-MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS ‘UDZBENICI SVEUCILISTA U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA | BRODOGRADNJE Tomistav Filetin Franjo Kovatiéek Janez Indof SVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA Col Zejezn evo, aki obojeni meta, onstrukciska kerarika, ‘polmem! material, kompozitni material drvo Zagreb, 2002MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS. UDZBENICI SVEUGILISTA U ZAGREBU ‘Auto: so. Tomislav Flt, edovt profesor Fakuteta stojarstva rodoaradijo ‘Sveudilista u Zagrebu " te, Prono Kova redo profesor Falta stoarstva i redonradnio ‘Seu u Zagreb 4 ane do, ivanre profesor Fakta start i bodogracio ‘Svevditiu Zagrebu econzont dr. Vnko Nu, dow profesr Fakuteta stojarsva i brodogradre 4c. Ulan Stun, eso profesor Fakta stojreva | stodogrodrio 4 se: Zvonimi Jano, recov profesor FakuletaKomhog novjrova! ‘ehnologe Svoutstav Zagrebu ‘edavat: Fakultet strojrstva i brodogradiie, vana Luéiéa 8, Zagreb Giavniurednik: prot. dsc. Tomislav Feetin Lottorica: Zrinka Romié, prof Odluke Senate Svevtlisa u Zagrebu br. 2-2316/3-2001. od 19, studenoga 2002. ‘veut udzbenie GIP - Katalogizacia u publkacii "Nacionaina | sveueiisna krinica - Zagreb UDK 66.0170075.8) 1621-03(075.8) FILETIN, Tomislav ‘Svojstva i primjena materjala Tomislav Fietin,Franio Kovaéiéek, Janez Indo; . = Zagreb Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2002. ~ (UBbenici Sveusiista u Zagrebu = ‘Manvalia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibiografja.- Kazalo, sSBN 959-6913.424 1. Kovatitok, Frajo 2. Indo, Janez |. Material ~ Svojsta~ Ud2henik 421203085 (ite prjelom na ratunalu: Maro Lesa, grt. ng. Grako obthovaneovtka: Andre Fletin, akacersk star Copyright © Fakultet srjarstva i brodogradhje Tsak: ART STUDIO AZINOVIG. Zagreb Nakada: 400 SADRZA) SADRZAJ POPIS OZNAKA PREDGOVOR UVOD-MATERIJALI I POVIJEST CIVILIZACLE IZBOR MATERIJALA 2.1. ZAHTJEVENA MATERUALE IKRITERIJIIZBORA MATERIJALA 2.2. SVOISTVA MATERUALA POTREBNA ZA IZBOR 23. PODLOGE I POMAGALA POTREBNA ZA IZBOR I PRIMJENU MATERUALA 3, SISTEMATIZACUA MATERIJALA 4. CELICI 4,1, SISTEMATIZACHA CELIKA 42. DOBIVANJE CELIKA 43. DJELOVANIE PRIMJESA U CELICIMA 44, DJELOVANJE NEMETALNIH UKLIUCAKA 45. DJELOVANIE LEGIRNIH ELEMENATA 46. OPCA SVOISTVA CELIKA 4.1, OZNACIVANIE CELIKA PREMA EUROPSKIM NORMAMA (EN) 48. KONSTRUKCUSKI CELICI 48.1. Opéi konstukeiskifetici 482. Zahsevi na brodogradevne konstrukejske Gelike prema Fivatskom repstru Drodova i Lloyd's registra 483. Celcipovigene évrstoce B 15 19 a 2 4 28 30 30 3 a e[SVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA, 483.1, Normaiziran! simozrnatéelici povitene vrstoge 4832. Poboltan simacrnatélicipovsene Goce 484, Uplitn elc a tankelimove 4.85. Niskougliti elit 2a wake 486, Colic za Hew 48.1. Colic za vik, matce i zakoviee 48.8, Colic za cementianje 489. Colic ma poboliavanje 48911. Colic zapovsinsk kaljenje 48.92. Coli za elke otkovke 48.10.Ceiciza opruge 4.8.1. Celci pobolganereyivot 4.8.12 Korosiski postojani Getic (nebrdauti tii) ARIAL Opéeitoo horczit eka 48.122 Uvjet koroiote pestojanos celia 48.123. Pojami oblici torozie 48.124, Feri élict 48.125, Superferin dlici (ELA ~ Extra Low Addons) 48126. Martensimoert let 48.127. Martereiti clic 48.128. Metomartenzin Geet 48.129. Austen ¢austenio feria eects < 10%8 ferita 48.12.10. Austen fri! (duplex éliei 48.13. Cetici a rad pri povienim i vsokim temperaturama 48.13.1, Viste ela mehanichi ctpornih pri povitenim temperaturama 48.132. Varootport clic 48.123, Celi za vente motora 4.8.14 Colic a rad pri skim temperatura 4.8.15. Visokodveatelci 4815.1, Nskolegivan niskopopustenéelct 48.152. Visokolegirani Cr-Mo-V visokopopusten Slict 48.153. Termomehanieh obradeni lot 4.81544. Koreiist postojan preciptaisk ofvrmut ele) 48.155, Celici “maraging” 48.156 Hiladnom deformaciiom oévanut nelegirant i nisolegiran ec 49, ALATNICELICL 49.1. Zabijev a alata like 49.2. Postupei poboliSavaniasvojtava alata povatinskim topinskim obradama, 4913, Alani Elicia Nada’ rad 493.1. Nelegirant alan’ clit za hla rad 4932. Mistoleiran alan éelic 2a Madni rad 4933. Visokolegiran alan Gelic za hladni rad 4.94, Alani lic za topli ad 49.5. Broorezi Selic SADRZAJ 5. ZELJEZNILIEVOVE 5.1. OZNACIVANIE ZELIEZNIH LIEVOVA (OSIM CELICNOG) PREMA, EUROPSKIM NORMAMA. 52. CBLICNI LUEV 33. BUPLUTVRDILUEV 5.4. SIVILUEV 5.5. NODULARNI (2ILAVI) LUTEV 5.6, TEMPER (KOVKASTD LUEV 56.1. Crilijev 5.62. Bijeliijev 6. LAKIL OBOJENI METALL 6.1. OZNACIVANIE LAKIH [ OBOJENIH METALA 62. BAKAR I NIEGOVE LEGURE 621. Bakar 6.22, Bakar legare 63. NIKAL I NIEGOVE LEGURE 63.1. Nikal 63.2, Nikiove egure 6.4, KOBALT INJEGOVE LEGURE. 65. ALUMINI I NJEGOVE LEGURE 65.1 Tehnigh aluminij 6.5.2. Alumiijske logure 65.3. Sekundami aluminj 66. TITAN INJEGOVE LEGURE 66.1. Tehnigk tan 6.62. Titanove gure 67. MAGNEZII I NIEGOVE LEGURE 67.1. Magnesij 67.2. Magnezjskelegure KONSTRUKCUSKA KERAMIKA I TVRDI METALL 7.1, KONSTRUKCUSKA KERAMIKA. 172. TVRDIMETALI 8 POLIMERNIMATERUALI 8.1, SVOISTVA POLIMERNIH MATERUALA 8.1.1. Mehanitka svojstva 8.1.2. Kemijska postojanostitribolotka svojstva 8.1.3. Preradbena svojstvaplastomer i duromera 105 108 m1 U3 6 19 1 m1 123 nas 12s 126 127 129 we 139 140 1a 143 148 145 157 157 158 159 162 16 163 165 165 169 m 174 16 180 18110 nL. ‘SVOJSTVA | PRIMJENA MATERUALA 8.14, Toplinsko-mehanigka svojstve 82. PRIMIENA POLIMERNIH MATERUALA, 82.1. Konstruiranje spolimernim mateijalima 82.2. Prerada polimerapolimernih materijla 823. Konstrukeljsko oblikovanje i dimenzioniranje 8.24, Primjeri uporabe polimesnih materijala KOMPOZITNI MATERIJALT 9.1. KOMPOZITI S CESTICAMA, 9.1.1. Kompozitisdisperzijom 9.1.2. Kompozitis veikim éesticarma 9.13. Primjena kompocita sdesticama 9.2. VLAKNIMA OJACANI KOMPOZITI 9.2.1. Predvidanje svojstava viknima ojaéanih korapozita 9.2.2. Karakeristke viaknims ojeéanih kompozita ‘9.3. MATERIAL] KOMPONENATA KOMPOZITA 9.3.1, Materjli matrice 93.2. Materjalivskana 9.4, SVOISTVA I PRIMJENA KOMPOZITA 94.1. Kompocitis potimemom matricom 9.42. Kompociti s metalnom matricom 9.43. Kompozitiskeramickom matricom 9.4. Uphk-ugiik korpoziti 9.5. Hibridni kompoziti 9.5. PROIZVODNIA 1 PRERADA VLAKNIMA OJACANIH KOMPOZITA 9.6, SLOJEVITE KOMPOZTINE STRUKTURE, SENDVIC KONSTRUKCUE, STANICNA KRUTA TUELA (PIENE) 96.1. Slojeviti kompozitai materjali Caminati) 9.62, Sendvié konstrukeie 9.6.3. Stanitna kruta tla (pjene) 9.1. KOMPOZITI--ZADACI DRVO 10.1. GRADA1SVOISTVA DRVA PRIMJERI IZBORA I PRIMJENE MATERUALA, 11,1, MATERUALI ZA KLIZNE LEZAJE 11.2. IZBOR MATERIAL ZA ZUPCANIKE RUCNOG, ELEKTROFOKRETANOG BEZICNOG IZVUACA 11.3, IZBOR MATERWALA ZA ROTOR VENTILATORA USISIVACA ZA PRASINU 11.4, MATERUALI ZA NOSIVI OKVIR NAPRTNJACE 182 184 18s 8s 185 186 187 191 191 193 193 19s 196 197 201 201 201 202 202 205 206 207 208 208 213 218 21s 216 219 25 2s 29 29 23 25 237 SADR2AJ PRILOZI: PODACI 0 SVOJSTVIMA I PRIMJENI MATERIJALA 1, PODACIOCELICIMA 2. PODACIO OBOJENIM I LAKIM METALIMA 3. PODACIO POLIMERNIM MATERIJALIMA LITERATURA 29 240 258 268 295 297POPIS OZNAKA A~austenit Aso istealjvost CE ~ekvivalen ugk (a levove) C.—ueljéni ekvivalent (cavarjvostdelika) ,mm-~debljna, promjet EDC, mm-efektivna dubina cementiranja D,~ ranma izmedu dspercranih éestica DS, %~ djelotvoma sua elemenata £, Nira? ~ modul elatignosti ELN~ sila (optereéenje) F fet eC cemeatit G, Nina? ~ modul smigaosti ~ grit HY, HRC, HB ~ Vickersova, Rockwellova C, Brinellova trdoca Hi, tvtdota u gatenom stanju es ~maksimalnatwrdoéa u gaienom stanjt K~karbid 4, % = maseni udio lik Kyo, Nam ~lomna flavost Ky —kasbid popustanja ~ sekundarn karbid K¢ —eutetitki karbid KU, KV, J udari rad loma po Charpyju a eprovetus mum — duljina L-ledeburt M-nmartenzit ‘Mp populteni mates ~ sekundarai martencit M,, °C — temperature potetka svaranja martenzita pri gatenju (Or-faktor oblikapresieka *v" urezom 7am ~radjas Rov, Nim ~ grasva praia poara DVM Re, Nin” ~ granics tesenja (granica razvlaéenja), zapravo Res: OPIS OZNAKA, ee, Nam? ~grania rzviscena kompocita ‘Reg, Nim ~ rane azvagenja matice ‘Re, Nin’ ~ ganic elasicnosti 2, Ninn? ~ dinar izdrjvost Fes Nmm?— viata Cvtstoga Rog Na’ ~ lagna Evrstoda vlakna yw Nima ~ avon Esta ‘Rom Nie? —toriska (uvojna) Erstad Fea Nine? ~ pie (ato) Erste Row, Nhe? —statitkaizdehjvost ue, Nn? ~ grnica puzanja Rya2- (gn) Ninn —Konvencionaln granicattenj (granicsrazvlacenj) ‘Qing wena kata zraka ‘ram? ~plotina presieka S$, stupanjzakalenosti(prokaljenost) S.~stupanjzasfenost s,m ~ debljina 5 faktor sigurmosti T > taljeviea Tay K~ tempers eustenitizaje 1%, K radna temperatura 7. K~ taste msterijata *.$.mia, h tajane,vrijeme V, %—volumni udio £2, %~ subenje(kontakcia) popresnog presieka GRCKA SLOVA ‘2 ristal mjetanac osnoynog elements u leguri(komponette A) 4K" ~toplinska rasteztivost 8 delet ,mumimun,%o—iteane, tupandformacie a —ukupo istzane (pote materi) ta —eatopiso istzane (poem material) ‘&5-plastino istezane(polimemi material) 1 intermetaai spo NisAl (fa) 8, © C— Celziusova temperatura (zsatenjeindeksa vidi wz oanake “7” za temperature K) 94,2 C= temperatura austnitizacile 9, C~vemperatur popubania 8,,° C~radna temperatura 2, Wim tplinska voljvost Ps kg/m — gustoss 6, Nima —naprezanje .o~ intermetalnispojFeCr (c-faza) 6 radls—kytnabrzinaSVOUSTVA I PRIMJENA MATERUALA OSTALE KRATICE AISI American Iron and Stel Institute ASTM ~ American Society for Testing and Materials. CAP ~ Cold Isostati Pressing (hladno izostatisko preBanje) CVD ~ Chemical Vapour Deposition (kemijko talozenje iz pare faze) BLA ~ Extra Low Additions (superferitéelci) ELC Entra Low Carbon (austenitai&elici snifenog masenog udjelauglika) HIP ~ Hot isostatic Pressing (ruse iostatigko presanje) HDT ~ Heat Distortion Temperature (temperatura postejanostioblika) PVD ~ Physical Vapour Deposition (fizkalno taloZenje iz pame faze) SEW ~ Stabl-Eisen Werkstoffiste VDEh ~ Verein Deutscher Eisenbottenleute PH ~ Precipitation Hardened (oErsnuto izlvtivanjem ili o&vrsnuto precpitacijom) PREDGOVOR PREDGOVOR U ovom udzbenita opisuju se svojstva, ponatanje i primjena tebnickih. mates pponajprije za potrebestrojaske proizvodnje, alii za druge grane industri. "NajveEi dio sadréja posvesen je materijlima na baziZeljeza Elicia i jevovima jer su oni oajzasupleniii u primjeni, a u manjem obujmu i ostaim metalnim materijalima aluminijskim, bakamim, titanovim, magoeaijskim, niklovim i kobaltovim legurama, Od ‘nemetanih materjala szeto se obraduje Konstrukeiska keremika, a potpunije svojtva i primjena, polimerni konstrukeiskih materjala i nlihovih kompozita, Zelja je autora da studenti usvoje uzrotno-pasjeditne veze izmedu sastava i milrostrukturésjedne strane, te svojtava i ponaSanj uprimjeni materjalas drug strane Kjigatakoder obiluje i mnoStvom podataka o svojstvima koji mogu korisno pslu2iti kao ‘ouilja pri odabins i primjeni materiiala. Stoga ovaj uézbenik ima i karakier svojevrsnog, riruéika 2a indenjersku praksv. Dio izlodene tematike odoosi se na predavanja iz kolegia Material {I na drugoj godini studija,stojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva na Fakultetu srjarstva i brodogradnje ‘Svewtiisa u Zagrebu, a logiéno se nadoveruje na zanja dobivena iz Kolegija Material | (grade ‘materijala) i Material I (vojstva matrijala i osoovetoplinske obmade) sprve godine stadia Buduéi da su hrvatske norme (HRN) na podrusju materials u faz prihvaéana, usporedno se navode oznake Eelika i Zljeznih evova prema europskim normama (EN) i strim hrvatskim ‘norma pretpostavjajui da ée HRN uskoro preuzel nin omativanja prema EN. Zabvaljujemo cijenjenim recenzentime a velo Korisnim opeZanjima i sugestijama na csnovi koji je bitno pobolsan proc tkst kage : Gospodin Lesar je ulodio velik tud i vetine pri tehnitkom uredenju, nardito pri ixadi itustracij i prjeloma na ragunalu. U cilia pobolganja sliedoseg iadanja, dobrodotio je sviko upozorenje, sugestij il primjedba vezana uz sata i wotene nedostate ili pogretke. Autor Zagreb, stadeni 2002.10 SVOJSTVA I PRINJENA MATERUALA, uvop 1. UVOD - MATERIJALI | POVIJEST CIVILIZACIJE Napredak civilizacije od samihnjeinih pofetaka usko je povezan s otkrivanjem, obivanjem, preradom i oblikovanjem materjala u uporabive ‘vorevine. Rana su razdoblja povijesti poistoviesena s vestom otkrivenog materjala iis najéS&e koritenim matenjlima - 2a orugja, alate, posude, ukrase i nakit i ligne predmete svakodgevne uporabe. Od samih poéetaka Zivot dovjeka bio je obil-den drvom, kamenom, kestim, ko2om, dlakom i drugim materjalima ‘azavno dobivenin iz pride. ‘Upprotelih 12000 gotina mnoga su razdobla nazvans upravo po materializa ~ U kamenom dobu od 100000 do 10000 god. pre Kras alti ome su ixadivaniod obradenog. kkamena, 20d 6000 do 4000 god. pK. od brusenog, piljeno ¥oatenog karmena, ~ Keramikaiglina otivent su oko 6000 god. p. K.,aglarure 2000 god. p. K. ~ Bakar je najtariji metal pronaden i obraivanu stedajem kamenom doba (8000 g.p. K), ‘Talenje je bilo poznato 6000 god. p. K. a vadenje ruds 2000 god. p. K.U istom razdobhia pronadeno je lato. ~ Bronéano doba zapotelo je na Dliskom Istoku oko 3000 god. p.K, usredajoj Europi 1800 do 700 god. p. K, a1 Grtko) 500 god. p.K. = Zeljezno doba sie u Europi bronéano oko 1000 god. p.K. a raje i danas. Ipak, postupci proirvodaje i prerade Zljeza su relativno novijitaljene i lijevane je uzvijeno & 14st rocestu visoko} pei u 16. st, proizvodajanelegiranih elikau 18. st, a legiranih tek u 20 st ‘Austenita nehrdajui clic ezvijoni su kvantitativaom primjenom zanstvenh spoznaia oko 1935,, a mikrolegirani lic povisene évngsrek oko 1965. godine. = Inustiska proizvodajaalumiij je tara tek aebo vite od 100 god. (ravijena 1889. god. u Svicarskoi). Legure aluminija razvijene su oko 1920. god. ~ Pritodnikautuk kao prvi polimern materjl potinj se proizvoditi 1839. god, aindustrjska proizyodaja danaSnjh polimera pofinje tek oko 1930. god, Zola 2a kvalteijim i aksim tivorom potcala je i potge ude us izadu sve slozeniih tworeving, je se nove fankeije i svojtva ne mogu osvarit sKlesiéaim marjlima. S druge strane, otkivanje i sivaraje novih vata materjala omoguli su i potakli iad raznovesnih pomagala, uredaja i stojeva te rez) nov proizvodn postapaks. ‘Ovisnostkvalitete materjala{proizvoda danas sve manje ovsi o éovjeku, neposrednom proizvodatu, iko suiskustvo vestine pojedinacaidalje potcbne i nezamjenive ‘Boj, aznovesnast elite mata u stam su porasta~ od masovnekolitne manjeg twoja via" do danafjih val vel&ih Kalitina mnogobrojaih kombinoclj tipovs. Danafnje ‘rocjene govore da raspolazemo s vise od 70 000 visa thnitkih mateniela. U posledajh $0-tak ‘dina u uporabu je ullo vite novih mateijala nego u svim prethoésim stole! Mateijali na baci Zeljezn posit zasgenje u proizvoda i pototni (oko 65 % preizvodnje | orimjene svin material) 2 istodobno reste ud peimjene aluminijkih, stanovih, magneciskib {drugs Yegara, polimemi, keramickih i posebno Kompozitnihmaterjala 1"SVOJSTVA | PRILAJENA MATERJALA Promatrane i analiza vista ugradenik materjala u automobil, zrkoplov, brod ili éamac, bicikt, bilo koji kuéanski aparat, igrad, sportsku spravu nckad i danas pokazyju da su oni sastavieni od bitno drugatijih’ vista materjala. Danabnje Konstrukcije su lake, tajije, pouzdanij,jftnije i Yepse og slienthnekadstnih, Sika 1.1 pekazaje ilustrativno primjer razvoja usizavaga prasine od potetka stoljeéa do danas. Zahvalyi, izmedu ostalog, razvoju i primjeni novih materjala i pripadajucih proizvodnih postupaka smanjens je masa, obyjam i eijena, povigena snaga i utinak, olakSano rukovagje i bitno poboljian izgled. Danas se raznovesnost ostvaruje Kombinacijom materijala specifignh svojstava gime se ostvaryju namyjenske funkeije. Sve ae vibe govori o projektirani -materijalaBeljeni svojtav. ‘Sve veta proizvodnja i prerads mateijala, bez dvojbe, uijoéu ne provese u priroi, ponsiprije na iscrpljivanje neobnovijivih i2vora sirovina i na zagadivanje, Npe,, metalursé kkompleksi, petrokemijska postrojenja, pogon za galvanizaiju isl zagadju okolin plinovima i praSinom. Koigine ofpadnih materiala rasta jo uvijck proporcionalno s kolizinama proizvedenih ‘aterjla, pase te2iprimjenireciklignih materjlai Sto veéem udjlu recikliranje. Alii prilikom seciklranja razvijaju se otrovai i opasniplinovi tar. Ove Einjenice Gine nas syjesajima da svijet novib materjala i sve veée koligine ‘materjanih dobara donose sa sobom i niz opasnosti za pojedinca i udsku zajednicu 1900. plano, kota, gua Tote 1930, rel ea Sacaw neki proton ABS, PP ae _ oti Late 35h Sika 1.1 Primjer azvoj sisavata 2a prasinn od 1900. do 1990. godine fimijnjoni material 2 negove uit 40) 2 IZBOR MATERUALA 2. IZBOR MATERIJALA Odabirom materia bitno utjegemo na tehnitke Karakteristike konstrukeje, kao i na njezine troskoveizrade i odrbavanja, odnosno na ukupnu konkurentnst proizvoda, Tzbor mateiala je usko povezan s projektiranjem i konstruiranjem dijelova i izborom i razzadom postupaka proizvodnje i mootaze. Kijuéne odluke 0 materijalu w pravilu donose onstruktori, iako se problem izbora odnosno ponovaog izbora (zamjene) moze pojaviti i u ‘uporabi proizvoda. Osnovai zadatak u tj poéetn) fizi Konstruranja je usklaiti konstrukeijko tehnolotke zahtjeve sjedne, i zahtjeve svojstava materials druge strane. Sana Ginjenica da seu konstrukeijskom odjelu donose odluke koje uljeéu na oko 70 % troikova proizvoda govori 0 ‘vazpost sustavnog pristupa u to} potetnojfazi nastajaja proizvoda, Sam proces Konstrurania nastae iz vizualnog konceptacijelog proizvoda pri mu se uzimaju u obzir sjedeéa svojstva proizvoda: 1. Tebnicka funkijsk, proizvodna,eksploataciska svojsive: 2. Bkonomska: troskov i prodajna svojstva; 3. Drativera ~ humana: ergonomska, ekoloska, kultura, estetska sojstva; 4, Pravna svojsva Giedajutipovijest tehnike mote so uot da su konstukcij kzo npr: svemirske letjeice i naprave, motor i ubine, sklopovi i elektronici, biimplantati, vorila, kuéenskaparai,sportski ‘ekvizt, vojna tenia, igratke isl. doZivelesvoja pobolanjazahvaljyjuci tome So su izadene od sasvim drugatijih mateijala nego prije 30-tak ili $0.tak godina. Zbog sve raznovrsnijih i StcoZih zahyjeva na kvalitet, pouzdano8u i tajoSéu dietovs, sklopova i postrojenja, biranje materiala predstvlja sve slofeniji i odgovornii zadatak konstuktora i tehnologs Sve je kraée vrijeme imedu razvoja nekog novog mateijala i njegove primjene. Radi toga ingenjeri moraju raspolagati kvalitemim informacijama o tim matejlima v odnosy na postojece ako bi mogli to br2e reagirajostvartiprednostu odnosu na konkurente [Nasin,slozenost i opseg provodenjaizboraroaterjlaraliitje 2a 8) prouzens dokumentacju~ icencne ili tude Konstrkeije, by vlastte Konstrukcje~ vaijantne, prilagodne i nove. Kamkteristike izbora material kod proizveda s prewctom dotumenacijom ovise 0 njnic je H material vee pie odeden i je dopusteno odabrat ga (plagodbakonstrakcjskom sjelenj), Pri tom s© mora vod rafuna o dostupaost i bravest aateralaraspolozvim Postupeima. Kod prilagodnih + varjannih konsrukija govorino 0 proizvodina vikeg stupja -avoja. Ove je dopuitena promjens oblka, rasporedadijelov,skiopov, dimen, olerareja {li ne i osnovnihfunkcionanih principe esena. Mateja su uplavnom vee odredeni, pe se ‘224 optimum w novim uvjetima. Evenialno se tage altrsatvae veste ili matenalibolih svojstaa il nie ejene. Ova vise Kons je naeasupjenjau paki, te se upavo za nih 18SVOJSTVA| PRIMJENA MATERUALA razvijaja sustavi tipizacije i standardizacie dijelova, sklopova i materijala Keo i postupaka Projektianja i konstrkejske razrade dokumentacije. Vecina ovih aktivnosti je ragunalno odr2ana uz korgtene baza podataka, "Najvetasloboda_biranja prisutna je Kod koncpitanja irazrade novik konsiutciia gdje se postavljsi slokeni zahtjevi, ane postoje iskustva o primo materials, U takvim situscijema Gjelovito se analzraju zaijevina matenjale, a 2a predizabrane materiale se prouéavaju moguéa Ponsfanja i svojstvav eksploataciiprizvods. U najirem i najslaenijem obliku postupak sistematignog izbora materijala obvhvada ‘ekoliko povezanih faza analize i odludivanja (ika 2.1). Za niz veé i2vedenih konstrukcja ‘material je propisan, poznat i provjeren te izostaj prve faze, pa se samo povremeno analiza} ‘mogunost zamjene ili primjere matenijalabojth svojtava. Sees ae -eee earn TSCM U RT (iexobe usponaee| boa ‘Slik 2.1. Dijgram tka ahora materiale pi razvoju novih Kons 3/ 4 acer 1ZBOR MATERUALA Premde je izbor materijala uglavnom vezan uw 1a7¥9j novog proizvoda, posto i vag} ) Sistematizacija prema svojtvima {uyjetima primjene: ~ materjli postjani na koroziju material otpomi na tosenje ~ visokotvrsti lic ~ ilavi pri iskim temperaturame., © Sistematizacja prema primjeni~dijlovima za koje se material primenjuj: ~materijaliza oprage = materjli za upéanike material a Kline letaje ~ matecjali za korljajue ledaje reine ceuc 4, CELICI ik je metastabling Kristallairana legura Zeljeza | uglitka (< 2 %C), ux prise pratioce (Si, Mn) i nedistoge (P, S i ostali) i uz eventual dodatak jednog ili vise legion tlemenata. Celici se nakon ljevanja taljevine podefenog sestava u Kalupe (Kokile) oblikujs postupeima deformiranja (valjanjem, pretanjem, kovanjem i sl) u 2eljeni oblik poluproizvoda (imova, taka, spk, cijevi, proflais). Clic’ su danas najatniji tehnitki materijali u protzvodnjii primjeni. Sveska proizvodnja ienosi vi8e 0d 900 miijuna tona, Sto je vige od 65 % od ukupne proizvodnie svit tehnigkib ‘atenjala, a deset pute vide od mase svih proizvedent metala i njihovihlegura, Potonjom gelika po glevi sanovnika mjeti sei stupanj indusrskog razvoja pojedine zemlje, Tako npr. prosjeina potrofnja Glikau svijet izosi 150 kg éelika po stnovniku u Japan ‘00 660 kg, u SAD 450 kg, u Njematko} oko S00 a u Afric oko 20 kg Tako ae proizvodaja Geli jostalih legura bazira na iseplivanju tzv. nesbnoviihsiroving, ofekuje sei u blitoj buduénost telativno z0afajan udiow proizvodnii, Primatw primjeni éelicima daje dobra kombinacija svojstave — Eustoce, Zlavost, realjvost, spojivost, ablikovjivosti deforiranjem, ‘moguénost promjene svojtava legiranjem, toplinskom obradom i obradam deformiranjem, relativn niska cijens i dr. 4.4, SISTEMATIZAGIA CELIKA Postoje razovssni pristupi ovisno o tome s Kojeg se stajalita promatrau belici. Tako se ‘elie mogu Karakterzirati obzirom na sljedeta obiljezja: 2) kerk sastav; b)mikeostruktura; ©) natin proizvodnie; ‘bli stan; ©) podtutje prinjene; 1 svojstva ads) Prema kemijskom satavu dlici mogu bit: ~ zajamenog sastava ili nezajamfenog sasiava: ~ ugljgni (nelegiani) ii legirani ~ jednostruko il vigestruko, niskolegiran i visokolegiranis ~ prema visti legimih lemenata razkujemo: Cr, Ni, Mn, Si, W, Mo, Velie ili Cr-Ni, Cr-Ma, Cr-Mo, Si-Ma .delike ili Cr-NiMo, W-Cr-V..elike; ~ prema kvalitet (maseniudjeltP i$) masovni, kvalitet (ujednagena kvalitet) i lemenit(visoka kvalitet) 2‘SVOUSTVA I PRIMJENA MATERUIALA ad) Prem tipu mikrostrukture Geliei mogu bit: Fert, feritmo-pelitn, peri, martenzits, bainii,austenitn,ledeburt. ade) Celici se proizvode aziitim postupeima: ~ onverterski~ Bessemer, Thomas postipcima, ~ elektsopretaljivanjen; kisikovim konvertoria (upuhivanjem zraka ili ksika), = sekundarmom metalukors obradom (1. lonéanom metalurgijom):vakuumiskim roéiéavanjem (VOD ~ Vacuum Oxigen Degasation) oplinjavanjem pod argonom (AOD ~ Argon Oxigen Degasation); ~ prealjvanjem pod troskom (EPT); rena nagimu dezoksidacije i Wevanjadeici se mazvrstavaju na: nesmicene, polusmirene, siren ii posebno smirene. 844) Osnovni obliiéeliénin poluproizvods jeu: Sipke movi rake, eijev, special profil itd, a pojavjyju seu sljedecim osnoynim stajima: ivan, toplovalani, ladnovaljan, hladnovateni, Gusta, brafenijpolrani, Kovani,toplinski abradent il de) Konstruklsk lic: za ope natnjenu ~ 2a nosive zaverene konsrukeije, za trojne clemente(osovine,zoptanii, vj, opruge it), ii posebnihsvojstava i primjene (korwzjski porn, orporni na rosenje, toplinsk Evst bladnolav is) Alatni Geico kojh 5 iradyj alti za topo i ladno obikovanje metal i nemetala, rez imjerni alt ad) Pojdtin elie ili podskupine Selka posjeduju nekaitaknuna svojstva ku 0 38 0p. povilena granica razvlaCenja i vagra évtst0¢a,lavost pi niskim temperacurame, oblikoviivst, eajvost, opornost na trofenje. ‘Svaki od elika ima odredenu kombinacju navedenih obiljetia. Tako se neki Gelik moze primjesice kaakterzirati na sjedegi natin: ‘ladnowucona eijey of austenitnog Cr-Ni Elia jt je Vokuumski pracii’en 2a povitene temperature, ili ledeburital Cr alatni lik a hladni rad, elekeropretaljen pod traskom, ‘ova w oblita kvadratnog presjcka. 