See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/325390963

V-DIJAGRAMI U MATEMATIČKOM OBRAZOVANJU

Conference Paper · May 2014

CITATIONS READS

0 23

1 author:

Marija Juričić Devčić

University of Zagreb
20 PUBLICATIONS   9 CITATIONS   

SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Marija Juričić Devčić on 25 July 2018.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 V-DIJAGRAMI U MATEMATIČKOM OBRAZOVANJU

Marija Juričić Devčić1

1
Učiteljski fakultet, Zagreb

Sažetak

U posljednje vrijeme razvijeni su brojni alati za vizualizaciju znanja koji sve više imaju primjenu i
u obrazovanju. Među različitim oblicima vizualizacije znanja, V-dijagram se ističe kao alat koji
poboljšava metakognitivne sposobnosti učenika. V-dijagram je specifična vrsta kognitivne mape sa
zadanom strukturom. U osnovi, V-dijagram je tehnika učenja zasnovana na teoriji konstruktivizma,
usmjerena prema učeniku te učenju istraživanjem i otkrivanjem. Taj alat omogućava učenicima
razumjeti kako su događaji, procesi ili predmeti smisleno povezani, s ciljem da percipiraju spregu
između onoga što je poznato i ono što tek treba otkriti i razumjeti u rješavanju nekog znanstvenog
problema. V-dijagram strukturalno i vizualno povezuje metodološke aspekte neke aktivnosti s njenim
temeljnim konceptualnim aspektima, oslanjajući se pritom na značajnu ulogu pojmova u učenju i
pamćenju. V-dijagram ima dvije strane: konceptualnu (znanje) i metodološku (procesi). Obje strane su
interakcijski povezane i ovisne, za što su odgovorna fokusna pitanja izravno povezana s događajima i/ili
objektima. Događaji i/ili objekti su od izuzetne važnosti za formuliranje istraživačkih fokusnih pitanja,
a samim tim i za daljnju interakciju među komponentama povezanima s konceptualnom i metodološkom
stranom dijagrama. V-dijagrami imaju značajnu primjenu u evaluaciji i ocjenjivanju znanja. U
matematici se V-dijagram uspješno koristi u rješavanju matematičkih problema.

Ključne riječi: V-dijagram, matematika, rješavanje problema, obrazovanje, vizualizacija znanja.

UVOD

Vizualizacija znanja područje je koje se ubrzano razvija na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće (Zhang i dr.,
2010). U drugoj polovini 20. stoljeća razvijaju se grafički alati koji sve više imaju primjenu i u
obrazovanju. Gotovo istovremeno pojavljuju se mentalne mape T. Buzana i konceptualne mape J. D.
Novaka.

Tehniku izrade konceptualnih mapa razvio je Joseph D. Novak i njegov tim na Sveučilištu Cornell 70-
ih godina prošlog stoljeća. Novakov rad se oslanja na kognitivne teorije Davida Ausubela, koji je

1
naglašavao važnost predznanja za mogućnost učenja novih pojmova (teorija asimilacije). Česta je
usporedba konceptualnih mapa s mentalnim mapama. Razlika među njima je u tome što se konceptualne
mape temelje na vezama između pojmova, dok se mentalne mape zasnivaju na stablastim strukturama i
radijalnim hijerarhijama.

vizualizacija vizualizacija vizualizacija

u računarstvu informacija znanja

1980-te 1990-te 2000-te 2010-te

Slika 1. Proces razvoja vizualizacije (Zhang i dr.,2010).

Specifičan model vizualizacije znanja predstavlja V-dijagram, koji je razvio D. Bob Gowin, profesor
biologije sa Sveučilišta Cornell, a namijenjen je lakšem razumijevanju i rješavanju problema u raznim
područjima znanosti. V-dijagram, poznat također i pod nazivom V-heuristika, kao ideja nastao je u
kasnim 70-tim godinama 20. stoljeća. Gowin, koji se bavio područjima filozofije i epistemologije koja
se odnose na obrazovanje, u periodu dugom dvadesetak godina tražio je način kojim bi pomogao
učenicima razumjeli prirodu znanja. Kako bi pomogao učenicima u strukturiranju svog znanja i
rješavanju zadanog problema, Gowin je koristio niz od pet pitanja:

1. Koja su fokusna pitanja?

2. Koji su ključni pojmovi?
3. Koje metode istraživanja se koriste?
4. Koje su glavne spoznajne tvrdnje?
5. Koje su vrijednosne tvrdnje?

