja zemalja u okruženju, uništenim
gospodarstvom te niskim socio ekonomskim statusom građana, ne navodeći etiološke utjecaje
loših reformskih procesa na razvoj teških oblika kriminaliteta.

Promatrajući reformske procese policije u Srbiji, uočavamo da se odvijala se u tri dijela:

reforma zakonodavnog okvira, reformu policijskog obrazovanja i reformu prakse 4, povećana je
transparentnost policije, pojačana suradnja sa drugim agencijama za provedbu zakona, te je
formirana Direkcija za policiju, čime se zapravo umanjuje ili izbjegava utjecaj politike na rad
policije. Policijski poslovi odvojeni su od ostalih unutarnjih poslova ali koji i dalje čine

3
Schneider, Richard, Mjesto zločina, Hypo Alpe Adria, Zagreb, 2011.
4
Hadžić, Miroslav, Reforma bezbednosnog sektora u Srbiji, dostignuća i perspektive, Centar za civilno-vojne
odnose,Beograd, 2007., godina.
10
jedinstvenu sigurnosnu strukturu, rad policije je decentraliziran, sa jasnim Sektorskim podjelama
koje po liniji rada prikupljaju podatke i analitički obrađuju, te je pojačan odnos policije i
građana. Upravo reformom zakonodavnog okvira o sigurnosnim strukturama a posebno
Zakonom o policiji veći dio ovih problema je riješen sa posebnim osvrtom na zaštitu ljudskih
prava i temeljnih vrijednosti. U cilju borbe protiv organiziranog kriminaliteta i drugih teških
kaznenih dijela, reformirana je napose kriminalistička policija, koja uz moderne tehnologije iz
domene forenzike, i primijenjeih metodika postiže dobre rezultate na ovom polju. Također
donesen je niz Strateških i akcijskih dokumenata koji razrađuju borbu protiv svih oblika
organiziranog kriminaliteta i terorizma do detalja. Dapače, niti ovaj utjecaj reformskih procesa
na razvoj najtežih oblika kaznenih dijela u tom segmentu nije istraživan, nego se sveo na puko
ispunjavanje uvjeta i racionalizaciju snaga sukladno zahtjevima međunarodne zajednice i
prihvaćen je kao pozitivan jer je traženo i ispunjeno.

No, zanimljivim se čini da u oba slučaja promatrana reforma nastaje kao posljedica
iznimnog porasta razvoja organiziranog kriminaliteta, te zahtijeva EU za ispunjavanjem
predpristupnih uvjeta, dakle jasno vidljiva prisutnost međunarodnih čimbenika u smislu pritiska
iako je i na domaćem terenu već odavno ukazana potreba za promjenama i demokratizaciji
sigurnosnih sustava, no uvjetovani politikom nisu došli u taj stadij koji je zapravo bio sastavni
dio organiziranog lanca djelovanja kojeg naknadno prepoznajemo u kauzalnom smislu novih
fenomenoloških oblika kaznenih dijela.

No, odmaknemo li se od Europskih praksi reformskih procesa koji su uvelike

primjenjivane na zemlje u tranziciji, iako je većina EU država svoje sustave sigurnosti zadržala,
ovrnut ćemo se na jedan nekonvencionalan sigurnosni sustav a koji dijelom ukazuje i na
posljedice koje su predmetom promatranja našag istraživanja. Naime, SAD su veću reformu
sigurnosnog sustava provele nakon napada 11- rujna, sa posebnim osvrtom na podjelu i razmjenu
informacija od sigurnosnog značaja. Iako u suštini SAD ima 50 država podijeljenih u 3141
okrug, sa svojim policijskim agencijama, suštinu sigurnosnog sustava zapravo čine FBI (Federal
Bureau for Investigation), CIA (Central inteligence Agency), NSA (National Security Agency) i
MIO (Military inteligence organizations). Na prvi pogled vrlo jednostavno no sasvim odvojeno u
organizacijskom, financijskom te smislu odgovornosti sa velikim stupnjem preklapanja
nadležnosti, rivaliteta, vlastitih analiza podataka, nerazmjene istih, te različitih interesnih sfera.

11
 Pomenuti problem postao je nažalost evidentan napadom 11. rujna na tornjeve u SAD-u,
kada je na vidjelo izašla sva nemoć ogromnog sigurnosnog sustava velikih financijskih i ljudskih
potencijala i resursa, te ukazala veliku potrebu za reformiranjem istoga.

Reforma je krenula u zakonodavnom smislu donoseći US PATRIOT ACT 5, kojim se gore

narečene Agencije obvezuju na pravovremenu razmjenu podataka i informacija, razvija se
jedinstvena metodologija obrade istih, te se čak dozvoljava i razmjena obavještajnih i drugih
osjetljivih podataka bez prethodne provjere čak i sa pravosudnim organima. No, drastično
radiranje ljudskih prva ogleda se u nepostojanju osnovane sumnje za poduzimanje određenih
predistražnih radnji, uvođenje tajnih pretresa kao i veliko smanjenja prava imigrantima, te velike
izvršne ovlasti policije isl.

Dakle sigurnosna potreba odvela je reformu u krivom smjeru u smjeru kršenja ljudskih
prava, a o posebnosti akta će biti riječi u samom radu.

U institucionalnom smislu za razmjenu informacija i adekvatniju koordinaciju i djelovanje

formiran je Sektor Domovinske sigurnosti, koji pokriva sve oblasti od borbe protiv terorizma,
teških kaznenih dijela, prekograničnog i nimigracijskog kriminala te kompjutorskog kriminala
kao jedno koordinacijsko tijelo.

U vezi sa narečenim postavlja se i naše pitanje gdje je Bosna i Hercegovina sa svojim

reformskim procesima i da li upravo naša reforma koja je dovela do povećanog broja agencija za
provedbu zakona a potom tijela za njihovu koordinaciju sa ograničenim ovlastima, kako
zakonskim tako i teritorijalnim, sa vlastitim financijskim resursima bez jasne obveze na suradnju
može adekvatno odgovoriti suvremenim sigurnosnim izazovima poput organiziranog
kriminalietta i terorizma. Veliki pritisci međunarodne zajednice dovode do nametanja strogih
sigurnosnih pravila kao uvjet predpristupnih pregovora. Također političke elite prihvataju igru i
donose niz Strateških i akcijskih dokumenata ali u samoj izradbi ne konzultira se šira javnost,
akademska zajednica, nego se u zatvorenim krugovima kreira sigurnosna politika modelom

5
Patriotski zakon SAD-a iz 2001. godine, zvanično poznat kao Zakon o jedinstvu i jačanju Amerike kojim se
obezbjeđujuću odgovarajući instrumenti neophodni za presretanje i sprečavanje terorizma koji je Kongres usvojio na
svojoj 107 sjednici 2001. godine, HR 3162, uspostavljen u svrhu sprečavanja i kažnjavanja djela terorizma u
Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta i kako bi se ojačali zakonski instrumenti za provođenje istrage.

12
„političkog uvjeravanja“, dajući pri tome loša rješenja koji su samo svrha sebi ili pak samo puko
ispunjavanje međunarodnih obveza. Na ovaj način lošim zakonskim rješenjima odnosno svjesno
izbjegavajući sustavne pristupe po modelu uočavanja naših slabosti, kreiramo dodatne slabosti
sigurnosnog sustava u cjelini kreirajući na taj načn legitimno i legislativno utvrđen „propustan“
sustav, koji sa naše točke gledišta promatramo kao uzročnikom razvoja najtežih oblika kaznenih
dijela. Upravo postojeća rješenja, kako je ranije navedeno, niti 5 godine nakon reformskih
procesa u Bosni i Hercegovini nisu dali odgovor na teška kaznena djela iz domene gospodarskog
kriminaliteta, pranja novca, gospodarskih malverzacija u smislu privatizacijskih postupaka,
korupcije kao i financiranja terorizma, a sva visokog stupnja organiziranosti.

5. PREDMET ISTRAŽIVANJA
5.1.TEORIJSKO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA

Polazeći od naznačenog problema vezano za funkcioniranje agencija za provedbu zakona u

Bosni i Hercegovini, njegovog društvenog značaja za sigurnosnu situaciju, za predmet ovoga
rada smo uzeli značaj reformi Agencija posebno u odnosu na stupanj prisutnosti organizovanog
kriminaliteta.

Svjesni smo da uspjeh reforme Agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini dijeli
sudbinu općeg stanja u državi, prvenstveno političkog stanje, ali i od mnoštva drugih faktora.

Vodeći se postojećim sigurnosnim stanjem u Bosni i Hercegovini, konkretnim pokazateljima o

razvoju novih modusa kaznenih dijela s elementima organiziranosti, a na koje postojeća
policijska struktura u Bosni i Hercegovini nema adekvatan odgovor, kao i zahtjevima
međunarodne zajednice spram Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik za BiH je donio “Odluku
o uspostavi Povjerenstva za rekonstruiranje policije u BiH” (u daljnjem tekstu PRP). 6 Nadležnost
Povjerenstva je predložiti “jedinstvenu strukturu policije u okviru sveukupnog političkog
nadzora Ministarstva ili ministarstava u okviru Vijeća ministara”.

6
Odluka visokog predstavnika o uspostavi Povjerenstva za rekonstruiranje policije u BiH („Sl. glasnik BiH“, br:
36/04),
13
 Ovom odlukom su predviđena načela kao smjernice za budući izgled policije u BiH. Ta
načela uključuju zahtjev da policijska služba u budućnosti bude djelotvorna i učinkovita,
financijski održiva, da odražava etničku strukturu Bosne i Hercegovine, bude zaštićena
od nepropisnog političkog utjecaja i bude odgovorna pred zakonom i zajednicom. Osim
toga, policija mora djelovati sukladno demokratskim vrijednostima, međunarodnim
standardima o ljudskim pravima i najboljom europskom praksom, kao i u djelotvornom
partnerstvu s lokalnim zajednicama, civilnim društvom te zemljama u regiji.