4.2. DOBIVANJE GELIKA ‘Slike 4.1 sheratski predotujetijek dobivanj Slika i Zeljemib Yjevova, ‘Proivodaja Suita patie u vsoke poi procesima redikij (oslobadanja od Kista) ‘eljeme mide (hematit ~ FeO,,limonit ~ FeO(OHD), magnesit ~ FeO, pat ~ FeS, sider ~ FeC0)), Kao redukjska stedtvarabe se koks i naa (2erno tli) kao nosioc ik, Rede ripremijenih ada oda eu vsoksj peti pom usjka i Koka (ape diekio: FeO + 4C =: 3Fe + 4CO i indivektno preko CO: FSO + CO —» Fe + C02). Koks t visokoj peti slut i kao sredtvo 28 redial Kao nosis toplinske energie proces. Redusran (astaleno) 2eljezo bilo jew dais koksom,vapnencom, kremenom, zakom | vavostalnim zidem pe pa je otopilo rede kolitneughita, dio pratt elemenat (Mai Si) | nekisega (Pi 8). Brokved vianke 24 toner sbe esuici get je svn biel siravn felje (cgvoe)s elatvno visokim masenim uéjlom ugjika (2 fo 4 960), fosfora i sumpora fe ostaihprimjesa (6 do 10 9). Upravo 2oop powienag masen0g tdjela ugk i fosfora stow Zaljzo je kako i neuporabivo za thnk primjene.Ovisno o br dee pei skrucvanu tljevine i visoke poli 0 masenom udjela sila ii mangana nastaje Dijelo il 80 siovo Zeljezo. Siva boja prijeloma sivog sitovog 2ejeza dolazi of fini Iuskiea refi u stuldur Ughikc se ilujew obi grata 1 uvjetima spoieg skrucivana i poisenog ‘vcnog udjelaclemenata Lv. graizatora (Si). Bijelosrovo Zelez0 na prijelom ima svijet bj | azakasto Krsna srt, jer je uli prete2no eomenin. FesCzabvaljjuctbrzem Skrucvanj Vedem masenom djl elomenata 2. cementatora (Mn). [Bijele sirovo Zeljeza Je oonowa stovina za proiavedsju Felts tliog i bjelog widog lijeva, a sho 2a dobivane svi Hevova. Od ukupne proizvodniesiovog Zljezs oko 90 % se preraduje Gell, a ost 10% u jevove. ijelosovo Zliean se dale prerady osidaciskim roeiseavanjem (podesavanjem sass) Elitneingoe ii Konnuiano Hevane Hi i, konaéno, “ralanjem, Kovanem i vuterjem obliksje u Grain poluproizvode ~sipk, cjev, imove, take, Jee, nosste td. Direkinim Ijevanjem prtaljenog | protiséenog bjelog ivovog zeljezaw kalupe rode se dob Eli’. Siva stove Zeljezo se pretaljyjew clektitnim pedina iu kupotkama jztim podefenog, sastava izlijevaukalupe time se dobivaja svi jevovt slisnacim i kugastim grafitom i biel trevor "Danas aireni surement posupe’schundarne metalugie koji aadveijuprotzvodaju sirovog fljeza od postupka proccavanja (afinacie) i tplog i Hinog obtikovana. Prima rnetaluraki porspe = dobivane srovog Zljeza i oksidacija v isikover konvetory postal su {splat tek 2a ede kolitine proizvodje. Sekandarniprocesiredukeje nepotelinihelemenata | remeainih ukjake, legranje 1 homogeniiranje ‘aljevine odijaju se a manjm jedinicama Cloncina” ~ “lonéana metaltrgja") Sekundarra metalugija omogutyje velku fleksibiinost froizvodnie | posizanje ujednatene kvalitet i precimog sastva ~ np. niskog masenog uljela Telia, rates inotistoda- Sika 4.1. Stema dobivanj Selita eljezihjevovsSVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA Kontinuiranim (bezdanim) Hjevanjom taljevina se izhjeva iz lonea w bezdanu kokilu, _Bolovo nepostedno medi valjkew obiku velo duge take debljne od oko 100 do 300 mm. Na aj 52 notin iabjegnva valjanje nateSkojvaljatkojpruzi jer su dimenaije kontinuirane take 2natno inane cd dimenzjaingota i blokova za valjane. U nekim éeliganama je pogetna debljna take snizene na oko 50 mm. Dakle, kontinuiranilijevanjem je smanjen bro prluza kroz valjke. Regulitanim valjanjem i hladenjem postdu se blja mhanika svojstva, U_valjaonicams (Geliéanama) se osim toplog valjana provode i postupci Madnog ‘deformiranja, i to nakon skidanja oksidnog sloja ~ hladno valjanje za dobivanje npr. limova ¢ traka debljine manje od 6 mi fadno provlatenje za dobivanje npr. tankih spi, Zica, ejevi hladnoistiskivanje (kstrudirane)- npr skoughiih élika za dobivanje profila, ladnim deformiranjem postize se kvaltetnjestanje povrine,preciznje dimenzife ineka posebna mchanicka svoystva, PRETALJIVANJE SIROVOG ZELIEZA Sirovo Zeljezo je tehnigki neuporabivo 2bog visoke Kxhkost koja je posljedica visokog ‘masenog udjela upiks i fesfora. U procesupretaljvanjaZele se izgaranjem smanjt maseni udjli ‘ghia, fosfora i sumpora a djelomice silicija i mangana. Njihovi se udjel smanjuju na ona razina koja odgovara sastavu Zlika. Upubivanjem zraks ili kisika u pe dolazi do izgeranja ugjike u CO 1.COp, a ostali se element vedu u Eveste okside koji se vetinom skupljaju w Sljaci i's ajom codstranjuju. Element manjeg afiniteta prema kisiku od Zeljeza npr. Sa, Mo, Co, Nii Cu na ia) s¢ agin ne mogu odstranit, Ova) se postupak naziva i prodiBéavanje ili rafinaija i provodi seu konverterima (peti ruskastog obits) ilu drugim posima rezlittog oblika | izvora energije 2a pretaljivane. Danas se kvalitet i plemeniti Gelici visoke tistode podvrgavaju sekundarno} obradi w vakwumu, propuhivanju inerinim plinovima time se postize homogeniziranje taljevine, oudstranjenje vodika, ekstremno razugljsenje (© 0,02 %C), odsumporavanje (= 0,005 %S), ‘modifikacija sulfa, visok stupanj dezoksidacije i visokoiskoristene legimih elemenat Proizvod progiséavanja je taljevina, odnosno nakon ulijevanja uw kokile skraéeni ingot sastava koji odgovara sstava eh, ‘Danas se pro8isCavanje najéeSéeprovodi u sjedetim postupim: 1. u Thomasovom i Bessemerovorn konverter 2. w konvereru s upubivanjem zeaka il isk; 3 eletrolucaim ili indukeiskim pretaljvanjer; 4, pretajivanjem u vakuumu (lektolutno, pomtosu elektronskog snope) 5 elektropretaljvanjem pod toskom 6 preuljivanjom pomosu plazme. DEZOKSIDACISA Otkanjanje ksika sijekom proizvodnje Geka naziva se dezoksicacija, ‘Tijekom proizvodaje Elik dolai u dedi s kisilkom i duSikom i pri vidim teraperatarama ‘mode otopiti znatne kolitie plinova. Vige od 0,03 % kisika Zin Celik osetjvim na sarenj, & vie od 0,07 % kiska osjejivim na tv. Yerveni lom, jer se sumpor ne ve2e kisik u plinske _mjehuriée $2 nego w trde ukljke FeS. Prlikom valjanj izmedt 800i 1000 °C nastupa fom po sranicama za zhog le ablikowjivosti FeS. Kisik se u taljevini vede sa Zeljezom w oksid FeO koji pretedno odlazi na povréins ‘aljevine ils aluminijem w AlsOs. Uslik se spajas kisikom u plinoviti CO koji izaziva vazan 6 CeLICL taljevine ila! iztaljevine. Sto je visi masen’ udio upika, to je veéakoligna CO, odnosno mai rmaseni udio prestalog kisika. Dake, niskougljiéni éelici (< 0,1 %C) sadrZe nakon prosiscavanja, redopustivo visoke maseneudjele ksika (Ovaj postupak zasniva se na delovanju elemenaia koji imaju vedi afiniet prema kisiku od ‘eljeza. Prema padajuem afinitety to su ALZeBT-SECV.-Mn THB wor Alumini i silej vedo kisik uw oksde, Ti, 8 i Al veduosim kisika i dusk w nitride, takoder karbide i karbonitride 1 dodaju u taljevinu obitno u obiku feolegura (spojeve sa Zeljez0m) ferokrom,feonikal i dr, neposredno prije ulijevanjau kalupe, odnosno skrucivanje SKRUCIVANJE CRLIKA Prema natinu pretajivana i stupnju dezoksidacije rzlikaju se: 8) nesmireni, bypolusmiren i smireni, «) posebno smireniéelici Nesmireni éelici skruéuju “nemimo" jer jako rezvijanje plinova dovodi do "kuhaaja" rastaljenog metala, Zbog toga se tijekom skrutivanja u kokili pojavjuju plinski mjchurii (slika 42a), S obzirom da plinski mjehurti kompenzitaju smanjenje volumena iagotaGjekom njegova hladenja, nema pojava Supjina (tunkera) Plnski mjehuriéi se zawvaaju tijekom dalinje obrade kovanjem, valinjem ili prefanjem, ali samo ako nisu oksidirali, Ako su oksidraliostaju site npukline koje izazivanju koncentracju naprezanja 'U agnosu na smirene ili posebno émirene gelike, nesmiren éelici imaju veéu sklonost starenju i visu priclazma teraperaturu (visa sklonost krhkom lomu), a lofi su zavalivesti, Veta Je takoder sklonostrazlikama ua sstava (segregacijama) ingots Dodaje se mangan koji veze sumpor i ksik u MnS i MO, Koji isu opasni obzirom na pojava “ervenog oma" a) nesmirei 9) smireai Ska 42, Presjek nesmirenogisirenog ingots 7SVOUSTVA I PRIMJENA MATERWALA Smireni tii dobivaju se tako da se u procesu desoksidacije dodsje mania koigina sila, mangana jdrugihclemenata Koji veda Kisik i stvaraju oksie koji se itvajaju tosku (jak). U smirenio ingotima nema plinskib mjebuiga {nije trazen sepregaci, al su elavi ingota pojvyje buplina (ska 50). Ova) dio ingota vala olrezat pre dane. vallania Necistots | prsalt produkt: dezoksdacje (S302, AIN tli ALOs) su raspodjeljent po bok relativno joint. Kvaliteta povSine nije tako dora kao kod nesmirenih Ecika ~ postbno kod limova za duboko vaenje. Ovi se limovi zatoiaduj of nesmiteih i posebno smirenihéelika Calin jer, vai lc vile od 0,25 %4C te lgian lieu pravils mora bit smireni Smien! eis imaju homogena mirostkturs, bola mebanigka sojstva 1 zavarjvst, ‘rikladnii su 2 toplinsku obra i manje su ase na snidene temperature ‘Kod posebno smirenihésika so osim manga silicja dodaj i silkokaleij (CaS ka i Kaji ved prensa kink w ALOs i dusk w AIN. Reza je Clik vl skim maseuim Adjela nets, vsoke Zlavost i nskeosjedvost na Kaki lom. Site Gestice AIN povsuju ‘nstoca ilavost, 3 omogueuj posizanje smog em. 4.3. DJELOVANJE PRIMJESA U CELICIMA Za kvalitet %elikanisu odlutujuti, u vetin sutajeva,prisutni zahjevani leg element, rego "neteljeni" tv. praticc i netistoge. To su Si, Ma, N, P,S, te nemetalniukljuceisultidoog, ‘ksidnog ili silkatnogtipa. Male Kolitie Cu, Cr, Ni, As, Sn dolaze w éelik iz otpada i iz rude (Osim vrstepratoca na raliita svojsva Gelikauljete, kod inate jedrakog oswovaog kemijskog sastava Celik, njthova jeinolikaraspodicla ili mjestimigna konceatacija Primjese u eli mogu biti elementi patie, skriven i sutajni elemeati.Pratete primjese su prisune u svakom éoliku, a njhove masene udjele treba svesti na Sto je moguée manju mers ‘Mangan je pratei element Eiji je maseni udio obitno od 0,2 do 0,8 96. Potjese iz rude il iz dezoksidatora- feromangana. Velo je dobar dezoksidans, a ima i pozitivan wljecaj na smanjenje {tetnog djelovania sumpora koji stvara FeS u obliku sulfide. Mangan na sebe veze sumportvoreéi keris spo Mako sew reo me ean ako, kj piv Po porn rst enog ‘Sill e pate element tii je maseniudio kod nelegiranth zelika od 0,2 do 0,5 %, potjece in rade ili dezoksidatra ~ feroslicija. Veo sliéno utjese na proces dobivanja Zlika kao i mangan Aluminij se dodaje radi dezoksidacije Geka. Poveéava krhkost i smanuje prokaljvost ‘lik Sumpor predstavja nepotelnu primjesu, a dolazi iz rude i produkata izgaranja (S02). [Najvisi dopusten! masen! udio sumpora je 0,05 %. Sumpor sa 2eljezom tvori nepozejni sultid FeS koji seu milostraktar Gelka pojavjue po granicama zma. S obsitom da je tlisteFeS pri 985°C, ‘i vmigojpreradi koja se provodiianad 1000 °C, dela do rastalivanja ovog sulfida to dovodi do tay, “ervedog loma i osjetnog smanjenjaZlavosi, Rai toga se Gelici sa vetim masenim udjelom sumpora ne mogu deformirati u toplom stanj. Stetan ujecaj FeS smanjuje se dodavanjem ‘mangana Koji vori MaS (vigeg talita od temperature tople prerade), a ovaj se dobro plastigno blimaje na Naina | toplo. Tijekom plastiéne obrade izduZivanje sulfida uarokvje raslojavanje ‘rita od pera (seloundarma takava riksotruura, ‘Visi masen udio sumpora (do 0,3 %) mo’e imati i poctivan jee) ako se rai o elicima koji trebaju ima povisenu obradljivost odvajanjem destica (rerjvost). Niza Evstoéa suid), “ukjudaka pri obradi pospedyje nastajanjekrate i rhke tv. lomljene strugotine, 28 ceuICI ear ee a ca me plone ow i ae naa ca Fp Sng eh ps a ee gem Oe) hoe set ml Ra ‘uzrokuyje pojavu kehkosti u hladnom sanju. se Baier ek cla ponies ior ap: ea pba evs an eli ane ‘je uglavnom aepozela primjesa, a maseni udio je od 0,01 do 0,03 %. Veé 0,01 % CS aa em ll on 0200 as endl ne ce sei Ce ee ae hasarnsene rama sia 43. Maresh sa. bez aves (6) Prisunost dia zi po starenj ito arotito kod hla dora lita (tv ceformejan sree, tik AK ovina vio i siasena Alves Hladnom dformacshe were) gotta lia ctopjen dai dui pode dsokacje elo ey ina ass elk pose aha, Povikenjm temperate (200.300 Ree on ne dit 2 PNG sok vee tjekom deformace, ai start slide. og toga se ik ne we foi «tor aspen temperate posta apasnest od tov "pave tom. : Plaga yet iit Vi fn prema dun od Pelz (Al, Ti, ND id), pov ea Sm cui wae pa Elk posaje oor nt Stara. U proviso posebno smireni tei. 2svou SIVA. LPRIMJENA MATERIJALA ‘Vouk je jedan od elemenata 5 najeanjiin promjerom stoma pa je stoga brzina difizije w 4eljezo vilo velika ~ pri normalno) temperaturi je visa od braine difuzle uglika w 2eljez0 neposredno ispod solidus lnije. Se Zeliezom éioiinterstiljske mjesanee Prisutnost vodika se u mikrostukturi tetko dokazuje. Vodik vzrokaje (siéno djelovanju dusika) pad Zilavosti iako Evrstoea ne reste, jer iz atomarnog stata prclazi u molekulamiv obliku sith mjehuriéa. Ta pojava naziva se “vodikova krhkost” Kisik nije pi nornalno}temperaturi top u deljezs. Sliéno djclovanju dusika i vodika, prisutnostkiska povisuje kehkost élika. U mikrostrakturiniskougljigwih Belk, gdje je maseni dio kisika izwzeino visok, Geto se nalazi Zeljezni oksid FeO (ois. On uzzokje,sligno kao FS, ervent low, Dezoksidacijom éelika uklanja se veti dio ksika, Prtom nastaja oksidi AOs i SiO; koji su ted, najéeSée kuglastog oblika. Kebke ALOs getice valjanjem se razvlaée v redove koji mog dovest do problema pri kesnijojobradiéelika. 4.4, DJELOVANJE NEMETALNIH UKLJUCAKA Koligina, vest i raspodjela u éeliky prisunih nemetalnih ulljutaka odreduju dsljnja svojstva obikovijvost i orpornostna propagaciju napukline, oénosno otpernesi na om. ‘Ukijuts! moge biti oksidne, sulfdne ili slkatne vst. Buduéi da se uvijek ne radio stim emijskim spojevimstipa MnO, MaS ii SiO, nego texoo keistalima mjetancima ii eutekticima, to je ajlhovo utvedivanje relative tetko. Pojednostavjeno, ulljuéci se mogu prema cbliks podijelit na okrugle, poligonalne (Sesto tvrde) i izduzene (Eesto obikoviive). U ajihovo) biz olazi do koncentzacije naprezana pri djlovanju vanjskog opterecena (Osim Ma koji se moze razvaljati ostaliukljuel su vie ili manje rural i kshki,Prsutmost Uuldjudaka smanjuje 2ilavost i dovodi do iarazte anizottopnostisvojtava évrstoge i duktlnost ‘elika Kod vanjskog opteredenja dolazi do odvajaaja na faznim granicama matica/vkjuéak Uzdutno formirani Me ukucci dovode do znatne anizotropnostisvostavaZilavosti, Takviéelci imaju w smjeru valjanja dvostuko visi udarai rad joma nego u popretnom stjera. Kod dijelova ‘Koji svim smjerovima moraju imati podjednaka svojstva (apr, cijevi ili sprermici pod takom) anizotopija te vthlenja dadavanjom Zs, Ceili Ti éeliku. Tako nastaju nedeformabiln sulfidi koji reaultrgju 2natno manjim rexikama 'y vrjednosima wdarsog rada loma, kao i snigenjem prijlazne temperature ((emperataraprijelaza i 3lavog w kshkostane) 4.5. DJELOVANJE LEGIRNIH ELEMENATA Nit jodnadrugaskapina materiale ne mode legirnjem u tako Szokom opsegu mijn soja kao eli Legian tek sade oxi Zliera i uplika jedan vite Iepinih elemenats, Promjene svojstva hoje dobivamo legranjem mogs fe smo opéenito tazmacid. Toenje predigeje fvopiavau pravila nije mogase je se dlovane pojednih clemenaiane mote zat Cesto je tno mcdudjelovanje elemceata s ugjkom ii a ejezom il pak ime legis elemenaia Eck se lepiaodredenom Kolitinom tekog elements da bi se dobilo tdeno svojtvo fl Kerbinaija sve. Neminovao oo lgiranjern eka svojtva|pogortvt 0 ceuct ‘Prema europskisn anriama éelikje lepiran ako sadrti jedan ili vfe elemenaa éiji maseni udio prelazi vijednost nvedene utablii 4. ‘Tablic 4.1: Grenigni maseni je lemenata ki djeljjunelegirane ed legranih cika (EN 10020) a O20 i oa io oo ‘ask zn — aria or a er scal 2 cd sa a olden 08 ne Bae 210 0.0 ‘olan, ara 9.0 al O06 ois na SATO) 05 Guba podjelaéeika prema masenim udjeia legiaihelemenata jena = niskolegirane (= ujelima legimihelemensta do 5%) i visokolegirane (s masenim udjelom barem jednog legimog elements vie od 5 %). Legirani Gee se primjenjuju u onim sltsjovima gdje se trade neka istakanta svojtve koje ‘se ne mogu postiéi nelegiranim Eelicima ~ apr. mehanitka, prokaljvost,otpooiost na korozij, ‘otpomost na troenje,vatrootporost isl ‘Utjeca} pojedinth legirnth elemenata na svojstva Eelika Legimi element seu licima mogu pojavitiu razigtim oblcima: a) rasvoreni w BCC reStk (6 Sliezo) iu PCC ret (y elie ‘kao spojev se Zeljezon ili medusobno (karbid i intermetalns spf) ©) kao nemetaniukjuéci ~ oksd,nitrid,sulfd i fost [NajéeSilegimi elemieni u gelicima su: krom, nikal, mangan,silicij, vem, vanadij i ‘molibden, U posebnim sivfajevima to su: kobalt, titan, alumini, niobij id. ‘Usjecaji pojedinihelemenata na svojstva bu sijedei MANGAN (Min) 5 ‘Kao ito je vet i opisano, mangan djeluje dezoksidirajuée, a na,sebe veze i sumpor. Povisuje sranicu rzvlagenja kod konstrukciskih tela za oko 100 Nimn? za svakih | %M_n, a povoljno Aluje 1 ne Zilavost. Zaatno poboljfava prokaljvost Geka. Celici legirai s Mn skloni su Dregriavanju (brzom porasta 2x08 9c. visokim temperaturama) i krhkostinakon popustanja. Mangan prosirye podragje austenita (trv. gamageai element), ‘ako da su Eelici s vide od 12 abn austenitne mikrostakture i pri norman tempera. atSVOJSTVA PRIMUENA MATERUALA SILICU (Si) ‘Slisno kao i Ma slic je obar dezoksidator pase kao taka cabi pri proizvodn lik. Povisuje Evstogu i otpomost na troSenje. Narotito jako djeluje na povigenje pranice elastiénost a povisuje i dinamigku izdrljivostte se zbog toga pojavjuje kao legima element Kod éelika za ‘pruge. Pr toplinskoj obra lic legirani sa Si pokazuju skionost ezughgenju povtine, apr ‘cementranju sili oezava difuziju ughike u lik. Blago povecava prokaljvost celia, KROM (Cr) Krom je jak karbidoworac i wori tide karbide od cementita. Karbidi povisuju otpomost na rts i ompornst na abrzisko trosenje Krom profirue podratje feta jer je tv. alfagent element. Povsuje prokaljvosttako da se éeic lepiran stxomiom mogu nakon austenitzianja hlait uju ii éak na zzaku. Uz monofezmu mikrostruktur i vide od 12 24Cz u Evrstojotopint ‘elika dobiva se potpuna Korozijska postojanost. Udarni rad loma like legiranih ¢ Cr je i ‘nego kod ostalih Celik jednake razine évstoce. Lepranje kromom utjeée na skionostkihkosti nakon popuitans, koja se izbjegava legiranjem & molibdenom. Krom u eli dielue. na smanjenje toplinske vodivosi i toplinske rastezlivos NIKAL (N) [Nika j izrazti gamageni element tako ds su austentni nehrdajuéi elit wobigajeno legiran s Ni Ne tvori karbide nego se otapa u retetki Zeljeza. Povisuie Zilavost i pri niskim ‘emperaturama. Smanjuje toplinsku vodjivest i toplinsku rastezjvostSeliks. Nikal se najvite keris tao legim element kod éelika posebaih svojstava ~ nehtdajuéi i kemijski postojen, Gelici za povitene im niske temperature, vatroospori, nemagnetifni Celie Zag visoke cijene legira se gotovo wvijek w kumbinseii snekim drugim ciementom, VOLFRAM (W) Voléram je jak karbidotvorac, © karbidi su miu vo text i toplinski postojani. Lepitanje volframom omoguéuje povienje granice razviabenja i vlatoe Evmege, @ u manjoj mien i Zilavost, Djeluje povolino na évrsioéu | ofpomost na todenje w toplom staju te spretava rast za pri poviSeim teiperaturams, ‘MOLIBDEN (Oo) U pravilu se Kombiniras drugim elementima. Utjete na povigenje granice razvlsCenj i vlatne vrsioe, kao i granice puzanja. Kod Cr-Ni i Mn-clika dodaje se da bi smanjio opasnost od pojave krhkosti akon popustanja. Molibden povoljno djeluje na formiranje.stmozmate milgostrukture in povisenje prokaljivosti, Kao jak karbidotvorac doprinosi povisenj reznih karakteristka brzorezih Clika, VANADIS(V) ‘Vanadi j€ jak karbidorvorac ina tsj natin povisuje tvedogu i orpomost na troSenje pri normalnim i povitenim temperaturama, Usporava rast zma pri poviSenim temperaturam, Povisuje granica razvlaéenja pa je prisutan i kod éelike za opruge. Zbog skupose obiéno se kristi u kombinaej s drugim elementina KOBALT (Co) KKobalt se rastvara u refetki Zejeza i proSruje austenimo podrutje. Usporava rast zma pri Povilenim temperaturams, omoguéuje postojanost mikrostrukture, te povisuje Evrsocu pr Povilenim temperaturama, Zato su ala Eelici za topli ad i narotto brzorezn Celie lesiran ¢ kobaltom, 32 ceuct TITAN (i) . Titan ima jak afiitet prema kis, ugljku, dusiku 1 sumporu, Naja je ketbidotworae, a njegovi se karbidite8ko raspadaja pri poviéenim temperaturama, Usitnjuje zmo i smanjuje ‘opasnost od Pregrjavanja Djeluje na suzavanje austenitnog podruga, ALUMINU (AD, [Najéesée se primjenjuje kao clement z= dezoksidaciju. Aluminij vege ne sebe duiik i ime smanjyje opasnost od pojave starenja. Jako suzava austenitno podnigje. Ne doprinosi poboljiavanju mehanidkihsvojstava éelka 4.6. OPGA SVOJSTVA CELIKA ‘Temeljna svojstva Gelika odredena su: 4) Kemijkim sastavom ~Na svojtva use Maseni udio ugljka Uli je osnovni i najujecainiji element wv Zelicima, O masenom udjalu ualiike ovis mikrostruktura Glika atime i njegova svojstv. Tako porastom udjelauglika kod nelegiranih fella do euetidoog wel (0.8 HC) ste da, ance avin inna Crs, al ‘se smanjyje istezlivost,suZenje popreénog prescka i dari rad loma, Reziog tome je povilenje tudjla tvrdog i krhkog cementia u mikrostruktur’ s porastom mssenog udjela uglika. Kod nadeutektoidai gelika 6vrstoéa opada jer je poviten udio sekundarnog cementita koji se obiéno rmrezast ialutuje po granicama za. - Porastom masenog udjela ugliika opada sposabaost zelika za plastitmu deformaciju. i _avarlives, arate zakaljivost(mogyénost postizavanja st vie tveoge nakon kaljenj). ‘Zoos navedenih razloga Vedine konstrukejskihEelika dre manje od 0,6 %C. ~ Maseni udio prailaca uetistoga: Mo, Si, P, 9, Al,N, O, itd ~ Vesta udio legirnih elemenata ~ omosuéciu postizanjeposebnih svojtava ) Mikrasrulturom i stanjem koji su odredenisastavom,preshodrim postupcima oblikovan i ‘oplinake obrade Nor. feritno-perlina mikrostruktura Selika ima bitno drugadija svojstva od marenzime ili austenitne, ili npr. hladnovaeno stanje daje drugeija mehanigka svojstva od toplovaljancg, ili elk u pobolfanom stanju ima drugaéija svojstva od svojstava u normaliziranom stanju, ©) Oblikom i aimenciama potuproievoda : Kod nekib su Selika mehanitka svojstva za veée dimenaije presicka ni8a nego kod manjih dimenaija~ npr kod Eelika za cementiranje i poboliSavanjcSVOJSTVA | PRIMIENA MATERUALA 4.7. OZNACIVANJE CELIKA PREMA EUROPSKIM NORMAMA (EN) ‘Suva hors slovnu eznake 2a svaku skupinu deka koja se pojeviuje pi cznasivanju svih eka 2 skupine. Opéenito, sve cznake écika sate se od tala (Glavne czaake —[Dodaue oznake za elk | Dodane ozake ma prolavede od telika | A) OZNACIVANJE CELIKA PREMA NJTHOVOS NAMJENIT -MEHANICKIM I FIZIKALNIM SVOJSTVIMA (EN 10027) Presa ovom bitrju unos je defn 11 skupina Slik ceuel ‘Omnativanjesvih spomenutihskuping élika detaljno je opisana u normi dok se ovdje ravliens prikanuj ack pent naéela oznadivanja (table 42 do 48) “ablia 42: Nala sonativena opih konstkcisi tien ee 2, Celici za tlaéne namjene (posude) fete ete nf enna) 3. Colic za vole (op Te To Te [anc [Garten] 4. Celici za strojogradnju (eS le [oe fe [ag] Fantan 5. Colic 2a armiranje betona Dieta fee Dc Dati I 6. Celica predeapinjni boon ac ce tie wolf yacica 8. Hladng valani plosnati proizvodi od Zlikavisoke svstode 28 hladno oblikovanje Hin [alo envan In [a [a “ana. aE 10, Pokostreni valiani proizvodi (Slit proizvodi za pakiranje) ea [a [a anan, ae ie ie 1. Blekrolim i elekvotraka (oie [n [a [n Jn [= [o Tw TA) .G—emaka za tela ev; m~ brojéan oz; ® ~ slovno-broans; a ~slovna oznaka i oznak a4 saaemrvermenroer ema cae Bibs rae [ ese atom * Come ‘Geliéni proizvod epee os LI ara Saieeaa————— a en = io srisvo ane ana ca |mmeom ome eee ee mc [smnsene.s | ion | seahe rm nee (ore Be [o-Beeeman | am ss. [or soi i Sito | 9 ee 74 = = << Erm enapiane er a eam Sa elo eer 1 eee, vana |i ee ‘normakzaciski Zareno Es ans ol aol aeacece ve [na [te tao | rane, ape jaf |e, eve faa ao |S pease cuca isyeyn |e ooomnra ese Keer, | 25 mm 1 tzdudne,T-popreeno arSVONSTVA | PRINENA MATERMUALA ‘Tablica 4.17: Kemi sat, postupak dezoksidcije,sanje spore i mebanitka svojstvacalikapovtene Evrae agora SRSRT | EDT ERR | GE ST OE Csoiola ‘ie arr soz = ‘STS RET gran ae Glo OSS TSSIN ‘Stanje isporut _normalizisf0, vajano i kontrofranc temp,, «i eemomehen ano }— ca ofo:089 oan Kamit 90 = See Somos oo oo oss aan os (aiNvT) ats a ‘ano Te aa nangin | Nin we % foam | Ackman 2 2 tenp.s0t SP —_—-) —Tap gp "ap scans, FTPs — sw fem — Pay anon | che 20 lam jen [ee [AG [29 + bau omnal ener ijednot soe pdms 10 2 dod = 12,5 mm Mn smije bitt do 0,70 %; ee 2 Ge mate sho AL Nb Vedage elemento wifes, pjednacn lv blo tao Temblahidoeprinenne senate mer eoeh ete cto tng elenoic. Ushi mba lena soos naan nao le ita 4.83. Celici povidene évrstoce Ci zs oi clita je osgmte vit prac vate vite vaca ste, atime ive doen pea ne * * Prinjnom ovh Ella sanju 6 nos prefect kod joaihoptrdenj,atzomo seat oe Kat 78 sap ors ed tojeva i vl anja ase zat i mani alk pogucske energy smanoge ols Se ‘sch iad pole estan asa Nada, w manoj Cla povisere EvsoSenassuo sb zat povojen omjer Rl (070.088, plantan reer ako daw sua proper ee ‘bioraneanedo eatog oma : aan “atetajon to aeg %C | evento tsk wien leg element avajivon cate xcovlaraina : Cette pve viscke tate wea pina wma uo de njeic: ~ Kod nh to open konica aki prexjkataf se ojvtpovetano fen ak svnja elk pop, Too ap, aga mescaline, 300 Nims ~ teemomehanitki obradeni, Ry,2 > 500 Némm?. 4SVOUSTVA I PRIMJENA MATERUALA Ovi su se tei prvotno ravi ix delika $35510G3 (C0562) i $35512G3 (C0563) koji su Smite aluminjem i siicijem i imaju simiju ferime-pertinu mikroseuktura te. doveljnu ‘Zavurljvost Povitenjem wéjela uljka, odnosno vidim udjelom perlita mote se postcl viseke vrstoCa, ali time pada zavarjivost tel hladenja akon zavarivanj), a clika (moguénost zakaljvanja w ili oko zavara prilikom eda i Zilavost (vita je prijelama temperetura odnosno veca sklonostkrkom lor pr sidenim temperaturema), LU daljnjem razvoju Gelicima su dodavani mangan, nikal i krom dime se povsilaévtsogs i to preko ofvsnuéa kristale mjetanaca (fei), Time se fonmiaj twde mikvoututure face Pomite temperatura pretvrbe austenia ka nm tempeaturams { smarjuje gorja letere brace biaenj.Posdicenavedenog nating povitenja brsioce su pogoranseholodia woetoe rae Sklonostzakaljivanju pri zaverivanju, Nb, V iT ur veé spomenuto dodavanje Al, svarju se fino rasporedoni nid (AIN, VN. Ti esto, pojevluje engleska ration Danatyi deicipovitene Erstage su u prvi stnoamatimiluoegirani. U literati se SLA - “High Steagth Low Alloyed” (visokodvien colegiani cei, Podavanem malis koliina pojedinihdsperoidnih elements (< 0, %) kao osu np karbidi (VC, NOC) karbonitridi (VEN) koji kote porast austenitnog zma. Dodacl navedeun clemenata saizaju zaveénu temperatura valjnja éime se oteZava rekssalizac ustenita te se ‘aka sitnocrnatprtvarau situ ferimo-peritn struktura (sika 43). Povigenje vrijednost!granice razvlaGenja ostvareno je otetavanjem gibanja dislokacije ‘tem prepreks (granice ama i dspecirane site Sesie). Posjdic stnog tutentnog sea fe izmedu,ostalog, povitena skloaost prwvorbi w petitom stipju, pa je otetano sverje ‘martenzita i poboljianazavarjvost Sitoornati mikrolepirani éelic nisu osetivi na kabki fom, a imaju niske prijelaz emperstura, Dobra zavarijvestosigurana je i nskim masenim udjelom ughika («02 % C) 1 C_< 04. Unos topline pri zavarvanj webs tak regula da 6 u zon ujeeaj topline (ZT) star intenzivnosthladenja kao kod normalizacie. Sika 45, Mikrstuktra stmozmatogtelika (10:1) Normiraa! sitnozrnati normaliziran fli “Kemijsk satav ovih lika nije propisan, jer svaka Gelisana ostvarujetraZeia mehanigka vojstvespecifiaim kombinacjama elemensia. Celci wz Mn iNi sate jot Cx, Mo, Cute No V, (Ti) kao milsolegine element Kissifkacja sta Gelika provdi se na osnovivriednost grace razvatenja, podrutja ‘ada temperatura ~ nomalne,snizene (do ~60 ‘C), povtens (do 400°C) ina osnovs edna ‘udamog rad loma pri sienim temperstarama 50 eeucr {U pomana se jm ede witht meni svoj (vd abo 3 priloguy Rua ~ wining veteiel ‘bn ratio dmx, «Kod ape 1a" ports Temperate odrefeim pve enpeatirama, a ~ meine spon 0, mime viedo, ; ; ‘Ry = te porto i ein tpn, a le ad panini terpernrara peated enpermraa spod 0° Primjens noraliziaih sitmozrathdelika: ~ kuglast i valjkastspremnic za pedski pin, propan, propile, ~ rezzrvoari za transport tks pinova, -_ = poiparyji “of shore” platforn za eksploatacju nate i pina, ~ mostov, hangar vad, ~ postoljavagonaivozl, ~ Aijelov gradevinskihstrojeva. 