Kako još uvijek mnogi učenici nisu bili u stanju prepoznati vezu među pojmovima, fokusnim pitanjima
i objektima ili događajima koji se istražuju, Gowin je osmislio V-dijagram, čiji je zadatak bio studentima
olakšati spomenute probleme (Vanhear, 2006).

V-DIJAGRAM

V-dijagrami su specifična vrsta kognitivnih mapa sa zadanom strukturom koja ima primjenu u učenju i
obrazovanju. V-dijagram je tehnika učenja zasnovana na teoriji konstruktivizma, usmjerena prema
učeniku te učenju istraživanjem i otkrivanjem, alat koji omogućava učenicima razumjeti kako su

2
događaji, procesi ili predmeti smisleno povezani, s ciljem da percipiraju spregu između onoga što je
poznato i ono što tek treba otkriti i razumjeti u rješavanju nekog znanstvenog problema (Gowin i
Alvarez, 2005).

V-dijagram, čije ime potječe od njegovog oblika, strukturalno i vizualno povezuje metodološke aspekte
neke aktivnosti s njenim temeljnim konceptualnim aspektima, oslanjajući se pritom na značajnu ulogu
pojmova u učenju i pamćenju. On ima dvije strane: konceptualnu (znanje) i metodološku (procesi),
koje su interakcijski povezane i ovisne, za što su odgovorna fokusna pitanja izravno povezana s
događajima i/ili objektima. Događaji i/ili objekti, koji se nalaze na dnu V-dijagrama, su od izuzetne
važnosti za formuliranje istraživačkih fokusnih pitanja, a samim tim i za daljnju interakciju među
komponentama povezanima s konceptualnom i metodološkom stranom dijagrama (Calais, 2009).

Tijekom izrade V-dijagrama, bolje se uočavaju relevantni ključni pojmovi i/ili informacije, štoviše, ideje
se na taj način bolje organiziraju. Slika 2 prikazuje sve komponente V-dijagrama (Gowin i Alvarez,
2005).

KONCEPTUALNO/TEORIJSKO METODOLOŠKO
(mišljenje) (radnje)
FOKUSNA/ISTRAŽIVAČKA
PITANJA:
SVJETSKI VRIJEDNOSNE
POGLED: TVRDNJE:
FILOZOFIJA: SPOZNAJNE
TVRDNJE:
TEORIJA:
TRANSFORMACIJE:
PRINCIPI:
ZAPISI:
KONSTRUKCIJE:

POJMOVI:

DOGAĐAJI I/ILI OBJEKTI:

Slika 2. Kostur V-dijagrama sa svim njegovim elementima (Gowin i Alvarez, 2005).

Ovaj oblik V-dijagrama doživljava svoje jednostavnije inačice i prilagodbe, obzirom na područje u
kojem se dijagram primjenjuje. Pri samoj izradi V-dijagrama, ispunjava se prvo konceptualna, a zatim
metodološka strana, i to u smjeru prikazanom na slici 3.

3
 KONCEPTUALNO/TEORIJSKO METODOLOŠKO
FOKUSNA/ISTRAŽIVAČKA
PITANJA:

DOGAĐAJI I/ILI OBJEKTI:

Slika 3. Smjer obilaska pri izradi V-dijagrama.

Korištenje V-dijagrama može se također upotpuniti izradom konceptualne mape zadanog problema. Pri
tom se izrađuju dvije konceptualne mape – jedna tijekom prolaska po konceptualnoj strani dijagrama, a
druga na kraju procesa izrade dijagrama. Cilj je uočiti razliku među mapama i otkriti što je pri rješavanju
problema naučeno (Vanhear, 2006).

V-dijagram pruža dobru osnovu za evaluaciju znanja. U evaluaciji strukture znanja u V-dijagramu
služimo se Q-5 tehnikom (slika 4), postavljajući 5 pitanja o nekom obliku znanja (Što je pitanje? Koji
su ključni pojmovi? Koje metode su korištene? Koji odgovori su predstavljeni? Koja je vrijednost?).