No, da li je to doista u praksi tako?., ili je sigurnosni sustav ostao ranjiv, samo je jedno od
pitanja na koje istraživačkim metodama tražimo odgovor, odnosno postavljamo ujedno i kao
predmet rada.

Predmet rada jeste i utvrditi opće i posebne mjere, kao i aktivnosti kojima bi se smanjili rizici od
razvoja organiziranog kriminaliteta koji koristi slabosti sigurnosnog sustava, kroz predložene
mjere za unaprjeđenje strukture policijskih agencija, njihove suradnje te razmjene, obrade i
analize podataka.

Kroz identificirani problem težimo utvrditi da li je razina suradnje zadovoljavajuća u postojećim

sigurnosnim uvjetima, da li postojanje rivaliteta, preklapanje nadležnosti, brzina razmjene
informacija, različit zakonodavni okvir u kojem se određene nadležnosti preklapaju, dovodi do
entropije sustava a koji za posljedicu ima razvoj teških oblika krivičnih djela napose
organiziranog kriminaliteta i terorizma u BiH, te da li je reformom policije riješen neki od
pobrojanih identificiranih problema.

Etiološke aspekte razvoja pojedinih oblika kriminaliteta posebno organiziranog, sagledavaćemo

istraživanjem strukture policijskih agencija, njihovog međusobnog odnosa, unutar agencija te
među agencijsku suradnju, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te njihove
međuagencijske razmjene podataka kao i u činjenici da prevelika samostalnost i neovisnost
Agencija dovodi do nevoljkosti za pravovremenom razmjenom podataka a koja i te kako utječe
na suzbijanje određenih pojavnih oblika kriminaliteta a posebno na preventivno djelovanje,

Kriminalitet kao posljedica eventualne neefikasnosti sigurnosnog sustava dovodi do radiranja

vladavine prava u cjelosti i kao takav pogađa državu i njeno uređenje odražavajući se na

14
društvene i private interese građana uključujući i njihov život odnosno dovodi do stanja
nesigurnosti.

U vezi sa kazanim predviđena je i struktura samoga rada kako slijedi:

U prvom dijelu rada analizira se kriminološki aspekt pojavnih oblika organiziranog

kriminaliteta kao i dijelom povijesna raznmatranja te osvrt na fenomenologiju i etiologiju
organiziranog kriminaliteta, parametre suzbijanja u Bosni i Hercegovini te pokazatelji o
pojedinim pojavnim oblicima koji čine sastavni dio organiziranog kriminaliteta. Ujedno je u
sažetom obliku izloženo pravno uređenje unutar Bosne i Hercegovine kao i statistički pokazatelji
po pojedinim oblicima, čijom detaljnom analizom problem razmatranja postaje vidljiv.

U drugom dijelu rada osvrtom na na reformu policije, ciljeve, modaliteti i prepreke,

velikobrojnost policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, odnosno zakonskih okvira, anliziramo
stupanj koordiniranja aktivosti i suradnje ovih Agencija.

U trećem dijelu se analizom sadržaja postojećih zakonskih rješenja osvrćemo se na

kazneno materijalno pravni i kazneo procesni aspekt, usklađenosti pravnog okvira između Bosne
i Hercegovine i entiteta a koji su bili temeljni za provedbu reforme policije u Bosni i
Hercegovini.

U četvrtom dijelu razmatranjem kaznenih dijela iz oblasti organiziranog kriminaliteta te

posebnosti terorizma kao organiziranog oblika kriminaliteta, njegovih značajke i pojavnost u
Bosni i Hercegovini, te međunarodnih i domaćih pravnih instrumenata opisujemo određene
pojavne oblike u BiH, kao i primijenjenost zakonskih instrumenata na ovu pojavu.

U petom dijelu analiziramo i naglašavamo odnos i eventualnu zloporabu medija u smislu

artikuliranja zločina iz mržnje, posebno promatranog u domeni etiologije organiziranog
kriminaliteta, te promoviranja u oblasti kršenja temeljnih ljudskih prava, kao i pojava kojim
mediji unaprijed određuju vrstu kaznenog djela što dovodi do skretanja svarne kauzalnosti i
mogućnosti izvjesnog pritiska na neovisnost pravosudnih organa.

U šestom dijelu sintetiziramo točke susretanja reformskih nastojanja i aktualnih problema

organiziranog kriminaliteta. Težište je bilo na identifikaciji ključnih entropijskih mjesta,

15
smjerova i uvjeta njihova rješavanja, te na izlaganju konkretnih mjera koje daju doprinos razvoju
suradnje agencija, brzine razmjene informacija a na temelju provedenog istraživanja.

5.1.1 POSTOJEĆA SAZNANJA O PREDMETU ISTRAŽIVANJA

U predmetnom radu analiza je posvećena pitanju reforme policije u Bosni i Hercegovini,

efikasnosti suradnje Agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini, njihovom
koordiniranom djelovanju te posljedično razvoju organiziranog kriminaliteta, a koja do sada u
ovom relacijskom obliku nije istraživana, odnosno utjecaj reforme Agencija za provedbu
zakona na razvoj organiziranog kriminaliteta kao i drugih oblika teških kaznenih dijela u
Bosni i Hercegovini, nije bio predmetom znanstvenog promatranja i proučavanja, tako da
se teorijsko razmatranje predmetne pojave odnosi na organizirani kriminalite kao i postojeća
zakonska rješenja.

a) Znanstveno verificirana saznanja

Veliki broj znanstvenih verificiranih znanstvenih istraživanja, upravo je ukazivao na

fenomenološke oblike organiziranog kriminaliteta, kauzalite i uvjete u kojima se razvija. Neke
od tih izdvajamo kao posebne u odnosu na neistraženu oblast uzročnosti organizirnog
kriminaliteta sa aspekta poroznosti sigurnosnog sustava.

Kako je uopće moguće originalnu demokraciju stvoriti u uvjetima ekonomske i socijalne

anarhije i političke nestabilnosti7, kada danas bolje žive oni koji ništa ne rade; kada se ne vidi
izlaz iz netalentirane politike...” izlaz iz pljačke i propasti, naglašavajući da tvornicu možeš
obnoviti, ali čovjeka koji je upoznao nezarađene rublje nikada nećeš popraviti”8.

Je li u suvremenom dobu u fenomenološkom smislu došlo do odstupanja u ponuđenom

definiranom modelu ili je pak ostao u organizacijskom i hijerarhijskom smislu jednak te samo
tehnološki unaprijeđen, hipotetičko je pitanje gdje uvijek nalazimo jednak odgovor: organizirani
kriminalitet je među nama, ispod nas, iznad nas. Upravo navedeno definiranje u smislu
7
Solženjicin, Aleksandar, Rusija u provaliji, Paidena, Beograd, 1999., str.15.
8
Solženjicin, Aleksandar, op. cit., str. 11.
16
konzekventnijih zakona, pa čak i odnosa, kao i velikog broja angažiranih sudionika, govori o
strukturalno organiziranom sustavu s jasnom podjelom zadataka radi stvaranja i zaštite stvorenih
interesnih sfera.

Organizirani kriminalitet u posljednjem desetljeću označava “sposobnost brzog

prilagođavanja općim socijalnim i gospodarskim uvjetima te udovoljavanje potražnji za
ilegalnim dobrima ili uslugama na crnom tržištu, uz nepogrješivo pronalaženje profitabilnih
područja u kojima se protupravno ostvaruje golema financijska dobit uz mali rizik od kaznenog
progona, što je prouzrokovalo premoć nad institucijama pravnog poretka”9.

“Organizirani kriminalitet pokazuje sposobnost relativno brzog prilagođavanja

primijenjenim uvjetima, gotovo nepogrješivo pronalazeći područja u kojima se ostvaruju
najunosnije dobiti i dostiže, takoreći, razorna premoć nad društvenim institucijama i pravnim
poretkom. Stanje je posebno nepovoljno u zemljama u razvoju, gdje kriminalna organizacija vrlo
duboko prodire u administraciju, političke krugove, uključujući i vojsku. Posljedice su ometanje
demokratizacije, izazivanje osjećaja nemoći i atmosfere predavanja sudbini”10.

U današnje suvremeno doba svjedoci smo da svi kraci organiziranog kriminaliteta dosežu
u najviše državne vrhove i da je korupcija upravo ta koja čini jasnu sponu između “podzemlja i
nadzemlja”. Za razliku od terorizma ili drugih vidova teških kaznenih dijela, koji na svaki način
nastoji biti vidljiv i jasan kako bi ostavio što zastrašujuću poruku te u vrijeme suvremene
globalizacije i suvremene informatizacije taj prezentirani strah u djeliću sekunde prenio na sve
kontinente, organizirani kriminalitet uvijek nastoji ostati u onom sivom dijelu ne ističući se
previše ili gotovo nikako. Jedini način njegova izlaska iz sivoga na svjetlo dana jest stubama
korupcije kojima ovaj vid kriminala dolazi do izražaja i u najvećim političkim krugovima, a
posredstvom kojih se odražava na gospodarstvo, sigurnost, energetiku, privatizaciju i sl., gdje
zapravo najviše i podriva javni red i ustavni poredak jedne zemlje. Ovdje je upravo vidljiva
uključenost i povezanost većeg broja osoba na planski, trajni i tajni način djelovanja te namjerno,
sustavno i dugotrajno izvođenje kriminalne djelatnosti, koja tako prerasta u kriminalni biznis.