483.2. Poboljéani sitnozrnati éolici Ova sloping Sel razvjna je u TL api navoja eleginih Sta za nove sie, Ei os aj! wodis expr oliornaipopean vein p60. cnr. oz ein de eons lee apes mane 02H. Nina arnt je mipognnin. msm potiane veh sojeats temtocet Havoacdaosu mein peri {homens uni io je pve nesjeljivon he tk ‘moi igolpajem = povale Meteperatr (oko 400°) tak da pe doi dlc eboljavanj semopopstanjem manera © pornskinshjerins topinom jeer cine Je Foboltine Hav ete * Posie wijedoost mebanickhsvejsava ovee © dimeniama djl, jer se mien spa poate Mikrleginjm sele cava Ste wn ~ sj ec bine ako da seep ontario vila prokaliont greta 90% ferent uta tape ~ Hin a bi mrs i eit ato pm svojtvn var bl SoBe sein ernovog ale ~ inj sora ein laeen aan gs natal apulize gov je ‘lovee Merb iC : ~ oie tlementa or bit tko ogranitne da ne size M, tempera osgy sstpoputianje aren, : ~ Spoon a popauje ov snvaijivh la tebe bit to via Ako wo iene, estima gdje je osnovni ko zavarivanja ge doti do nedoputenog pada sedoéena mjesina ae ‘material grin inad temperature popustana (tz. jarak" tvrdoce);, ~ disperzoidni element trebaju omogusitistvaranje stnog za [Na temelju ovih Sajenia urvden je niz efikasnosti pojedinih legimih elemenata: Cr-Mn-Ni-Mo-Co Dodatno dlici se mikwolegiraju s V, TI, 2riB. st______SVOJSTVAPRIMJENA MATERWALA 2s pet of 88 an Sey Sea aaa Pee ‘kolidina unesene topline). sis popuanle Ay temp ama ‘Tipi¢ni primjert primjene ovihéelikajesu: ugast precisa pliove, = motto ~ Aico buldotee jovi, ~ Sjetowdizatien, ~ Se ol, ona kaon, ago za ek anspor, ~ sata roor vain eb a = Akos broove aa, ts prams, = devvedl 4.8.4. Ugljiéni éelici za tanke limove Ushi etic od koh se iradj tank linovi debi avieatt tank inovi deine igpod 3 mm mogu se vet 3) nskougin li — movi namijnje’olikovanu defornianjem Duan ei za tinove sy ajemsenim mehanitkim soir Neti ct 2 tae tie in hoes pee ee ere scion np nea a Nae ms no vs oom mne mecg ae acttn ae Por h polimerima, povinéavanje, kromiranj), eas a Dred waste dieu 8 Usa s meas Senake za stanje povrtine — od PI do PS, comune Pampas 1 povatna dobivens Zterem lima uamosfr bez zat od okie ako des dopustene boje popuitanja kao i labavo prionjene. -ogorina (oksidi); " 2 powtina ima dab arejem umetim sander necin poklopcem ko a su doputen boje poputtana Eso ponent open, P3—powtna lina be ogotae 4 povein lima bez ogorie iis nezatam rapavodi zh 1a bez gorin is neato tapas 2g tale pore, Ps a pee sjajna j zagasita (mat); aan ~Powlina lina bez orn malom bapvole, Ov se stan obitajen poste ‘samo s jedne strane lima dok je druga strana u pravilu PA, “eno ‘Thlica 4.18: Viste tia take limove i njihows svojstva SES ee or ee EN istora RN) [CT PTs Ni Sie fae eT orem —f aso tae bees Bioeng [ei faust gate ae Sarena tao fort geet eee GELICA Prikladnost a vutenje uobajeno se isptaje po Erichsen (slika 4.6). 120 no. 5 a 2 E 5 To } | oy : SS 4 = 20 ae 08 1,0 18 20 ebiina, mm ‘la 4.5. Dubin vaseja po Erichsen ovisnao debit Hina 1Nesmiteni Getic imaju neposredno nakon proizvedaje bolju deformabilnost od smienih, ai se tijekom stajanja (par mjeseci) znataino pogortavs. 2bog stareaja i tako postae slabija od sirenih. Zavatlivostovih move retaljvanjem je vlo dobra zbog niskog masenog ula ugjika, Limovi stanja povsine P3,P4 i PS mogu se i todkastozavarvat 2 Ugljiéni elic’ $a zajaméenim mehaniékim svojstvima pripadsju skupini opi onstrukejskihflika Niskougljiéni éelici za trake Click koji se sabe za iad hladnovaljanih take s razisitim stupajem tvrdose imaju tase ud uli mani of 1%, jth eater ian nk mow. To ss: ‘COL iDCos (Co146, C0147, C0148). U praksi se navodej opsi stupnjaturdoge kao Sto su: mekoBareno, 1/4 tudo, 1/2 trdo, 3/4 ‘do, rrdo,svelotvdo. Stipnjev twrdogeovisiodefermiranom ili Zarenom sanju: 48.5. ~ Mekotareno stanje, Trake ovog stupa turdose su najmekSe, velo plastiéne i prikladne 2a duboko vutenje te opéenito obradu deformiranjem na hladno, Nisuelastiéno eformabilne. ~ Oévrsnuto. rake su meke, plastiéne i prikladae 2 duboko vadeaje i druge natine cobrade deformiranjr. Stabo su efstiéno deformailne U8 edo. Trake su plastién ali neprikladne 7a duboky vusenje, Mogu se savijatii utiskiva ~ Ldtvrdo. rake su malo plastitne tako da se moze izvoditi plik vatejeisavijanje. = \tevrdo, Trake s ovim stupnjem tvrdoée ogranieno se rabe za lado deformirnje, Prikladne su za presjecanie ~ 3/4 vido, Trake suelastigne i mogu se pesieca 63'SVOUSTVA | PRIMJENA MATERWALA, ~ Tvtdo, Trake su jako elastino deformabilne. ~ Svjetlotvrdo. Dobivaju se izzavnim hlaénim valjanjem sirovog Geli bez konaénog arena Prikladnost za duboko vusenje utvdujese po Erichsenu za poedine stupnjeve trdoce. Zavatljvostrastaljvanjem je velo dobra, a moguéa je primjena i totkasteg zavarivanja. 4.8.6. Celici za zicu Clit 2a zat ia jee se prema svojsvima i prin wt skupine, ito za ce 2) Obitne Bice of telka DCO1 (C0146) i DCOM (60147 stanjima: meko i svjetlotedo, 2 ‘ustanja poviine: big svijet, modrozarena i pocinéana ')Specfalne tice, od clita DCO (C0146) DCO (C0147), saittin stupajevina todo: meko, 18 twa, 14 teda, U2 ed, 3/4 ord i eda, So je vil span ‘vod to evita vlna Crt (0300p do vie od 600 Nim), ania isteivont Gir—vile 082 % pa. do 26), Sane pvrtine moe bit iclozarena, obién svijet, sjjnosijel, pobakrens, fosfatrana, pocingana «© Vatene Bee 2a topiska obradu i posebne primjeneiadene od Elka pobeljfane rezhivest, konsrkejskih lah él 4.8.7. Colici za vijke, matice i zakovice (Ovo je skopina niskougjgaih éelika (0,1.0,2 04C) koji se primjenjuju za izradu vijake, ‘matica{ zakovica hladaim ili oplim postupeima deformiranj. Za vijke i matice vile trazene évrstoée primjenjuu se Zlici za poboljavanie alice, ovisno o postupku izade, ile w tri skupine: 8) Clic za hladni opt postupahierade ijaka, matica i zakovicaimaju snizene masene udjele P iS sto osigurava dobrasvojetvaplasitnosi, fj nisusklonipojavinapuklina w hladnom i toplom stanju. Takoder je smanjena sklonostpojavi kzhkog loa radi Sega sy gin itive udamog rade ona KY pi odredein tempera (Celici namijenjent za zradu matica na topo isu poviten maseni udio fosfors (0,08. .0,25 % P) koji smanjuje opesnost oc pojavetoplihnapukina, ©) Ceci namijenjen za ieradu marica na Wladno maja poviten maseniudio sumpora (,08..0,12 % 8), bog boli realivost [Navedeni Sli 2a vik i matice ne mogu v potpunostizadovojti sa tadens svostva étage pa se bog tops rae | drug vise tela. Plo Konstrukor cba ode okvime ‘ijedtostCvrstode to iborom ase EvstoseGeika (able 4.191420). ‘Oznaka Klase Evrstocevijaka mst se od da brojéana simbol, apr. 10.9. Prvi broj orate sei dio vijedaas mininalne vlaén Erstoé, a dri desctrostrku vrijednst omjera igasiceravateae i vlsne Evra, Prinjerce: laa Evite elika 12.9 omatuje minimalna “agau Ezsteéu od 1200 Ninn’, najmanja veednostkonvexcioalnegranice rzvatenja iznsi 1080 Nima a mace KasaEvsto6e ina samo jedan broj koji omatae stot dio vagne esto. U tablicama 4.19 1420 navode se Yrjednost mchantkihsvojtava za pede Klase ‘stds ive lta Kajima set wiednost mogu post 54 ceuict Tablice 419: Klas sods lia a vies propisanim svojstvima am a bere eee afer a al pS En ee ee Ross, Ninn? 1 [S40] 640 wo. 7680. 1260. s Zot bar elo} | i re eas a bate Petar eT oe ‘ablia 420: Klas la 2a matic propisanim svjtvist Same Da a[epe ye] 0] 2 Tei aaw Soo woo Boe [08 aa] TH, Himes sort aox {sz [oo 355 [ses [30 ‘wit lta | tah poboiern Ses reeves stolen 4.8.8. Celici za cementiranje Radi se o niskougljgnim (< 0,25 %C),nelegranim ii niskolegiranim Gelicima tj je sastav zajaméen, a prema masenom udjelu netistoéa spadaju u Kvalitetne i plemenite éelike. Plemeniti {Eelicisadcie niki maseni dio sampors i fosfora (< 0,035 %S i P) od Kvalitetih (< 0,045 %S iP), ‘iu kvalitet povrSine i manji ro} nemetalaihukljafaka uw mikrostuktur Ovi se éelci podvrgavaju postupku toplinske obrade cementranja koje se sastoji od pougljfavanja povesinskihslojeva, kaljena i niskotemperatumog popastanja, Pougljicavanjem ‘ranolatu, plinu ii solno} kupki pri temperaturi austentiziranje, obogséyju se rubni slojevi ‘ugjikom na oko 08 do 0,9 96 te tako postaju zakaljivi na maksimalno moguéu tou u prakst jpto 61.68 HRC. b= 800 HV orgra 350 HV Sika 47, Milostrsuracemeatiranogmupéania od Gelika Y6MnCrs (C4320)'SVOUSTVA | PRIMJENA MATERWALA Nakon eanetnnj pei’ slojei ww (vsooughin mare) | otpral na trofnjedok sf prela ora fetuo-perina, kod ‘noppuneyPeokagtaye, riskovslias-marensina kod papuno prokajvana precka ka Fe epee na dca dara opie ava es), Gy legs je So bole poalivnje Cine se osiguava vaka Eves, ania indent lv jar pried Dale ove Cle pine ote delve kj uaa mr itowremeno bit tern ‘na troSenje i podnositi dinamiéka opterecenja. Bl egal daa insta (vl Burs-ov era alla 48) Ie prema pov dt se pov do prati masina poss weds wef a “6 5 oe FN gece is - 200; i oz te 68 os 1 ¥e “Be wanost od” sadza) upthe pontine Sika 48, Bumsov ljggran tek wedge po presjks cementiranog dela Potrebnu efktivay dubinu cementranja (EDC) definira konstruktor ili tehnolog na osnovi procijenjenog. povsSinskog pritska i ofekivane intenzivnosti trodenja. Prema normama (DIN 0190) EDC je definirane kao udajenost od povrine na kooj se poste twrdoga od $50 HIV (oko 52 HRC). Unbitajeneefektivne dubine cementranja imose od 0,2 do 3-mm, Zatijevanaefektivaa ‘dubina cementiranja poste se kracim ili dutim ttjanjem pouglicavanja Kako je otpomost na trofenje cementiranog.sloja priblizne jedzaka za sve éelike (maksimalna tvedoéa), to su za izhor éclika odlucujuca mehanitka svojstva jezgre. Svojtva Jezgre (posebno tvrdoéa) cementianog, dijela ovise 0 % C asnovnog materiale { potpunost prokaljivanjapresjeka. Za vete dimenzijeredi potebe 2a St potpanijm prokaljvanjem dolaze Obi joe legen) elci,Kao 8o je of pri Pozo, najoja mebaatta sve posi se potpunim prokaljfvanjem. Postiziva mchanitka svojstva jezgre nakoo eementranja mogu se predvdjet tav. slijepim Aaljenjem nepovgligenih epraveta. Epruvete u obliku tpki promjera 11, 30 1 63 mm gase tc $ ‘temperature pouglidavanja i utvrduju mebanikasvojstva statickim viatim isptivanjem, Dake, za izbor Eelika bit Ge odluéujusa visina naprezanja stojnog dijela kao i njegove dimenzije. Za visoka dinamicks opteresenja i veée dimenzije treba primijeniti legirana, a ne nelegirane gelike za cementiranje. Normirane vrste éelika za cementiranje -svojstva i primjena: Glavne vite delika za cementiranjcinjihove karaktristke jess 1. Nelegirant éelici: np. C10 (C1120), C1OB (C1121) ii C15 (C1220), C1SE (C121) Kaljivi samo u vod, slabe prokaljivosti (do promjera od oko 10 mum), pase primjenjuju 56 zu! ‘za ijelove malt presjcka koji nis ete udarno optreéeni— male osovince i zuptanici, poluge, svomjaci,éahureishién dielov Cr-deiet: np. 15Cr2 (C4120). ‘Skloni su posrubljenju zma i stvaranju karbida urubaim pougligenim slojevima, Dobro su zakaljv i prokaljvu voi iw uj Primjenjuj se za polucsovine, manje zupeanike, regateosovine, osovinice Kips, cosovine koiata vil . 3. Ma-Cr lil npr. 16MnCrs (€4320) ili 20MnCrs (C4321), bog dobre prokaljivest prikedn su za izradudiclovasredjindimenzija kao Sto su ~aupéanici, vrtena i osovine aati strojva, bregateosovine i stapajice motora 4. Cr-Mo i Mo-Cr Belick: npr. 20CrMo5 (C472!) il 20MoCe4 (C7420). ri Mo povisju prokalivest, « Mo sara posebne karbide vo otpome na renje i sklone neednoikojrespodel po presjcku (sare). Primjenjuju se a breast i koljenaste osovine,zupéaike mjenjatkih katja, kardanske aglobove. 5. NiCr Bec: np. aCei6 (C5420) ii 18CeNIB (C5420). ‘elo dobro prokajv eli, skloni zaostjanu ustenitau rubnim sojevims Zbog tog se gas snk emperstur po zavréenom gatenj duboko Hade. Prikladaisuzaizzad dijelova njvetih dimenzija—visokooptereeai zopéanie\ i vrata, koljenaste ofovine,os0vine uzakoplovina i kamionima id. bog visoke cjene moguéa je zamena s C-Mo (Mo-Cr)éelicima, Zajamten kemijski sastv i svojstva Getic iz ove skupine navode seu tabiciP4 uprilogu Norme proplsujusjedee karakirske = kemijskisastav Clika = maksimalnutwrdoéu (HB) ustanju isporuke aren tae). = mcaigkasvostaujezgenakon cemeniania (sep Kaljeno stan) Ron Rds 12. iljivo je da vite legirani éeict postitu u jezgri vike vijeduosti granice razvlaéenja i late évrstoe Od nelegiranih 4.8.9. Gelici za poboljavanje (Ova skupina Selika sedrdi 0,2..0,6 %C. Prema svom kemijskom sastavu. pripadajy Ivalitetnim | elicima, Toleaacijesastva su odredene, a maseni udio netistoéa (Pi S) {eniza (za plemenite < 0,035 %). U tblici PS u prilogu navode se vrjednostikemijskog sastava i pparmetara toplinskih obradi priortetno tipiziraih vista Gelika. Mikrostucura se odlikuje ‘homogenoséu vl niskim udjelima nemetanih uijutaka ‘Kao ite im ime govori, Zelici se podvrgavaju postupku poboliavanja (kaljenje i isokotemperatumo popustanje) u ciju postizanja vsoke granice rzvlatena i viato tvrstoée, wz visoka Zlavost i dinamishu idrljivosti. Radi toga primjenjuju se 22 mehanitki, naroito 4inamitki visoko optereéenedijelove strojeva i uredaja kao Sto su apr. osovin, rail, zupéanici, poluge, vii, zatici is, koji nisu izvgnutjatem roenju. ‘Kaljenjem se tesi postizanju So potpunije martenzitne mikrostrukture po presjeku (to oj prokaljenost), kako bi se naknadaim popustanjom ostvaila Sto via lavost "Najvia 2ilavastiskazujevisokopopusteni martnzit(slika 49). o‘SVOJSTVA 1 PRINJENA MATERUALA, ‘iia 49, Milsostrkmura poboljanog tela ~visokopopeSteni marten (povetanje 5001) [Na dubinu prokaivena ~ prokaljenos jes tei skupie ara: a) PROKALIIVOST primijexjne vse eli, ) DIMENZIE diela 6) UVIETI GASENTA psi laljeju Mjera prokaljenosti je tv. stupanj zakaljenosti (stupan) prakaljenosti) ~ Sy, koji je 61 avo passo Goa er ae Ta hedpeapeee aie pase boa, ca lone nant isdvs (Ri) ~ post mm o rs Se eg aoa yore nicetelu eka x kl, aS pcan ol ora apse Eiege mcam cn posit jor: en pce dovojus Hiss (samira lm - KU, 1 1 By i t a ‘stzzare Sika 413, Karakteistéaa sojeva lia 2 opruge v o~e diagram, ‘usporedbi smekim deli a eta eo wp mt ih na sce oie ree = al 1 re ae nig pi er oe ty Hin a a lee ee eh a aErmatdiepng ee en ym, oon ee Se on ae ‘udjelom ugliika (0,5...1 %C) ~ C60 (C1630) i C60E (C1631). Postupkorn patentiranja postizu i emai 130 CO Ci CC) et Sa ea ete Ts My scl ng eS la me Sees els ee Gh ae eat ae aeons ‘ome ajevina iad oad koro pstojnostopriga ise iad of utenti vrcanciget cen ra hitmen midi oo, rn as Fash tape nlm ae penn a ee Set carrie he es_SVOISTVA | PRIMJENA Mare Vrste élika za opruge: Kin to ome ou geen Kod ue i ii an la oh pon of odlese al: Prinjr la: 417 (C21), SOS (C2132), 89) 13 wpe mea gees ene og cn epee ae a Fak dimenzija 55Cr3 (C4232) — vic regnute opruge vozila, a vita 0 opp dimenzije SOCrV4 (C4830) ili $1CrMoV4 Celici. at pammenuate Festina pig een tnerege U tabliciP?u prilogu navode se prosjenisastavi ops meh eas i HEN san neih Stik a opraye kn i ried 4.8.11. Colici poboljéane rezijivosti urna Se mijn oa iad th smi ors ua vokapedutimim Frain ivi pe gs na "cs sumac Sam ani Fotomate ose fics (elie) utmn an dng enje wa ee Sai foes a hr a ie reve prtgean ss ts ae hale cle poboltane realness pre ee Ei wemer eee lw Sena ire mani akin vale ee ov obra il peso To su pe ih mace onstage ee ponte seattle orn Sekine itor modicen Leah Sour Bausids Suan uals «Gora omogssu tae nin sat, tet oa, si Cas pena Eicon Siwy oe gate Sacks 5, ean api pops see cakterstke Kenjstog sasava sa shee: masen : Sedat: maseai dio sumpora Je poviten na pk rt ae: pvin men Wo fora (0.1100 a tesa Se set trae rE on ink terete copied ioe Neki Klasi’ai Gelici za come . oy ceuct ‘Vrste Elia poboljéane reljivosti prema normama 4) prkladn za cementiranje: 10S20 (C190), 17820 (C1290), 10822 (C3990) b)prkladni za poboljsavanje: 35520 (€1490), 45820 (C1590). Za njih se propsuje:Kemijski sastav i mehanitka svojstva— Re, Re, Ae taziitin stanjima ‘sporuke (vii tabicu P8 u prlogu) 4.8.12. Korozijski postojani éelici (nehrdajuci Zelici) A824. Opéenito o korozij Eelika Korosija je spontano razaranje materia pod delovanjem okolnog media Japljevine ii kruith agresivaiheestica, a zbog kemijskih ili lektrokemiskih process Kemijska Koruaija nate djclovanjem vroeg i suhog zakaiplinova il nectektrotita kao npr. benzin ili aceton na powsina elit, zime dolazi do kemijsih reakcij, pretezno oksidace, Tipiéan primjer za ova vst korozije je stvarane Zeliezaih porozh oksida (FeO, F6Os i Fes04 pi povisenim emperetrama (> 500°) kod nelegranh eka Elektrokemijske korozia razija se ur postojanje elltrolt (vodljve kapljevine ili ‘lst plinov) pri Bemu se Korodirani metal ponata kao anoda i u abl jona ulazi w otopinu. Elektrokemijski proces nastupa kada posojt razika elelaropotencijala dvaju kratkospojenth sgalvanskih elemenata, opr. dva rata metal u elektolin, razigt mikrostruktum Konstitvent ii nehomogenostvstukturi mea, Ako postoi opasnost od korozije, oda treba pat na sljedeCe pojave na konstukeijama pling, ~ magaivanj produkt kroieop. jlo opeme uprebramtngj i Ecos it, menen ~ pope i rokapaanecevoveds i spremnia~ pn a keh ii proces fads (perokemte), ~ nuutavanje inogrtts onsbuki,nesish mean fai vostava bog ‘feovaja Koro ope Kod mosova,bodoa, lao 2n bene drugih mehani ona rier za uondvanepouebae opomost na koro jn ~~ dopustenistupanjzagadenja estima u upora ~ predvidena ili trazenatajnostkonsiukcije, = korozijske karakteristke okolnog media, = posljedice isizici od djelovanjakorozje. [Na bezinu i vesta mebanizama korozijskih procesa ui 8) surat faeor ~ sasiav Glika jujednatenostsastava po presjeku, ~ Sita uel ubjuaka u etka, ~ mikrosmukture~ stage i seukturaanizouopi, = raspodjla naprezana. 65SVOJSTVA | PRINJENA MATERUALA by waft fatto ~ ‘isa media i njegov asta, = promjene satava u radnim Wjetima, temperatura okolnog medi, = tlak okoinog media, ~ brzinasiryjanja media, ~ mehanika i tiboloska naprezanj, ~ éjelovanjaelektromagnetskog pola iradioaktivnog zratena is. Korozlska postojanost je svojsvo ospornst material na djclovanje okolnog media ‘Koroaijki je postojanijionaj material kod kojeg,u jednakim vanjskim uvjetima, dolai do manje {ntenzivnograzaranje na povesini li do nezejenih promjena mikrostruktur, Korozijska postojanost procenjuje se i mjeri preko: gubtka mase (debljine) i volumena, promjene mehanigkih i ost svojstava tijekom Korozjskog djelovanja, opazanja pojava ‘povelinsih ofteénj il struktumih promjena unutrnipresjeka kao ina druge naive. U praksi se kombiniajuraziiti nani zaite od korozije: razliitm metalnim i nemetalnim “konstrukcijske mjere, dodavanje inhibitors korozie w okolni medi ide. 4812.2. Uvjeti Korozijske postojanosti éelika Proces otapanja (korodiranje) materijala povezan je sa sposobnosu pasiviranja povstine, sj stvaranja take guste zaititne previake. Na intenzivnost pasivacie delika najvige ujeve maseni ‘udio kroma i drugih legimah clemenata ~ Ni, Mo, W, Ti Al, koji moraju bit otopjeniu Kristal _njedanen 2eljeza, Maseniudio ugjkatakoderdjeluje na korezjsku postojanost. Sto je visi YC, to je veta opasnost od stvaranja karbida, posebno kromovih, time se osiromafyje Evista otopina na legimim clementima, Suvremenim postupcima pro8i8éavanja maseal udiouglika moze se smanjiti id00,02%. ‘Osim masenih udjela legimih elemenata na stupanj pasivacje utjete i vsta medija i ajegove karaktersie, ‘Da bi Geli bio potpuno koroziski postojan, moraj istovremeno bit ispunjena dva uyjeta Prvi nugan uyjt pasivnostiéelika, ednosco poipune koroziske postojenost, je da gelik sar barem 12 %4Cr ito u vest} otopini, Danainji koroiskipestojani Geli sadeei do 30 Cr. Drugi uvjet Korozjske postojanosti je homogena monofazna mikrostruktura. Da bi se iabjegla opasnostnastanka lokaliteta ji je elektropoteneialralitit od potencijala osnovne mase ‘elika, j. opasnost pojave galvanskih Elanaks u stuktui, Korozijski postjani Eeliciteorjski bi ‘morali imati potpuno feritnu (F), austenitnn (A) ili martenzitna (M) mikrostrukturw bez ‘arbida,oksida ili drugi intermesanih faza. Kako djeluje prisutnost specjalih karbida CrsCs u visokolegiranom Crelika na oroaijsu postojanost, mode pokazati sede primjer: 6AM) FROBAO 12, odnosno maseni Maseni io ugha w karbidu CrsCe iznsi: 100= 5,68 %C relativns atomsks masa kroma ACs) ~ 52, augitka A(C) udio Cru karbid iznosi 100 ~ 5,68 = 94,32 %C. GELICL To mati da svakih 1% C vete na sebe 24:32. GE =16,6%C i svakib 0,1 HC ete na sebe 1,66 %C. Tako Ge prema tome u deliku 0,1 C7 12 %Cruslutaju stvaranja karbida dod do. snigenja % Cr u évtstojotopni ns 12-1,66 = 10,34 %, 8 nije dovoljno za potpune sntkorozivacet ido pojave drug faze (karbida) Upravo zhog navedenog korozjsk postojani Zelici moraju sadrPavati to visi %Cr i to nisi %C. Monofizna feritm mikrostruktura poste se legiranjem s alfagenim elementima (fertotvorcima) od koji je naljabi Cr i uz njegs: Si, Al, Mo, V, Nb i Ti. Gamageni elementi (eurtenotvorei) omogudujstvaranje monofazne austenite mikrostrukture i to su: Ni~ kao naj, Mn, Co, CuiN. Dobar uvid w postizivu mikrostuktury na osnovi poznatog Kemijskog sastava daju tz. stcukturi dijagrami. SchaefMlerov cijagram za gaSeno stanje (lika 4.14) pomaze u definianju strukturog stan delika na osnovi poznavanja Cr-ekvivalenia (Ci) i Ni-ekvivalenta (Nis) C1e= Ce + 24%6Si) + 1,5 Y6Mo) + 0,5:CKV + %6ND + 96TI) + (HAD) Ni = 90Ni + 30-06C) + 0,5-(%Mn) + 0,6 %6Cu) + 20060) + 0,54%C0) 4 oy ‘s z Slika 4.14, Schaemero stukturn’djagram Feritne {| martenzitne delike Karakteriira visok maseni udio Cr ( >12 %), a austenitne {like dodatno visok maseni udio Ni © 8 %), Feri i austenitn Gelict nwno sadr2e Sto nizi ‘maseni udiougljka (u pravilu <0,10 %). or —_ SVOJSTVA1 PRIMJENA MATERMALA SS obzirom na sastav { mikrostukturu danataji korozjski postjani Slici svrstani su w sljedeée supine: |. Cr~ bec (neis dodaci Mo, Ali TH Koji prema mikrosrukaur mogy bit ~ feritni(< 0,10 %C, 15.18 %CD), ‘martenzital i martenzitno-kabidai (0,15..1,0 %C, 13..18 %CY), ~ ferimo-martenzitai (0,10..0,15 %C, 13.018 %CH), 2. CEN, Cr-Ni-Mo i Ce-Mn deli su prema mikrostruktur: ~ austenit, = frit, ~ martenzits, = austenito-ferini(s = 10 % 4 ferita), ~ martenzitoo-ferin, ~ austenitno-martenzitno-feri, Novije podskupine éelike dobivene su modificiranjem sastava i mikrostrukture prethodno ‘navedenih visa ito su ~ superfrin licis vito niskim %Cjniskim masenim udjelima netistoga CELA - Extra Low Additions), ~ fusteitn s ilo niskim %4C (ELC - Extra Low Carbon), = austenta legirani dufikom, ~ duplex éelici(austenitmo-frini s > 40 % fei), ~ niskoug\jéni martenzita (mekomarenzitn), 48.123, Pojavni oblie! korozije (Osnovai pojavni oblci korozije na Zlicima shematski su prkazani na slici 4.15, e 06a jenna ‘Selektivna - totkasta (jami¢asta) SPS TERRE selena -Iteriatna seek fain PLY seloktia -napetosna k Sika 4.15. Pojavaioblici korozije ceuict 8) Opéa (jednoliéna) korozija (vo j nats i marten ai mximane opasanobikkorozje, a nastupa jednlino po cijelojpowtin dela, Opes koozj abiésjeno raivamo “hrdanje™ re atk tose ahog rich vedo oopinn Fondo skh piova Krai tim jate So je visi 36. AKO au ispunjen pie navedna dvatemajnawaeta ethos nos {eli 2 bit popuno postoan na opt ror Titenzimost ope Keraie mjd se gubikom dimenaja u ma/goin i gubitkom mase ?h 7 calk 422 mode 0 sipjei posers na opéa Kore into iveden iz rezulatalaboratnjstihtspiivanjipiaih proba reli Ecika Kou tall napocelia railrostuknu i sane powtine i to u Hers tistin medina’ Stoga au tabee sees postojanost na opéu Koroaju samo polcite za utvdvanje korozsog ponatanje deca a ‘ealim uyjetina, “Toblin 4.22: Supaev postojanoe na op koro aakaie, aries abe ‘stunen) [ops posoanost | SR mee z Bane Soy 35. me 2) Kontakina korezija est matrijala i vst agresivnog media ooh se itm ostje epceito vise ii manje plameniti met, ali stupas) adn wage tue cvsoatiokarakeristikama medja. Tako np u vobiejein wore Litas mosfize «spo baka il iki lta Kori ce li au spor aeons toro Seog nse Sane u oksidijuco} oopini koja dele paivngce,u ape Koreinns Postojanog éeika i bakra bit 6 oxtegen baka. Moguénostizatite od kontaktne koroziejsu: ~ Hato zat; kod brodova,automobia,cijevi uz uamvaskepruge,spremnika u Timliil wz objek se wtvrguj plote mane plementog meal od np. enka koje kao anode bré= koroiraju od élika koji se poneta kao katods, ~ izbjegavanje spojeva metal razligth poteneials, inoliranj elemenatau spoju, ~ [blegavanje nepovalni edzosavelisna poveSina u ddirs~povolino je da povrina node bude Sto veta od povrsine kat ~ dodavanje inhibitor uelektrolit. Print koniaktne koroajenalasimo kod dotnjavanja karseie automobils, cijevi 2a Jamska yoda u rudscima, napukina u Zn-previkama (iis), 13) Interkristaina korvaija Fredstaliaposebno opasan oblik korozje jer napreduje nevdlivo dué granicakxstalita (Gina) time se izaziva razaranje metalne veze medi Kristalitima u mikrostukturi like {Kee (cor. karbii si oki) rzliitg potencjalau oda ns okolna ma sta ote, vom tipu koroije su