FOKUSNA/ISTRAŽIVAČKA
PITANJA
VRIJEDNOST

ODGOVORI

METODE
POJMOVI

DOGAĐAJI/OBJEKTI

Slika 4. Q-5 tehnika (Gowin i Alvarez, 2005).

Kao sredstvo evaluacije i ocjenjivanja znanja, V-dijagram može biti vrednovan na različite načine.
Prijedlog načina vrednovanja V-dijagrama koji daju Gowin i Alvarez prikazan je u tablici 1.

4
 Tablica 1. Vrednovanje V-dijagrama (Gowin i Alvarez, 2005).
Komponente
Bodovi
dijagrama
0=nema
1=Pitanje je identificirano, ali nije usmjereno na glavni događaj ili objekte ILI na konceptualnu stranu V-
Fokusna/ dijagrama.
istraživačka 2=Identificirano, uključuje pojmove, ali ne ukazuje na objekte ili glavni događaj, ILI su identificirani krivi
pitanja objekti i događaj.
3=Pitanje je jasno identificirano, uključuje pojmove koji će se koristiti i direktno je povezano s glavnim
događajem ili objektima.
Događaji/ 0=nema
objekti 1=Glavni događaj ili objekti su identificirani, ali nekonzistentni s fokusnim/istraživačkim pitanjem.
2=Glavni događaj ili objekti su identificirani i konzistentni s fokusnim/istraživačkim pitanjem.
0=nema
Pojmovi 1=Identificirani, ali nisu povezani s fokusnim/istraživačkim pitanjem i/ili s događajima/objektima.
2=Identificirani i povezani s fokusnim/istraživačkim pitanjem i/ili s događajima/objektima.
0=nema
Zapisi 1=Identificirani, ali nekonzistentni s fokusnim/istraživačkim pitanjem ili s glavnim događajem.
2=Identificirani za glavni događaj i konzistentni s fokusnim/istraživačkim pitanjem.
0=nema
Svjetski pogled
1=Identificiran i povezan s dobro postavljenim fokusnim/istraživačkim pitanjem.
0=nema
Filozofija
1=Identificirana i povezana s dobro postavljenim fokusnim/istraživačkim pitanjem.
0=nema
1=Identificirana, ali nije povezana s konceptualnom stranom dijagrama ili s fokusnim/istraživačkim
Teorija pitanjem i događajima.
2=Relevantna teorija je identificirana i povezuje konceptualnu stranu dijagrama s
fokusnim/istraživačkim pitanjem i događajima.
0=nema
Principi
1=Principi su identificirani i relevantni za teoriju.
0=nema
1=Transformacije su nekonzistentne s namjerom fokusnog/istraživačkog pitanja i podacima
Transformacije prikupljenim iz zapisa.
2=Transformacije su konzistentne s namjerom fokusnog/istraživačkog pitanja i podacima prikupljenim iz
zapisa.
0=nema
1=Spoznajne tvrdnje su nekonzistentne s fokusnim/istraživačkim pitanjima.
2=Spoznajne tvrdnje su izvedene iz zapisa i transformacija.
Spoznajne tvrdnje
3=Spoznajne tvrdnje su konzistentne s podacima prikupljenim iz zapisa i zastupljene u
transformacijama.
4=Isto kao pod 3, i još spoznajne tvrdnje vode novom fokusnom/istraživačkom pitanju.
Vrijednosne 0=nema
tvrdnje 1=Identificirana je vrijednosna tvrdnja koja pokazuje vrijednost dokumenta.

PRIMJENA V-DIJAGRAMA U MATEMATICI

U suvremenoj nastavi matematike efikasno se koriste različiti oblici vizualizacije znanja, kao što su
mentalne i konceptualne mape, te V-dijagrami (Brinkmann, 2003; Afamasaga-Fuata'i, 2009, 2005,
2004).

V-dijagram, koji u osnovi teži ka odgovoru na fokusno/istraživačko pitanje, naročito je pogodan za

primjenu u poučavanju i učenju matematike kao egzaktne znanosti. V-dijagram doživljava različite

5
inačice, ovisno o primjeni i autoru koji ga primjenjuje. U svrhu rješavanja matematičkih problema
Karoline Afamasaga-Fuata'i predlaže pojednostavljen oblik V-dijagrama prikazan na slici 5.