Danas, međutim, u suvremenom svijetu možemo govoriti o simbiotičkoj vezi između

terorizma i organiziranog kriminaliteta. Naime, “preliminarni dokazi predstavljeni u medijima
9
Sačić, Željko, Organizirani kriminal, Metode suzbijanja, Informator, Zagreb, 2001., str.29.
10
Singer, Mladen, op. cit., str. 605.
17
pretpostavljaju da su počinitelji napada 11. rujna 2001. povezani s kompliciranom mrežom
poslovnih i financijskih interesa. Nije mnogo pozornosti posvećeno organizacijskoj strukturi koja
je doprinijela planiranju i koordiniranju napada. Generalno, suicidalna misija nije uzeta kao
izolirani slučaj pojedinca, nego kao ovisna o formalnoj ili neformalnoj organizaciji koja regrutira
i mobilizira pojedince, usmjeravajući njihov bijes i frustraciju prema specifičnom cilju, kako bi
osigurala da će njezini članovi ispuniti misiju”11.

b) Znanstveno evidentirana ali neverificirana saznanja

Kao određenu znanstvenu aktivnost, a koja nij everificirana pronalazimo u dijelovima

istraživanja koji ukazuju i na terorizam kao poseban oblik organiziranog kriminaliteta, jer postaje
sasvim jasno da sve organizacijske elemente moramo imati i kod napada poput terorizma, bez
obzira na njihovu pozadinu, političku, vjersku, ideološku ili neku drugu. Jasno je da im treba
novac, crni novac, transfer novca, a koji može potjecati samo od kriminalnih radnji. Upravo sada
na vidjelo dolazi jasna siva eminencija uloge organiziranog kriminaliteta u financiranju svih
segmenata koji mogu rušiti državne i ustavne poretke ili im, pak, nanijeti teške financijske
gubitke. Tko je dobitnik? Burze su pale, kao i dionice, zatvorene su sve transportne luke za
međunarodni prijevoz u jednom danu, došlo je do ponude suvremenog sigurnosnog
menadžmenta, novih vidova kontrola od zračnih luka pa nadalje, što je poskupjelo prijevoze,
softvere, kao i cijelu sigurnosnu industriju u svijetu. Sada se postavlja hipotetsko pitanje je li taj
napad 11. rujna doista bio djelo pukih terorista ili je bio pak umrežen s organiziranom sivom
moždanom masom koja je svemu osigurala logističku potporu, a potom sve lijepo naplatila
navodeći nas na borbu za globalnu sigurnost. Nerijetko je dakle i financiranje terorističkih
aktivnosti pomoću organizirane kriminalne djelatnosti12.

Već je navedeno da globalizaciji pravo rangiranje i ocjenjivanje tek slijedi, no uvelike

omogućava komuniciranje organiziranih kriminalnih skupina, olakšava im transfere novca,
kupnju i vladanje na cijeloj svjetskoj burzi, a što svjesno ili nesvjesno dovodi do paralelne

11
Nyatepe, Akorile; Zeisler, Dorothy; Understanding terrorism, Threats in an uncertain World, Prentice Hall, New
Jersey, 2004., str. 79.
12
Tako npr. Kurdska radnička partija – PKK, u borbi protiv turske države se logistički oslanja na proizvođače,
krijumčare i preprodavače heroina, a neke kolumbijske ekstremističke ultraljevičarske organizacije npr. National
Liberation Army, s regularnim kolumbijskim vladinim snagama su sklopile mirovni sporazum prema kojemu su te
organizacije preuzele i formalni nadzor nad dijelovima kolumbijskog područja koje je najpogodnije za uzgoj lišća
koke. (Sačić-2001., str.26).
18
izgradnje preskupih sigurnosnih mehanizama koji su u većini slučajeva u rukama “private
security industry”, te koje svoje usluge naplaćuju debelo.

c) Neznanstvena evidentirana saznanja

U ovom dijelu koristit ćemo se različitim pokazateljima unutar Bosne i Hercegovine a koja se
mogu pronaći u izviješćima o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini , u kojima se statističkim i
anlitičkim pristupom da zamijetiti rasprostranjenost određenih kaznenih dijela kako teritorijalno ,
tako i njihov stupanj otkrivenosti u osnosu na mjerodavnost različitih agencija u BiH, pratiti
njihov trend u svjetlo porasta ili stupnja otkrivenosti, a sve kako bi došli do određenih
znanstvenih zaključaka.

5.1.2. POJMOVNO - KATEGORIJSKI SUSTAV

U cilju razumijevanja problema promatranja uspostavljamo sljedeći pojmovn kategorijski sustav:

Agencije za provedbu zakona (law enforement forces): su u užem smislu Agencije sa posebnim
ovlastima koje tijeku provedbe predistražnih radnji imaju mogućnost ograničiti određena prava i
slobode nad predmetom te istražne radnje. U širem smislu predstavljaju sve agencije sigurnosnog
karaktera, kao sastavni dio izvršne vlasti sa posebnim ovlastima.

Reforma13: (iz latinskoga re = nazad; formatio = uspostava: ponovna uspostava) označava u

politici veće, planirane i nenasilne transformacije postojećih uvjeta i sustava.

Reforma policije: pretpostavlja transformaciju postojećeg sigurnosnog sustava, vezanog za

Agencije za provedbu zakona, sukladnog Ustavu i drugim administrativnim okvirima u BiH, sa
ciljem pospješenja funkcionalnosti i učinkovitosti sigurnosnog sustava u cjelini i na teritoriju
cijele Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir organizacijske, financijske i ljudske resurse.

Organizirani kriminalitet mogao bi označiti udruženje koje kriminalno djeluje izvan kontrole
javnosti i vlade, obuhvaća na tisuće delinkvenata koji djeluju u slojevitim strukturama kao veliko
poduzeće, pri čemu su djelatnici podložni zakonima koji se konzekventnije i strože provode nego
zakoni legitimne vlade”14.

13
Internet stranica: http://hr.wikipedia.org/wiki/Reforma
14
Singer, Mladen, Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994., str. 604.
19
Terorizam je smišljena, planirana, pozorno pripremana, tajno organizirana i provođena nasilna
djelatnost, organizacija ili skupina, usmjerena na nedemokratsko, nasilno ostvarivanje javno
proklamiranih političkih ili drugih ciljeva, a vođena pod motom ‘cilj opravdava sredstvo’15

5.2. OPERACIONALNO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA

5.2.1.ČINIOCI SADRŽAJA PREDMETA ISTRAŽIVANJA

Kao činioce sadržaja predmeta istraživanja imamo aktere, motive, ciljeve, sredstva i
uvjete.

a) akteri

Kao aktere našeg istraživanja čije međusobne osnose, ćemo istraživati, u smislu suradnje,
koordinacije, razmjene podataka kao i utjecaja reforme su: Državna agencija za istrage i zaštitu
Bosne i Hercegovine (SIPA), Granična policija BiH, Direkcija za koordinaciju policijskih
agencija BiH, Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencija za policijsku potporu,
Služba za poslove sa strancima, Obavještajno sigurnosna agencija BiH (koja je prošla vlastitu
reformu), Agenciju za prevenciju i borbu protiv korupcije, Ministarstvo unutarnjih poslova
FBiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, Policija Brčko Distrikta, te MUP
Kantona Sarajevo, i po potrebi drugi kantonalni MUP-ovi.

b) Uvjeti

Uvjeti u kojima promatramo naš predmet istraživanja odnosno provodimo znanstveno

istraživanje jeste administrativno i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, zakonski okviri za
uspostavu Agencija za provedbu zakona, mjerodavnosti agencija, zakonski okvir koji iste
agencije koriste u postupanju kao i Odluke o nužnosti provedbe reformskih procesa. Naravno
kako bi smo promatrali brzinu i pravovremenost razmjene podataka reflektirajući se na stanje
organiziranog kriminaliteta, kretat ćemo se u okvirima postojećih izviješča o radu Agencija, kao i
o stanju sigurnosti, te u organizacijskim uvjetima ovih Agencija iz izviješća anketirane fokus
skupine.

15
Jovović, Božidar, Terorizam, policija i sigurnost, 1-2/97., MUP RH, str. 12.
20
 5.2.2.VREMENSKO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA

Naš promatrani period jeste od zaživljvanja reforme policije u BiH dakle od 2006., pa do
3 godine nakon rada i uspostave određenog broja agencija dakle do 2011., godine, odnosno 5
godina nakon reformskih procesa.

5.2.3.PROSTORNO ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA

U prostornom smislu, uzimajući u obzir da se radi o jedinstvenom sigurnosnom prostoru,

administrativno i organiziacijski rascjepkanom, a kako bi smo došli do znanstvenih spoznaja iz
nama postavljenih ciljeva istraživanja, promatramo geografski terotorij cijele Bosne i
Hercegovine.

5.2.4.PODRUČJE ZNANSTVENE ANALIZE

U određivanju područja znanstvene analize možemo naglasiti da se radi o

interdisciplinarnom pristupu, više znanstvenih područja unutar jedne oblasti.

Znanstvena područja iz kojih ćemo provesti istraživanje su kako slijedi:

a) Međunarodno pravo, u domeni analize sadržaja Konvencije o transnacionalnom

organiziranom kriminalitetu,

b) Kazneno materijalno i procesno pravo, unutar kojega ćemo promatrati određena obilježja
kaznenih dijela, načine postupaka te analizirati razlike unutar BiH kada je u pitanju
organizirani kriminalitet.

c) Izvršno pravo, kao normativni okvir za uspostavu agencija, njihove mjerodavnosti i

mjesta preklapanja, podzakonski akti kojima se regulira metologija prikupljnja podataka,
te Odluke koje su dovele do reforme policijskih agencija i koje su uvjete postavile.