podlodnt i austenitni CHN%i etc i feini Celi, koje inage Daas Ptpune kori pstjanim. Mares Geli niu podiomn!ovom proce kaa Dalim drzanjem Cr-Ni Eelika u temperatumom podrugju od 550 do 800 "C dolai dee senzbiiacie austenite, G. do svaranja uvjeta za formiranje CryCe karbida po granicanne 42 Prilikom obladivana iz fog emperaturnog interval, 0 a CELICI [Naime, ukoliko je %C previsok a brina hladeaja preniska, svaraju se {zlubuju Cr-asbidi (olka 4.160), 1 mikrostrukturi se dogada sedece Jrjese sf tai, sss sctums anec tos an tre Times onl ep itn » nC, podkuts eetomatens na Cr Shematski prikaz: a) senzibilizirane strukture Cr-Ni Celika; Sta si6. an ) stabilizirone strukrure nakon gaéenja; Samael isis San! ne inept 2 eo espa Fa — cy tl es ata itm ace ee 2 Seated then Salieri ee oe eee ‘vanjskoj. eee eae ne Storey oti ome pone met ad chk bra Es Ta the Sproat ew ego ns mia idea erg opsommcnne ee wSoetaepie tpt tak. sa cn ipa ete atta gs ae gat eee pce eee ele ea oe Pepe eal airoors eet reese ee ge i Gideedel Gn amitrierat aed cieyeme cea CtasCs koji 0 ama na kromu, Pri tome je ler vaino ae ‘cit toms use odnbre lt ein ase adm ugha anes mone pent 0.03 40) 1b Napetosna korea jeloany agresimog media i vstnog 2 ia elo oem nen Jelvaniy seenog mai | itoos sun Ol pk tp eee Han rnin atin, eo taisaje haem! nse npr). To 80 me. Badso defoeiane kljs. evr "tn teh en ves ami ‘opine needa okonito a smer vl tka, ne po ana Ze, ”SVOJSTVA | PRIMJENA MATERUALA 1 ovom st tipu korozije podlozni nehudajuéiaustenitn’ i martenziti éelici, dk fet isu Posebice su opasne otopine koje sade halogenide, klrid allalnih | zemnosikalnh reals we ‘povigemu temperatura i tle. Jena od majopasnijh vite napetosne Korozile je sulfidna (SSC — Sulphide Stress Cracking) koja mote nastupt ako je vaino napregna dio u doin sa sumporovadicom i,8) Reakejom eljza i sumporovodika stare se stomarnj vodik Koji difundira rede Peles ie time wzrokuje tvtoperenje i napetost redete, to eset a SSC So im je vita sod (vada, Pinvalivim se smatyuvrjednl ese {660 Niram’, odoosno tvrdoge HRC < 22, Ns povigene tpormost na SSC legiranje élika ne djluj, Austenitni Cri lici pokazyju dobra ‘oxpomast na SSC, 7 oa >a ise smile predispozicia 2a pojavunapetosae Kora, potrebno je proves arenje 2s smanjenje zaostlihnaprezanja pri temperaturama od 850 do 900 oC. 15) Ostalitipov selektivne korozije (Koroeiaw raspora rasta ako spo} dva djl ima zratnostdovolino valiku dew nj ude SRerol all stowemeno premalu da dode do obnavijania dotoka elektro kisika. To st npr, ‘edovoljco pritegnuta matica na vijku,spoj zakovice i lima, preklop dva lima, nakupine metaleah (metal spojeva (oksida) i sligoo. OvajoblikKoroaje je imtenzinju Kiordnim etopinana {morska vod), Erozijo nastupa vs istovremeno djclovanie agresivnog media i mehanigkog tofenja {tzokovanog nasirjavanjem ili udaranjem plina, tekuSine ili pare Koi sadreavaju byw Seaice ‘rimjersetajenalazimo kod ejevovods za transport estica i tekucing, iopatica turbine, pup i Kavitactia se pojavinije u shajevima Kada Voda ii tekuina sti lokalno le telican bezinama, pa dolazi do naglog pada tleka i stvaranja para mjehoréa kaj implodiraju i pet tome {demo obey pvrtins lisa pojva asta udaranjer kapica pi veld brinama Suan {kuéina, Kavitacijska steéenjanalazimo u pumpama, propeietims, venta, vodaim tarhine we Do mibokorostie dolazi pri ponavlsjuéem relativnom gibanju dva krutatiboclemeats U uskom rasporu kao produkti Korozie nesaju praikasteGestice olsida. Do tibokerosie mete Sree 25 Primici podmazivane i elma relatvno gibanje djclova (apt. gavne na mvs vrais) 4812.4. Feritni éelici Feritai telici sadrée < 0,1 %C i 13...17 %Cr i zbog toga zadréavaju fertnu mikrostrukturs (lika 4.17) pri gotovo svim temperaturama pa se ne mogu zakali, Primjenjyju seu brafenom ili fino polrancm Zarenom staju. ‘Sika 4.17. Mirosoukturefrtnog Zlik (100:1) a n cEuIcl ‘Osnonasvastva frit lia je oto su mek, Images, lav slab zavvi aog stones pogbleju zm gjanem iad 900°C, e ‘opsnoet od ost 47S" ps lj anu pi 30.520 °C hao bog mogueg asian kre o-fze (Fp dg an o 50 do 850°C, = iho Sor dtmiapem = bot obadjvicdvsanjem eas od stein sic, posta’ su prea oksdiajtin Keli (INO) easjlivna lino oj scbe Sumgor, 2 ley od Cri austenitic, anjes poston prema adm cpm (mors vos, ss ojdv a para napetosne Koen aku aim loin, tinjereno su poston na por jamiastog often ako sate Mo, = ‘is fpom na raaljene metal Ai Sbi Pb so redeijuce medic = tes je od ortalih naj sit, = Slots Tomiivon pik temperatura Tablica P9 u prilogu daje wid u sasave,svojsva i primjereprimjene nekih vista fritnih elie 12.5. Superferitni éelicl (ELA-Extra Low Additions) Poitenjom Sno satava tia potsevajem akumskin potina ueetonskom lacs, at sndenjem 2G poviejem St lagen» Mot Nilo Til Nb, ogy se rbot nla of loth scjava fet és. Na as afin ovine otpomost na Wrst Fpeten Korea (CSC Chloride Sst Corson estan koi laos ps remperatarama, te granicarazvlagenja, ; “Zhog th svojtava inde jene mogu biti nadomjestak za skuplje austenime Slike, ~ 48.126. Martenzitno-feritni éelic! Ovi teliei sadrée do 0,20 %4C i 13.-17 %Cr. Optimalna svojtva postigu u Kaljenom i Visokopopusienom stanju. Njthova je Evrstoa, tvedoa i otpornost na trofenje vika od feritaih ‘elk, ali im je zatonita korozijska postojanost. Za rzlu od feritih elika ne naginju krhkost Postojni su a djelovanje vode, vodene pare viainog zraka. . PPrimjenjuju se 22: pribor za jeo, dielove vodnih turing, KrurSke instrumente, strojne Aiclove u proizvodaji dutignekiseine itd [Noke vrstenormiranihdetikajesu: X10Cr13 (C4170), X15Cr13 (C4171), XICKAN3, XI2CHS13, X1SCeMol3. 48.127. Martenzitni éelict Zbog potrebe zakaljivana imsju poviden maseni udio uglika (0,15..1,0 %C), te u pravilu reko 13 %Cr. Moguéejelegiranje s Mo iN Optimaina mebanigka svojstva i koroajsku postojanest postitu kajenjem na aku ili w ‘uf i naknadnim popustanjem. Konstrukeiski marenzitai nehrdajuei elici sadrée manje ughika (© 0,30 %C) od alatth i popustau se pri vilim temperaturama (poboljfavau ). mB‘sinks pins woven ovih celta zahijevaposepeno uginanje, na tempera austcnitzacie 1 paenjew ul ilu vakaum {i dog opsenen ot abndacfe) Sto je visi '6C f {scr to ce bi poetna va tempertre aera dase opt soe uta ass (eho etalivosty | so id roma (ng horoeske poston) ‘od Kons ita w pve plans rv postaans, Kod alah dono § eyomant om santo ode. Rath ee ain Sick imu Coo dvofnem mates larbdnw mista ine Koocstapotjanst ofa ie ate aoste vena tm see ie a ft Ec pase Neke normirane vste marteszitnib 1 martenzimo-feinin éelika te sithova svoista i primjeriprimjene navedeni su u tablicama P10 i PLI u prilog, 4812.8. Mekomartenzitni éelici Radi seo niskougljénim (< 0,10 %4C ~ realn 0,03..0,05 %6C) martenzitnim Selim kod kojih. se sniZenje mshanigkih svojstava 2bog snienja‘masenog udjela uglika nadomjesta legirenjem s Cr (13.18%), Ni (1.6 %) i Mo (<3), PPopustaju se pri temperaturama 450..700 °C odabirom takve temperature da se ostva ili Imaksimaln Eda (tt) Il masinsan Bvest Optima enpcatia pops oko one Po vijednostima évrstoce spadsju med visokagosteEelike ~ Ryas ios ido 1000 Nim? Dobra im je postojanost na opéu koroziu, ali saba na jamigasty koroaiju Primjenjuju se 2a dijelove izlotene agresiji netistog zreka i vode ~ lopatice vodenih ‘bina, dijelovi pumps, valjel za popir sh [Neke od vista mekomartenzitnih Zlika jesu: XSCENII3-4, XSCANA7-4, XBCENIMOI4-S, X4CeNiMo13-4. Ostale vist niskougligvih korozjskipostojanih Gelika sadrée dodaino neke od flemenata ~ Cu, Nb, Al, Ti i Zr, koji omoguéuju stvaranje intermetalnin spojeva tjekom dozrijevanja (eanesa"y,§j. ofvrsmuse precipitaciskim djelovanjem. To su podskupine tv. PEL (Precipitation Hardened) ulaévstin Elka Sie su vsjednosti Ry > 1000 Nira 4.8.12.9. Austenitn\} austonitno-feritl Gelicl $ < 10 5 ferita Radi se 0 visokolegiranim Gelicima s Cri Ni (Mn) koji prosiraju austenitno podrutje sve donormalaih texpperatura ‘Karakterstike kemijskog sastava jest: = masen udio ulika trea bit St mii (<0,1$ %60), jr je onda manje opasnost od stvaraja karbidatipa (Cts), masen udio Cr fo Vili (vie od 18 %), bog uyjeta antkorozivnost, = maseni udio Ni to vil (ve od 8 %) jer je Ni gamageni element koji mora previadati alfageno djlovanje Cr, tsko da nastae sustenitna mikrostruktura, ~ moguce je dodatnolegiranje s Mo, Ti, Nb, Ta koji pospjetujupojave S...10% feria w rmikrostrutur i dieluj stabiliziajude kod opastosti od interkristane Korozije, = povisen mateniudio duika (0,2..0, %)djluje naroGito na povisenje Evstoge ina fpornost na napetasn | jamitast koroziu ‘Slika 4.18 prikaayje tpigou mikzostrultuna austentnog Gelika. 4 Sika 418, Mikostuktura austritnog Zlika (100-1) eka od svojstava austenitih lia jesu: = nemagnetini zbog sustenitne sukture, = dobro obikovijiv w hladnom stanu (visoka ds Zi KU a niska Re i Ry) ‘deformacijom moga obvranas (eutena ca ii hladnovaljane take), = uz dodhtno legirnje s Mo, W iV pokazuju vito dobraotpornost na puzane pri temperaturama > 600°C, ~ 2bog zadovolavajute tilavest pri sniéenim temperaturama primjenju se teorijski do 213°C, = ofpomi a organske i anorganskeKiselin, Iudine i soi, ~ trodredenim su ujetima podlodn) inerkristalngj korea sdaom, Swojsva 4 tipi’ grimjeri primjene ovik Selika navedeni su u tabicama P12 i P13 u rites ‘Austenini elie snifenog masenog udjla ugljika (ELC Extra Low Carbon) Prema amerigkim AISI normams nose dodatau ozaku L, LC ili ELC eadi toga 80 im je snigen maseni udio ugljka (< 0,03 %). Snizenjem udiela upjika postite se poveéana otpomost na joiava interkstalne korozje (anja mogucnoststvaranja Cr-karida), al je jo8snidena évrtoga i Sipomost na, puzane. Svojsiva zavarlivosti i oblkovljivest su bitno bolja nego Klasiaih sustenitnih ek. [Neko normirene vsteovih Geka jesu: X2CeNil8-9 (304 J prema AISI), X2CeNiMo18-10 (616 L prema AISI), X2CNIMoI8-12 (316 LC prema AISI — vii tablicu P14 & prilogy, ‘Austenital elie legiranl dusikom Dulik kao gamageni clemer me%e zamijeniti skuplji nikal, a istovremeno ublazaje alfageno djelovanje molibdena, Dutikstvara interticiske mjeSance sa ieljevom j nitride te tako povisue granicu rezvlagenia i €vstoéu koje su niske kod obiewit austenitnih Celik, Povidenjern fvih mehanigkih svojstava ujedno se pobolSava i ofpornost na napetosau Kkoroziju. Dusik djeluje pposchno povoline na povitenje postjanost na jamiasta Koroziu, jer veé wz dodatak 0,2 °AN i B6Mo kon elias 18 %Cr 8 4Ni delotvorsa suma iznosi preks $0. ‘Zavarjvost je dobra 2bog niskog masenog wjela ugiks i produjenoe vremena iakubacije swaranja kara i rh za. i 6SVOUSTVA | PRIMJENA MATERUALA 4.8.12.10. Austenitno-feritni (duplex) éelici Celie iz ove skupine nemaju monofiny mikrostrukturu, nego dvofienu austenitno-feitay 18 40 do 60% fer, Na ta se natin odstpilo od muznog uyjeta postojanost! na opéu korozj, ali je zato povigena postjanost na napetosnu kororija (CSC) Wleridnom okoliSu kao ina HS. Velo je visoka postojanost na jamitasty koroziju (DS = 30.40). Dvofaznost éclika moze izazvati tetkoée pri zavarivanju 2bog sklonosti krhkost ferita i moguénost iluivanja karbida po granicama zma feriVaustenit. ‘Sve je sire podratje prinyene ovih éelika u industri nate i pling, papira, petrokemijskoj i kemijsko-procesno} industri, brodogradnji a cisteme na voziina + drug. 48.43. Celici za rad pri poviSenim i visokim temperaturama Click predstavajn mateniole die je tite relasvno vsoko u odnosu na ope. sini, bukar i njihove fegure ii pak polimeme materiale, te 2bog bole mehanke ofpomost pri povibcaim temperaturama nau predaosu prinjen! vodnosu nate marae. Kod tei eer eateniala do 180°C nema bth promiens mebanickih svojstave, pase te temperanre smatrau niskim. Rade temperature od 80. 480°C za Gali 84 povitene, a tne izad 450° C visoke jer pri njina potinje puzanje Belk Ikustvo pokazaje da se Kod aealnih matrjala, zadovoljvajuda mehanitkasvojstva postdu do temperatura od 23-7; (alist ‘T.pe Kelvinovy skal. U praksi je maksimalnaradna tomperatara esto puno nia PoviSene ili vsoke temperaune vada u termoenergetskim postojcjitaa ~ generator pate (pari kouovi) plinske i pare turbine, kemijkim i procesnim postojcjimo,w marek Pogonima, motorima s unusrjim izgaranjem,raketama i svemiskim brodovims {sl Vetina th weds i poseoenja more radii nekoliko gina ber prekida, a ukupai radi viek za vgradene ‘ateije ima pokn 20 godina. Pr iaboru materials djlovetkvih urea najvadaia je mchanickaofporost, al uz se, takoder, gaz Beato | Kemijka postjanst na rate medi, jelovanje plinove i vase (Crpomast na intenzivn okie. ‘Tipigse pojave vere wz sebanitka svostva pri povieim i visokim temperaturama jst: 1. Snidenje prance rzvlatenja, viatne Evrsiose { modula elaicnosti uz istovremeno povetanje {stealjvosti, sueenja popretnog preseka i Zlavost(lika 4.19), -mobociha seo, Ras, Ry EAs tempera, 4 Sika 4.19. Promjona mehanicihsvojssvaspotitenjer temperature 8 ceuict 2, Pojava puzana (sika 420): Sto je vila temperatura uz konatasino naprezanje uw radu, to je veéa brea puzanja ked jednog te istog felika, Takoder, to je vide naprezanje kod konsanne tempera, to je vet ‘rina puzanja | kredevrijeme do pojave loma, Razligti éelici pokazuju veéu ili manju otpomost na puzanje pri neko) temperarari i ada0m napreziaj. om eee isezaro Sika 4.20, Pojavapuzana pe visokimteroperatn 4. Smanjenje dinamigke izdrfjvosi(slika 4.21) - povienjem temperature dinamitka izdrajivost se smanjuje il uopte ne petal. dolazi do loma kod odredenog brojapromjena optereéena, {| mW] 2 a0 : x0 7 ag oe oe ow be cna Ska 4.21 Promjena sevojnedinamitkeiarlivost autesitog Slik "XIONICEW736-15 povgeajem temperature Jove konstrseifa. izxrgnutth Za bor materiala 4 proratun mehanighi optertenih povigenim temperaturama btn susljededa mebanitka sojstva ; ‘p= Ryaza~Vijednost onvencionalne granicerazvlaéenja pei rado) emperatri 1) TBR —vaijednostviatne éstoce ori rd) tempera = Fe —vrijednost modula elasti¢nost pri tadaoj temper, = Ay —vrijedoostistrjivost pri radnojvemperatui[SVOJSTVAI PRIMJENA MATERUALA, ~ vijednotgranicepzana pr neko) temperatura defniano vejeme isptivana 1 00, 10 000, 100 O00 sa. To je oo naprezanje koje nakon 0,40 (0,55) %Ma radi ‘osiguranja postojenosti na starenje, > 0,02 %al koji sli za dezoksidaiju taljevine, <0,30%Cr, vlaéna Svstoga (Ry) pe sobnoj tempera ~ granicarazvlaenja~Ryyo pri 20 °C pri povienim temperaturama do 400 °C, ~ granica puzsnje Row pl temperaturama 0d 400 do 475 °C, 8107R ys %, 8 J nakon stare pri 250°C/.2 sata Uodljve je da za rade temperature do 400 °C 2a proratun teba wzeti Roa, a Rowe za rade temperate izmest 400 i475 °C. ‘Kotlovski Eeliciisporuéyju se u obliky toplovalianihlimova ili plo, a primjenuju se 2a izzadu oplate pari kotlova, a pri ckoliinoj temperatura cijevi te spremnike veh promjera, ‘Tablica 423: Nelepce’ lic za kodovske limove(lvod iz DIN-s 17175) Gmantna | omyaasannrn | R=) Saami ia] Pe i eee Lo eee: ee aks Cae vn ae Pan a Pasen [Ome [are ow fae fo fm] wT Paasan | Caos | 0a0 [aan] ao-st0 ado [rs [| af aoe 022 [oss —[aia-ss0 | ao [70 | we] | wo | eo) 7 Selick = 035 mals, S6Cr ~ 0,30 mks; %6P = 0,05 mak; 965 = 0,05 mak; Al = 0,02 in: "Prema DIN-u 17/75 za sa Eal lida sie ‘ri 9 400°C: Rane n= 120 Ni 9=430°C: Rann = 70 Nims: ri 9 = $00°C: Rye ga30 Nina?'SVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA ‘adb) Celi’ su nskolegirant s Mo ii Mo Cr, a kod neki vrsta wz dodatak vanadij, vi lk radi zevajivost tkader imu nzak mate wo upita (© 025 9c Motodr | kas soar pts karte (Mose Cri) kot wpe page, powers prokaivet erent na popes, «sn Mo seca pore thkon popes pve tenpetaur rtrwtalace Rrom sam elie na poveje mchanke apenas, clive 1 oistarhe pootjnt, “Temperauro pd prijene eo 450 do 580 °C je pve temperatura doc do koala lait, oxtomatene Zeleze mace ma Modo snide kale temper Trina nisklegeih tpn posh Gita je wo rabies u temoenrgskin eine pen G om supine laze eljdee vst (ables PIS u pilogs): ‘ormaliztan.Primjenjuje se za oplate kolova,kotlovske cijev i eijevi pregniata 13CxMo4-5 (€7400) ~ poboljaa na zraku. Primjnjuje se za kolektore pare, kotlovske ciev,cijevi pregriaca 10¢xM09-10 (67401) — poboljan na zraku. Primjena je sliéna kao za 13CrMo4-S, ai >i net vgim temperatura. 22CeMot-s (C7431) ~ meko Zaren ili pobolan.Primjenjuje se posebno za velike atkovke. 24CeMoVS-5 (67432) — meko Zarenili poboljfan,Primjenjue se x wijke, mace, svornjake,pritbnice, turbine lopatice,velike otkovke. 15Mo3 (C7100) Ovi se Geet pretezno izradyju u oblicrcijevi i limova, « mikrostuktura im je feritno petit ako su normalizirani, ili bainita ako su poboljani ade) Visokolegirani €elit~super 12 %Cr martenzital eli (va je skupia Zliks razvijen iz martenztne vate X20CeI3 modifcranjom sastava kako bi se ostvaia vita mchanika osporost pri povisenim temperatura (60600 °C) te istvremeno 2zarfalavisoke postojanost oa opeu korozij. Clic morajusads¥avati Mo (oko I %) ido 12 %Cr pa se uz prvilno invdeno kalenje postze potpuno marenzitea mikrostuktira wz So manj dio Bea, U évrsiojotopai ima manje ‘0d 12 94Cr sto ukazaje na njhows nepotpunu Kors postjanos. Popastanjem pri 550 do 750 °C dol do ilutivanjeposcbni karbida molibden, vanadia 4 taoma i istoremenog presiitiranja intermetalaih fiza So doprinosi povigeajw ofpomost na puaanje. Usporenje procese puzanja wzokovano je otoplenim kromom i molitdenom martenzitu Celici su otpomi aa dlovanj vodika i na sulfdau napetosau kori, ako se poputen 1a vedo < 24 HRC (Ry oko 850 Ninn’) Kako sadrée Mo, nisu podioni“kehkost 475" kao fect nebedajudi lic ‘rimsenjaju so 2 dugotrani rad pri temperatirams od $80 do 600°C it np. za ldo 1000 Nima’) i éwstoe od vik pobzisalincnihmateala Razvojukratvsih glika obuhvaéa jnastojanjeitovremenog postign i drugihvaznih svojstavau primjeni kao fo su: ~ dovoljna duktinos i otpomost na kk om, isk prijelane temperatura, lomne Zilavost, = dovoljnsorporost na tumor i iska urezuaosjeljvost, = zadoveljavajuta koroziska posojanost, = stots pi poviSnim i visokm radi temperatura, Inka obradvostodvajanjem eestica, = madoveljavajudazaverjvost. bog eae vsokoj stot lta i malin wljetina neejeih prinjos { ukudaa, te omogens}stnomnatoj miizostultur, primjnjuju. st poscboe metode prealjvanja i protiscavana, te toptinse i tenmomehaitke obrade. Sve to mata peskupluje proizvonj Elka ’ je njihova primjenaopravdana samo za ilove visokoopteredenh, pouzdanih konstukeja kao Bo su: diov vol, zakoplov, rake svemirki jel, djl ora de ‘Utradvrsti elit mogu se svstatu sljedete skupine: [-niskolegiran nskopoputteniéelici 2. visokolegiani Cr-Mo-V visokopopusten Slici; 3. termomehanitki obradeni lick: 4. Korodiski postojani precipitaciski obvrsnuti Zlici 5. dlici “maraging”; 6 hladnom defermacijom oévrsnuti nelegiran i niskolegirani tlic. éeuici 48.15.1. Niskolegirani iskopopusteni éelici Cetici iz ove skupine legirani su silciem il niklom te kombinacijama CrMo-V. Silici pomige podutje niskotemperstume kahkosti k vidi temperturama (> 400 °C) te emogudaje povitene Ry stednjim popustanjem pri oko 300" C. Celie bez Si, ali sNii Cr, Mo V ima {akoder dovljnu Slavostnakon sednetemperanmog popusianja, Povoliaa mehanickssvojsva mogu se posi i zoemiekim pbolivanem pri 250.350 °C ‘a baintny mikzostukuru. Visoka istocaSelka prea je zbog posizanja dovotte lomne 2avost i dinamigke ‘ndr2Gvost. Pstzive vijednost granice ezlagenja i érstoge ose ido 2000 Ninn? 48.15.2. Vivokolegirani Cr-Mo-V visokopopusteni Eelici Po sasiavu (oko 644 %C; oko 1 %Si; oko $ %Cr; 1.3.2 %Mo i O4..1,0 %V) te nadia provesbe toplinske obrade (kaljenjc i visokotemperatumo poputnje) poznati sui kao eat lit ‘a toplnid. Najpoznatija visa je X37CEMOVS-1 (C4751) PPopustanjem pri S00..550° C dolazi do raspada zaostalog austenita i ilusivanja karbida popuitanja tpa CrsCs, Moi, VC i WiCy, ja je posljedica pojava povisenjatvrdoce uw ocnosu aa terdocu kaljenja (2. “selendara tvrdoca”), ‘Kod ovih Seika postze se potpuns prokaljenostizaveikedimenzje (pomje i do 300 ram) Postive vijednostivlaéne évrsose su i do 2000 Nimam®, a do tin vrijednosti dinamigka inddljvos ostaje u omjeru Re = 0,5-Ry 48.15.3. Tetmomehani¢ki obradeni éelici Kombinacijom postupaka oblikovanja deformiranjem i toplinskih obradi Kaljenja i izotermitkog poboljiavanja postojecih sastava éelika, moguée je dobiti ‘stovremeno visok sgranicu razvlagenja i évrstoéa uz relativao dobrs plastiénost (@uktinost), odnosno visoky Sigumost od krbkog loma. ‘Deformiranje se odvia ili pie i za vrieme transformacije milrestrukture(temomechani¢ha brads), ili nakon faznih pretvorbi (mehanotemika cbrada). Termomebanickoms obradom kaljvih Selika dotzi do ofvrsnuéa ito bog ~ poveéavanjagustogedislokacija pri oblikovanju ustenitai pri njegovojpretvorbiu martenzt, ~ promjene sastava i morfologije martenzita, — stvaranja razgranate mrede granice podzma u toplo deformiranom sustenits, <= ialutivanja sith ednoiéno rasporedenih karbida tijekom poputanja Slitni mehanizmi viijede i 2a martenzine prevpitaciski otvrsijve Gelke, sazao Ho je dodanefekt ilutivanj intermetalnihfazatijekom dozrjovanj (starenj). Danas se primjenjujusljedese termomehenitke ili mebanotermike obrade: 8) “Ausforming” postupak: >) postupak TRIP (engl. Transformation Induced Plasticity) ©) “Perlifonning"; 4) “Isoforming”; ©) “Marforming”. Kao primjerukratko se navode karakterstike postupka “ausforming®(alika 4.25). Za ont obrada prikladai su felici s dum vremenom inkubacije, odnesno podrutja ‘romosti metastabilnog austenita na pretvorbu. Austaitziran Slik se hladi do temperature gdje Je ‘ajeme inkubscje najduze (obiéno izmedu 350 i 600 °C), zatim platiéao deformira valjanjem 8s[SVOJSIVA I PRIMJENA MATERIJALA ‘tev. regulirano valjanje), a non toga gus pretvera u mactenzt. Defornecija austenite mora se ‘odvijatispod temperature reristalizaije. Uzrok povigenja Evrstoée je velika gusta dislokacija, nastlih deformacijom koje sta i nakon pretvorbe uw martenzit. Sika 4.25. "Austorming”postupak pdotenu TTT dijgeame Posiive vijednosti mebanigkih svojstava ovim postupkom iznose: Rya> < 2600 Nim’, Re < 3000 Nimm', ds < 20 % Postupkor ausforming dobiva se takoder poviena dinamigka ‘adetiivest~ Ras (035..0,40)R, we istowremeno viol aman Zavast Kc). Postipak TRIP je sigan ausformingy, a primjenjuje se za austenitne delike precizno reguliranog sastava (t2¥. TRIP Celi) kod kojih je moguée pretvorba prethodno precipitacjski ‘rvninatog, austenita u defnemacishi marencit valiaiem pri okoliino} temperaturi(tzv “zerlling”valanje)- Kod “perlforming” postupkarije je o mehanotermisko} obra, jer se deformiranj pertita ‘odvla i apkon Koesinuirane li nakon izotermike pretvorbe iz austenite Kod “soforming” postupka deformiranje se odvja pei izotenni (ized $00 i 700°C) prije i 22 viijeme fazne pretvorbe austeaita u perlit Reaultat obrade je velo sitozmata perlina njkrosiukruranasialarekisalzaciom austen ““Marforming” postupkom deformira se martenzita mikrostruktur i to ne dve nadia’ ii imedu dva popuitana zakaljenog Zelika — tv. deformaciisko popustane, ii tijekom popastanja (Gozzijevana i sarenja)zakaljenog élika~ tv. dinamiSko deformacijsko starenje. 4.8.15.4, Korozijski postojani precipitacijski oévrsnut éelici Razvojem koroaijki postojanih precipitaciski oSvrsqtih Zelika (PH ~ Zliks; engl Precipitation Hardeeabl ili Precipitation Hardened) 2eljelo se ostvaiivsoku granicu razviabenja uz istovreeno zadrtavanje viscke koruaiske yosojancst. Uz nuino poteban So nizi maseni udio uglika i visok stupenj legiranosti, visoko ‘oévrsnuée se u osnovi posi preko precipitacieintermetalnihspojeva 'S obuirom na mikrostkture pie presinitcie cui se: ~ martenztni P-zelici, = poluaustesins PH-Zelici i — ustenent PH Aaah Martersini PH-telici pored riskog masenog udjela ugliika (oko 0,05 9%) sadr2e visoke uaiele Ce (14-17%) UU 4.6 %), dodatak Cu (oko 3 %)y Mo i eventualno Nb (< 0,4 96) i AL [Neki od ovih lik po satavu su sito! mekorertenzitnim Zima 86 | | CeLICL Visoka granica razvladenia i vrstoGa postu se rasivomim Zarenjem pri oko 1050 °C, _gedenje u ubju ina zrale, te umjetnim do2rijevaniem pri 400.600 °C. Dezrjevanjem se, unutat rmartenzita stvorenog gatenjem, izluéuju precpitati bakra, a manja KoliSna zaostalog austenita transforma su martenat.Postiive vijedaosti Ryay Se2u do 1350 Niam™ Polucustenini PH-Seliciimaju sligan osnovnisatav kao martenzitni PH-zelici (0,05..0,1 13.17 %6C7..9 NI) te neke od dodataka Mo, Ti, Al, VEN. U gatenom stanju ov li’ imaju austenitno-feritma mikrostruktara koja je dobro obradiva cdvajanjem éestica. Nekon gatenja austenit se destabilzica i pretvara wmartenait na tri natin: a) hladenjem s teraperature Farenja (pri 920..960 °C ii pri 720.760 °C) ~nastaje sekundarni martenzit kao u zavrom staiju popustana; W)hladnim oblikovanjem vlorijtko ~ nastaje deformacijki martenzt; «)dubokim hladenjem (provodi se vio rijetko). ‘Tako dobivens martenzimo-feritnamikrostruktura s eventualno malim udjelima zzostaog austents, podvrgava se dozrijevanja pi terperaturama od 480 do 600 °C. Tijekom doztijevanja u fers, a zatim u martenzia precipitraju sjedece iste faza(ovisno o sastava Eelka): NiAl, NisTi, FeMo, VN. Postizive viednosti Ryx. sedi do 1800 Nim, ovisno otemperaturi dozievania Austenoy! PH-telil su niskouglién (0,10 %C) visokolegnanis Ce (14.18 %) UNI (© 25 6), wa dodatak nekog(ih) od elemenata: Mo (1.2, %), Ti (<2 %), Cu (<3 %), AL(< 0,35 %), Nb (€0,45 #0), P (< 025 %), V, Mn, SHIN. ‘Toplinsks obrada sastoji se 0d rastvornog Yarenja pri 950.1200 *C 1 doztjevanja pri 700..800 °C u trsanju od 15 do 20 sa Kako ovdje nema preorbe u martenzit, postive se skromno ofvrsnue (Ryo2 do 900 ‘Nim ito samo preciptacijom faza tijkom doarjevanj, To su preeino faze NiyAL TNT, aw :manjoj jer o-fze (FeCr, FeMo), FesMo, FexzCraMovo, rxN, VC i VN, ovisno o sastavu elk. Unatoé postojanjy precipita, austenitni clici su visoko ofpomi na opéu koroziju ‘ostarenom stan, ai nisu postojanjna napetosnu kore, ‘Najpoznatii austenitni PUL-telik XSNiCFTI26-15 primjenjiv je i pat visokim radnim ‘emperaturama (do 700 °C) u uvjtina vlacnog dugotrajnog optereéenje 16.5. Celici “maraging” [Naziv maraging élaz iz engleskog —"marensit aging” (dozievanje martenzia). Ceti maraging su po satava niskougjgn (< 0,03 %C),visokolepirai w temamom sustav: Fe- NiCo ii podousavinn PONi-Cr i Fe-Co-Cr s ddacima Mo, Ti, Ali Ca i eventuloo B i 26. bitaieno dele maraging sade: okp 18 %Ni, 7.14 %Co, 3.6 96Mo, 015.2 %T%, 005.02 All ‘Opdi djagram postupkstoplinske obrae prikamije sika 4.26. akon restvarcng Zazenja Eelik ge mom intenzivan gast v voi uj ii na zaku &ime se debi prezsn! mas (ne gs) rik-martr. Zareje i pSeje ae obito provost Utakvom stan izada se oblituje na Zeljni konaénoblik i dimenai, jr je lik dobro ‘bradjivodvajanjem Eesie i plastgno deformabilan Dozrijevanjem w nikl-martenztu precipita niz fino disperzianih inermetalih spojeva, koji esta ovis osastaa Elia: NisAL i NisTL, Nis(TIAD, NisMo Fe:Mo, (Fe,Co);Mo (LAVES-ove faz). Cr, Fe)Mos (ofaze) i druge veste'SVOJSTVA|I PRIMJENA MATERUALA Sika 426. Opt cjagramn postupk tplinske obradetelika maging ve faze visoke twroéespjcéavai bane dislokacia i takopovisuj ganicurmcvatenja Baa > 2200 Nin) vlan Ese (Re = 1900..2900 Nn), oko vsdkim vjedostima yaa vlo su povalne vaijednost lomne Zlavost Qiténa infenivaast naprezaja — Kic = 2430,.5700 Nizm=") prema drgim telicim, Mo ulazuje na velkn otpornost na nag Senje ‘apublina u materials, Osim visoke granice razwlaéene, Evstose i lomne dilavost, esc ‘maragingingj bola elnootkawojema uodnoss na ostale ulate alike. To su nari '~ male deformacije pri toplinsko) obra, a nema nti opasnosti od razugljdenja i oksidseije; ~ laka obradljivost odvajanjem Zestica i hladna deformsbilnost salen rastvarog 2arenja; = dobra zavarjvost ahvaljyuiniskim udjelima C, Pi. Clic’ maraging naaze i konsukcijska alata primjeau.Primjerikonstukcijske primjene su: mehanitki visokooptereéeni dijelovi zakoplova i helikopters,dijelovi trkacih automobil 200 °C); = brzorezn Clic rmogu biti: nelegirni, niskolegirani i 49.1. Zahtjevina alatne éelike 48) Primarn (lemeln) cohen i srojstva: [Najutestalij teazenasvojstva za ave vise alta esu: ~ vipornast ma trofenje, = Blavost iSSVOUSTVA | PRIMUENA MATERUALA ~ otpornast na popaitane, koje s katkad akoder pave kao osnovn iter bora etka fako jo sojtvospectino samo za elie kj su ivrgnt povitenim temperatura uradu ( 200°C). 