KONCEPTUALNA STRANA METODOLOŠKA STRANA

FOKUSNO PITANJE:
TEORIJA: Što se u zadatku traži? SPOZNAJNE
TVRDNJE:
Koje su relevantne
teorije? Što je odgovor na
Međudjelovanje fokusno pitanje?
PRINCIPI:
TRANSFORMACIJE:
Koji su relevantni
principi koji rješavaju dviju strana Kako principe, pojmove i
zadani problem? zapise možemo
upotrijebiti u određivanju
POJMOVI: metode rješavanja
problema?
Koji su glavni
pojmovi? Relevantni ZAPISI:
pojmovi?
OBJEKTI/DOGAĐAJI Koji su dani podaci?
Kako je zadan problem?

Slika 5. V-dijagram koji se koristi u rješavanju matematičkih problema (Afamasaga-Fuata'i, 2005).

U primjeni V-dijagrama u primarnom obrazovanju koristi se još jednostavnija inačica, koja olakšava
postupak postavljanjem niza pitanja na koja učenik treba odgovoriti (Vanhear, 2006).

Mogućnosti uporabe V-dijagrama još nisu dovoljno istražene. Za sada je nizom pokazatelja i istraživanja
(Afamasaga-Fuata'i, 2005, 2004) ustanovljeno da imaju svrhovitu primjenu u matematici, i to u:
 rješavanju matematičkih problema;
 uvođenju novih matematičkih pojmova;
 evaluaciji učenikovih postignuća;
 ocjenjivanju učenika.

U prethodnom poglavlju opisan je jedan od načina evaluacije znanja posredstvom V-dijagrama. Kako
je V-dijagram usmjeren ka rješavanju problema ili traženju odgovora na fokusno pitanje, jasno je da je
jedna od najvažnijih njegovih primjena u prirodnim znanostima, a posebno i u matematici. Tijekom
rješavanja matematičkog problema pomoću V-dijagrama, a u cilju određivanja slijedećih stavki
dijagrama: objekti/događaji, fokusno pitanje, zapisi i pojmovi, Afamasaga-Fuata'i smatra ključnima
postavljanje pitanja kao što su: Koji se matematički pojmovi koriste u postavci problema? Što se u
zadatku traži? Koji su dani podaci? itd. Ova pitanja konzistentna su s prvim principom rješavanja
matematičkog problema koji pretpostavlja matematičar Polya (razumijevanje problema). Ostala tri
njegova principa (donošenje plana, provođenje plana, osvrt unatrag) sadržani su također u izgradnji V-

6
dijagrama. Primjer primjene V-dijagrama u rješavanju niže navedenog matematičkog problema prikazan
je na slici 6.

Zadatak: Nađi implicitnu jednadžbu pravca koji prolazi točkom (3, ˗3) i s koordinatnim osima zatvara
trokut površine 6.

KONCEPTUALNA STRANA METODOLOŠKA STRANA

FOKUSNO PITANJE:
TEORIJA: SPOZNAJNE TVRDNJE:
Kako glasi implicitna
 relacije i funkcije jednadžba pravaca koji Pravci koji prolaze točkom (3, −3) i s
 analitička geometrija u prolaze točkom (3, −3)? koordinatnim osima zatvaraju trokut površine
ravnini 6 kvadratnih jedinica imaju jednadžbe:

PRINCIPI: 𝑥 + 3𝑦 + 6 = 0 i 3𝑥 + 𝑦 − 6 = 0.
1. Implicitni oblik jednadžbe TRANSFORMACIJE:
pravca glasi:
1
Površina trokuta = (osnovica × visina) =
2
𝐴𝑥 + 𝐵𝑦 + 𝐶 = 0.
𝑚𝑛
= = 6 kvadratnih jedinica.
2
2. Segmentni oblik jednadžbe
pravca glasi: 𝑛=
12
. …………………………..(i)
𝑚
𝑥 𝑦
+ = 1, Prema principu 2 jednadžba pravca je
𝑚 𝑛
𝑥 𝑦
gdje je 𝑚 odsječak na osi 𝑥 + = 1. …………………..…. (ii)
𝑚 𝑛
i 𝑛 odsječak na osi 𝑦. 𝑥 𝑚𝑦
Slijedi: + = 1. ………..…. (iii)
𝑚 12
3. Površina trokuta iznosi:
Pravci prolaze točkom (3, −3), pa
1 uvrštavanjem odgovarajućih vrijednosti 𝑥 i 𝑦
(osnovica × visina). u jednadžbu (iii) dobivamo:
2
3 3𝑚
POJMOVI: − = 1. …………………… (iv)
𝑚 12