6.CILJ ISTRAŽIVANJA
6.1. ZNANSTVENI CILJEVI ISTRAŽIVANJA

21
Također planiranim empirijskim istraživanjem cilj nam dokazati da je nejedinstvena
metodologija, nepravovremenost razmjene podataka, rivalski međuagencijski odnos,
rascjepkanost policijskih agencija istih ili sličnih nadležnosti, plodno tlo, uzročnik, za razvoj
organiziranog kriminaliteta i terorizma, po modusu korištenja slabosti sigurnosnog sustava. Na
ovaj način možemo postojeću loše provedenu reformu policije dovesti u uzročno posljedičnu
ovisnost u smislu znanstvenog objašnjenja kao i predvidjeti porast kriminaliteta po oblastima
ukoliko se postojeća entropija ne zaustavi u smislu znanstvenog predviđanja. Nastojati da se
identificiraju uzročno posljedični odnosi koji dovode do entropije sustava kako bi kao temeljni
predmet razvoja „automatiziranih“ sustava u smislu funkcionalnosti, doprinijeti elaboratskim
prikazom ponuđenih rješenja koji vode ka unapređenju sigurnosnog sustava u cjelini.

Proučavati fenomenologiju organiziranog kriminaliteta znači pratiti njegove pojavne oblike,

proučavati fenomenologiju vrste organiziranosti znači imati točna saznanja o vrsti i strukturi
organizirane kriminalne organizacije a što je zbog razine njihove tajnosti i “podzemnog”
djelovanja izuzetno otežano pa čak i nerijetko prikazano drugačijim, čime nas u znanstvenom
smislu dovodi do pogrešnih zaključaka, dovelo nas je u razmišljanje o novom predmetnom
pristupu problemu, odnosno da uvidimo slabosti i greške našeg sigurnosnog sustava koje
organizirani kriminalitet u cjelosti koristi u cilju vlastitog razvoja. Upravo u vezi sa definiranim
problemom i ciljevima našeg istraživanja postavljamo hipoteze i predstavljamo indikatore.

Znanstveni cilj i jeste da odgovori na pitanje zašto je suvremeni organizirani kriminalitet

uspješan, zbog njegove dobre organiziranosti, prikrivenosti, zbog veza sa državnim vrhom
koruptivnim djelovanjem ili pak zbog lošeg sigurnosnog sustava kao oponenta stvorenog svjesno
ili su ovi čimbenici superponirani i medjusobno isprepleteni, kao i zašto dolazi do razvoja
radikalnog ponašanja određenih skupina kao graničnog slučaja terorističke djelatnosti pored
velikog broja agencija za provedbu zakona.. Ove spoznaje namjeravamo ostvariti znanstvenim
istraživanjem a koja će biti sadržajno u rezultatima istraživanja.

6.2. DRUŠTVENI CILJEVI ISTRAŽIVANJA

22
Cilj planiranog empirijskog istraživanja je identificirati činjenice koje ukazuju da reforma
policije u Bosni i Hercegovini u obliku izgradnje novih sigurnosnih agencija sa novim
zakonskim okvirima, na određeni način već postojećih mjerodavnosti, nije rješenje
neefikasnosti sigurnosnih sustava već politički kompromis koji nije dio cjeline rješenja
problema razvoja teških kaznenih oblika djela u Bosni i Hercegovini, dapače potiče njegov
razvoj.

Naime, kompleksno administrativno uređenje Bosne i Hercegovine, zapravo postavilo je okvire

za provedbu reforme u kojima se krećemo, isprepletene sa zahtijevima međunarodne
zajednice kao i želja političkih elita, a što je za posljedicu imalo izgradnju poroznog
sigurnosnog sustava.
Društveni cilj je rada i cjelovitog planiranog istraživanja jeste doći do zaključaka koji nas vode
ka otklanjanju slabih karika u sigurnosnom lancu, napose onih koji se pojave kao uzročnici
razvoja organziranog kriminaliteta te u konačnici predlaganju plana preventivne djelatnosti sa
ciljem otklanjanja ovih pojava.

Također, analizom postojećeg sigurnosnog stanja, dovesti u vezu velikobrojnost agencija za

provedbu zakona, njihovu suradnju i kordiniranje te loše provedenu reformu, sa stanjem
određenog broja teških kaznenih dijela napose iz domene organiziranog kriminaliteta u
Bosni i Hercegovini, prvenstveno otkrivajući ulogu reforme Agencija za provedbu zakona
u Bosni i Hercegovini, planiramo istražiti i otkriti mogućnosti, prednosti, ograničenja u
saradnji, koordinaciji agencija pojedinačno i mogućnosti uspješnije saradnje a u cilju
suzbijanja i sprječavanja organizovanog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

7
5.ZADACI ISTRAŽIVANJA

Polazeći od postavljenih ciljeva u radu smo postavili sasvim konkretne zadatke:

Metodom teorijske analize, analizirali smo relevantne studije, konsultujući domaću i stranu
stručnu literaturu, stručne članke, domaće zakone, međunarodne instrumente koji se odnose na

23
sigurnosne Agencije, njihovu reformu kao i fenemenološke značajke suvremenog organiziranog
kriminaliteta i terorizma.

Analizirati i istražiti funkcionalnost Agencija za provedbu zakona u odnosu na broj i nadležnosti

istih.

Analizirati i istražiti zakonski okvir Agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini.

Analizirati i istražiti stupanj koordinacije sigurnosnih agencija.

Analizirati i istražiti medologiju prikupljanja, obrade podataka, brzinu razmjene podataka te

uticaja na stupanj prisutnosti organiziranog kriminaliteta i terorizma.

Analizirati i istražiti uticaj medija na percipiranje stanja sigurnosti u Bosni i Hercegovini kao i
utjecaja na pravosudne organe u Bosni i Hercegovini.

Upitnikom koje smo uslovno nazvali RPOK (Reforma policije – Organizovani kriminalitet)
ispitivali smo stavove rukovodećih službenika u odnosu na koordinaciju aktivnosti agencija za
provedbu zakona, pravovremenost razmjene podataka kao i razlike u analitičkom pristupu,
eventualno postojanje rivaliteta, razini povjerenja, te zajednički odgovor na najteže oblike
kriminaliteta.

Na temelju predhodnih činjenica, empirijski smo predložili Program prevencije organiziranog

kriminaliteta i terorizma u Bosni i Hercegovini, zalazeći u nužnost restruktuiranja sigurnosnog
sutava u Bosni i Hercegovini, te strateške smjernice uključivanja šire društvene zajednice kod
suzbijanja narečenih pojavnih oblika.

6. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

24
Opća hipoteza: U Bosni i Hercegovini danas egzistira preveliki broj Agencija za provedbu
zakona, što se odražava na efikasnost i funkcionalnost sigurnosnog sustava u cjelini.

Indikator: U Bosni i Hercegovini postoji 23. agencije za provedbu zakona sigurnosnog portfelja,
različitih zakonskih uređenja, što dovodi do rasjepkanosti sigurnosnog sustava reflektirajući se
na njegovu efikasnost, koji se dokazuje postojanjem odvojenih i posebnih zakonskih rješenja za
svaku od agencija.

Posebna hipoteza 1: Velikobrojnost Agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini dovodi

do problema koordiniranja aktivnosti istih.

Indikator: Formirana je Direkcija za koordiniranje policijskih tijela ali vrlo restriktivnih

nadležnosti, samo za policijska tijela i to ona na državnoj razini, iskljujučujući pri tome druge
agencije za provedbu zakona, što ukazuje prepoznat problem koordiniranja, ali neadekvatno
rješen odnosno ne odnosi se na Agencije drugih razina, koji se dokazuje postojanjem zakonskog
okvira kojim se uspostavlja Direkcija za koordiniranje policijskih tijela, i kojim se propisuju
njene jasne nadležnosti.

Posebna hipoteza 2: Diskoordinirano djelovanje Agencija za provedbu zakona, loše provedena

reforma istih, dovodi do veće samostalnosti i odnosnog rivaliteta a koji utječe na stanje i razvoj
organiziranog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

Indikator: Kojim dokazujemo ovu hipotezu odnosni se na Odluku o provedbi reforme policije u
BiH, koja je postavila uvijete i očekivanja od reforme, Zakonskim okvirima Agencija iz kojih je
vidljiva njihova samostalnost kao i posjedovanje vlastitog financijskog okvira, bez obzira na
postojanje u uspostavu Agencije za policijsku potporu čije je zadatak jedinstvenost u financiranju
i kadroviranju policijskigh snaga, kao i analiza Izviješća o stanju sigurnosti u BiH iz kojeg
vidljivim imamo porast teških kaznenih dijela posebno iz domene organiziranog kriminaliteta.

Pojedinačna hipoteza 1: Neujednačenost pravnog okvira, preklapanja nadležnosti Agencija,

utiče na efikasnost u radu

Indikator: Agencije istih mjerodavnosti imaju različite pravne okvire i slične ovlasti koje
preklapanjem nadležnosti dovodi do rivaliteta i neautomatizma razmjene potrebnih podataka, što
se izravno odražava na neefikasno suprotstavljanje teškim oblicima kaznenih dijela.

25
Pojedinačna hipoteza 2: Različit pravni okvir dovodi do uspostave neujednačene metodologije
prikupljanja i obrade podataka, što utječe na brzinu i pravovremenost razmjene podataka, kao
bitnog čimbenika preventivnog djelovanja policijskih agencija.

Indikator: Različit metodološki pristup prikupljanju i obradi podataka dovodi do

nekompatibilnosti sustava za obradu i analizu isth, a koja onemogućuje brzu i pravovremenu
elektronsku razmjenu podataka, već se ista temelji još uvijek na pisanim zahtijevima i
odgovorima.