1) Profevodnt i ekonomi (sehundarni)zahtievi i svojst = moguénostobrade alata ~obradljivost odvajanjem Gestia (rezjvost, to vida zakaljvost, _ = Ho vil prokajvost, = S10 manjasklonost pograbljenju za prilikom austentiziranja, Sto manja promjena mjeraw rad, ~ Ho maaje dformacie pri kalenju, sigurnost prot pojave napuklina {lomova tijekom toplinske obrade, ~ Sto manjasklonostrazupienju prilikor toplinske obrae, = moguénost prebrofavanja urady, pyikladnost 2a polirane, = dovolina otpornest na korozij, = moguénost nabave, = Bonita cena U konkretim slugsevima prinjene alatnih $ 4%), a osim krona pojedin lic sade V, Mo iit W. Legiranje kromom dovodi do staranja kabia (Fe,C)sC, Cos il CnsC, ovisnoo tome klik je ‘wo uglika i kroma.§ povitesjam masenogvijla Iam slave se evesovina kancenacia | Poviuj temperature prewbe, Sto zat da raste pouebna temperatura austnitzalje.Takode se poveéava kolitine neotoplenihkarbida uaustenita, page nakonKaljenja bt oti uo slobodnih abide koji znstn povisuuotporost ma troenje Povidcjem Stn legiranos i temperature austenitic ase uo zosalog autenita u ‘akaleno| mikrstrultur So smanjue deforma akon Kaljenja. ‘Nadal, ka Ho e pomnato kod clk izim maser ujeton ugk witskim wijelom. roma 13 %C1) — martenzitni neds Geli, posize se visoks ofpomost na Kordziiu u zakaljenom i poputtenon sanju, al epitome nia ports‘ na tokene 8 obvirom na satay, mikrostuksura i isaknutasvojtva karakerstiéne su ti podgrupe eb 1. Colici soko 5 %6Cx; primjer vat je X1OOCEMoVS-1 (04756); 2 Visokougliiledcburitai lil s 12 Cx, primjer vista X210Cr12 (C4150), X210CeW12 (C4650; X6SCeMOVI2 (C4750), XSSC/VMo12-1 (C4850); 3, Martenzitai nebrdajugi Gti; primjeri esta: X20Cr13 (C4172), XA2CH13 (C4173), ‘X4SCMAV IS CATT), XSCeMOl4, XICEMOVIB (C4772), 04 navedonihgeika iz ov podgrupa detalnije © opisuje po jedan predtavnik pojedinih vastus XIOOCHMOVS-1 (64786); X210Cz12 (CA150) | XA2CKT3 C4173). X100CEMOVS-1 (C4756)~ sastav: 1 %C3 5 96Cx; 1 %MO; 0,25 96V ~ nadeutektoidn Elis ‘To je po svcjtvima preluma vista od Zlika SOMACeV8 (C3840) ~ “bezdeformacljsks” prema fl votoulic dtu lias visokom opomoi on te: je vilo dobre otpomosti na tro8enje (ocjena 6), dobre 2ilavosti (ocjena 4), visoke prokaljvosti te iavrsne postajanost mera i oblika pri kaljenju, Kali se uuu ina 2aka So pridonos! malim deformaciama [eborom temperature popustanja utjete se na otpornost na tolenje (vida pri nitim {emperaturama) odposno aves (wis pt wiki termpetaturama), ‘U meko Zarenom stanju je ake obradjv od ledeburitnihEelika a mote sei hladno utiskvat Primjena: Stance, skare i alati za oblikovanje lima, mjernielat, razvtala, nareana svrdla i naseznice, valci za izradu navoja, alti za preradu polimera, maticeslozenih oblika,ukovnji za hlsdno kovanje novea, gle za proviatenjc, lati za reckanje id. a[SVOUSTVA I PRIMENA MATERUALA X210Cr42 (C4150) -sustay: 2 %6C; 12 %Cr; 0.2 YY ~podeutetisk (ledeburiti Eli Kao Sto se vidi iz psoudobinamog dijagrama ovog élika (alka 29), temperatura sustenitzirnja se biratako da se otopi barem 0,6 %C 1 austenitu (8, ok0 1000 °C) i tako ‘omoguéipostizanje maksimaine tvrdote nakon kaljenje. Mikrastruktura nakor kaljenja: M+ K"+ K+ Ay ‘Tjekom popustanja dolazi preteino do transformacije zaostalog austenita u popusteni rarterzit U zakaljenom i popustenom stanju visok je udio (do 18 9%) kvaltemih krom karbida (CrC3) tvrdoge oko 1800 HV. Zbog toga je vrlo otporan na trofenje (ocjena 8) pri okolinjoj temperatri, ali tetko obradljv odvajnjem éestca iu meko Zarenom (sferoidiiranom) sta (like 430), Relatiean niska Zilavst(oejent 1). Velo dobra postajanostmjera i oblike. 8 Onogip' 42 14 a8 We 20 WO seca ee ‘Sika 429, Pseudobinan diagram elika X210Cr12 (C4150) [Nakoo valjajaingotaw sredini presjeka pojavljuju se razdrobleni usmjereni eutektifki karbidi koji izazivaju anizowopiju svojstava (mehanitka svojstva i deformacije su razlgite uw ‘popretnom i walwznom smjera valjanja), Ovakvo stanje mofe se popraviti vi8estrukim eekivanjem Sipki obodn arta ‘soba keri iS a » Slika 430, Mikrostruktura Zliks X210C112 (64150) Zarenomstnj a) kaljenom i poputtenom stab) (Povedane 10001) Excl _ Kao sv alle ove ge joa wa je ston ezgitej, pa je webs ware wz} nena: ance, nodevi za sjtenje i Share, matice za vagenje ce, profil alti, vale, alti za preSanje duromera, aati za hladno oblikovanie i utiskivanje, alai 20 Uaéoo istskivanje, slodala za proreze,kalibri za provre i navoje, lat za reckanje it, x42C113 (C4173) — sata: 042%; 13 94C¢ tld’ martensite aed Ds ois Kaljenjem posigls mareaztna mostra ulao je otpi ugh i OM v frets ne dovlio vio} empertusstentizacte, Kaenom ue abjegeve 2 inane abi oj si efomost Koo, Ue mane aos maa wo sux jive je relic poten ap su poled eros postaanst va shots mitosis note sata monotone Niskim popustjer (130.250) ne dl! olive Karbide pops kj i sx eros postjanost. Otpomost na trieje martin nehdajvih Sela pone oii © masenom vhs walt odnosne oid manta | wij Kai. Tako jen eiomant ma Wasa 0s ‘Sia ozone poeta vista XO|CAMOVIB zoe nia UF isportenom seviaranm Sanj fei se vlo dbo ebradje odsanem Esica i ealeno pli, al eu kalecom anal bole pola Speaboe poszavanj he poline poi ot vou rine on ie ge a le a rena pon Frimjena: Krust inten lapel, kare ide), movi 2 jel, Be i bives Kak are, bara leat pines, kalpiz inet prelanje ages polimer, Hgts tatice za prefejeKemjst gesvih duomenza abt ijekova. 49.4. Alatni é za topli rad [Najbitnije zahtjevano svojstvo ovih Gelika treba bit vrlo dobra ofpornest na popustanje, radi toga to su izvrgnuti adn temperaturama vi8im od 200 °C. ‘Orpomnost na popuitane obukvaéa nezeljene pojave abog dugotajneizloSenosti povisenim ‘emperaara. kaa Sto Su: snenje tvrdoge (meksanje),promjene ikrostrukture, topliaski umor. Kod nekin alata 2a topi rad possvjau sei sljedeeidodatni zahjev = otpomost na trogenje, ~ ofpomest na visokotemperaturns korozj (intenzivnu oksidacju), = otpomost na pojavuplasiénih deformacija—dovolina granica tetenja, = otpomost na udarvo opteresenje ~2lavost COtpornost na popuitanj i ostalabitna svojstvaEelika 2a topli rad posit se pik legirnjem. Niskim masenim udjelom uglika postze se dobre Zilavost 1 dobra otpomost na ‘oplinki umor. Legrane karbidotvoreima ~ W, Mo, Cri V omoguéuje pri popuitanju stvaranje ‘arbida popuitayja pa se nats) nagin povsuje i otpornost na toenje i otporost na popustaje. ‘Volfam jako povsije twxotu i vrstocu utoplom stanju, a Cr, Moi Ni prkaljves. ‘Zhog poveéanja ilavost i prokaljivosti elit se legiraju niklom, 2 z= poboljaje namie izdraljvostislicijem. Poveéan udio legimih elemensta, nardito volfam, wyjetyje smanjnje topinske vodljvos i poveéanie sjetjvestinanagle promjene temperature “Temperatura i vijeme austenitizacie treba odabratitako dase otope karbidi i da legimi clement (Cr, Mo, W) wd waste, ade zo ne ras tk siz 2ilavost, ‘lati za topli rad popustaju se dva ii ti puta u cijutransformacije 2astalog wustenita Jeno od popustanja moze se provesti nakon odredenog vremena rada kako bi se razgradila 2aostala naprezanja nasal Ura. 29SVOUSTVAI PRIMJENA MATERWALA ‘Toplinsi visckooplertene ate prije uporabe treba predgrijavati da 6 se snizila toplinska ‘aprezanja koja wzokuja pojava mrezastih napuklina od toplinskog mors. Alani Geici a opi rad svrstavaju se prems sastav i podrutju primjenev tri skupine 1. Niskolegiran Selici za ukovaje: S6NiCMOVT (C5742), SSNICeMOV6 (C5741); 2. Visokolegirani lici soko %Cri 1.3 %Mg za kalupe za tai jew XB2CMOV3-3 (C7450), X38CMOVS-1 (C4751), X40CrMOVS-1 (C4753), XS0CMoVS-1 (4757), 3. Visokolegirani W-Cr-V &elici za kalupe za tat lie: X30WCrV4-1 (C6450), XBOWCTVD-3 (C6452), Kao primjer miyode se noke karaktersike tr tipiéna Geli 2 topli rad, ‘SONiCrMoV7 (€5742) sastav: 0,55 ¥4C; 1,7 Ni; 0,5 %Mo~ podentektoidni Belk Po sastavu_sliten je éliku 2a pobolsavanje tako da zahvaljuju niskom masenore udjote Ci ‘adil Ni ovaj fk ima dobru Zilavost ip radnim temperatura preko 400 °C (ocjena 7), uz visoku granicu razvlonja i viatnu evstogu (Ry = 1300. 1700 Ninn?) Dijggram popuitanja sien je dijagramima Cr-Ni-Mo élika a poboljtavanie. Primjenjule se za udarno optereéene alate i toplinski manje optereéene ukovaje:najkvaltetnii ‘ukovaji za Zeljeme i obojene metale, Kalu i matrices dubokim gravurama, aati za tani lijev niskotljvihlegura, ala za wiskivanjew toplom stanj, doze za red w topfom stan, ‘X38CrMoVS-1 (C4751) - sastav: 0,4 %C; 5 %6Cr, 1 %Si; 1,3 %Mo; 0,4 %V ~ nadeutektoidni Celik. Ima dobra Kombinacju vitoke Svstote, operons okeje, avon | ofpomor me pone pr rdnin emperatirams of 400 60 600°: ‘eon nape prnjenetempetira Ceti je lev 0h rae, Gj. nema opasnos od pojave vot dformacja pa se spe Primenjoe za alte nasozenieg oli Nitin alta, oaroito Kale 2 ign jew sluminskihlegur,povisue se otpornost ma adheisko woke pers a tplns mor, Primjena: la za topo valanj lao Ijevne lakh mala jthovi egura~ Al, Mg 28 Sn, Pb (do 300°C), kom plik rar 2 2H {C-legare, Stance kare 7 opi ra. XBOWCrV9-3 (C6451) ~ sstav: 03 %4C; 2,5 Cr, 9 %W; 0,4 HV ~ nadeutektoidn Eli ‘Dobra otporaost na tofenje (ocjena 4) i visoka otporaost na popuitanje (ocjena 8). Najveée ‘wrdota poste se popuslanjem pri oko 600 °C. Relativno dobra obradjivost odvajanjem etic, ima nisks toplinsku Vodljvost pa je oxjetjv na promijene temperature tjekom rada, posebno bladeaja Primjena je za alate izioZene najvetim toplinskim opterecenjima:alai za preSanje s dubokim ‘gavurum, kokile za laénolijevanje Cu-legra, lati a ckstruij, Stance 2a topli rad Kod lik X38CrMOVE-1 X30WCEV9.3 prilikom popuitanja dolazi do pojave "sekundarne trdoée"(sika 431) ‘Naken Kaljenja ovi elici imaju y mikrostruktrt 20..30 %Az Koji se tijekom visokog poputtanj pri SO0..580 °C raspada na: karbide poputana (K,) i sckundarai martenzt (M") pa je ‘ao tvrdota nakon poputtaja Vga nogo Sto je bila tvrdoéa nakon kaljena ceuicr 7 ec i 0 as 600] 545 00] 435 7 a 100 zoo 300400 G00) GaO"C TR Teper popu Sika 431, Pojave “sehundame tzdoge” kod alatih colic za opi rad X30WCHV9-3 (C6451) 97 49.5. Brzorezni éelici ‘Ovi su Gelict legiran sjakim karbidotvoreima (Cr, W, V, Mo) koji s povienien udjelom ugha (0,7.1,3%)stvargjuslobodne karbide postojane i pr vdim temperatura, e 8 Co, ‘bog fakvog sistava i mikrostrukture odlluju se iavrsnom otparnokéu me teodenje {oxi 7..9) i otpornetéa na popustanfe (ocjene 8.2) pri radnim temperaturama 500..600 °C, ali radi toga im je niska2iavost(oejene 1.3). Ta im svojstva omogucuju primjenu Za ree alate ji rade velikim breinama rezanja. Raci visokog stupna legiranosti brzoreni Celicinajskupi su od ih alatih Slik. [Braocezniécliciimajuu lijevanom staju, 2bog voteg masenog udjelalegimihelemenst, lodeburitna mikrostrktaa koja uzrolaje povetanu Izbkost (ait 4.32) Pastiéna tople prerada ‘mora se provoditi oprezno, posebno 2bog sklonosti ovih éeika samozskaljvanju. Ps ovo) 3 ‘brad rabija mreza karbida i provodi nihovo usitnjavanjc, Za uporabna svojtva najpogodnii st sii, z0b jen, raynomjero respodijeljni karbid Prema pseudobinamim djagramima ovib éelika, slika 4.33 - za HSI8-0-1 (C6880), vidljvo je da su oni podeutektigki(Iedeburtni). Zbog toga im je temperatura aurtenitzacje vito visoks (1200..1300 °C), svega 20 °C ispod solidus tempersture. Ska 4:32. Mikrostruktratrzoreznog Slka HSIB-0-1 (66880) ‘aljenom i popattenom sta Povetanje 10001) 401'SVONSTVA I PRIMJENA MATERUALA en 000 on wo "ait 0 ae we Sika 438. Pseudobinarn diagram Zell 18-01 (C6880) Mikrostrukcuranakonkaljenja jo: M+ As + K+ K* dio zaosialog austenita je 20..40 %. Prilikom popustanja dalazi do pojave selundarnog cotvrnuca ~ "sekundarne turd tako da je nakon popustanja pri oko S80 ° tvrdoca naasla na ‘gotovo maksimalnu vrijednost (66 HRC) ~slika 4.34 "akon popnitanja pst se mikrostuktura: M+M" +K"-+K"+ Ky Sekundami martenzit i karbidi popustanja nastajatijekom poputanja pri 500..600° C. Procesi pri popustanjuvrio su signi precipitacjskom otvrdnuéa kod drugihvestalegura. Toplinskoj obradi braoreznih celika posvecaje se posebna pozormost jer u_ njezinom Provodenju nastupaju testo tetkoée. Provodi se trostupnjevano prederijevanje pri $50, 850 1 1050 °C, zbog nisketopinske vdljivostiovih Geka i osjedljvost na nagle promjene temperature ‘00 we sto] - 0 os § m0 95 fact as 0} — wos ey “ soll] 34 “oo 200 200 400 500 Goo-C7Od tenperaturapopustania Slka 4.34, Diagram popustanabreoremog elika HS18-0- 9 Na temperstur austenitiziranja dei se Kratko vrijeme pazeéi da ne dode do pregrijavanja 2bog blizine solidus temperature. laden s temperature eustentiziranj provodi sew solnojkupei, na zaku iw ule 102 ceuci U praksi se provodi opetovano (vali tri puta) popustane pri 560.600 °C u tajanju od po jedan sat (slka 435), 2bog pojacavanja utinka sekundamog otvrdnuéa, Za provedbu toplinske ‘brade potrea je posebna oprema nz soli kupki ili vakuumska peé. oy Sons apt tampa (atematore viene Sika 4.35, Tipton diagram posepatoplinske obrade brzoreaih lik /52! \Veste brzoreznih Zelika Kod nekih sustava omatavanja tipova braorezih Gelika iz omake su vidljvi priblizni ‘maseni udjelilegih elemenata, koji se navode po redoslijedu: W-Mo-V-Co. ‘Prema sastava elici se razvrtavajuu sljedegeskupine: ~ beic s 18 6W: HS18-0-1 (C6880), HSIS-1-2-5 (C6980), HS18-1-2-10 (C9682); clic s 12 6W: HSI2-1-4 (C6881), HS12-1-2 (C6882), HSI2-1-25 (C6981), HS12-1-4.5 (C9681); ~ talks 10 %4W: HS10-4-3-10 (C9683), = W-Mo-telici 186-5-2 £7680), HS6-5-2-5 (C9780); = Mo-elik: HS2-9-1 (C7880) ‘Kao primer opisasvojstavaiprimjene, navode set tpitne vste Zlika: HS18-0-1 (C6880) —sasta: 0,75 %6C; 4 Cr, 18 YW; 1,1 %V. Ovo je nejpozntiji, najstrji 1 najuniverzalniji braoremni Selik. Nije toliko osjtlv ne provodenje toplinske obrade kao drugi braorezn éelic. Primjenjuje se za sve vite reznih alata 22 obradu materjala nebomogene mikrostrkture: sivi lier, lial lijev,mjed il Prikiadan je za izradu alata komplicirinog oblika s veikim promenama w dimenzijama presjeka, Primjeri primjene: blanjagk i tokaski nodevi, glodala,strojna razwtala i provial, alai za hladno sjeéene, element alata 2a valjanje navoje. 1HS6.5-2 (C7680) - satay: 0,9 %4C; 4 %Cr, 6,5 YW; 5 %Mo; 1,9 %V. “Temeljna svojstvaseliku odreduje molibden. Celik ima dobruzilvost i dobro je obradjiv odvajanjem Bestica, 103[SVOJSTVA I PRIMJENA MATERUJALA ‘kon je razughiéenjutjekom tplinske brad. Primjenjuje se za alate za grubu obradu: glodala urcznie, rzvrala, upitala alate za obradu eva, alate 2a probijanje HS10-4-3-10 (C9683) ~sastav: 1,25 %4C; 4 %Cx, 10 %0W; 3,7 %Mo; 3,2 96s 10,5 %Co. "To je superbraorezan Eclik visoke kvalitet. Ima brojna dobra svojsve: visokw tvdotu na atti temperaturama, elo dobre Zilavost, velika ofpomost na trosenje, izvsne ree Karakterstike id. Primjenjuje se posebno za alate 2a grube obrade: alti za obradu austenitaih i vatrootpomih ‘elika te Geka poboljéane realjivesti, aati za izrady ozubljenja ZELIEZNI LJEVOWI 5. ZELJEZNI LJEVOVI ee eee spn Apo tei un ea epee roe i eae etal een Bi aoe etal ee te ae aaa sence rman er mae a 3 ol ae Sere ene pes erates at es ee ee ee sit, alte ha a Lijevana mikrostroktura je groboareata i optenito pruéa manju mebeniku otpomost od gjetene, kao npr. week Kod primjene lijevanih materia, os toga, treba voditi raéunao: ~ primjenilegura sa mogée prbliznim euteitigkim sastavom (ngjnite tals), ~ skupljanju promjeni mera volumens, {bora pogodnog tehnologkog postupka lijevana, ‘abjegavanju nakupine vlikib masa (nagle promjene dimenzijaodljevks), ‘Unimajudi w obnic ove faktore, mogu se proiavesti{najmanj odjevei vito slozenih oblika ‘od nekoliko gram pa do teSkih Ijevanih konssukcia skompaktnim presjecima. Sistematlancja Beljemih Wevows U deljezneKevove spa: (CELICNILDEY (CL), BUELI TVRDI LUEV (BTL), SIVILUEV (SL), NODULARNI (HILAVD LUEV (NL) i TEMPER (KOVKASTD LUEV (CTEL cra fevitn, PTEL ~ emi peritni, BTEL — biel) Ljevovi se mogu sstematizrat glede: 8) MEHANICKIH SVOISTAVA: ~ Ijevovirelativno dobre ~ kthki jevovi (svi eajivot i 2lavosti (Selita, temper i nodular’); vi lev). ® TEENOLOSKOG POSTUPKA DOBIVANIA is 5.1) rake poizodi pot skupina jevovs. 105SSVOUSTVA | PRINJENA MATERWALA ©) KEMUSKOG SASTAVA: skupina ljevova talim masenim udjelom ugljika (do 0,5 %&C) ~éelign ev; ~ shupinas velikim masenim udjelom uplika(22..4,5 9) — temper, bjeli cd, sivi i nodular ie tunaamost FEES tla a Bwiost ? sno? Leon Speci 352 Sika 5.1. Postupe dbivanja jezik jevova Kako kod jevova s ianad 2 %C pored ugljika vaznu vlogu igra | ile kod sivog ijeva joi fosfor, prema americko| i englesko IteratartKasiikacija se provodi ne samo preko masenog ‘ugele apa, nego w prvom redu pomaéu ekvivalentauglika ~CE, koji se definirarazom: CE*C+ 194Si+P).% Ekvivalent upiska govori gdje se lijev odredenog kemijskog sastava nalazi v odaosu prema entektskom sastava u Fe-C dijagramu. Vijednosti ekvivalenta uplika za pojedine vrste evova temper tijev 24.30% wvrdi lev 30.38% sivi lev 35.45% nodular’ ley 45.541 % Kako eutektikom sastavu pripada CE = 43 % slijedi da su temper i tvrdi tjev podoutktishog sasava, svi pribliano euekttkog, a nodular nadeutktickog, 4) MIKROSTRUKTURE — vrstekrstalzacie ‘Sastavtaljevine— posebyo ujeli Si (grafitizator i Mn (cementator), kao i uvjetihladenja kalupo odreduju mikrostruktums stanje i svjstvaodljevaka od Zeljeznih evova “Tako se raiikyj ti stan ~ metastablno (liga i bjeli wedi) — ugk veran u cementity ili karbidu; = mjegovito (Sabino/metatabilzo) ~ ugk u graft i cement; Stabiino~ upljk samo u obika gratia. 108 2ELJEZNI LIEVOVL Lievovi s vile od 2 %C koji su metestabiln krista stabilno kristaliziran imaje i vise od 65 96 cementite (arbida)— vidi Fe-C dijagram, pa su odjovei tdi uch tecko obvets Mikrostruktura stabil ii mjeovito kristaliscanih evova je dvojn ‘sastoji se od Zeljezne osnove (matice) i grafitnih nakupina. . ees divarijantaa i Osnova kod nelegiranih visa lievova mote bit: Fertina, frino-perlina il perlina uz eventusin psu slobodn! cement. Graft se pojavijyje w tri osnovns abla LISTICAV ILILAMELARAN kod sivog ijeva XK is KUGLAST kod zilewg tiers EVORAST—tod temper jews gh (sim ova osovna oblka gratia u passe pote i poset bik lisicavog pat te. "vermilaran” at. vrmicala mai ev, pase mode eae | “erste” afin rl od isiavog blk, vd se ao vluneasi olan sskepcone sont Na svojtn leva jee kako vee eanove lk I ua, elk veins | raspodjla srafitih sapina, Kao prinjer delovanja cbika graft ra meh spot © rae ‘wasnog optereenj navod se jer ina Kglice raft u milton ka 32), ‘tka 5.2. Ujecs obi grata na Koneentrecijunaprezanje ko vlan optececenfa Pod dielovanjem viaénog optereéenja na rubovima listiéa grafita dolazi do mato vite oncentraije naprezanja nego oko kuglive, tako da liste djluju ao zateziu material | na tj ‘akin smanjuju otpomost presjcka. Kod tlatnog opterecenje to nije sls, Stabilno ili mjeSovito Krstalizirani caljevei posjeduju uw mikrostrukturi graft w ‘volumenskom udjea i do 10%, Sto im daje posebna svojstva kao Sto Su apr. visoka sposobaostpriguteaje vibra, ddobraklizaa svojsta, ~ dob tntna gvstods, ~ obra obradljvost odvajanjem Sestica, sorSVOJSTVA | PRINUENA MATERUALA, Osim toga mjelovito ili sabia Yrsalzrani lfevovi s preko 2 %4C pra i druge prednost odnosu na Celik eign jew: piso tlt (vid Fe-C diagram), dob ivjivost ~ SnoguénostKjevanja sloZenih oblika male mase i dimencij, 7 obra korodjsku postojanost(blja nego w nelegirai lik). 51. OZNACIVANJE ZELJEZNIH LJEVOVA (OSIM CELICNIH) PREMA EUROPSKIM NORMAMA 4) Oznativanje Heljemog lijeva slovnim oanakama Shap slovnin omnaka sadeti oajvife Sst mjesta od Koj neka mors obaveme bi ispanjens, Ne emije biti razmaka izmedu bilo Kojen mjesta w ozaci. Mistol: EN — smije se koristt samo kod standardnih materiale, ‘Miso-2: GU ~ ed je G omake za lijew i} 2a Zljezo. ‘Mesto 3: jen od slova koje zmadava vistygrafita: L S, My V5 No = liséay, § ~ kaglast; M — Evorast (temper); V ~vermieularan; 1 —bezgraia (sda ledeburitna mikrostruture) {Y posshna mikrstukcura dfiniranau odgovarajuco} nomi ‘isso: mikostrakara il makrostuktra(opconalno): A (ustenitna) (ei), (pelt), M (arteaitoe), TL (edeburitna), Q (gadens) T (gasens i popustena), B (ema tempers), W (bijla tempera). sto 5: Omak pote lei Yovors press machaitkim svjvima (iain Mie SO neve rds) prema ker sasave tej i tvjen od oa room i any svotva mote di slove koje omateve natin Frvedj aura aspen 5 postin evan zak {opin zr evan evo {Ccipin wera enn ojev. ‘aan se avo pode temper sitive warog rs lome: RT sobnaompertra tia tenpa. se evo azsaaj prema Kem sstary, ida 2 pvt zak 8 Kaas eet Taken we mone mel wo wi ede simbol 2a mi let lam open wih lena Meso aia ean eu pnts kes 8c to Bee = meusobo osaucriems ELJEZNI LJEVOVL Kada se zahtijeva nazmativanje masenog udjela uglika, on se _jegovim postotkom puta 100 ia slove X. Mason tebe gan ee eee Feat agente ne D—primamo odljeveno stanje, H~ toplinski obraden odljevak, W ~ zavarljivost Ce eens) PRIMJERE: EN-GIL-AS0C EN —> standardai material GF > teljezn jew L__—>sivilijevslisticevim grafitorn 150 Renin = 150 Ni? © iepitnt uzorak izxezan iz odljevke EN-GIs.a50220 TN > sander mate Gi > felenitiew Sodus js gist grftom 3909 hee 30 22 ~+isteaijivost = 22% Uta work evan elevtom EN-GIS-400-185-RT EN > standardni material GI Peljeaitijev 8. meld er again gato 400 > Raia = 400 N 18 — isteafivost=22 % S__ —>posebnolijevan uzorak RT > udami rad loma se ispituje na sobnojtemperatur EN-GIMW-450-75 [EN ~> standardai material GS = Beljezilijev temper lijev 430 > Reig = 450 Nim? 7 isteajivost =7% S. —>posebno odljevent worak. EN-GIL-XNIMal3-7 EN -> standardai material GS Zeller lijev 1 -> sivilijevs grafitom u obit listiéa X_~ slovo koje govori dase azatuje prema kemijskom sastava, ‘NiMa > Nii Ma su legimi element; 13 6Nii 7% Ma. 109‘SVOJSTVA | PRINJENA MATERIJALA by Brojéano oznativanje Zeljeznih Yjevova 2a brojfanu cena Kors se devet jes: [Mieso. Taya ta eet ey [omata |e] N white Y= velo slove, 8 wapski br) ‘Misto Ido 3: EN — kod brojtanog oznativanja materijala (npr. EN-1.1020) potrebno je navest broj dotine norme pri Gem se cznaka ubocuje izmedu EN i crtice: apr. EN }56)~11.1029. Micsto: 3 ‘Mesto $: Oznaka 2 oblik graft il vista milsostrakture: 1 listicav: 8 — kuglast; M— évorat (temper; V ~ vermikolaran; Ni bez grafita— veda ledeburits mikrostruktara; Y —posebna mikrostrutura definirana w odgovarajuéo} norm, Micsio 6 Onaka za jen od osnovnih svojstava eva: (0 rezervrano; | ~ vlafna évstoés; 2~ rvrdota; 3 —kemijsi sasta, 44.40 9 rezerviano. Mjexto7i8: Dvozamenkasta azska od 00 do 99 reprezeatrapojedina vest materiale ‘Mesto 9: Omaka za posebne uyjte za dtiéni material ‘0 nema posebnih uvjela; 1 ~posebno Hjevan spin wzorak; 2 — spit uzorak Iijevan zajednos odjevkoms 3~ spt zorak izrezan iz odie 4 ~ Zifavost (arn rad Loma) pri sobno temperatar; $ ~Zlavost (udarai rad loma) pri riskojtempertur; 6 ~ speeficirana zavarjivst; 7~ odljevak; 8 ~ toplinski ‘oraden odjevak; 9 dodatni zabtjevi navedeni wnarudzbi ii Kombinseije pojedinatnih zaltjeva. PRIMJER: EN-IL1030 EN > standard maerijal 1 lier LL sivilijevslisti¢avoim grafitom 1030 -» 1 —> vlatoa tvrstoga Rm, (03 > broj material; 0 nema poscbnih uvets ZELIEZNI Lievo, 5.2. GELICNI LIEV Radi se 0 metastabilng kristliziranim legurama koje toriski sadrée 0..2 %C, a kod nelepitanih vstapraktiShi do 0,5 94C. Clin’ lijev je zapravoljevaniéelik koji se podvrgava samo obradi odvajanjem éestca, a radliku od lijevanih elizih blokova koji se dalje toplo ii hiadno oblikuju (apr veljanjem iit ovanjemn). Celi lijev se protitéeva u SM petima ili kod zahijeva vile istoée w elektropedima | ‘mora