Jednadžba, koordinatne osi,

pravac, točka, površina, trokut, Rješavanjem jednadžbe (iv) dobivamo
osnovica, visina, kvadratna 𝑚 = −6 i 𝑚 = 2. Uvrštavanjem vrijednosti
jedinica. od 𝑚 u (i) i (ii) dobivamo jednadžbe pravaca:

𝑥 + 3𝑦 + 6 = 0 i 3𝑥 + 𝑦 − 6 = 0.

ZAPISI:

Površina = 6 kvadratnih jedinica.

(3, −3)

OBJEKTI/DOGAĐAJI

Nađi implicitnu jednadžbu pravca koji prolazi točkom (3, ˗3) i s

koordinatnim osima zatvara trokut površine 6.

Slika 6. Primjer primjene V-dijagrama u rješavanju matematičkog problema

(Afamasaga-Fuata'i, 2005).

7
Slika 6 prikazuje jedno od više mogućih rješenja zadanog problema, prikazano pomoću V-dijagrama.
Jasno je da različiti pojedinci (učenici) različito pristupaju istom problemu, pa će se i njihovi dijagrami
utoliko razlikovati.

V-dijagram podrška je učiteljima koji konstantno nastoje dizajnirati izazovne, istraživačke zadatke
kojima bi svoje učenike dodatno motivirali i potaknuli na učenje matematike, imajući u vidu stalnu
potrebu i važnost razvijanja učenikovog konceptualnog razumijevanja, kritičkog mišljenja,
matematičkog načina razmišljanja i matematičkog jezika (Afamasaga-Fuata'i, 2005).

ZAKLJUČAK

Zahtjevi za novim pristupima učenju i poučavanju postaju sve jači. V-dijagrami imaju mogućnost na
zanimljiv način vizualizirati informacije i znanje. U svijetu se sve više koriste u nastavi i učenju, a
učenici i učitelji ih dobro prihvaćaju. Osobito su pogodni za rješavanje problema u prirodnim
znanostima i matematici. Učitelji ih također koriste u nastavi matematike pri uvođenju novih
matematičkih pojmova. Provedena istraživanja upućuju na zaključak da uporaba ovih grafičkih alata
pomaže boljem razumijevanju matematičkih sadržaja, te potiče metakognitivne i kognitivne procese
učenja. Također pozitivno djeluju i na motiviranost učenika, pa bi ih stoga trebalo (više) koristiti i u
praćenju učenikovog napretka, pri evaluaciji učenikova usvajanja novih pojmova i sadržaja, te u
ocjenjivanju učenika.

Dosadašnja istraživanja i analize pokazuju da se ovaj oblik vizualizacije znanja pokazuje kao vrlo
efikasan alat za rješavanje matematičkih problema, kao i za ocjenjivanje i evaluaciju matematičkog
znanja.

LITERATURA

1. Afamasaga-Fuata’i, K. (2004). Concept maps & vee diagrams as tools for learning new mathematics
topics. In Cañas, A. J., Novak J. D. & González F. M. (Eds.), Concept Maps: Theory, Methodology,
Technology. Proceedings of the First International Conference on Concept Mapping, Pamplona,
Spain.
2. Afamasaga-Fuata’i, K. (2005). Students’ conceptual understanding and critical thinking? A case for
concept maps and vee diagrams in mathematics problem solving. In Coupland, M., Anderson, J. &
Spencer, T. (Eds.), Making Mathematics Vital. Proceedings of the Twentieth Biennial Conference
of the Australian Association of Mathematics Teachers (AAMT), (pp. 43-52). January 17 – 21,
2005. University of Technology, Sydney, Australia.