8Generalna hipoteza: U Bosni i Hercegovini danas egzistira prevelik broj Agencija za provedbu
zakona
Opća hipoteza: Velikobrojnost i nefunkcionalnost Agencija za provedbu zakona u Bosni i
Hercegovini znatno utiče na porast organizovanog kriminaliteta i razvoj radikalnih i
kriminogenih skupina.
Posebna hipoteza 1: Neujednačenost pravnog okvira, preklapanje nadležnosti Agencija za
provedbu zakona u Bosni i Hercegovin utiče na efikasnost u radu.
Posebna hipoteza 2: Problem koordiniranja aktivnosti sigurnosnih agencija, dovodi do veće
samostalnosti koja razvojem odnosnog rivaliteta, kao i neadekvatno provedenom reformom
policije u Bosni i Hercegovini, ne utječe na smanjenje organiziranog kriminaliteta i terorizma u
Bosni i Herecgovvini, nego dovodi do neefikasnosti sustava sigurnosti u cjelosti.
Posebna hipoteza 3: Neujednačena metodologija prikupljanja i obrade podataka, utječe na
brzinu obrade i razmjene podataka kao bitnog čimbenika preventivnog djelovanja policijskih
agencija.
Posebna hipoteza 4: Slobodno interpretiranje medija o vrsti kaznenog djela može imati za
posljedicu krivu percepciju šire javnosti kao i neizravni pritisak na pravosudne organe u Bosni i
Hercegovini.
Indikator 1: Različit metodološki pristup prikupljanju i obradi podataka po agencijama, dovodi
do nekompatibilnosti sustava za obradu i analizu istih među agencijama.

7. NAČIN ISTRAŽIVANJA U PROJEKTU ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

26
U tijeku samog projekta istraživanja koristit ćemo metode određene predmetom istraživanja,
odnosno utjecajem velikog broja agencija na koordinirano djelovanje, razvoj organiziranog
kriminaliteta u odnosu na reformske procese.

U ovom radu koristit ćemo sljedeće metode:

OSNOVNE METODE: analiza, generalizacija i klasifikacija;

OPĆE ZNANSTVENE METODE: analitičko deduktivna metoda, statistička i

komparativna metoda;

METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA: biografska metoda, analiza sadržaja

dokumenata i ispitivanje.

8.1. OSNOVNE METODE

Uočavanjem problema, i prikupljenim ulaznim podacima, generaliziramo problem formiranjem

općih stavova koje treba istraživati.

Polazni pristup problemu u našem predmetnom istraživanju jeste analiza, kako postojećeg
sigurnosnog stanja, brojnosti agencija, utjecaja brojnosti agencija na koordinaciju i razvoj
organiziranog kriminaliteta. Obzirom na širinu predmeta istraživanja isti se rastavlja na više
dijelova, prema čemu su i postavljene hipoteze sa indikatorima, temeljem čega ćemo izvršiti
klasifikaciju sukladno metodološkim pravilima.

8.2. OPĆE ZNANSTVENE METODE

8.2.1. ANALITIČKO DESKRIPTIVNA METODA

Analitičko deskriptivnom metodom ćemo se osvrnuti na određene konkretne pojavne oblike

organiziranog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini, njihovom stupnju zastupljenosti, kao i opisati
postojeću sigurnosnu strukturu u Bosni i Hercegovini, djelujući od općeg ka posebnom, te opisati
etiologiju organiziranog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

8.2.2. STATISTIČKA METODA

27
U našem istraživanju ovaj metod smatramo bitnim posebno uporabom HI-kvadrat testa, jer
očekujemo kroz Izviješća o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno podacima
dobivenim ranije narečenim metodama, veliki kvantitet ali ujedno i distribuciju podataka koja
odstupa od očekivane te tragamo za vjerojatnom povezanošću dvije i više predmetno istraženih
varijabli (kompleksan sigurnosni sustav-stanje sigurnosti), kako bi prikupljeni podaci dali
sustavan pristup određenju trenda razvoja određenih pojavnih oblika u odnosu na postojeću
strukturu agencija za provedbu zakona, a što ujedno i pretpostavlja razvoj prijedloga
preventivnog djelovanja i strateških smjernica spram ovih pojava. Promatranu statističku masu
podataka dobivamo iz Izviješća o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini a koji su prikupljnei iz
izviješča pojedinih agencija.

8.3.METODE I TEHNIKE PRIKUPLJANJA PODATAKA

8.3.1. ANALIZA SADRŽAJA DOKUMENATA

Analitičko deduktivnom metodom odnosno analizom sadržaja dostupnog materijala ćemo doći
do neizravnih zaključaka, analizom postojećih verificiranih i drugih izvornih saznanja kako o
organiziranom kriminalitetu tako i o samim strukturama agencija za provedbu zakona u smislu
njihove efikasnosti, osnosno posljedičnim reflektiranjem na ukupno sigurnosno stanje u Bosni i
Hercegovini, kao i postavljenim zahtijevima reforme policije u Bosni i Hercegovini, u odnosu
očekivano-postignuto, te nakon analize i sinteze određenih materijala postaviti adekvatne
hipoteze.

Također ovom metodom, ćemo analizirati postojeće zakonske okvire agencija za provedbu
zakona, njihove podzakonske okvire, nadležnosti agencija, preklapanja istih odnosno dodirne
točke koje nužno zahtijevaju koordinirano djelovanje. Utvrdit ćemo preklapanje i drugih
zakonskih i podzakonskih okvira, odnosno stupanj njihove usklađenosti u smislu generalne
prevencije, kao i analizirati postojeća verificirana saznanja o fenomenološkim oblicima
organiziranog kriminaliteta, u smislu teorijske analize i okvira predmeta.

8.3.2. BIOGRAFSKA METODA

28
Ovom metodom ćemo prikupiti konkretne pokazatelje , kvantitativne i kvalitativne, o određenom
stupnju kriminaliteta po oblastima i njegovoj teritorijalnoj i modusnoj rasprostranjenosti, a
potom U okviru ovog istražnog procesa koristeći komparativnu metodu pokušati ćemo doći do
pregleda teritorijalne rasprostranjenosti određenih kaznenih dijela u odnosu na Ustavno
administrativno uređenje Bosne i Hercegovine (MUP RS, MUP FBiH-Kantonalni MUP-ovi,
Državne sigurnosne agencije), kao i opterećenosti pojedinih agencija u smislu koordinacije iako
imaju jednake nadležnosti, koristeći se pri tome dokumentim akoje po službenoij dužnosti
stvaraju određene institucije u okviru svojih nadležnosti.16

8.3.3. ISPITIVANJE

Ispitivanje mišljenja, o strukturi, organizacijskoj razini, agencija, njihovoj suradnji kao i brzini
razmjene podataka ćemo provesti koristeći se metodom ankete kao imetodom intervjua fokus
skupine.

Metodom ankete o metodologiji prikupljanja podataka kao i njihovoj obradi i analizi od strane
sigurnosnih agencija, pokušati ćemo doći do podataka o komopatibilnosti sustava za prikupljanje
podataka među agancijama, njihovoj brzini razmjene i distribucije među mjerodavnim
agencijama, odnosno doći do pokazatelja koji ukazuju na činjenicu da nepravovremena razmjena
podataka utječe na razvoj organiziranog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini.

U širem smislu ankete razvit ćemo poseban upitnik (RPOK), kojim ćemo analizirati stupanj
funkcionalnosti agencija u međusobnom odnosu i zakonodavnom okviru, u odnosu na odgovor
pojedinim pojavnim oblicima organiziranog kriminaliteta kao i postignutim stupnjem razvoja
nakon reformiranja sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini, kao i u odnosu na
međuagencijsku suradnju.

16
Termiz, Dževad, Metodologija društvenih nauka, 2004., godina, NIK Grafit, Lukavac
29
Metodom razvijenog intervjua fokusne skupine, koju čine čelnici policijskih agencija ili
kompetentni pomoćnici u tim Agencijama, ranije navedenih kao akteri našeg istraživanja,
analizirat ćemo i istražiti stupanj koordiniranosti ovih agencija, stupanj funkcionalnosti
djelovanja ka jednom cilju po propisanim mjerodavnostima ili u slučajevima preklapanja
nadležnosti, sa osvrtom na konkretne sigurnosno negativne događaje.

98. ZNANSTVENA I PRAGMATSKA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA

9.1. ZNANSTVENA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA

Kompleksno administrativno uređenje Bosne i Hercegovine, loš i neusklađen zakonodavni okvir,

korištenje sigurnosnih problema u političke svrhe, tranzicijsko vrijeme prilagodbe zakonodavnih
okvira modernim sustavima koji imaju vremensko odstupanje, u kriminološkom smislu se da
promatrati kao uzročnikom najtežih oblika kaznenih dijela u BiH odnosno dokazujemo uzročno
posljedičnu povezanost između postojeće neefikasnosti sustava i daljeg razvoja kriminaliteta.

Nejedinstvena metodologija prikupljanja podataka, teorija velikih brojeva, statističkih obrada,

razmjena podataka, nekompatibilne elektronske evidencije, interesantna su područja za
znanstveno istraživanje iz više aspekata. Danas u doba elektronskih obrada podataka i evidencija
imamo zapravo “eksploziju” podataka o kriminaliu, trendovima, razvoju kriminaliteta,
fenomenologiji, modusima, počiniteljima ali postavlja se temeljno pitanje imamo li odgovor na
pitanje: Koliko zapravo imamo kriminala na određenom području i kojeg?. Pitanje izgleda
jednostavno no doći do njegova odgovora zahtijeva niz znanstevnih i metodoloških pristupa
pojavama, kako postojeće more podataka nebi dalo pogrešnu sliku sa kriominološke točke
gledišta. Naime, kaznena djela su vrlo precizno definirana postojećim zakonima no uvijek
izostane onaj sociološki momentum a to je kako ljudi percipiraju kriminal vezano za njihovu
razinu znanja, obrazovanja, svijesti kao i utjecaju medija. Ovdje naziremo još dodatni problem
odnosnog tipa u smislu da li je kriminal ono što kaže statistika ili ono što ljudi osjete i koliko su
te dvije varijable usklađene.