biti smireno kristalizran. ‘Oaljevei od éelignog lieve samo se sijetko upotrebjavaju neposredno nakon Ljevanja. Gruba_lijevana Widmannstitenoxa fertno-perlitna mikrostruktura (Sika $3) daje.nisku istealjivost{Zlavost. Da bi se dobila mikrostuktur signa geligne, lijev se majéese podvigava toplinskoj obradi normalizaeije pri coma dolazi do usitjenja Mjevane mikrostukture i injednaéenjaveitine zma. Slika 3. Widmannsttenova mikrostatura élignog lijevs. (Poveanje 00:2) Celia iow se prinjniue ~ ak nije dovelina Eestoca svogi temper eva — kod nelegraih i niskolegiranih vata Fe inosi do 700 Nim aod leg vata 2a poboljavane do 1300 Nim’ wz istovremeno postignue vsokegranicerazvlaenja i dovaline stezjvot (25 9) Dobra Zlavostosigurava primjenu kod promjenivih i udarnih optereceja ~ za njvoéedimenaije mse (opr. posta valk i prea ase nekliko ston tna); ~ ako je mln pinion vsokougioe,vsokolegirzane vse otporae na toenje (apr. CCeljey 51,54 1 30 C1) koje se hog slabs oblikow jst dermrajem mora eva. Dijelov iz éliénog jeva matno su skupii nego oni od sivog il temper ito zbog: ~ visokih zabtjeva na eistogu i toénost sastava Titine; ~ visokog taf (oko 1500 °C) ~potrebne pascbne ped i visok potrotak energie 28 rastajivanes = potrebne naknacine toplinske bade. K tome dolaze i specifigessvajsta koja otebavaju proces = sabo ispunjavanje kalupe pa je potrebao visoko pregrjavane taljevine. Redi toga ‘minimalna deblina sjenke anosi 5 mm; ‘lo visoko toplinsko stezanje(skuplianje) ~ 2..2,5 % (linearno) kod nelegirani vrsta i do 3 % kod legiranih,volumenski 0.12 % Sto uzokuje visoke napetost i poveéava opasnost od stvarane Supljina Clunkera") i nopuklina. ‘Radi th Snjenica onstruiraju ovihodjevaka mora se posveiti possbna pozomnost "1SVOJSTVA I PRINJENA MATERUALA Klasifikacifanelgiranb niskolegiranihvestedeltnog eva Viste nelegiranog i niskolegiranog éelitnog lijeva Klssifciraju se na temelju vrijednost latne évrstoge i ostalh mebanitkih svjstava (ablica 5.1, dok kemiki sestav nije zajaméen, Tablice $1: Zajamtenasvojva efegianih i nsholegiranih vst felisno ijeva Ommamearers | e,] An |& [2] [am] xc] mam “a want | stat | on, | ran, | mina tiene x [ emt pas mn Bers | tom foro | ses | 2s | os | ae | os fos! sy sen, [Sa [om [we [lela po “GSZ95N_ ‘EL0600 la te os Senn | Gir | 6 | a0 | | - | ie SEER [gee [oo [oe [sf - [ae | os [0 esaiey [ciorn {wo | vo | @]- | - [oe [am Za legirane vste ne postoje norme nego samo preporuke proizvodata Kod legiraih vst lgiranjem i tplinskom obradom postzu se neka posebna svojsta kao ty su ape: = povion lavost i vlatna 6rstota kod &elifnog lijeva za pobolifavanje ~ apr. G34CrMos (CLA730); mehanigka otpomnot pri povigenim temperaturams (300..600 °C) — liv legiran s Mo— apr. G)5Mo3 (CL7100); = otpornost na udarno trofenje ~ lev legiran s Ma (do 12 %) ~ GX120Mal2 (CL3160); = ofpomast na opt koroziju~ lev legiran s Cr 12 %)— GXa0Cr14 (CLAIT71), ‘otpomast na djlovanje agesivnib medije~visokolegiran Cri Ni lijev ~ GXSCININDIB-9 (CL4S72), = vatrootpomest — visokolegiran Cr, Ni Si Hjev ~ CLAST7 (GXBSCANISi25-12). Primjeri primjene Zelignog lijeva su odjeveivelkih dimenzija i mase koji su mehanigki ‘optereéeni, ka 80 su ~ dijelovi press (stlovi) ole, kita ventila, katt dferenijala kamiona, ~ veliki mpsanici i vei landanii, ~ rotor toplinskih stwojeva(radna temp, < 400°C), = lattne glave. ‘Toplinska obrada 2a mehanitki opterotene ouljevke osnovni postupak jo normalizaija koja se sastoji iz austentizraja i hladenja na mimom aka. Na taj se afin uldanja gruboiglists ‘Widmannseatenova mikrostruktua i postive sine feito-perlitne zmo. "Nakon sormalizaije odljevei se podvrgavaju Zarenju 2a smanjenje zaostalih naprezanja fs (aspetosti) koje 5 sastoji od ugrijavanja na temperatura do 600 °C i sporog hladenjs. Ova) 5© ‘postupak prinyjenjue i nakon zavarivanja 12 & ZELJEZNI LIEVOVI Kod epi jvova od kh se wai boli vost viol v Poboljfavanje (kaljenje i visoko i8tanje) ukoliko Seema " Galen PopSane) koi jw eavaivo s obser dense wi ing si ene ecko cans a Vsko} tempt Ne tse ae ‘aria ao dae faze umizotat tas” MSP Pesan pai Vatootpri ade lpanog ling ier ko su nner rada pr vl vi semper (@o 1100 °C) topline se ora postnkom potpunog laren ease ri visokoj temperatur i hladene w ped. rajanjom Sestica, odjevei se podvrgavaju Meroidizaclt, ali lise pobolati obradjivest od ‘Tim postupkom karbidi poprimju kuglast oi 5.3. BIJELITVRDILWEV Radi eo lijva koji je dobivenforsraniem metastable sisal a0 fem metastable aisaliacjew metal} Koki it ‘mokzom pjtfanom kalup pi Seo jewobiajeai Kemp easay ening 25.35 %C £06 581 3,040 %Mn <09 <025%8, Fovilen je museni uo Ma koj ao cemeatator pospnj strane kabid, ; je aaa tnosno spretave staan graf, dok je gratin masen! uo sn fan graftzton Fact Fact el Sita 4. Mikrstktr bijelog tog jews S obuirom aa dobivenw mitrastrueur po presfeku raztikujemo: ) porpuno metatabilno krstalizrana mikostruktura po cijelom presi: P+ FesC" + FsC*lika 5.4), ‘miclowio issn iz kod hoes samo posh seid odedene etastabilaokrstalzral, dk je sredin presi sablag i mje ‘seca, Ora je miosis karstersitan met. dom Wen 113SVOISTVA1 PRIMJENA MATERUALA _ Kako mikes relay cement adnosno Kari oder su twa © 400 HV) sn Rito be ome ko eave a zat pu visoky toro A Ta ane ie je cxeliv oa war operon ik obraiv oar rental se mode brs ~ oS male sm wma vows Wr agi svar finn & peat 4 : sera egiranjem se mogu dob posebne vss = bilo wg es emu realkyjemo Avi sevpne toga NI stein = Cr! Ma . in: ey evo ss se od Kaba (K" 4K) austen, prio saa oi uve chiadvani,adnosno open 0 mains rovers topliske orale ae oO eed Ijev se primjenjue za odjevke jednosavnijeg obike Koji ebaju bi wal cipori na abuso voter Penn pine es et meting, pop) plastids, ~ Yat ppote Kota tah or ‘Sov diic zaarz,ules3 {igo ala eaievngene ce, ~ uoe sa etraj ecg Teamik, = Skop babe vind ere, | PAE ottoima ca debe ues, coments 5.4, SIVILWEV Dobiva se pretaljvanjem sivog sirovog Zljzai sare forevine etka ijeva u kupole. ei i wpiaizdvsja sol st ame), as diy cement ak Sept pa gc je ita mill (prima prom it Fee e.g del sande kristen) KO ante ain ice ogi sno w pln lone ik ko Eth FC eno ue eg dd kt leno faa gait a ep eon ba laos Toe wig ei Kemi sastav nije propisan nocmama, i vobitajeno iznosi 25.45 %C 03.-12%6Mn 1A %8i O15 %P <01Ks Sie opera ein 2 Ma P'S st prim, Do oS cin gp tt iene a hear i oe om al afta Ej ein ao bole ao ow 8 1 "4 ZELJEZNI LJEVOVI prstenovi stapova, kotione papuce, Opéenito je P Ketan jer smanjy varanjem fstidhog etek (err) stadt iavOst S_ — cementator, kao sttnaprimjesa dolazi nano iz Koksa i siovine. $0: stra plingk jchurig, a FeS tede ukjuske. aa Kemijsi sastav se mate izazitipreko a) ekvivalentauglika CE = C + 13.(Si +P) dime se ostvarye vera sFe-C dijagramotn; b) stupnja zascenja S, koji se izraéunava pomoés izaza: = 2G, 360” 926ITS-G viedo C*pokasje ponak cuithe Konenmace uke ¥ pode nti vjednost. Prema vejednostima S,ralikyjemo: podeutelticke vist SL: $,<1, ‘eutektitke veste SL: = I, rnadeutekticke vste SL: > Stupanj zasigenja povezan je ¢ odredenim sastavom, govori © postizanju odredene mikrostruktur, a time i svjstava. ‘Veza stupnja zasienja i mehanigiih svojstava: ‘Uz pormati Si debi stijenke odljevka mote se orijentacjsk iaraéunatlvlaéna 6vrstoga oljvks po empieitkom ia: Re: 1045~7858.-2,5d, Nimm? ale je debi stijenke olievks, mm. 1a ovog israza slijedi da Ge uz jenaki sastav ljeva viatna evatogs biti to vise So je debijina stijeake manja. Optimalna vrjednost vagae Custoge odljevka iznosi 250 N/mm? (Geritna snova). I vijednosti évzstoge mote se pribliin odredii i tvrdoga pomosu emsiritkog izraza a 100+ 0.45 Re, Viiednosttwrdoge sladi za procjens obradjvosti odvajaniem Zestice. Viste § tyrdocom viten od 220 HE tee se obraduju Keistallzctja{ mikrostruktura sivog leva Sivi Wer je mikrestruktarmo divarijantan, jer kristalizira i stabilno i metastabilo, Miksostruktura a je dvojna i sostoji se od: 8) nakupina lista grofita ~ primama mikrstruktura (sika 5.5) i b)2eljeane osnove koja je fetna, prltna ili ferimo-perlitns, a uz to se mote pojai i slobodni cementt (ska 5.6), 115SVOUSTVAIPRIMJENA MATERUALA ‘obliga graft svestavaju se prema ASTM noni u pe tipove(aika $5). ane @ Ges St Me 2k eS Sika 55: Tipvi istic ata prema ASTM norm ‘ska $6 Mikostrokturaperlito-feritog sivog lev (poveéanje250:1) Masoi udjeli C, SP kao i dblina sijenke (brane hlaenja) pometu u odredivaiy soguée mibrosoulauteodljevks ; "vot se “ie pomoe strakturaih @jagrama (Mauer, Klingenein, Sipp) made se odes roaster Tyeve ii, pak, wz poznatu debljns stijeake 1 Yljeae eikrostraktury odes priblizn saa Iijeva (ska 5.7), 2 2 i ‘ {: ‘ . eee KOS. tka 37, igpow i Klingenssino strukturiijagrar ) 6 ZELJEZNI LJEVOVI Svojstvasivog Wjeva Tebnolota svojstia: = mogu s lievati odjevi svih masivnost = proizvodaja je jednostavna i jeftinija nego u drug jevova, ‘lo dobraj lvjivost— linearao skupljanjeiznosi oko 1%, ~ niskotalistes obzirom na priblizno eutekigki sastav i uzak interval skruivanja pa je ‘manj opasnost od stvaranja odetka, ~ obra je rezljivost (obradjivost odvajanjem gestica), = slab je zavarjvostredi male istezjvost i visokog %C, Mehanioka sofsva ies: ‘elativno niska viaéna évstoda, = visoka hana vrstoéa ~ oko 3 do 4 puta vita od Ra, = valomiska itealivost <1 %, ~ promjenjiv modulelastignosti E = 60 000.155 000 N/m’, to je viks Re to je vidi B. Je Evil, oe ev vain, slaba Zlavost Ostala sje obra ein (ante) svostin— gait podmazaje kod nestaska podmazivania to debra sposobnost prise wba, bubrei (pores obujma) pr povienim ermperatrams (400°), ‘poran na aosteriije aos pvienog ada Si. Osoovn poste’ toplinske dora ee: ~ arene za soanjeje mosh maprezanja: 350.60°C. = meko2areje(ertzacti): 650.1825 °C = ormalizacj: 800..950 °C ~ poboljivane: 800, 900uj/poputtane pri 200.600 °C Pri tome uvjei Kalvos glase: Cape + SI< 45 % 1 %Creas > 8 Ye Koji vjede i za ‘aotermitko poboljiavane i poveinsko kajenj ~ plameno i indukcisko, Kilasifikacijs sivog Wjeva Cursiogs odtevaka ovisi 0 debljin stjenke pa se radi toga, au ciliu karakterizaeije ljeva ede tvrsioge, propisule isptivanje vagne i savojne évrstoge na spit tielima (epruvetama) nj sa priljevene edljevku ii posebno odljevens, a promjer im je 30 ma. ‘Ovim se dogoverom omogucuje pridazivanje standardne omnake Hjeva nekor odsetenom ssstav, rea vatecim norman sivi je lijev kategoriziran na osnovi vijednostiviaéne évrstoge obivene isptivasjem na posekna odljeveno} epraveti promjera 30 rm i vrijedaosti savojne © brsioge (abla 5.2). 7SVOJSTVA | PRIMJENA MATERUALA ‘Teblica $2: Kasifikacije i metanigka soja normizanih via SL Sire | Ae |iSaad Pecicsrie rea 05 (S016) | eo = [rem ENGI605 6.15) 80-200 310 | 405.4207 ev@2005 612) "| 20.250 80 [400.4220 nm en@n2sns 25) _| 250.290 260 | «00. d= 20.9 exonzns(st%0) | 202.50 | «70 | wacgcmee evens 6136) 940.550 eaves et 40) |= aio S60 | 600,490 me Collaudoy dijagram Collaudov diagram (slike 58) povezwje meb mer citlinam steake i masom. Kod jedne te iste vse sivog lieve pence ‘masivnost odjevka pada njegova évstoc, tvrdoga i modul eheienven, 118 Nasimastednesno | saeaesah Sanitka svojstave olievaka 04 razltitih vsta efor 0 male deine ase {cho Smt) alee nate oye mate (Gio 10 rem 794) ajo sere ‘ebline!me (6h 20 me 10 a) eet sin sev (eed nn as ‘we sober smash (hoo 0%) ltnaerto, Ninn andar epvela 90m) Vita evs, Nin? raat po Bina oct elciérst, Nine uate ispianjem svnjem) Prouano pera riot Slits 58, Clladov digram ZELIEZNI LJEVOVI Optinslne vieéna gvrsiaca odljevka imosi 250 Nimm? (SreGrana dijegonaina polje) te prema njoj teba odabrati vrstusivog ljeva. Iz djagrama se takoder mogu priblizno odredit Inehonigka svojstva odljovka poznate debljnesijenice, mase i iste sivog ljeva Primjena sivog lijeva je rasirena za odljevke evih masivmost ko Sto su ~ postola alatih stojeva, uista motoraireduktora, * Kofuljice cilindara,stapovijprtenovistapova, ~ lini Leal, radijatorski Glan, bbubajevi kognica, papute vagonskih koénice, keslupi za staklo, ~ Ajclovipoljoprivredni strojeva. 5.5. NODULARNI (ZILAVI) LIJEV Zasip od specijalnog sivog sivovog Zeljeza tli sc w clktropeti, a taljevina se obraduje clementima globulatorima (oko 0,5 %éMg Kod podeutelsitkih ists i oko 0,5 2%Ce kad nadeutekttkih vst) koji pomede ilvtivanje grata obiku kuglica(nodula). Taljevina se zaim UlijevaupjeSéanskalupe. Ova je postupak dobivanja slozeni i skupli nego 2a ostalelevove. Priblzai kerijki sastv eva iznosi ‘Stupanj zsigenja S, > 1 pa je Hjev nadewektitkog sasava. Ostalielementi moraju biti Sto manjoj kolifini ito poscbno tz. antiglobulator — clement koji sprjetavau ilutivanje grafita ‘woblikakuglica, at su; Al, As, Bi, Cd, Pb, Sb, Sn, Te, Ti, Za. Sika 59. Mikrostuitus fring (2) perm (6) nodlarog lieve (poveganje 100:1) 119SVOLISTVA I PRINJENA MATERUALA, Mikrostraktura Zljeme osnove je (sik 5) Poipu feria — vite jevova nite Susode, alive isteajvost = Fentno-prlina, : ~ pest ~ vite evova vite Evatée, nite ineivost, sustenitna Svojstva nodularnog lijeva: ~ mehanika su svojsva bl od sivog jv sabia sabia od svjstava elisag leva Dinamikaiejivost je visoka,posebo ui pobol anon vate as ee Dian ion vik iano sau kao i vata Estat, lzotemitkim poboliavanjem diva se povigen ilavot “Modi lastiaos je vsok-oko 180000 Ninm’sizravtim podrutjemelsinostu dijgramnnaprecanje~istezanje; 'posobos prigun vibra je oko dv pa ida neg ka sive jv isicavim faftom, all vila nego kod eek innaiele obras obra odvalanien deste; = mode se zavarva ~ etpomost na wokenje, Koro ksidacj je bolja neg kod svog lev s isa or ola nego kod sivag eves lisigavim = dbra lta svoj ~ giranjem se postin poscbassvojstva- ape, tpomost na djelovanje agresivih med vattootpomost Kod auseniinih vst, a DMetanisa i toloia sista pvinjo se Kisii poboliavajem i pvaiskim kkaljenjem ako su ispunjeni uvjeti kaljivost. ae anes ‘Uiubli 53 nad se norman ate evra koi propisne mebaicasvojva Tablice $.: Viste nodulatogIijeva | propisna mchanika sojsva prema sta HR normama Oana Hove pros aa so? [iar |g" [yet [48 [aware excissrowentou sein {sm [aw | 7 [19 [oot euaissotas pussy [aso [a0 | 12 |. Teas Pe en-ese-coors oa soo | e909 [7 170.220 | ta peat svassesossou.cooy) [eo [ao [3 |. frescz Teeuwen exes v002sim.7052) [reo [ao [2 > [po a00 [ot oe a Primjena nodularnog Wjeva Radi pov meant svojstava rij se ko ranjcn a Zlia jev i ine otkovke srednje i vese masivnosti, Tipitni primjeri rimjene sur . “ ~ koljenaste i tregasteosovine motor, ~ Kofuljicecitndara motaai kompresora, ~ stapajice, zapeanic, 7 oklope tinh eta, ~ rotor’ pumpa.. 120 2ELIEZNI LJEVOV ‘otermichi pobolfian nodularni Iijer (engl. Austempered Ductile Tron - ADD) predstavja, ‘danas novu vests lijeva koji zamjenjuje konstrukcjske éelike ii gelién ev kod onih dijelova kod Koji se trazivisoka évrstoca, istezlivos,ilavost,dinamkai2drjvost te otpomost na trosenj. Oljeve se austenitziraju pri 900 °C, a zatim brzo lade do temperature izmedu 200 i 400 *C (vino o svojsvima koja se Zele post) gdje detanjem dolazi do izotermitke pretvorbe u doni it om beinit. " ‘Tpitniprimjer primjene ovoglijevajesu kojenaste osovine, zuptanic i stapajce motoa, 5.6. TEMPER (KOVKASTI) LEV Plaza “sirovina” za dabivanje temper odljovakajesu odljeve bjelog tvrdog leva. ‘Metastabiloo kristalzirani odjevei od bijelog lijeva praititki su neuporabivi u uvjetima rmehanikog opterecenja (nd i Krhkt) pa se moraju podvrgmuti tz. decementacijskom Zarenj Jako bi se dobila prikladna uporabna svojstva ~ niza tvrdoéa, vile Zilavest 1 Kovkost, bolja obradljvost. Tako obradene odjevke nazivamo kovkastm ili temper. ‘Nakon kristalizacije mikrostruktura se sastoji od: (a'* + Pe;C) + FexC" + FesC*, dok se ‘dugotrgjnim Zarenjem pri 900 do 1000 °C dobiva: ‘y+ FexC i tada se cementit raspada na 7-2ejezo i C~upli u elementarnom obliku Ovisno o atmosferu kooj se provodi Zarenje dobiva se: - ~ eral temper lijev~ svi prijelom od graft, Zarenjem u meutralnojatmosteri (Cav. ameriék jew), Difeli temper Iiev ~ svt prijelom od ferita perita,Zarenjem u oksidaetjsko atmosferi (tv. europskilijev). Sastay ouljevaka bijlog ljeva za bijeli temper lijev ralikaje se od sastava odljevaka bijetog lijeva namijenjenog za emi temper ev: arg cacy mane & a Gavtenper ew [2a 34_ [95.08 [02-04 [eon [Otome Bisitonpertine 20-28 [tats [02-05 [) legurebakra sniklom (< 45 %6Ni), 1, LEGURE BAKRAS CINKOM Mica Glavne legure bakras cinkom, mjedi, najraspostranjenije su legure bakra s_ velo emolikom primjenom koja sljedi na osnovi sijedetih svojtava: dobre elektriéne i toplinske ‘Vodljvest, dobrih mehaniGkih svojstava, mogucoosti preade w hladoom i toplom stay i 129SVOUSTVA I PRIMJENA MATERUALA antikorozivnost, Vezu izmedu miksostrukture i mehanithih svojstava mjedi mode se pratii usporedbom ravnote2nog disgrame stanja Cu-Zn i djegramsu Kojem je pikazana ovisnostviséne {rstoée i istezjvosti o udjelucinka (slika 6.2). lett ” » Ska 6 2, Diagram stanja Cu-Zn (pris jes cinks na mehanitasojsva() Pri pevitektitnoj temperatari of 902 °C bakar otspa do 32,5 %4Zn. Topjivost raste se snidenjem temperature do 39 %, pri 454 °C. Uz vrlo sporo hiadenje, Sto omoguéava postzanje ravnoteze, topjvost einka w baknt opada do 35,2 % yi 250 °C. Difurjacinka je vrlo spore ako de uz industrijske brzine obladivanja ostaje ma sobnoj temperatui oko 37 % Zn otoplienog u ‘rstlima mjefancima takra. Ta évsta otopine oznaGena je kao a, Porastom udjelacinka u legur iad 37 % pojavluje se u mikrostrktur intermetalna faza (sedena struktura) koja odgovara sasvu Cu-Za. B-faza je tvs, all piliéno lava na sobno} temperstur, Zagrijavanjem imad 454 °C prelazi u oblik fb (nesredena struktura) koja je blikovjiva deformiranjem. Nasuprot bakru s FCC i cinku s HCP reSetkom, ima struktury koja ‘se maze opisati kao BCC iako 10 nije potpuno korektno. Neime, tx se radi odvij vrsteatoma dok se pojam BCC odaos na kvstalnu struktura u kojoj su svi atom iste vste. Ovdje se zapravo radio Avie jednostavnereSetke koe se medusobno ispeplié. U jednojretkiu cenruje atom bakra, 2 ‘na uglovima su ator cinka, dok je u susjednoj rtetki obmaut sldaj. Kako atom baka i cinka aposiedaiu fksne polozaj u refeti, ne dolazi kod skrucivana do segregacija, Eanedu 45 i $0 ‘za legura je monofezna. Mikrostruktura se sstoji samo od intermetalne faze Danii porast udjela cinka izmad 50 % dovodi do pojave y-faze w mikrostrukturi. Ona je vlo kahka i zbog toga je legura nepovolina 2a ingenjesko primjenu, Zbog takvib svojsava pojedininfazatehniskelogure ne sadre vite od 44 %Za. [Na osnovi prethodnog razmatranja mjedi se mogu razvistati na hladno i toplo gnjevene (olikovijve)legure, ‘Hiadno gnjegene c-mjei su po mikrostrukturi jednofazne homogene legure (sika 6.3). Primjenjuju se zbog vo dobre duktinost koja je maksimains kod 30 942i (sika 6.30) Da se 0 postigne, legura mora biti visoke &stoce, jer ukijufci veé uw vrlo-malokolini matno smanjuju ‘daktitnost: Zalijevi za bakrom i cinkom visoke Zistoe Sine ovu legura ui proizvodaii val skupom, ‘ecmjedi su priligno osjetjve na temperaturana Zaenja 2bog opasoosti od naglog pores zroa pa 130 LAKI | OBOJENI METALL ce leguru lako moze "spat" (lo je pojam ie prakse kojeg ne treba mijelati s oksidaijom) ‘Temperature Yarenja su do oko 600 °C. Ako se leguru pregrije, porast za je tako brz da se kod sljedboeg postapka prefanjapojavjuje na povetni metal efekt poznt kao "arantina kora”, Zeno foliko poraste de Je Vidljivo bez pomociopticki pomagal, » Sika 63. Mikrostuknurs mje: 2) CuZn30, bladnogneteno stan, 1) Cuza20P evan arena sane U mikrostruktsiinadejednofaze legure CuZn37 mogu se u pra pojavti male koligine faze. Nastaje pri temperaturama imad fame pranice ala pri arenju legure koja je prethodno ‘lado gnjeena i ostaje u mikrostruktur zbog spare pretvorbew a-fazutjekom hladsnje na sobnu temperaturu: Znatno umanjuje sposobnosthladnog oblikovanja legure. . “ladno oblikovane a-mjediosjetjve su na mapetasnu koroziu (engl. “season cracking”). ‘Tijekom bladnog oblikovanja dislokacje se nekupljaju na granicama zrua radi Cega ta mjesta poprimaju stanjes vitom energijom. Kerozija koja Se moze javiti wz pisutnost manjih kolitins ‘amonijaka 1 viage, prodie inerkistalno buduéi da su podruija wz granice zma "anodna prema ‘njihovo) okolin.. Zbog Korozie slabe veze po granicama zim i pojevljju se napukline redi prisutuih zacstaih neprezanja, Pojam “season cracking’ wporibjea je za opis spontanog Faspucavanje opizenog Kod wskladitenog steljva (Cahute) u Indi tijekom monsunskib Kiss (amonijak u zraku zbog blizine konju’nice). Ova) nedostatak moze se ukloniti 2arenjem z= ‘ulanjanje napetosti na temperaturi od oko 250°C nakon prerade. ‘Toplo gnjeéene («+ 8) = mjedi su tegute sa vie of 37 %Zn i do 60 YiCu i gotovo su potquno eblkevtive toplom preradam. acmjedi toplo se oblikyju samo uw potetnd fei ‘blikovenja. Sito sei opraniéena kolitna hladne obrade moze primijenit na (a + )-mjedi koje sadcZe samo mali udjel P-ize. U pravla se (a*)-mjedioblikyju u toplom stanju u pofetnim za rere ok ano boven pine so 24 oan za mena orekimog stupa otvrsnués za daljnjuupore Peat marath idl ew reirouurom po, afr je plpano psorbians w faci, tako da je najboleteniperatiio podrjeza top preradu iamed 650 °C i 750°C. U tom temperaturmom interval tijekoor hladenja-dolazi do. precpitacije a-faze u obliku sitih Beaton, Sema doprinosi mebaniske preada. Time. sespretaxa.obnavijanje grubozmate Usmjerene Widmannstitenove mikrosruktue Koja shizaje mebanik svojtva ‘Senanjena Zilavost i heterogenost-povoljne su, 2a poboléanje-obraljvost!ovih legure postupeima odvajanj Sestca (iokarenje, bufenje, glodanje, blanjnje). Za dalinje pobolsanje Chuadljivosti odvajanjem Sestica legurama se dodaje olovo (1% do 3%). Ono je netopjvo w fmjodi 1 rasporedeno je u mikrostuktur w obliku malin kuglica koje uzzokuju lokalni lom za vyjeme rezanja 131[SVOJSTVA | PRIMMENA MATERUALA Kod (a-+P}-mjedi mode nastupti jos jena vista korozije koja se pogreino naziva “korosifa inka" il “oleinkavanje”. Mods nastati i vodenim, atopinama uz lokalnu korozju. Nepredovanjem ‘tapanja babra i cinka pomise se elektokemijski pocncial na grniéne} pavrini metal/otoping Pi tome nastaju uvjti uz koje se plemenitj bakar ponovno talozi, « manje plemenits B-faza dalje korodira. Ova pojava moze se sprijetit uporabom posebnihmjedi. ovebme mjedi se sastoje 54.62 %4Cu i do oko 7 % drugih elemenata dok je ostatk ink, Legimai element pobofjfecaju Korozjsku postojanost ii druga svojstva. To $4 toplo oblikovjive legure, « mogu se Primijenit iw lijevanom staju, Vlaéea Evrtoca im je poveéana i 1a vide od 700 Ninn? w lijevanom (kokilni lex) ili kovanom stanju. Dodatkom do 2 % nikla, ‘mangana, 2ljeza, alumi slicija pojedinaéno i do 1 Y% Kositra edo se povecavai Korozjska postojanostlegur, Utjecaj legis elemenata je sljedet: Abin} matno poveéava Estoy, istezlivost pri tome ostae nepromijenjens. Na ‘povtini mje aluministvar aks slo koi ti mjed od oksidacie. Dodatak 2 %AL ‘ii mjed od oksidacje na povigenim temperatura, ‘Nikal poveéava évrstoéu,ofpornost na Lorozijuidjluje na usitnjenje ama pri Faeniu = Zeljezo usitajuje 2mo i tako povotava erstocu. = Mangen zoatno povoéava ofpornost mjedi na koroziju u morskoj vodi i vodendj pati, solima i kiselinama. Curstoga mjedi rast bez smanjenja Zilavosti uz udio mangana do 4%, Priveluiznad 4 % smanjuju se Zilavost i istezjivost, ~ Sill smanjyje unutaraja naprezanja, poveéava Zitkos kod zavaivanja stvaranjem, ‘ophivetoske Kosizar poveéava olpornost na korzijuu morskoj voi. Deluje ina poveéanje &vrstoke, ali se udio kositraogranigava na oko | %, jr u veéem postotk smanjujeistejivost legure. rimjri gnjetecin mje i pasebnih gnjefenih mjedi dani su utablci P22 u pilogu Lifevane medi imu u pravilu 36 % do 43 %42n i 1 % do 3 %6Pb, a posebne mje job i nikla, alumina, Zeljeza, ksit ili mangana. Posjeduju uski interval skrutivanja i zbog toga ne dolazi do segrogacija w zmu. Ove legure nisu predvidene 2a hladoo oblikovanje 2bog heterogene (c+)-mikrostrukture(lika 64), pa se primjenjuu u Wjevanom stanju 2bog povigene évrstoce. Za ‘odredene namjene lijeaju si a-mjedi (ska 6.36. Sika 6.4, Mitrostuktua (0). (K.CaZ40Pb) uijevanom sty U tablici P23 w prilogu navedeno je nekoiko peters ijevanih midi i posebih lijevanih ‘jedi s pripadnim cznakama, kemijskim sastavom, mebanighim svojstvima i stjemictma za primjenu, ry LAKI OBOJENI METALL Legure bakra s einkom {nillom ‘Dodatkom od 10 % do 30 %Ni legurama ¢ 5 % do 63 %Cu, a ostatak je eink, dobivaju se legure srebmaste boje pozate pod rezligtim nazivima: novo srebro, alpaka, argentan, bijeli dakar ta. Cick poboljtava livljivos i pre svega pojeftinuje legura, Veli postotakcinka treba iabjegavati jer smanjuje otporsest na korozju i €vstocu. Po mikgosiukturi to su u pospunosti urs otopine i usporedive su po mehanickim svojstvina sa slignim mjedima, Velo su duktilne i rmogu se hladno oblikovati, U odnosu na mjedi pokazyju bolju pozetnu oiportost to ih ini prikladaim 24 izradu relejnih opruga i posrebrenog,pribora. Legure koje sare olovo boljih su fehanigkih svojstava od odgovarajudih im mjedi pa se Koriste w fino} mehenici, optici, raditeljsovu it, “Legust bakra s niklom takeder su kao i medi osjedjve na napetosnu korozijy koja je opisena kod medi. Nekoliko primjere ovih legura s pripadnim svostvima i smjerieama za Primjenu davo jew tablici P24 u prilog. 