8
3. Afamasaga-Fuata’i, K. (2008). Concept mapping & vee diagramming a primary mathematics sub-
topic: “time”. In Cañas, A. J., Reiska, P., Åhlberg, M. & Novak, J. D. (Eds.), Concept Mapping:
Connecting Educators. Proceedings of the Third International Conference on Concept Mapping,
Tallinn, Estonia & Helsinki, Finland.
4. Afamasaga-Fuata'i, K. (Editor) (2009). Concept Mapping in Mathematics: Research into Practise.
Springer.
5. Åhlberg, M. (2004). Varieties of concept mapping. In Canas, A. J., Novak J. D. & González F. M.
(Eds.), Concept Maps: Theory, Methodology, Technology. Proceedings of the First International
Conference on Concept Mapping, Pamplona, Spain.
6. Brinkmann, A. (2003). Graphical Knowledge Display – Mind Mapping and Concept Mapping as
Efficient Tools in Mathematics Education. Mathematics Education Review, 16, 35-48.
7. Calais, G. J. (2009). The Vee Diagram as a Problem Solving Strategy: Content Area
Reading/Writing Implications. National Forum Teacher Education Journal, 19(3), 1-8.
8. Gowin, D. B., Alvarez, M. C. (2005). The Art of Educating with V Diagrams. Cambridge University
Press.
9. Novak, J. D., Gowin, D. B. (1984). Learning How to Learn. New York: Cambridge University
Press.
10. Novak, J. D. (1998). Learning, Creating, and Using Knowledge: Concept Maps as Facilitative
Tools in Schools and Corporations. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates.
11. Novak, J. D., Cañas, A. J. (2008). The Theory Underlying Concept Maps and How to Construct
Them. Technical Report IHMC CmapTools 2006-01 Rev 01-2008, Florida Institute for Human and
Machine Cognition.
12. Polya, G. (1957). How to solve it? 2nd ed. NJ: Princeton University Press.
13. Tekeş, H., Gönen, S. (2012). Influence of V-diagrams on 10th grade Turkish students’ achievement
in the subject of mechanical waves. Science Education International, 23(3), 268-285.
14. Tergan, S. O., Keller, T. (Editors) (2005). Knowledge and Information Visualization. Springer.
15. Thiessen, R. (1993). The Vee Diagram: A Guide for Problem Solving. AIMS Newsletter, May/June
1993, 3-11.
16. Vanhear, J. (2006). Vee Heuristics, Concept Mapping and Learning Patterns in Environmental
Education: Merging Metacognitive Tools and Learning Processes to improve facilitation of
learning with primary school children. Unpublished M. Ed. Thesis: University of Malta.
17. Zhang, J., Zhang, J., Zhong, D. (2010). Knowledge Visualization: An Effective Way of Improving
Learning. Second International Workshop on Education Technology and Computer Science.

9
 V-DIAGRAMS IN MATHEMATICAL EDUCATION

Marija Juričić Devčić1

1
Faculty of Teacher Education, Zagreb

Abstract

Lately, numerous tools of knowledge visualization are developed and have increasing application in
education. Among the various forms of knowledge visualization, V-diagram stands out as a tool that
enhances the metacognitive abilities of students. V-diagram is a specific type of a cognitive map with a
given structure. Basically, the V-diagram is a learning technique based on the theory of constructivism,
geared towards students and learning by exploration and discovery. This tool allows students to
understand how events, processes or objects are meaningfully connected, in order to perceive the
connection between what is known and what is yet to be discovered and understood in a scientific
problem solving. V-diagram structurally and visually connects the methodological aspects of an activity
with its basic conceptual aspects, relying on the important role of concepts in learning and memory. V-
diagram has two sides: conceptual (knowledge) and methodological (processes). Both sides are
interactional and interdependent because of the focus question that is directly related to the events and/or
objects. Events and/or objects are essential for formulating research focus questions, and consequently
for further interaction between the components associated with the conceptual and methodological side
of the diagram. V-diagrams have a significant application in the knowledge evaluation and assessment.
In mathematics, the V-diagram is used successfully in mathematical problem solving.

Key words: V-diagram, mathematics, problem solving, education, knowledge visualization.

10

View publication stats