Jedinstvena metodologija obrade i prikupljanja podataka za sobom povlači i jedninstven

analitički pristup a potom i zaključke o trendu i vrsti kriminala na određenom području i u
određenim vremenskim okvirima, te omogućuje bržu i učinkovitiju razmjenu podataka a potom i
adekvatno preventivno reagiranje. Postojanje različitosti i nekompatibilnosti ovih sustava za

30
sobom povlači samo skupove velikih brojeva koje u suvremenom razvoju kriminaliteta, velikom
broju modusa koji razvijaju i nova kaznena djela, ne dopuštaju dugoročnija predviđanja, a samim
time ni dugoročnije strateške smjernice i teorije upravljanja i suprotstvaljnja određenim
kriminalnim pojavama, jer se u masi postojećih podataka nemože razlučiti gdje su neprijavljena a
postojeća kaznena djela, prijavljena a neevidentirana kaznena djela, okolnosti njihova nastanka,
tamna brojka djela i tamna brojka počinitelja, žrtve djela po brojnosti kao i djela po percepciji
javnosti. Samo znanstveni metodološki pristup može pružiti odgovore na ova pitanja gdje i
vidimo značaj ovog istraživanja u dijelu poticaja za otvaranje novih znanstvenih istraživanja i
spoznaja.

9.2. PRAGMATSKA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA

Dokazana entropija sustava, na postulatu identificiranog problema, pretpostavka je elaboratskom

odgovoru na predmet istraživanja, koji za cilj ima unaprjeđenje sigurnosnog sustava u BiH u
cjelosti. Promatrajući statističku obradu velikog broja podataka, na metodološki unificiran i
koncipiran način, doći ćemo do razvoja sigurnosne kulture kao jednog od nedostataka u Bosni i
Hercegovini kada je u pitanju odnos medija spram kriminaiteta. Naime, danas se pojavljuje
određena statistička manipulacija podacima, odnosno slobodno interpretiranje kvantuma i vrste
djela, kako bi se iskoristio u dnevno političke svrhe, a na žalost takav pristup zapravo kreira i
javno mišljenje koje se u obliku želje za linčem odražava i na rad pravosudnih tijela željeli mi to
ili ne, na način da se određena djela medijski potenciraju a određena minoriziraju, pa čak i
“definiraju” unaprijed bez dovoljnog kvantuma informacija o djelu i počinitelju, ukazujući na
želju arene spram gladijatora.

Upravo razvoj streteških smjernica po potrebama sustava, državnom i administrativnom uređenju

Bosne i Hercegovine koji upućuje na reformiranje sigurnosnog sustava, u cilju pospješenja
efikasnosti, brzine razmjene podataka, dapače razvojem generalne i specijalne prevencije, suzit
će manipulativni prostor masovnih medija sa ciljem kreiranja javnog mnijenja, i dovesti ga u
okvire realnog, temeljenog na rezultatima Agencija za provedbu zakona što kao jedinu posljedicu
može imati razvoj povjerenja građana u rad ovih Agencija, a napose razvoj sigurnosne kulture.

31
Prijedlog za uređen sigurnosni sustav jedini je odgovor na razvoj kriminaliteta na ovom
području, financijski održiv, praktično ustrojen, zakonski utemeljen i na koncu efikasno
primjenjiv, čini društveni značaj ovog istraživanja.

Policing and the Police (Upravljanje i policija), izrazi su engleskog riječnog područja koji jasno
vezuju ove dvije institucionalizirane inačice. Policija (Police) odražava posebno jednu vrstu
socijalne institucije u društvu dok (Policing) ili upravljanje zapravo predstavlja set procesa i
radnji vezanih za određenu društvenu instituciju. Tako npr. suvremeno britansko upravljanje u
sigurnosnom smislu podrazumijeva prevenciju kriminaliteta, čuvanje mira, poštivanje javnog
reda, zaštitu nacionalne sigurnosti, dok je policija samo alat u provedbi određenih segmenata u
upravljanju sigurnosnim okružjem.Upravo definiranje ovakvog odnosa u Bosni i Hercegovini
može biti promatran kroz reformu Agencija za provedbu zakona gdje upravljački mehanizam
(Policing) upravo leži u strateškim smjernicama za institucionalno i legislativno uređenje
međuagencijskih odnosa kojima se izbjegavajući rivalitet postiže koheziono djelovanje i
superponacija moći usmjerena ka jednom cilju-suzbijanje najtežih oblika kriminaliteta, dok
Agencije za provdbu zakona (Police) promatramo kao alat provedbe ovih smjernica, a što u
našem promatranom slučaju ima kako znanstveni tako i društveno-pragmatični značaj.

32
10. PRILOG

10.1. INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA

10.1.2. OBRAZAC ANKETNOG UPITNIKA

Anketno istraživanje: utjecaja velikog broj agencija na diskoordinaciju i nepravovremenost

razmjene podataka

Ovo istraživanje se vrši u okviru doktorske disertacije na temu reforma agencija za provedbu
zakona sa posebnim osvrtom na organizirani kriminalitet, te Vas molimo da iskrenim
odgovorima doprinesete adekvatnim razumijevanju istraživanog problema.

Unaprijed zahvalni na suradnji.

ANKETNI UPITNIK (RPOKT 1) -PRIJEDLOG17

1. Da li je Bosna i Hercegovina država kompleksnog administrativno-ustavnog uređenja ?

a. SLAŽEM SE, b. NE SLAŽEM SE, c. NEMAM STAV

2. Da li takvo uređenje umanjuje mogućnost da BIH bude sigurna zemlja ?

a. SLAŽEM SE, b. NE SLAŽEM SE , c. NEMAM STAV

3. Da li ste zadovoljni sigurnosnom situacijom u BiH ?

17
Konkretan upitnik će biti definiran nakon provedenog preliminarnog istraživanja, po obavljenim konzultacijama
sa potencijalnim sudionicima ankete.
33
 a. Da, b. NE, c. NEZNAM

4. Da li je broj od 23 Agencije za provedbu zakona sigurnosnog portfelja, po Vama :

a. PREVIŠE, b. PREMALO, c. DOVOLJNO

5. Da li ste zadovoljni organizacijskom strukturom Vaše agencije?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

6. Da li ste zadovoljni postojećim zakonskim rješenjima na kojima počiva Vaša agencija?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

7. Da li Vaša agencija ima dovoljno ovlasti za potpuno samostalno djelovanje?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

8. Da li po Vama velikobrojnost Agencija za provedbu zakona, utječe na koordiniranje
aktivnosti među njima ?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

9. Da li je Vaša Agencija razvila vlastitu metodologiju prikupljanja i obrade podataka?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

10. Da li takvu metodologiju koriste i druge Agencije?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

11. Da li ste zadovoljni tom metodologijom prikupljanja i obrade podataka?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

34
12. Da li veliki broj Agencija sa različitom metodologijom prikpljanja i obrade podataka
utječe na brzinu i pravovremenost razmjene podataka?

a. DA, b. NE, c. NEZNAM

12.1. Ukoliko je odgovor DA navedite negativan primjer :

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
12.2. Ukoliko je odgovor NE navedite pozitivan primjer:
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

13. Na koji način prikupljene i obrađene podatke dijelite sa drugim Agencijama ?

a. AUTOMATSKI-kompatibilne i povezane baze podataka;

b. SLUŽBENO SAMOSTALNO-proslijeđujemo Agencijama po nadležnosti;
c. SLUŽBENO NA ZAHTIJEV-samo po zahtijevu druge Agencije.

14. Prikupljene i obrađene podatke dijelimo :

a. Elektronski
b. Pisano
c. Na drugi način.

NAPOMENA: Prijedlozi anketiranog sudionika

35
 10.1.3. OBRAZAC PITANJA ZA INTERVJU SA FOKUS SKUPINOM

Intervju na temu utjecaja velikog broj agencija na diskoordinaciju i nepravovremenost razmjene

podataka

Ovo istraživanje se vrši u okviru doktorske disertacije na temu reforma agencija za provedbu
zakona sa posebnim osvrtom na organizirani kriminalitet, te Vas molimo da iskrenim
odgovorima doprinesete adekvatnim razumijevanju istraživanog problema.

Unaprijed zahvalni na suradnji.

PITANJA ZA INTERVJU (RPOKT2)-PRIJEDLOG18

1. Da li je Bosna i Hercegovina država kompleksnog administrativno-ustavnog uređenja ?

2. Da li takvo uređenje umanjuje mogućnost da BIH bude sigurna zemlja ?

3. Da li ste zadovoljni sigurnosnom situacijom u BiH ?

18
Konkretan set pitanja će biti definiran nakon provedenog preliminarnog istraživanja, po obavljenim
konzultacijama sa potencijalnim sudionicima.
36
4. Da li je broj od 23 Agencije za provedbu zakona sigurnosnog portfelja, po Vama previše
ili premalo ili pak dovoljno za BiH?

5. Da li je reforma policije riješila po Vama sve sigurnosne izazove u BiH?

6. Kad biste trebali ponovo reformirati Agencije za provedbu zakona, što biste učinili?

7. Da li smatrate da je reforma nepotpuna jer je obuhvatila samo policijske agencije državne

razine a ne sve Agencije za provedbu zakona, kao dijela cjelovitog sgurnosnog sustava u
BiH?

8. Da li ste zadovoljni organizacijskom strukturom Vaše agencije?

9. Da li su Agencije za provedbu zakona po Vama dovoljno samostalne (funkcionalno i

financijski)?

10. Da li se zbog te samostalnosti i velikobrojnosti Agencija razvija neki oblik rivaliteta-

natjecanja među Agencijama. Doživljavate li to kao pozitivnu ili negativnu pojavu?

11. Da li eventualni rivalitet utječe na suradnju agencija i međusobno informiranje o

pojavama?

12. Da li ste zadovolji razmjenom podataka među Agencijama i u kojoj mjeri?

Napomena: Prijedlozi anketiranog u odnosu na postavljena pitanja.