2, BRONCE, Kositrena bronea Svojstva Kositene bronce posljedica su njezine mikrostruture koja se mote objet avnotetnian dijagramom stanja (slika 65a) Velik je razmak izme likvidus i solidus Unie, zbog ega je i velikarazlka wu kemiskom sastavu izmedu taljevine i skrwéenog dijela legure na bilo Kojo} temperatri, Brzina difwije bakra i kestra jednog u drugom mnogo je sporia od rmeduaifuzie baka i inka. Radi sega toga dolai do jakih mikrosegregteija tjekom skruivanj, Osim toga, mikrostrakture promijene ispod pribls 400 °C projeéu Kod Cu-Sn legura vrlo sporo. Tesneljem ovihéinjenice Iijevane ée bronce, hladene do sobme. terperatre w normalnim industjskim uvjetima, postiéi mikrostrukturno stanje koje ne odgovara ravnoteznora dijagrams, ato se za praktiéne svthe mo%e zanemarit dio djagrama ispod 400 °C yj. mikrostrutura metala rastalahledenjem do 400 °C osttée nepromijnjens ina sobnoj tenperatur (slike 6.56). Kao} kod medi a-fuza je Evrsta otopina, lava i duking, tako da se bronca s a. rmikrostrukturom moze uspjetn0 lado oblikovati deformiranjem. S-faza, intermetalni spo) astava Cus:Soy, prisutnau legis vite od 8 98a je tvrda tae, 2 jena prisutnost ni (a*8)- ‘bronce priliéno krkim, 8fAza ne smije biti pisuina u legurama kj su namijenjene 2» bln oblikovanje. Zig jake slong Weve lu i s mane of 6% Ks mops saat clige €-aze po granicama a-faze. Sredifni dio zma a-faze fe boeaii na ‘nominal Stee oko ts ano So ane ederim Koso do fa do moze nastati§fuza. Da bi se tu legurs unilo prikladnom za bladnu preradu deformiranjem, B-faza ‘mode se odstranitproduljenim Parenjem na 700°C Ho ubreava dif time se patie ravnoteza 1 skiadu 5 dijagramom staja, § preostaje jedvoliéna a-faza. Nakon toga Nadenje na zaks ili ak 1 pedi uobigajenim indutrjskim breinama je prebrzo dase omoguei precpitacja me koje od faza {ada se dostigne granicatopjvosti Kosta w bak (solv). ‘Pretnodoom ‘oplinskom obradom provedenom na ova) natin mogu se hladno oblikovati i ‘bronce 58 do 14 "Sn (ska 6.5), iako se adustrjskojpraka hladno obliuju samo legure sa do 7%, dok se legare sa do oko 15 %Sn evalu Primjeri gnjefenih kostrenih bron navedeni su u tlic 6.4 133[SVOJSTVA I PRIMJENA MATERIJALA, 4 o Sika 6 5, Digram san Cu-Sn: 5) ramotetn stasis b) reno sane, ) joven sanje ‘Tabla 6.4: Prmje ers sastva, mebanitkih svojtave (pk) i smjemica "za pitijen anes ogra ra skirt ived ie DIN UT682 «17672 ‘anata | Rene ‘Moranctaevoisha™ tegure | sanave poms |ronte= | Raz, | me] a eric 2 primey eer en fee ‘meric primo ‘case | Soss.78 | 200.590 | b0G10 | 686 | 65.105 | tnraza cone, cov eprome Guest ie omer gov ‘casne | S075.90 | 250.010 | 900.a20 | 610 [00.220 | rine kao pretiina logue, uz use (eet riot poseareporcet ‘a eenet kort 2a Here Sap, Ovimo 0 dimeraiama aman Hachog uprioenja Lijevane Kostrene bronce prvenstveno se korste 2a iaradu Kliznih leaja buduéi da im smikrosruktura (slika 6,6) potpuso ispunjave vjete 22 tu namjenu (vidi legure 22 leZaje), tude {estice Bfaze ospome ua tofenje ulodene su matric koju ni a-feza olpoma na udarce. Vecina trove’ na osnovi Kosta sari male koligine fosfora (do 0,05 %) preostalog od Kemijske regukcile koja je provedeaa prie lijevanja radi uklanjanjakisika, Cesto ih se pogreino naziva fosforim broname rave fasfornebronce su one jn je fr mje ddan sero wo 134 LAK 1 OBOJENI METALL Stika6 6. Mikrostakturakositrenebroace P.CuSnl4 (Poveéanje 2501) Gnjecenjem obilkovijve fosforne bronce sadric do 8 %Sn i do 0,3 %P i poput Kesitrenih tone! su oblie fpki, Zice iid. Osim &to povetava twrsince foefor, pabaliava i otpornost na ovosiu i smanjuje faktortrenja. Lijevane esfore bronce maju do 13 %6Sn ido | $4P 1 Korist Se TGlntam za lezae i druge Komponen gj se zahtijeve mali fktor tena uz veliku Cvstoc i caer Fosfor jeu tim legurama povezan s bakrom u bakamni fosfd, CasP,tvrdi spoj koji tori taoji eutektoids ai -fazom. CRVENI LITEV pripada gropi broociu Kojima je skupi kostardjelomio0 zamijenjen jeftnjim einkom pri em se mkrostrukturalegure ne rele od mikrosrukare este Kosiene ‘pronce (2 %2s ims iednakn djelovanie kao i | %Sn). {Cink djeuje reducrajuce kao i fosfor, vor cink-oksid (220) xi epiva es pavekinn tajevine. Kod ijevant legura pospetuje thos tljevine ime dopinsilivjvos. Osim cinks dieje se 4 do 6% olovs. Olovo poveéava homogenostlegue popunjavanjem mikropors izmedu qeeaisia Crvent ij sve vige zinjenuje ljevanv broncv. Odljevei od crvenog lijeva Koriste se creteono 2a tara dijlovastrojeva parts Yad ete tpocust na kore, za lta i dijelove Fipome aa djelovanje morske vode. Vitckomponeatne Kesiene bronce + manjim dodarkom {epi clemenata mogu se i get kao np. CaSnZn4Pb4, a pinion se 2a iaraduvaljnih blazinica lee, U tablici P25 w prilogt navedeno Je nekoliko primera sastava s pripadnims svajstvimaa Ijevanih kostreni bron. ‘Aluminijska bronca slino mjstina suminiske Bronce og se podijliu dvile glans wupe: (lado topo) colette lepue Takwer set ove, ko i od Kose tence, bog ore top) bio i estuieume prmjene uz idusteke uve blades pod 400 °C: Ca Cuca (iia 67) plane da 94 a soba) temper ez 8 aig sn obkavSrest, Zvi od 94 Al ola sea a, intemmeta fza ers gions dobre oaks tuoi dug ete wt 1 Kha, 20 Sea fe egret oj) cn oo eke Dagan Saja Coal polar | sitet Fe-C diagramom. U ob a nee at econ bani Ci-Al jaz edgovar po play i odoane Sng ee ccm a prinaan je i (a*)etekond siz (a+FesC*)eteioida Kod aa rent Gib soos polotj faz palja w odgovarji djngromima Fe ee ee cat oko 10 %Al opin obmui, ako da dof 0 marezine a asa ube atcvakialogra onl od krstlogaie le. Muss enn 10 SA! gn Ha mse oi as ol lee on coi arava (ayes se persia Wea iW Sn ee temperate 365 “Ch. Dali zagrinvanjes do oko 900 °C avfaca #© 8 135'SVOJSTVA I PRIMJENA MATERUALA Potpunost tpi wf te ako pstite monoizn Eaaoopna Canim ove lp vod enperture 900°C rassje mostrar kos se sso faze. U dgrame fetes {0 voto fina ko materi od cli fa fe dai hk pop mateo ‘ojom si miosis izledon Poputane oko 500°C dlr do pecpiaae fah Mapa cf, seo poputenom marcia tic tint oalowm ra as moe neem ma za lint bones 10 6A Pliny poate nae mitesacs pore aren) i tino apa so peeptinaen ed je do ake @>) ir (a) je samo arom man jeg sl dew pe dole ‘Slka 6. Dingrim sana Cu-Als prikazom mivostucurnh promjena lures 10 %AL Bez obra a opisne pojave pri toplinsj br, glavna aluminijske bronce sled iz ovihznatajki: aaa eee uae {Retina atava t pripovenim tempera, oschoo kad pit ~ sofa otpomost na oksidaciju pri povidenim temperaturams, = dobre otpomost na koroiju pri uobiajenim temperatarama uporabe, ~ dobra otpomost na trotenje, ~ dopadljivaboja dni neke od ovih legura uporabivim u dekorativne svthe, osobito kao _zamjena za 2lato u irad umjetnog nakita Orbiting zapreka Siroj uporabi aluminijske bron se i © bronce su potetkose koje se javijeiu hod ‘evanja Zbog take oka auminija na vsokim tenpertrama Vjevaja (lad 1100 sfvar se oksdna kotica i troska na tekugem metal koje dospjevaju u kalup jekom ljevasa 98 toga Se primjenjuu posebni netubulentai postupe Kjevana, sto poskuplvje proizvod jqllitdno snietene c-legure imaju 4 % do 8 Al i obigno do 4 %Ni koji jaa korozijska Postaanost joi vig. Zhog toga su legure ovogsastava pogodne za proizvonju Koodenzatorsiih ‘Sew genta topline kad se wai visokaGvsoda i Korozska postajnos do temperatura 18 pho 200°C. Sistv ov cfu legura mote se prilagodit tako da se die bojasitna ono} {ecartnog zat, Tankovaljanilimovi od ove legure rae Sew proizvodnidekoraivaih predmeta ‘nko ih danas sve vie istishuju proizvodi od anodiziranog akuinija 196 LAKIOBOJENI METALL Toplo gnjetene i ijevane legure sadrie 8 % do 12 %Al, a mikrostruktura im je ats. Uz to se obitao dodaju i drugi elementi kao So su nikal, Sejezo i mangan. Toplo oblikovijive su legure sa 8 % do 10 %Al, a oblikyju se kovanjem ili valjajem, ovisn0 0 njihovo) daljnj ‘rimjeni. Uz aluminij dodaju se nikal i 2ljezo, svakog do S %, pri demu 2eljezo djeluje na ‘sitjenje zma. Legure se korise zx potrebe u Kemijsko) industri (Komponenteizlozene visokim Temperaturama) te za druge potrebe, posebno otkovke otpome na Korozju. Primjeri legura ina _mjesenje nihovim mehaniskim svojstvima dani su ablci P26, ‘Legure za lijevanje pijesak ili kokilu imaju izmedu 9,5 % i 12 Al sraliitim udjelom nikla i Zeljea, do 5 % svakog, i mangana do 1,5 % (vidi tblieu P27 u prilogu). Te legure primjenjuju se u pomorskoj tehnici, npr. za osovine pumpi, dijelove venila, brodske vike (propetere), osovine za vijke itd. Koriste se takoder za sjedita ventila, 2a nosaée éetkica u generatorina, za letae pri radu u tetkim uyjetima, za zuptenike, za iaradu neiskreseg (Gekici,aijeta Kies) u potencjatno "opasnim” industjama pli, boja,benzina i eksploziva ‘Neisiretialat su mei, a odatle i podreden alata od berilijske bronce zit namjenu. Olovna ioloynokositrena bronca Legure bakra 5 olovom (i kositrom) nizivaju se olovne bronee (olovnokositrene bronce) Obitno se broncama kzo i mjedima dodaje do 3 %Pb za poboljsanje rezjvost. Vevekolicne (do oko 25 %6Pb) dodaju se za ncke specjalne namjene Kao Sto su Klizi eda. Takve bronce podnase 20 % veéa opteregenja od "bjlih kovina” na bazi olova it Kosta. Toplinska provodnost im je takoder veéa, tako da ih se moze korstiti pri vecim brzinama jer brao odvode toplinu, Uz normalno podmazivanje imaju izanrednu otpomost na toSenj, al, jednako vazno, i otpomost na zaibavanje je velike buduéi da olovo djeluje privremeno kao stedstvo za podmazivanje, ako izostane aurmalno podmazivanje. Sastay i svojstva nekoliko leguraiz ove grupe navedeni suv tablici P28 u prilogu. Beriljska bronca (Ova legura baka sa beriliem je 2bog svoje vatnostiopisana med bakarim legurama dok se njoj sligne legure $ malim postotkom legimih elemenais (do 5 %) witavaju u skupinu niskolegiranog bakra buduei da im je glovna karakeristka clekiina vodljivost. Beiiska bronca ima oko 1,5% do 2 %Be, a mote sadréavati i manji dodatak kobalia ili nikla. Dodatak kobalta i tikla mijenja se obmuto u odnosu na dodatak berilije. Primjenjuje se w hladno gnjeSenom i ‘oplinski ofvsnutom stanj. Toplinska obrada je velo sloZena i zahtjeva preciznu kontrol. U tom posljednjem stanju postide ngjvitu évrstoéu medu bakarim legurama (do oko 1350 Nim) Otpornost na tosenje, dobra elektritna vodljivost, Kemijska postojanost i nemagnetiénost ‘omoguéavaju primjenu za izradu opruge kod preciznih aparata, alata za lijevanje polimemnih rmaterijala 1 poscbno za izradu neiskreéeg alata u emu nadilzi svojtva aluminjske bronce. ‘Osnovne podatke osastava i svojstvina dajetabica P29 u prilog Manganska I slieiska bronca ‘Manganska bronca otpome je na koroziju u morskoj vodi i ima velku sposobnost prigutenia vibracija. Namijenjena je za Hjevanje, ali se moe i toplo i hladao oblikovati ‘Neddostatak oj je lta rezjivost (zhog lavost i visokacijena. ‘Sileljsia bronea je rjetko dvokomponentna legura. Uz siicij sadréi mangan, nikal, 2eljzo ili cink, So ovisio podrijetlulegure. Svojtva su joj: izvanredna podobnost za hiadnw i ‘topl preradu, dobra koraiska postojanos,osredaja stots i visokaZilavost. 137'SVOUSTVAI PRIMJENA MATERJALA Legure baka s nlkiom Bakar j nikal su susfedi u periodnom sustavu element, imaju isos kristaln struktura, pribliano jednako velke atome i male rezike u gustoti. Zbog evega toga medusobno su topljvi u vim omjerima starajuéi iz rsh otopina. U lijevanom stanju mogu se javit podrutja 8 vilo jakim mikrosegregacijama, ali ipak to ne dovodi do precipitacje kre selindame faze keo kod |< a l=l | no. w7 nwesso | - | oo | so | os | a as] | m Fa “5 yo | wo | om | a fala) sy oss 00.20 » | sm | ||| 2) m 4 45 | wm | wo | a fz) |v antnt 0 vaio |S fon | wo | os | zp las | om 6 a fo | m]wmys fala] v amish wo nig 30 | @ | 0 | || 0 |» Fe 45 plas | ws fs fa] | v naga wri8 ago | 2 ow | oo | wo | wf} as | om 5 4“ | mo || a ]sta] v nag 25 anigso | - | i | so | 20 | ef 2] @ | om 8 3 =| ao | mw |e |s|a] v anaucoswie | anigainso | - | si | so | wo | we |u| as | om rE 4 || wo} ao |e | sas] y ‘aut Sn 27 - > foe] wo | zo | 2 folie |v rougsnsres | anmsosse | > | so | ios | 26 | io | 8 | 75 | ude ‘acvarerze | sewer | s | w | a0 | 20 | t0 20 | peace Far a = | @ | zo | so | o so | thane aout fas | acuagsirt | - | o> | 260 | 300 | 10 110 | prose Ey 7 wo | an | zo | so | 6 10 | prose ouiga tea | coir» | - | ‘so | ao | 40 | 10 415 | pecoz ro 7 sao | 20 | 20 | «oo | 6 408 | poe nanmpoursese | Azrsmgscursst | - | so | aco | so | 7 | 6 | 10 | vdce Fst a eo | zo] ao | so | 7 | s | wo | vo. a optrecene: 251623: oq make, v= vudene, rst. = prirodnedezrifevano, ust. = umjeno dozrjevano Primjer primjene gnjegenih aluminijskih legura i njthovih posebnih svojstava navedent su vwtablicama 6.11 16.12. 155,SSVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA “Tabla 6.1. Primjerprinjenegnjctenih alumi lepura(ddstak DIN 1725 -izvod) Pode piiene ete agra ae ponte Bist ttre pose ever | Smernaninane aieebo "Ain I, ANNO AoA So ‘din gs, Augie 8, Ages, AMESC.S ‘Sun ane, Suse ‘Ag Nag 8, At, aBvas0.8 AA. ‘dn sg0.8, ALG ANS, Ager 8 ‘ug ‘Argh, ANN, ASO. Ags igs sznlgou0 {ANS (OWN 48 5008), EANGSIOS CR 40501213) ‘Alin, ig Ags AMANO 8, ANE Stn AAIGSIOS, ‘agit, ana Sgt ‘sopra ia ai) ‘Aga, Mos, AS, ANGST. ACF, ACG, ‘Netatgn Aisg, Alzniagou.s, zea ‘rae ok, pout ella ‘apr soog of bv param: Akin, gh, ANS bigs Att rant prema za eae "ANGY. AM AN2N.,ANSIOS. AMGSH Potrrena nat "An MGS AMS, ANNO ANAS ANSI of. ASEH ACA | breseorecrje eka prone ako [anasto 8 gd hn, AMGSIS AZO ‘ANG2S, gP0.3 sah erent — ie stovee RG ge gs AGT INC ERT Fh nis igs nt uss Wola akan “AES ANC, AB.SMGD.S, AMINED, AWG AM. ge Ags. ANS “Tabla 6.12: Osta vata svojtva enetenih duminjsi gar iz tbc 6.10. Logue aznafene sx prima fe prventveno radi th svojsava Sot age The cor] seam | 28 nin HGR ai la | “la re ri z [ast [a * fi fags | ais eta lets | sch | ss Lz [eel Taucaurgs | Ava sels ‘ean |S rE ‘insos | mans f= | © 7 [ ners | aero | = Bi ‘aca [noose | = F | ames | Renter | i Tacs | Ranewssons | x r rain nea AKI OBOJENI METAL) 6.5.3. Sekundarni aluminij Zo0g vio velkog wiotka enerije pri proizvodoni alumni, ai iz ekoloskih ralogs, ast se u So je moguce veco} mje iskorstit fpadal material (lumii i njegovelegure koje su vee bile u uporabi, otpect od primar proizvodee i strugotina od cbrade). Petlivanjem cipainog materia dobiva se ty. selandarlaluminy koji se pretino ker za ira ova. Sekundami aluming je nepovojaji od primamog jedino w slufaevima kada se od materala rvensrveno ofckaju: = obra elekritna vodljvost = antkorozivnost. Zhog onetiBéenja sckundamog materiale ne axogu se postidi ovi zabtevi jer se temelje ‘ponaipriie ne minimatnom masenom udjelu neistoa, 6.6. TITAN INJEGOVE LEGURE Titen se kao i aluminijubraja u vil rafirene clemente. U zemijnoj kor imma ga oko 0,7 %. Tako je vet davno bilo dokaza o postojanj ttana, tek je 1825. god. Berzelis uspio prvi proizvest U prirodi titan se nlazi kao rutl (TIO,) i ilmenit (FeTIO:). Glevna nalaztta su u Rusti, Kanai, Noiveskoj, Australi, Inj, juino i srednjoj Affi. U tblict 6.13 navedeni su osnovai podaciofizikalnim i mehanitkim svscvima tana. . ‘Teblin 6.13: Fitna i mebania soja tana gis vom? | 500 Sie "c| i670 ros suctrost | Nin? | 110000 Cpirskaracegpos | 10° | | @ veeadrania’ | Nie | 290.700 bec ie "ovano 0 stan Oradell nese Industriska proizvodaja zaposela je nskon I. svetskog rata kad se spaznalo ds je titan hog svoje male gustoé, visokog taigta i dobrib mokanitiih svojstava metal daba svemiskih istazivanja, Postupsk dobivanja ttana i ajegovih legura odvija seu nekoliko faa. Prva faza je obivanje granule koje se potom mijetaju s logimim dodacima ako se radi o proizvodnyi legura Zatim slijedi preanje u odgoverajuéioblik i zavarivane ofpresaka u elektode duzine 4 do 5m koje so tale u valaumskim elekrolutnim petima. Da bi se postigla maksimalna homogenost, Aobiveni ingot se ponovo pretalju pri emu ingoti dobiveniprvim taljenjem sluze kao elektrode 22 drago tajenje. Slijede faze: toplo kovanje, tokarenje za otklanjanje povrsinskih oneti8éenja i reaanje na potrebne dimenzje z dalnju preradu u konafne proizvode postupcima obrade C, dotva se mils toe taj aio genet, Ci veda oe ne dso do pcelince ah eeo ‘Se cba dtr U tom pace kone es i sa i en Kone ava se bea poms ace oh dv ose melee ore fn seep oan ae mde mse pi gus ip akan ton Bes os ‘uzrok njenom nastajanju, treba je svakako izbjei radi pojave velike kshkost aes 1s ot ean psklale pita rte slempoiena vie mde, Ptam je vazn nT elnsorade (aXe = Remar rit fpr opsnot od pogbinj y ~ Re popute spd 25°C ral icgnvanje ke ona Mets (ate tba ort ok seca rat oe ke shes elon bite ze Sedu sab atzeKos linen pant ee cn oa 160 LAK! OBOJENI METALL u tip je vstota faze mala, Kod (a)-egurasaluminie, alumni otpljen uc, 2 B-sablizator (ape. V, Mo, Cs, Ma, Ni, Fe, Ts) u Plt, Ove, dake, doar do poveanja “soc obi fez pe se mage posi vee Erte nego Kod (0B) lepura bez aluini. ‘Ove dui este legus rz se ipo temperatcama topinke dae, Kako s oplinska obrada(@+)-egua mora proves uve emu (a*B)-pocrje, mnogu oe kod legur swelom Sumi pment vile temperature Zarenja i read, neo ke legua bez dota shui azog tome eu jak) teen prema pret zm olko se pri arenj pate uf-polie Za racic of flit, Kod jh se ne pinjenie somalia peoupal 24 postzaje jedinstvne iosrlzre, jer Kod prelrisalizasijew slau tana nema uitjeja ana, vet Ccfazamasij wel u Widmannetencvem obi. Stas petvotb babes ako 6 Zl otic maksimalnadktlost na sob] tempera. Widmannsttenarsmlgosrktra bola E> povibene tenpersture bul de je Opomija na puzanje od legua se. siwoznaiom skzosrltirom Bulegure Jednofema Pegura kao npr. TIVISCrIIAB je u stvari metastabiing legura, Nasuprot rmonofiznim o-legurama, Blegure mogu posi vsoku évstou toplinskom obradom, osobito hladno o€vrsnutom stanju. Ove legura ne samo da ima velieu dultilos, veé i visoki omjer vstoga/gustca, a takoder je i zavajiva Do 300°C zadeava matan dio Eustace koju je imala pri Sobnoj tempereii, Duljim de¥anjem pei temperaturama imad 320 °C ipak postupao gubi stabilnost. Gustota B-legura je povisena dodatkom kroma i vanadija, teSkih metala vide gusote, kaj se dod ‘i subilizcije f-faze pri sobnoj temperaturi, Razvijen je i niz dugih P-lesura + poveéanom postojanodéu pri viSim temperaturama (TIVEFeSAI|) i poveéanom ofporaoséa na napetosnu korozju (TiMo12S06). U_ posjednje wiieme razvien je niz novih Prlegura kao TiVIOFe2AL3, THADVBCr6Z4Mos, TIMoLSND3ALSi i druge za posebne namjene u zrakoplovno) industri, svemirsko) tebniei {nano indus Glavna prednos -legur je sposoboosthladnog oblikovanja deformiranjer. ‘Utablici 6.15 naveden je po jedan primjer za sve grupu leguras peipadajucim mehanigkim, svojatvima na 20°C u toplinski obradenom stanju “Tali 6.15: Mebaniska soja tianovh egurew topinsi obeadenom stan ‘Gaara me, | &, | % vttoue | Sars Tele obraca wie | ma | 4% er a mat | 5+ J npe Zar S50" ‘om | 160 [a8 tl frre 70 ek wo] of ‘mtr eo 700°C + am | wo [7 vsoras | piecc)| Saimteae ‘mtr fare 788 nak + Ba | 9 | eam | L Biotano 0 ae 161'SVOJSTVA | PRIMJENA MATERUALA 6.7. MAGNEZIJ I NJEGOVE LEGURE Proizvodnju magnezijskih legura tro8i oko 16 % ‘ukupne proizvodn x : me pom a 2 Epo. Maer Kp aa vpn ae a 3 too! ee pus ecg ons ae Table 6.16: Fizika i mehanika sojsva magaezija a edu ates tepiatastsiost orm rato sexo * oon oto abrade ijevan eit laure zatijevaju posetne zaine mere protv samozapsljene diskom ieee ah, Kod brad odvajanem ese, Sra su te sigumosne mice jednosvne Pourane take de fe razvoj magnezijskih legura danas usinjeren na primjenu 2 auromahiekey | ‘akoplovaoj industri, Onovnirazlog za oe njibova mala masas somos Prednosti magnesiski legura su sala ms; one mist — : ins guna wpogleu ea Esta velika Sosobnost prigusenja vibracija, " eset = ena ives ohn on cbreog mets, ‘nekoliko legura ima vrlo dobru livijivost i: ono su amijenjene za tlatni lijev uz ‘sok proizvodoss : am 5 ~ pedo ped laminin leprama enero prema li alpina zog deg je Prine Kalupa i smanjeno naepjvanje, * eee ~ prime se evo (pean Koil, centifgai, dani preczan ev ovate elstudranmvajaon saga AN eczn en), ‘Nedostac su im: sab tpomost a koro (noipomi od lumii ano gu, ‘magneai ime HCP struktur sa sr nom moguéno8éu bladne obrade ape ina '80 ogranizenom moguénodéu bladne obra ~ nizak modul elastisnosti: 45000 Nim, ‘Somja temperaturmagranica uporabe je 300.350 162 {AKI OBOJENI METALL 6.7.4, Magnezij U zemijino} kori ima ga oko 1,95 %, U industri Zelika Koriste se njegovi karbonati smagnezit MgCOs i dolomit CaCOyMgCOs kao vatrosiant material, Dobiva se iz kamalita, smagnezi-kalij Klorida, a dijelom j iz mora koje ga sadréi oko 0,15 % Tei éetutine syjetske proizvodaje magneziia dobiva se elektrolizom, a jedaa Getwtina termigkom redukeijom i destilacijom, ako je zapaliv jer rou je vreliste (1097 *C) razayjemo blizn tlist. Gori bijelim intenzivoim plamenom. Afinitet prema kisiku ma je osnovni nedastatak jer oksidacija proite i u nutriny budusi da nastalioksid ne pokziva porpuno povrsinu metala kao kod alumni, Zbog tga sgatteba zat ad oksidcie,osobito na poviSenim temperatura, Magnezij ima HCP struktura i malu sklonost sivaranju dvojnika bog éege se mote polikristaligni material tk neznatno obikovatina sobnoj temperatur. Nasuprot tome pojedinaént krista mogu dosediistealivest i preko 500 % Razlog to} tazici u ponasanju pri obliovanj ‘monokristala i polikisalignog materijala je wzajarno ometanje klizayja raziivo orijenranih, ralobrojuih baznih klizih ravaina. Povienjem temperature iznad 220 °C dolazi do oslobadanja dodstnin kliznihravaina St olakiava oblikovjivst. ‘pak nelegirani magnezij ne korg se kao Konstukeljski material, Slu2i za dezoksidaciju smetala (proizvodnja nodularnog leva), termicku redukeiju metalajlegura 2a legiraie. 6.7.2. Magnezijske legure Gubitak magnezija pri skrucivanju imosi oko 4 %, zbog dega se javlja mikroporomost Grubozrnaty primarna mikrostruktura i slabe oblikovjivest heksagonske siukture wok su #laboj ‘lavost i visoko)osjetivsti na ueze, Zbog th razioga, kao i zbog slabo korczjske postojanost, ‘magnezij se lgir ‘Glavni legirni dodaci kod Komercijaloih legura Koji uklanaju te nedostatke se: alumni, ink, méngan, tori, cirkoni) i cer, pouekad fakar {silicj. Oni se ne koriste pojedinatno, ali ‘opéenitosvaki element ima sjedeti wee ~ aluin(4o 10 %) povecava granu razvatenj,évstu i rdotu, ali mode "tzrokovatjevazkuporozost, ~ eink (406 6) poveéava Evra i povisue bikovlivest w kombinaciisaluminijem it ‘manganorn omogucae preipteisko otvrsaud; zavarlivost nije zadovaljavajucaosim uz dodata tor, ‘mangan 2 %)pobolifavaolporost na koro, ali mobe smanjt dinamsitk indeaivest, ear tir pov stati ids 220°C, ocsno 300°C. To pbelsva jos ivbivest|zavarjvast i smanjye praznost ojevaka, ikon wsitajje mo ime pone veto, [Najbolja Zilavost poste se kod legura koje su rastvorno Zarene i potom brzo obladene, ‘Sporo laden posi rastvornog Zarenjapovisuje Erstoéu na raéun Hlavost ‘Vecina komerijalaih legimih sustava, bilo lijovanh ili gjstenih, djl seu dvije skupine: L. Med, MpsZe ili Met n, 2). Mgrs cinkom,torijem, ii cerom. 163SVOJSTVA I PRIMJENA MATERWALA, ey ee sen a fz meta 2 NCE itn wos mi i ieee ra se ug cin a, Zs mene iis doen oon perenne Gene caper ose eee inv earns rt oleae. aie merit na a ae te sp eh rap a Pegs sje rs Sah ak Ma a hc La meen NESE ea age ty an ein cpt ra eee eee mp eh Hs babe vey topes nay aa nk orn er erent sin. oop maf owns, ioe eeename enero en torn apa ge = sia aero Kelle rate rar Recs oe rela et eta aber tka ns eeareromecedipa © eu ca ep pcpn a a at is ee en ase ar ea ee ssbciecye is aferae abetn ate re ta Kis ek nna nner ie nom ep re Shee icefonersta mmc ple ens a Na ee eee son austen pera a pee Zab pa enon eon rer tan Se ae er tr, et, cn Pm se ped of mse oa ar asa) cine Corb jeiem ee ane boje. aso) dovoljan je za zaititu od normainom okolinom uyjetovane korozije, Fons pa tae atte toma ona svn pian pc gan leh rematn lt teat oa eta (i stems oy date pao eas satin 0. ea ate beet a THis near da a So titt ey e ceeds epee sen ge out pt nat segue, busi 617 savedene su vijedoosti mehangkh svojstva tpt Uvane i gnetene ‘Tablia 6.17: Mehanittasvojstva dvie vrte maynezjkih toga a a sina | ate | petianier owonsant | ter | sor | aro | 9 ™ | tae ‘oa momar [ipo fio | om | evo 104 KONSTRUKCWSKA KERAMIKA | TVRDI METAL! 