37
11. Literatura i drugi izvori

-Abazović, D.M.: Državna bezbjednost: Uvod i temeljni pojmovi, FKN, Sarajevo, 2002.

-Aleksić,Ž.,Milovanović, Z.:Leksikon kriminalistike, Glosarijum,Beograd, 1995.

-Aleksić,Ž.:Oblici borbe protiv organizovanog kriminaliteta u svetu, Organizovani kriminal i

korupcija, Srpsko udruženje za krivično pravo, Beograd, 1996.

-Ali, Hamad, U mreži zla, Una press, Beograd, 2007.

-Bajagic,M.:Osnovi Bezbednosti, Kriminalistčko policijska akademija, Beograd, 2007.

-Beridan,I.: Konflikti, Fakultet političkh nauka, Sarajevo, 2003.

38
-Beridan,I.: Politika i sigurnost, Fakultet političkih nauka, Sarajevo, 2008.

-Black, Donald, The geometry of terrorism, Sociological Theory, Sociology of crime, law and
deviance, volume 5, Elsevier Ltd, 2004.

-Bošković,M.: Organizovani kriminalitet, Beograd, 1998.

-Bošković, M.: Kriminološki leksikon, Novi Sad, 1999.

-Bošković,M.:Transnacionalni organizovani kriminalitet, Policijska akademija, Beograd, 2003.

-Bošković, M.:Organizovani kriminalitet i korupcija sa posebnim osvrtom na Republiku Srpsku,

Banja Luka, 2004.

-Božilović-Petrović,G.: Organizovani kriminal – korupcija i mito, Beograd, 2004.

-Brzezinski, Zbigniew: Velika šahovska ploča, Američki primat i njegovi geostrateški imperativi.
Interland d.o.o, Varaždin, 1999.

-Bulatović,A.:Suzbijanje organizovanog kriminala u Italiji, Institut za kriminološka i sociološka

istraživanja, Beograd, 2010.

-Clark McCauley, Psychological Issues in Understanding Terrorism and the response to

Terrorism, in The Psychology of terrorism: Theoretical Understanding and Perspectives,
Westport, CT, Prager Publishers, 2002.
-Davis, Graham, Bull Ray, Terrorists,Victims and Society, Psihological Perspective on terrorism
and its Consequences, Andrew Silke University of Leicester, UK, 2003.
-Dobovšek,B.:Organizovani kriminalitet, Založba Unigraf, Ljubljana, 1997.

-Dvoršek, Davor, Kriminalistična strategija, Visoka policijsko-varnosna škola, Ljubljana, 2001.

-Đorđević, S.:“Borba protiv organizoanog kriminala: Evropska unija i Zapadni Balkan”, Revija
za bezbednost, br.2, i 13., 2009.

-Filgosi, Ante, Psihologija ličnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

-Fijnaut, Cyrille; Paoli, Letizia, Organised Crime in Europe, Concepts, Patterns and Control
Policies in the European Union an Beyond, Springer, 2004.

39
-G. C. Davidson, J. M. Neale, Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Naklada Slap,
1996.
-Getoš, Anna-Maria, Terorizam i zločin iz mržnje u postkonfliktnim društvima - prikupljanje i
analiza relevantnih podataka u Republici Hrvatskoj. U: Derenčinović, Davor (ur.), Novi obzori
suvremenog terorizma i antiterorizma - hrvatsko motrište, Pravni fakultet u Zagrebu u suradnji s
APZH, Zagreb, 2007, str. 109-124.

-Giovanni Caracci, Cultural and Contextual Aspects of terrorism, in The Psychology of

terrorism: Theoretical Understanding and Perspectives, Westport, CT, Prager Publishers, 2002.
-Hećimović, Esad, Garibi, Mudžahedini u BiH 1992.-1999., Fondacija Sina, Zenica, 2006.
-Horvatić, Ž.: Djelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala, Pravni fakultet u
Zagrebu, 2002.

-Howard, Russell; Forest, James; Moore, Joane, Homeland Security and Terrorism, Library of
Congress Catalogin, McGraw Hill,New York, 2006.,

-Hix, S., The political system of the European Union, The European Union Series, Palgrave,
New York, 1999.

-Horović,S.: Organizirani kriminalitet-kaznenopravna motrišta, mostar, 2000.

-Ignjatović,Đ.:Organizovani kriminalitet, Beograd, 1998.

-Izetbegović, Alija, Islamska deklaracija, Bosna, Sarajevo 1990.
-Javorović, Božidar; Bilandžić, Mirko, Poslovne informacije i business intelligence, Golden
marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.,
-Krapac, Davor, Pogled na neke važnije odredbe novog hrvatskog kaznenog zakonodavstva o
organiziranom kriminalitetu i pitanje njihove praktične primjene, Hrvatski ljetopis za kazneno
pravo i praksu, Zagreb, vol. 5, broj 2/1998.
-Kushner, Harvey, Encyclopedia of terrorism, Sage publication, London, New Delhi, 2003.
-Maguire, Mike., Morgan, Rog., Reiner, Robert, The Oxford Handbook of Criminology, Oxford
Universiti Press, 2002.,
-Lilley, Peter, Dirty Dealing, The untold truth about global money laundering, international
crime and terrorism, Kogan Page, London, 2006.

40
-Masleša, Ramo, Organizirani kriminalitet-političko-sigurnosni i destabilizirajući faktor u
razvoju društva u tranziciji, Organizovani kriminal, Zbornik radova, Glosarij, Beograd, 2005.
-Mason, Stephen, Electronic Evidence, Disclosure, Discovery & Admissibility, LexisNexis
Butterworths, London, 2007.
-Merrari, Ariel, The readiness to kill and die: suicidal terrorism in the Midle East, Origins of
Terrorism, Psychologies, Ideologies, Theologies, States of Mind, Cambridge, Cambridge
University Press, 1990.
-Milivončić, Ivica, Al Qaida se kalila u Bosni i Hercegovini, Naša ognjišta -Tomislavgrad, Split,
Mostar, 2007.
-Maggs, Gregory, Terrorism and the Law,Cases and Materials,Thomson/West,2005,

-Mršević, Z.: Organizovani kriminal, aktuelni problemi suzbijanja kriminaliteta, Institut za

kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, 1993.
-Nyatepe, Akorile, Zeisler, Dorothy, Understanding terrorism, Threats in an uncertain World,
Prentice Hall, New Jersey, 2004.

-Nikač, Ž.:Transnacionalna saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala, Zavod za

udzbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
-Palazzi, Abdul, Orthodox Islamic perceptions of jihad and martyrdom, International policy
Institute for Counter-Terrorism, Herziliya, Israel, 2001.
-Pavišić, Berislav; Grozdanić, Velinka; Veić, Petar, Komentar kaznenog zakona, Narodne novine,
Zagreb, 2007. godina.
-Pavišić, Berislav, Modly, Duško, Veić, Petar, Kriminalistika, Golden marketing – Tehnička
knjiga, Zagreb, 2006.
-Primorac, Igor, Državni terorizam i protuterorizam, Politička misao, Vol. 39, br. 3., 2002.

-Petrović,D.: Organizovanje zločinačnih organizacija, srpsko udruženje za krivično pravo,

Beograd, 1996.
-Roberts Adam ,US Rulles of Engagement, Operation Desert Storm, , Documents of War, Oxford
University press, Great Britain, Reprint 2004.
-Ronczkowski, Michael, Terrorism and Organised Hate Crime, Intelligence Gatgering, Anlysis,
and Investigations, Taylor and Francis group, London, 2007,
41
-Sačić, Željko, Organizirani kriminal, Metode suzbijanja, Informator, Zagreb, 2001.
-Schafer, John, The Psychopatologie of Hate Groups, The Seven Stage Hate Models, FBI law
Enforcement Bulletin, Volume 72, Number 3, Quantico, 2003,
-Sefer Halilović, Lukava strategija, str 20., Matica Sarajevo 1998.
-Schott, Allan Paul, Reference Guide to AML,World Bank, 2003.
-Singer, Mladen, Kriminologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
-Singer, Mladen, Organizirani kriminal, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu , Zagreb,
vol. 5, broj 2/98.
-Skorupan,Vesna, Općenito o organiziranom kriminalu, s posebnim osvrtom na kaznenopravni i
penološki apekt, Društvena istraživanja, 48.-49., godina 9. (2000.), Zagreb.
-Sofaer, Abraham, The transnational dimension of Cybercrime, Hower Press, Stanford
University, 2003.
-Solženjicin Aleksandar, Rusija u provaliji, Paidena, Beograd, 1999.
-Sofaer, Abraham; Doodman, Seymour, The transnational dimension of cyber crime and
terrorism, Stanford University, Stanford, California, 2001.,

-Stojanović,Z.: Organizovani kriminalitet i pitanje ostvarivanje ludskih prava, Zbornik radova,

Beograd, 1998.
-Šimundić, Slavko; Jelenski, Milivoj; Šimović, Vladimir; Fenomenologija pranja novca i sustav
mjera za oduzimanje protupravno stečene koristi, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
god. 39, br. 3.-4, Split, 2002.

-Škulić,M.:Organizovani kriminalitet – pojam i krivičnoprocesni aspekti, dosije, Beograd, 2003.

-Šlegel,K.:Transnacionalni kriminalitet, Pogledi, Policijska akademija, Beograd, 2003.

- Tupanačevski,N.:Organiziran kriminalitet, Univerzitet „Sveti Kiril i Metodij“,Skoplje, 2002.

-Turkalj, Kristijan, Borba protiv terorizma na razini Europske unije, stručni rad, Hrvatska pravna
revija. 2002.
-Vojna psihologija, priručnik za hrvatske časnike – Zagreb, MORH, 2000

42
- Vuković,M.: Ljudska prava u borbi protiv organizovanog kriminala, Pravni život, br.9/2002.

-Vuković,M.:Strategija suprostavljanja organizovanom kriminalu, Teški oblici kriminala

(zbornik radova), Beograd, 2004.
-West, Kathi, Inovations in Hate Crime Prevention, National Center for Hate crime prevention,
San Antonio, Texas, 1999,
-Wilkinson, Paul, Terorizam protiv demokracije - Odgovor liberalne države, Golden marketing,
Zagreb, 2002., str. 186.
-Zimmerman, Doron, Wenger, Andreas,eds, How states fight against terrorism, Policy Dynamics
in the West, Lynne Rienner Publishers, London, 2007.

Domaći i strani propisi

- Council decision of 3. December 1998. instructing Europol to deal with crimes committed
or likely to be committed in the course of terrorist activities against life, limb, personal
freedom or property (1999/C 26/06), OJC 26, 30.1.1999.
- Council recommendation of 9. December 1999. on cooperation in combating the financing
of terrorist groups (1999/C 373/01), OJC 373, 23.12.1999.
- Komentar Kaznenog zakona BiH, u tisku, Izdanje Vijeće Europe, 2005. godine
- Okvirna odluka Vijeća o borbi protiv terorizma od 13. lipnja 2002. (2002/475/JHA),
Official Journal of the European Communities, L. 164/3 od 22. lipnja 2002.
- Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, članak III “Sporazum o vojnim
aspektima mirovnog rješenja”, Aneks 1-A.
- Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu („Sl. glasnik BiH“, broj: 29/03) od 6.
listopada 2003.,
- Uputa za primjenu člana 8.a. i 10., Uredbe sa zakonskom snagom od 8. veljače 1994.
- Uredba sa zakonskom snagom o državljanstvu RBiH („Sl. list RBiH“, broj: 18/92), od 7.
listopada 1992.,
- Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o
državljanstvu („Sl. list RBiH“, broj: 11/93), od 10. svibnja 1993.,

43
- Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe o državljanstvu RBiH
(„Sl. list RBiH“, broj: 27/93), od 31. prosinca 1993.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu, („Sl. list RBiH“, broj: 13/94),
od 24. lipnja 1994.,
- Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine, Pročišćeni tekst, („Sl. glasnik BiH“, broj:
82/05), od 28. studenoga 2005.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu RBiH, („Sl. list RBiH“ broj:
26/96), od 19. kolovoza 1996.,

Izviješće o stanju sigurnosti u BiH za 2006.-2010. godinu

Komentari kaznenih zakona Bosne i Hercegovine, Vijeće Europe, 2005.
Konačno izviješće o radu povjerenstva za rekonstruiranje policije podnesenog 31. 12.
2004. Uredu visokog predstavnika i povjereniku Europske komisije za BiH.
Odluka visokog predstavnika o uspostavi Povjerenstva za rekonstruiranje policije u BiH,
(„Sl. glasnik BiH“, broj.: 36/04).
Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, („Sl. glasnik BiH“, broj.: 27/03).
Zakon o graničnoj policiji, („Sl. glasnik BiH“, broj.: 50/04).
Zakon o kaznenom postupku BiH i Kazneni zakon BiH, („“Sl. glasnik BiH“,“ broj.:
3/03).
Zakon o sprječavanju pranja novca, („ Sl. glasnik BiH“, broj.:29/04).
Zakon o sudu BiH, ,(„Sl.glasnik BiH“, broj.: 42/02; 3/03; 37/03; 42/03; 09/04; 35/04 i
61/04).
Zakon o Tužiteljstvu BiH, („Sl. glasnik BiH“, broj.: 42/02; 3/03; 37/03; 42/03; 09/04;
35/04 i 61/04).
Zakon o obavještajno sigurnosnoj agenciji BiH, („Sl. glasnik BiH“, broj.: 12/04).
Zakon o Upravi za neizravno oporezivanje ,(„Sl. glasnik BiH“, broj.:89/05 ).
Zajednička akcija 98/699/JHA оd 3. prosinca 1998, usvojena od strane Vijeća na osnovi
Člana K.3 Sporazuma o Europskoj uniji, o identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, zapljeni
i konfiskaciji sredstava i prihoda stečenih kriminalom

44
Internet

- Council of Europe Convention on the Prevention of Terrorism CETS No.: 196

<http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/QueVoulezVous.asp?
NT=196&CM=8&DF=2/8/2008&CL=ENG>, 8. veljače 2008.godine.
- Demografska struktura BiH, <http://www.bhas.ba/hrv/tb.asp?
Test=32r5&Pripadnost=6&mode=dark>, 20. prosinac 2007, 8. veljače 2008. godine.
- Hrvatski vojnik - internet izdanje br.15 iz 2005. godine, Prijetnja od pomorskog
terorizma,<http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0152005/pomter.asp>, 20.
ožujka 2008. godine.
- Intervju s Bošnjakom koji se borio u Čečeniji, <http://www.islambosna.ba/index.php?
option=com_content&task=view&id=1718&Itemid=64>, 5. veljače 2008. godine.
- Izrael se povlači iz pojasa Gaze, Hamas proglašava pobjedu,
http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3025419/index.do 3. ožujka 2008.,
19. ožujka 2008.godine.
- Napadi 11. rujna 2001. godine,
<http://sh.wikipedia.org/wiki/Napadi_11._rujna_2001>, 26. siječnja 2008.,

19. ožujka 2008. godine.

- Odluka Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK) od 22.

prosinca 2004. godine,
<http://www.rak.ba/hr/legal/decs/index.aspx?m=&yr=2004&so=DESC&sort-
by=published>, 8. travanj 2008. godine.

- Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, članak III (Daytonski mirovni
sporazum), <http://www.oscebih.org/overview/gfap/bos/>, 5. veljače 2008. godine.
- Pojam i tumačenje Fetve, <http://hr.wikipedia.org/wiki/Fetv> 30. travnja 2007., 5.
veljače 2008. godine.
- Presidency Conclusions Santa Maria da Feira European Council 19/ 20 June 2000,
<http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/00200-
r1.en0.htm>, 5. veljače 2008.
45
 - Presidency Counclusions Tampere European Council 15/16 October 1999.,
<http://www.consilium.europa.eu/cms3_applications/Applications/newsRoom/loadBook.a
sp?target=2001&infoTarget=before&bid=76&lang=1&cmsID=347>,
5. veljače 2008. godine.

- Tumačenje pojma As Sahab ,<http//en.wikipedia.org/wiki/As-Sahab>, 22. siječnja 2008,

5. veljače 2008.godine.
- Vijesti HRT-a, U Mostaru počelo suđenje M. T.,
<http://vijesti.hrt.hr/arhiv/2003/03/10/HRT0014.html>, 5. veljače 2008.
- Zaključci Vijeća ministara pravosuđa i unutarnjih poslova sa sastanka u Bruxellesu 20.
rujna 2001.,
<http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/140.en.pdf>, 5.
veljače 2008. godine.

Portal Pincom, <http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=59663>, 28.09.2008.

<http://stateofthemedia.org/2007/journalist_survey_methodology.asp>, 2. listopad, 2008.

Analiza gledanosti, <http://www.allied-media.com/ETHNICTV/ethnic_tv.htm>,

Izviješće Ureda podtajnika obrane za nabavke, tehnologiju i logistiku, Washington, 2004., str 2.,
<http://www.acq.osd.mil/dsb/reports/2004-09-Strategic_Communication.pdf>, 2 listopad, 2008.
godine

2001/500/JHA: Council Framework Decision of 26 June 2001 on money laundering, the

identification, tracing, freezing, seizing and confiscation of instrumentalities and the
proceeds of crime izvor: <http://eur-lex.europa.eu /Notice.do?
val=260153:cs&lang=en&list=260153:cs,&pos=1&page=1&nbl=1&pgs=10&hwords=20
01/500/JH>, 17. travanj 2008. godine.
Konvencija UN-a o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu,

46
<http://www.uncjin.org/Documents/Conventions/dcatoc/final_documents_2/convention_
eng.pdf>, 12. svibanj 2008. godine

Demografija, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2007.

<http://www.bhas.ba/hrv/tb.asp?Test=32r5&Pripadnost=6&mode=dark>, 20.prosinac
2007, 8. veljače 2008. godine.
Eurojust, <http://eurojust.europa.eu/>, 18. travanja 2008. godine.
Europol, <http://www.europol.europa.eu/>, 18. travnja travanj 2008. godine.
Financial Action Task Force: <http://www.fatf-gafi.org/document/29/0,3343,
en_32250379_32235720_.html>, 8. veljače 2008., 17. travnja travanj 2008. godina.
Group of states against corruption,
<http://www.coe.int/t/dg1/Greco/Default_ en.asp>, 16. travnja 2008. godina.
Haaški višegodišnji program za jačanje suradnje u oblasti sloboda,
sigurnosti i pravde izvor : <http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/l16002.htm>,
16. travnja travanj 2008. godina.

Hippocrates, <http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/l33066c.htm>,16. veljače .2008.

godine.
Official Journal L 261, 6.8.2004, <http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/l33084. htm> 8.
veljače 2008. godine.
Popis pravnih propisa EU, <http://europa.eu.int/celex/>, sa pratećim linkovima
Programme of exchanges,training and cooperation for persons responsible for action to
combat organised crime (Falcone),
<http//europa.eu/scadplus/leg/en/ lvb/133044.htm>, 16. veljače. 2008. godine.

Presidency Counclusions Tampere European Council 15/16 October 1999.

<http://ue.eu.int/Newsroom/LoadDoc.asp? BID=76&DID=59122&LANG=1>,
Presidency Conclusions Santa Maria da Feira European Council 19/ 20 June 2000, <
http://ue.eu.int/Newsroom/Load Doc.asp?BID =76&D1D=62O5O&LANC = 1>.

47
48