7. KONSTRUKCIJSKA KERAMIKA | TVRDI METALI 7.1. KONSTRUKCISKA KERAMIKA, Keramichi material, opéenito, anorganski su matejali satevijeni od metalaib { semetalih clemenalaspojaih tonskim iii Kovleatsim vecama, Kemnijski satay Keramikih ateriala zane se mijena od jedoostavaih spojeva do smjesa mnogih komplekanh za Svojsva keramiskih mater il dzaéeKeramike, 2bog racist natin vezivanja akoder zatsjno Varin, Opel, kerami material sued hl s nistom flavostn | duklnoséa Obizno su dbe lei i oplinsk lator 2bog odsutoosivojvihelkrons. Keramika ima ‘soko talite{visoku Kenijsku postoanostu odaosu na mnoge agresiaesredine ponovno og, ¥abilnost ajeinh jakih vera. Zbog ovh svojtava keramiGh aerjll su pijeko pouebni 28 rnogeindenjerske prinjene. Medutim, samo se manji dio keramigkih materjola mote primjnit za konstrukiake dijelove, Ti su materi poznat kao tenitkaKeramia, indenjesk keri i onstukeiska Keramika. U dlajem teksts Kors se pam Korstrkcjska Kami kako bi se jasno namadilo za koje su nanjene prvenstveno predvien Kerik: material o koja és bit gover, 2bog kratkog samo Keramika ‘Nafaloet,sadainjarazina manjao konstrokciskojKeramii jot ae dputia vezi Srv ‘rinjene. Osnovni uzroci su nemoguénost dobvanja vise seri ste hvaitet + statistike Taspodjele Evmtoge, kao i w nedovolng} Filavost Sto je ponsiprie posfjediea js nedavolno savin procesa irae Keramke ‘Mebaitkepogrese Keramitkib maeralapojavuju se uplavos zbog mikrostuktuih ogres. Gla izvor oma keraike sr: ~ porozosti ukijutt, = powrSinske napukline nastale kod zavrine obrade povrtina, = velika za nastalatijekom proizvodnje. ore so miei vk Keramici ge se once sarees koje, kad dosti liu vijednos raj tna leno jes ew tr Raviog tzu Sea napullian Je npcstlaje procera spaople eth coer kvih koje dj Kod daknnh trek tek paste dfomaci edn ka apn pote enon, ons Konica ste dok ne dade do Ima. Pres nepovlie 2a Brot Kramike {2g toga No eau Dovrsinenosivoe pesky ato ater ne pdt mane opereésaje. Pons Za ‘eine omen por ‘Napuline gu takoder bid Ino w uvedivajy Eto Keane. Vette powtnske sepubiine mop bit nsjujeaalt fltor na tro keramie. U kompaltom leraniom ‘utejato ukeyem ema vl por, vlna napuldiaeoblénopoveara s velinom ma Za neporcan keris Esa je fuk nesine valine oma. Keka sa sii s2uom ima mane micocapuloa na neznin gutta fra nena je Etta veta of on $ vedin zon. 165'SVOUSTVA | PRIMJENA MATERIJALA stot polis eum dle, dren nizom faker kj najzaaji Kemi asta, silat, stanj posing "Nadie, ttjecajifaktor sui temperatura jokolina, kao i vista naprezanja i nacin njegovoy oe arezanja i natin njegovog Prolzvodaja konstruksiske keramike Kons amit prozvod se pospkom sini posi za obikovanje ot vista Kerumika (orslin, kamenin), Osho sving je pe Ko 20 see a oat Keramih mate ib vse Goce, a dobva se rain pontigere Pree aha vio tome natal of ag vedo rah ohio hs lone se pimenua sbedes oats = Monza revrnje pra, = mani drblene Kemjola refute, elec lade Dobiveni se pra dalje moze preradit u gotovi Keramicki dio kroz nekoliko faza 1. Priprava srovine: = utvedvane sastava, ~ mijedanjegranulianj, 2. Obthoneni sce Sbikovane siown moe se pie ude onovne pe prea sane. Kod onstuksiske Keramike u esto; mjert ors se pretanje. Kod presen og se dente sent rea, Kod pete mos Los ~ sik rete (8% vod. Tak iei> 30 MP, gosupak seaman = han oto prtane(CiP Co nate Presa arta ck chest a ac Postide j do 85 % teonjske eustoge; ® ~ sks ete ei bs ove slong oi) oe skp, Sika 71. Sioteriranje pre: 5) pane daju race, 6) smanjenje poroenost 185 KONSTRUKCIUSKA KERAMIKA | TVRO! METALL Sinerraie * ‘Sinteriranje je najvaznija operecije u proizvodnji dijelova od konstrukeijske keramike. ‘Tyjekom ovog postpka dole o saan esc raha reakijuma vn sanju, Samo Kod Suxava vibe Konponeaa tog nstup eke fe, Placa sl areata Je zvanredno telka powsinska exega pra po jlinitKoitne. Ovieno o temperatas Sietja acheri Povatnse i volunno dita. Budo du je teers site od jednkorporetah Exava oko O87, previaava tie Na jest dora diy haga pak dard ahovog povesivassvarajom wat, a Ge do smanena powtne | poke energie (eke 7.) Ronntanrnttstreaa fe postigoute alse rogue goto (anne porno) porn tani save heramihog aa Povitine s malim polumjerom zakrivjenosti rastu brzo. To&ke dodira imaju najmanji polumjer i prve rast. Atoms difundiraju na ta mjesta dok se praznine kresu u suprotnom smjers od ‘edupovriin. To kretanje omoguéuje vee priblidavanjecestca i kroe to smanjenje velisine pore, Sto dovodi do porasta guste. Brzinadifuzije ovis o temperatur, edherijsko} ence, difuzisko} kkonstant i poetno} velisntstia pra ‘Najvadaiji su sljedei postup! sinteriranja: sinterirane uraiititim atmosferama, = rwakeisko sintriranj, ~ sinterranje uz vie pretanje (HP ~ Hot Pressing), = simtriranje wz vruée izostaticko presanje (HIP — Hot Isostatic Pressing) 4. Zavrina obrade = brienje djamantnim alatima, = lepanie, ~ honanje, poliranje, = elektroeroije, = rezanje i obrada laserom, Glavne vrste Konstrukefjske keramike 1Na osov sastava item dvj osnomeskupine Konskeiske keramik: 1. oksidna ~ glavai predstavici: AO, Zr0s ARTO; 2 neoksidna~ lava predstavaic: SIC, SiN B.C; kubié BN 'U usporedbis metalnim materijalima konstrukejska keramika posjedujesljodecasvojtva: viu tvrdotu, osobito pri pavigenim temperaturama, ~ vigu tata i savojnu Bvrstog, osobito pri povilenim temperaturama, = veéu otpomost na puzanje, ~ vii modal elatinosti—kratos, 1idutoplisku i elekriéms: vodljivast~bolja izolacjska svojst ~ visoku ofpornost na trsene, = mala gustoea, nisku toplinkrastez = Kemijsk inerinost, = dugoreéaiju sigumy opstzbusirovinama 2a njezinu proizvodaju. Nedostact konstrukcjske keramike opéenito jeu: ‘mala Filavost — visoka ishkost, = niska otpornest na topinski umor, = niska via frst, 167SSVOUSTVA I PRINJENA MATERIJALA, = velikorasipanje vijednost za mehanitka svojstva, ~ visok troskovisitovina i postupaka oblikovanja, ~ veza metal-keramika jkeramika-keramika jo nije zadovoljavajue rijedena U tablic 7.1 navode se tipisne vrjednost za svjstva nekih vst keramike ‘Teblic 7.1: Svoetva nkih vata Konstrkelske Keraike T Vesta, foplincks ) spe6 tO | as. | Ren ,| Knoop |. weapon, | Tamwase | Be | Bevel tomer | a 24, Wim Co seg ma tis PzeraOR | soo | 26S, 276.398 Samson oe as —— 20 { = gs Seca 82 oo |S 20 pao szt9 [Sontaacen| 97.207 Babitan 20, w7ot9 _[eropa ao iran 20, ||‘ | 78.108 [07.24 “ seston en sae [sa.se [S55 | eacrow | aww | By {7B far Sn _fon[ sie | 20 [o.sopnsonx | 0.1000 a Bs [soe ~ felaagonsTa Flas m~monoWinskas eiagonaa fora wgarana ‘lta 7.2. Prmjerprimjene kontrukejske keramike za dijeloveplnskih ‘urbina i motoras anuj zgarsnjer 168 KONSTRUKCUSKA KERAMIKA ITVRDI METALL _ Podrugja primjene keramike Kao indenjerskog materjala velo su razitta: dielovi ialodeni sbrazijskom to8enju, Korozii i eroaji (kugligni i Klizni leéji, mlaznice, brtveni prstenovi, ploge, vodilce id), ream alti i dijelovi suvremenih toplinskih motor kao s:0 su plinske turbine (slika 72). Razoaiprinjene »tojzadnjo} grup su: poveéanje rade temperature is {im poveéan stupanjkorisnog djelovanja, smanjesje spcifine potrofnje goriva, smanjenjeteZine i jednostavnije konstrukcije zbog moguénosti upetrebe nehladeaih komponent Medutim, sadainja raina manja ne doputta velikoserijsk proizvodnju turbina sastavjenin od Keramikih material, Pie toga treba niet jo niz problema vezanih za Sra primjenu konstakeljske keramike kao sto Su, uz ranije vee spomenute, metode nerazornih isitivanja za kontolu kvalitete Keramitkih dijelova koje jo nisu zadovolavajuée. 7.2. TVRDI METAL! ‘U grupu neaksne keramike mogu se uvrstt i keramicki material pod svojim povijesnim imenom “tyrd! metal”. Za aziku od ostalih neoksidnih Keramitkih materijala, kod trdih metala jzazena’su metalia svojtva, Njihova topliska i elektrigna vodljivest kao i druga svojsva dlokazaju njihov metal karakter. Osnova tvrdih metala &ine karbidivoltoma,ttna i aatala meduscbno povezaninajéesse obatom (sa 73) “vr metal imajusjodaéa dobrasvojstve: visoko tate, ~ visoku tvrdoéu i otpomostnatrotenje, ~ visok modul elastitnosti, vise tnt évrstogu i 6vstoéu na povitenim temperatures, ~ obra postojanost na temperature promjene (otpornost na topline Sokove), ~ dobmu prionjvost metalnim ljevinama, = ofpomost na karoziju, = visoku toplinska i elektro vodljivost Karbidi su nositelji tvrdoge I otpomostina totenje, dok vezni metal osigurava Filavost viefazxog materiala ‘rd metal primjenjuju se za ira: ~ rez alata, alata 2a probijanje, duboko vutenje pravlatenje Zice, = dielova szojeva (valaka,izmjenjvih kofuljica,cilindara,cubinskilopatica td). 169SVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA Najvaznije podrayje primjene tvrdih metala je uporaba za reane alate u obradi materjala. codvajanjem éestica,Tvrd metal za rezne alate podijeljen su ti skupine = evr metali grupe K prikladh su za obradu materiales kratkom strugotinom kao 30 ‘1 jevovina baz Zeljeza, porculan, kamen, drvo itd (punjeni) polimerni material, Sestav im je: oko 90 Yavolfram-katbida (WC), 0. éttankarbid (TiC) Wl tantal- karbda (TaC),ostatak kobale (Co). Kod obradezilavih materjala ka0 Sto je lik stargju se naljepoiijedenost, o je posjedicanavarivanja stugotine na rezneaitice emg alata = trai metali grape M za obrado svih materijalasadete 80,.85 94WC ido 10 %TIC ii "TaC, oat Co. Mog se upotribiti za obraduEelika do szedajih brzina rezanje; ~ ved metaligrupe P imaju do 43 %TiC i TaC, Prikladni su 2a dbradu mater S ‘emperaturi omekaavanja. Ovu zuatsjku odreduje se na nagin prikazan na sii 8:12. 102 POLIMERNI MATERUALL beans sagrinana = 50 "Cet SON Slika 812, Odedivane temperature omekSavana po VICAT-2 Prilkom ispitivanaeprves ptr slom ol 0.N (adele na tp popretog presjeka 1 mn), te istodobno zagrijave uz porast temperature brzinom od 50 °C na sat. Znaéajka ojom se opiaje omekiavanjeplstomer jt empertza pe Kojo dani wnjtima dina soda phe dovege | mm : ONS Daromer pel saguraja ne mekiju pseu suajy istodobog delovanja topline | smchanigkog optereenjponalane materla mote aja puem promatanja postlanos blk. Ure) prikazan na lic 8.13 omogutnje ofedivanj temperature ostojanst oli (Reet 18 x10%20 92 oust! bezne rayvana £0 "Chat Sika 613. Ododivane temperature postajnostoblika po MARTENS: vogispitivana proves dimenzija 10x15x120 mam operetuje se a svjanjetko da 1 edna jt Spot Haga stojo npreanje od Wan? Tako optetens eet ‘agra se breinom od 50°C na st. nafs kojom eopisuje postajanost oka duromera jest tcrpersur pri ojo se u danim uvjeima wh pouge,preko koje se vl savoo optereivane, isa 6um se psim navedeih posupstaiptveje porate plstomer i duomars pe itodsbnom i tonja-maajn ojafavaju nikal, volfiam i superlegure. 9.4.2. Kompoziti s velikim éesticama Ovi Kompociisadre vote uel vein Sstica koje izravno ne djluju na spreéavane abana dislokaca. Takvi Kompoctipoizvde se ucla posizanja akvih Kombinacjesvostava Kojima aj prvestvena seta osiguane vrstoe Zakon mijetanja Prema ovom zakonu svojtva komporta 5 desticua ovise o relativnim udjlime pojedinih ‘konsttuenata. Npr. gusta akvog Komponsa mee sa tragunati s pomoéu zara: Pe=EVi Pe ‘sdjesu: py — gustota kompazita, fy ~ gustoéa konstituenata, ‘Vi Volunai udio konstituenata Neka svojstwa, kao apr. tvrdoéa i évmstoga ne mogu se predvidjetiprimjenom zakona rijebanja. 9. Primjena kompozita s éesticama Kompoztis Zesticama mogu ukljusivat brojnt kombinacje metals, keramike i polimera, Opisan ée biti niz sustava kako bi se ilustrirao opseg materia, postipaka proizvodnje, te primjena ove skupine kompozits. ‘Tvrdi metals ‘Turd meta sastoje se od Keramitkih Zestica rasporedenih w_metabioj matic Karakterstigan primer predstavlja tvni metal na osnovi voliramovih karbida te kobalt kao Abrazivi loge za brafene i rezanje izraduju se od ALOs, SiC, BN, te dijamanta.U cilju postizanja ‘lavostiabrazivne Cestce povenaju se staklenom ili polimernom maticom Nakon Sto dode do ‘woSenja tvrdih Eestica, one se lome ill spadaju i eatrce, a na poveSin izranjaju nove abrazivne eestice. Elektra kontakt Mateja koji se prijenjuju za ized clektrigih ontakata (ope. kod slop i rela) tuebju mati dobre kombinacju opm na todene, eeleigna vedios. U protvaome dbolri do eroie clemenata kntakata ho izziva saben Kona, te pojaveeikré nog Inka Ceicamaojtan kompoai kao ap. volfamom ano scr, omoguejo dobivanje materiale zadovoljavajuée tvrdoée i vodljivost. Krata oseva od volframa izraduje s¢ vobi¢ajenim 193'SVOJSTVA | PRIMJENA MATERUALA stp meagan). Tom prom doi likom die se poran ask. Vekuueskim paruphom v pores ii seb, Rea amp mtr Sj se st) 9 et ‘lama, pr emu stebro dobro proved eet stay a el en ase roam Em ny, a td olan setae pornos na Sika 9S, Kore pr proizvodai“webre- voi” kompocia aims offline mats kf srs pat dy . ol sls pails edge obi datas Komp sa 5 can Kae fat aang a a ge a sitnih sferoida ugljike (promjer od 5 do 500 um). Cada doprinosi tvrstoci, krutosti, tvrdodi, counosi Wola te opin) pooh game Dai reais eer ae poi: ont stena GAN) rt mates v Lge a as ABS Bo be ‘Sl 9.14, Shematsipritsz meri langate stukfuearamida Svojsva kontinuranih i jednosmjeritstakl i 0 i jedoosmjemit staklenim, ugljitaim i aramidnim vlaknima atanil epoksidaih ompocita “navedena su u tablici 9:5. Podaci ‘takoder “omoguéijy ‘ssporedivanje mchanigki karakterstika ova tri materijalau uzdulnom i popretnom snyeru 208 KOMPOZITNI MATERUALL ‘ablica 95: Svostvakontiniranihjednosmjerihstaklenim, uggs i aramidnim vsknizna ojatanih poksidaih kompozita uuzduinom i popretaom srs (usvimslutjevra. Vola udo waka tos .¢0) oem ‘Sako [Uae "rsa (etait) | Weokoseny_| (evar 40) Saat 70, 1600 Ta Vin msl easiest ma? Uo rs = 7 Paprtno 2 0 a8 Uasutno 7 He co Popretno © a a Islvest [ron sean) sano 23 | 08 is Posre a4 | a od OSTALI VLAKNASTI MATERIJALI ZA OJACANSE Stakleoa vlna, ughéna vlekoa i pliaramidanvikna nate su Vsknasaojatale koja se primjenuju kod poimeraib komposta. Drug vsknasi material, kao npr. born visa te lain ne osnov siic-kabida (Si) i alumninij-oksida (ALO), primjejuj sew daeko manoj inj. Svojtva kao apr. vlan! modu elasitnst, vataa Evita, t specfiéaa Eestcs | specifigai modul elastiéaost ovih materjala u vialaastom oblika navedena su u tablic 94 Potimemi Kompozitoafant vakima bora rabe se za iad Komponen voaih leis, kia helikoptersk rtora, te acke sportake artkle. Viakna na osnovi SiC i ALO prinjejuj 80 2a dnzada tenish eka, umpanih plota i thova ret 9.4.2, Kompoziti s metalnom matricom Kako proalazi iz naslov, radi se o kompoztima kod kojh je matica metal (u pravilu kompontente koje se sasigje od spojeva na osnovi kisika, vodika i dulika, a ostaju veike malzomolekule polimeme smole (najée8ée fenolne). Proizved se tada oblikuje a svoj Koaaéai oblik. Prilikom pirolize (w inertno} atmosfer) dola do pougli¢avanja (larbonizacie). Nakada toplinska obrada prt povigeao} temperatur uzrokwje poran Erie valine motrice. U kanafoiei dobivamo kompozit keji se sastaji od Gist uglignib vlakana ugradeni u piroliziransugliéou matricu, 9.4.5. Hibridni kompoziti ‘Relative novia vista vlaknima. ojafanih komporta su tv, hibridai Kompoziti koji se Aobivaju uporabom vige vista vkana u jedinstvenoj matric. Velika prednost ovakvih kompozita Je-zatno bolja kombinacijasvojtava, nogo Sto je to kod kompoztaojafani samo jednom vistom Vlakana. Postoje raze Kombinacije vlakana i matica, all ipak najée8Ge se Koriste upjitoa i Sakena visa u pofimeme) matte. Upfjiéoa vik imaju relafivan visaku Guesntu i Krutost risk gustocu, Visoka cjena Sesto je faktor koji ogranigava njihovu Sina primjens. Nasuprot laknima aalaze se staklena vlakna koja imalu lotija mehanicka svojstva ali im je cijena ‘zpaino nita. Kombjniranjer spomenuth vlakana dobiva se kompozit veée Erste i Zikvost, te relativno nie cijenc w usporedi sa samo saklenim ii upjitni Valea ojtanisn kompacting. Postoji velo velk brojnatina slaganja vkana u matrici Sto 2a posljedi ima i raziita svojstva ompozita. Tako, aa primjer, vlakna mogu biti usmjerena u jednom smjeru ili ofjentirana u raaliitim smjerovima, laminati se mogu slagati iz razlsin slojeva pri emu je svaki slo} sastavlien od drugog tipa ojala, Kada se ovakav kompozit operei vistno, lom tikada rt Jauastrofalan, j. lom se ne pojavijuje imenada, Tipitaa primjena hibridaih kompozita su razai dijelovi konstrukejaprimjentivit u kopnenom, zrafnom i pornorskom promety, sports rekviziti te rama ortopedsks pomagala- 9.5. PROIZVODNJA | PRERADA VLAKNIMA OJAGANIH KOMPOZITA Proizvodnja viakans Velika “vakna", t20 apr. glie sipke 22 amirayje, iznduju se vljanjem Finja “vlan”, kao to su apt. ce, fadaju se vuteajem. Tako se dolaxi do ofvenitog materiala zadovoljvajuce duktlnst. Primeri matrjala od kojih se mogu izvatt bce (aka) malog ‘romer:voliam, bei chrajui Slik, pola. ‘Bor juplik su suiSe Aa i reaivn da bi se vskna mogls iii koovencionalain postupkom vugenj. Vala na esnovi bora proizvode se naparvanjem — ska 9.162. Na wro fin filament volfama (romjera 12,7 um) naparue © spoj bora (apr. BC) koji se rasp, te dlazi 208 KOMPOZITNI MATERUALL vans mote ott od 2 um do Jena bra a vlanovs ti Prone tk dba go tna ba lm ko 7 jm eves kone i liam ekg 2 aco due oe i pede — sla 3160, Organs ment cr cg pecs oe es pei ND a, pat aoe eh ee cea lent in alla AVO Sonera rg ke i 00 ita Ese an ol mae es ice 10° po ens tau ene som Ebon te 2 pera, elaenjon aio8 venation ain fare. Fest moles west 'u pred ili konac koji mogu sadrzavati stotine ili tisube filamenata. oe ” ‘Viskeri, to su monokristali iznimne finoée (si¢usnosti i or Conretie — et nee rb vee a aie dae noms So “nn eu ak rae. Fol poee verte kompleksni ‘Ska 936. Prevod wakana: (a) bor waka, () ups ve Proizvodaja kompozita = weet = oe in im mi svn ata a ta a en ea ig et, ms Seca Greene ge tea ome LuEVANE Pee en Sipe Beto oka oder ‘Getanih koopa kapljevina so wnosi met viskna item tei vane ska9.17. tata, Gri prin je tpn so porte ok ik i i a ull spore ocean Kes lane SRL dhe, vaumsor Pepe oe pide My se i slab sain pj oe mn a atic ne nea Nant PE ln on uh ra ne ova tase modem ple Tako de ola do mish ‘aeprea aka. me a TEA san ane mm mn n= cca seine el in Sie ae air el dgemesatai caer 208_ SVOLUSTVA | PRINJENA WATERWALA KOMPOZITN MATERUALL “ae 7 | =| Li ~ ee ui = TH 4 Sika 917. Proizvodnjakompozitsi material lijevanjen: (8) kapitarno clove, () abo Wren (©)vakuunso infin (hanno jorane 6° ean, jevanje PREDPREVLACENSE etalns matica mote se nanosti ne vlkna kori safteavanjem u plazm, kal aa Predpevuten vas, eso w obi aa, staan se DEFORMRANSE 1 DIFUZUSKo PovE Postupcima deformiranj “ melee sia 9th steno Posie sm ‘ea = shzi60 pam ” » Sika 918, Potvadyjsompoat ws Eom sau aa dijo pez (pj smaons oven ane PI 210 METALURGIJA PRAHA, ‘Matrca w oblika prahe nasipa se oko vlekana te se sabije visokim tlakom ako da se ostigne veéa kompaktnostpraka. Sinteriranje pri visokojtemperaturi Vodk do 2guSnjavanja praha 1 vrs masu. Takoder se moze provodiisinteianje w tskudoj fea. U tom slau aguscu prah se uz visoki Usk zagrjava do temperatura izmedlikvidusej solidase Osim navedenog, za polimeme Kompozite, posehna se navode daljnje informacije 0 proizvodaji tih kompozita. Kako bi se proizvelo Kontinuranim vlaknima ojatane polimeme kompozite, vlna trebaju biti ednoligno rasporedens unntar polimeme matic, v vesin slugajeva sva orijentirina (usmjerena) » peiblizno istam amjers. U vezi s time razmotiti ce se nove razijene tenike (pulirudiranje, namotavanje,proizvodnja prepeega)kojims se uspjebno proizvode visokovrijedn polimerai kompo7it PULTRUDIRANSE Puliniranje se prinjnjuje 2 proizvednju prvizvods konstantnog popretnog presjcka foblike raalistih duljina (npr. Sapovi, elev, grede itd). Ovim postupkom, Koji je shematski prikezan slikom 9.19, kontinuirani roving (éngl. roving ~ suk; slobodan, newvjen snop ‘ontinuiranihviskana koja su izvlaéena zajedno y paalelnim snopovima), prethodno inspregniran (natoplen) duromernom smolom izvlaifprovati se kxo2 Gelizni slat odgovarajuceg oblika posledigno takoder odgovarsiaéey oduoss udjeta smote i wiakana), Stapovi nakon toga prolaze kroz alet za otvrdnjavanje ime se Konaéno oblkyju, alate takoder zagijevan, upravilazato da bi inicirao otvtdajavanje matrce. Urea) 2a izvitenje vate Sap kyoz alate te time odreduje brzina proizvodnje. Cijevi i Supt element: mogu se proizvestiprimjenom odgovatajuin obiks alata, Glavna ajatela su staklena, ugljéna te aramidna vlakna wobiaenih udjela od 40 do 70 vol. %. Najdeléo se kno ative rabe poliesterske, vnilesterske te epoksine smal. ts iets hte Ska 919. Shematki pies posapka pulirairanja Poliruticenje je Kontinuraai postupak koji s© lao mote aulomatizirati proizvodnost je relative visoka, §. ona je velo efikasns obzirom na yokkove. Osim toga, mogt se proizvesti najrazlititjoblii, a prakttki ne postoje ogranivenfs obzirom ra duljinu profila koji se mogu inzadi, PROIZVODNIA PREPREGA Prepres je industri termin za kontimurano vlaknastoojatslo koe je predimpregnirano s djelomigno otvrdnutom polimernom smolem. Ova) matenjel preradivasina se dostavjaw oblikn traka koje se fzravno (w kalypima) oblikuju w gotove otvzdnute proizvode, i t0 bez potrebe dodavanje bilo kakve smole. Tako nastae kemmpozitai material koji seu velikoj mje primjenjuje whonstrukeiske svbe, Postupak proizvodnje preprega koji je shematski prikazan slikom 9:20 zapotinje rasporedivanjem aiza kontinuianih sirukova (odmotavanjem s odgovarajusih Kalemova), Ovi strukovi se nakon toga sladu w tv. “sendvie™ koji se zatim, oblogen tankim slojevina odvajala i anSVOJSTVA I PRINJENA MATERWALA ice pin min asa jpn lene eo spn robe en Sn pee a ain, ing, no ue vt eng ia Pace ats rg gle le se ree ed BA) ao inane uneneetaea nt S m o ros pens ple naan is Se ten orca I pnt raraen urs te Klee plada m Date Elen fs or te pion ncaa smole krete izmedu 35 i 45 % vol. anu Tomo ose ei ell mst pes pce ooh ti tego ney Bit np ee Si means gs Cae mg ke ie ee inno et end adic sre ae ot ne eT a eeytan « aramidnim vlaknima. ee! we SES f 1 / ly Sika 20, Shemtski prikz proizvodne prepreg na osnov duromera Proivedia kooks ilove zapotnjepolaganem tak rere valu. Kako ‘psig len lina, oes vei baer akon sane Seog eae papi ~ eal caret tacking pope). Plgaje rake it jencemjna, ao eae ‘akan geo ‘allemire falo bi se proizes mints poptenn neon i see Qsieatrenina ‘pod rittim ovina. Kenato otoawvaje hovel se ha ie (simul rs aes i pritiskivanjem (preganjem). ‘osupakpolsje mote se vet rota, pi emu radak eet on ededene dimeric wiz warden ser pole u tal. Alemaive deo Nok eas cas, zai ran pola ual. Toston prosodic doin se noe Teen {uloatizirajem polagans prepreg kal, ka ogi psp ape mace egjn as ‘ME ajanieno v aastavin, time se gow ‘clint poucs On mtu ees oe fuerte nie, mas 2 boteprnjne onposat era clare plo 2 KOMPOZITNI MATERVJALL NAMOTAVANIE Namotavanje (el lament winding) je postupak pi kojem se kotinuranaviakna kof slate kt ojaalo pola na unapeijed odreden0 mjestotako de oblikuja Sup (obiéo cine) blk. Viakna, bilo u oblik indvidualaihsnopova ii kao we, aaprife se vode kroz kes Koja fai smo, zatim se oninsrao samotaeju na ellindnént model, &sto prinjcnom automatizirane opreme za namotavane(lika 921) SS. 4 Train cen) om amotanie Sika 921. Shematsiprikazvitaog,prsteasig (cbodnog) i polamog namotavanja [akon nanoSenja niza slojeva usljeduje orvednjavanje u pedi ili pri sobnaj ecaperatur, oie Sege se model mote odstanti. Kan alterativa mogu se narnotavai tank prepredi Moguée je namotavanje ralitidh oblika (opr. prstenati, spiralni, polar) sto vod do 2eljeih mehanitkih karakterstika. Namotavanjem se postiZu vrlo visoki omjer 2ystoca/gustoga, Takoder se ovim postupkom postize visoki stupanj konttole jednoliénosti namotavanja te orijentranja. Osim toga, u slutaju automatiziranja postupak je ekonomski vrlo_atraktvan, Uobiéajene namotavane konstrukcije su oplate (uit) rakerih motore, spremnici i eijevi te tladne posude. ‘Postupc koji se zasnvaju na principu namotavanja potinj se primjenjivai pri proizvodafi vo raznolikih obika konstrukeija, koji ne trebaju nuzao biti ograniéeni povstinom i rotacjom (npr. Knosud). Zbog poveljnog odnosa troskova ovaj postupak velo se bro raz 9.6. SLOJEVITE KOMPOZITNE STRUKTURE, SENDVIC KONSTRUKCUJE, STANICNA KRUTA TIJELA (PJENE) Slojevite Kompozine tera i seni konsrukije mogl bi se jedoom rj nazi “serukturn! Kompozii. Uobiajeno Je da so “straktural kompezit” sastavjen od bomogenng i kompozitnog material ja svnstva ne ovise samo osvojstvima Konstitivah mateila,veé 10 seometriskom reporedu clemenata konsrukcije. Predstvnil vobitajenih sruituaih kempozita Su lmiatoekonsrkeie sojvite) i end Kons. 213‘SVOJSTVA | PRINJENA MATERVALA 9.6.1. Slojeviti kompozitni materijali (laminati) Slojevite(laminatne) konstrukcije odnosno odgovarajui kompoztisastavljeni su od dvo- imencionalnih slojeva ili “panela”s prefeiranim snjerom vitoke évrstose, kao So se np, susteée kod drveta, ednosno kod usmjerenim vlaknima ojatanh polimernih material. Slojev suslozenit ‘dodatno medusobno Cvisto povezani, = svojstva_varraju obgirom ma oxjeniranje vlakana (Grnjrovi visoke évrstoés) u pojedinim slojevima(sika 9.22). Slika 922. Slaganje aitto usnjerenim vaksiea oan slojevs kod laminatn konstrukeis Brojni su primjeri slojevtih kompozitah materijala. To mogu biti materijali tenkim prevlakama te debljim zasttnim slojevime, to su zatim materjali s galvanskim prevlakams bimetali,laminati u usem smisha rje itd, Maogi od takvih matesijala kretaju se wu cil ‘siguranjpostojanosti povsSne prema agresivnim medijima (postizaju takvi svojstava uz niu tien), zatim u cilju postizanja vige évstoce ili manje teZine. Osim toga odnosi se 10 na poviSenje otpomosti na troSenje (abrazija, erozija i sliéno), pobolfanje vanjskog izgleda te postizanje nob Karakterstka promjene obujma pod ujecajem topline. [eka svojsva slojevitih Kompozitih materjala (u ravninsloja) mogu se predvidieti Primjenom zakona mijefanja. Gustoca, eleltriéna i toplinska vodljvost te modul elastignosti ‘mogu ses malim pogreSkama proraéunatprimjenom odgovarajueih iraza. Svojstva slojevitih Kompozitnih materjla izzeto su anizotropna. Svojstva (clektrigna i ‘oplinska vodljvost i modulelastignosti) u smyjeru okomitom na ravninu sloja takoder se mogu izraunati primjenom odgovarajucih izaza. pak brojna stvarno Vana svojstva, kao Sto su npr. otpomost na koroziju ili otpornost na trofenje, prvenstveno ovise samo o jednoj komponent! kompocita tako da zakon mijeanje ne dolazi u obzie 2a njihovo predvidanj. Primjeri uobijenih slojevitih kompovita su i tzv. “Sperplote” koje se sastoje od furira sloenih u realittim smjerovima. Laminat se tkoder proizvode od pamutne tkanine, papira ili saklenih viskana ulozeni u polimeru matrie, Takvi Korpozti imaju relativno visoku Evrstoéa Uw raznim smijerovima ravnine;ipak Gvrsioéa w danom smjeru, naravmo, nifa je od one koja se postze kada su sva vlakna oijentirana u tom smjera Slojeviti Kompoziti proizvode se razliitim metodama pri emu se primjeniuja rai postpe: koji ukjucuju razitite tehmike deformiranja 1 spajanja (apr. povezivanje valjanjem, spajaje eksplorijom, koekstrudirane i lemjene) val ale — Veéina metalnihslojevitin kompozit, kao So su npr. ebloge i bimetali proizvode se spajanjem dvaju metalatoplim ili hladnim postupcima valjanja. Ako je deformiranje dovoljna velo, pritsak izazvan valcima dovesti do drobljenja oksida sia povrtin, Tako ée biti smogué Kontakt na razini toma, a to 6e omoguéiti zavarivanje dviu povrSin, a4 KOMPOZITNI MATERUALL Spajanje eksplozijom — Eksplezivno ponjenje moze izavati pis potreban 2a spajanje metal, Tamed ostaloga ovaj postupak prikladan je za spejanje vlo velikih plota koje se ne mogu smjestiti u stroj za valjanje. Kao primjer mote se navesti povezivanje ploéa of aluminija i eelka ‘Koekstruzija ~ Valo jednostavni slojeviti kompozt, kao So su npr. kooksjlni kabel, proizvode se koekstrudiranjem dvaju metala (prinjenom odgoverajuéeg alata) va takav natin da se mekanijim materijalom obavija tri meta, Slitao se plastomeri mogu Kockstrudirati s smetalnim voditem, PreSanje ~ PreSanjem malih komponent pri visokom prtsku te pei povienoj temperaturi move se ‘azvat zavarivanje. PreSanjem vz povigenu temperatur deso se provodi otedajavanje jepile kod slojevith kompozta, Lemljenje— Lemljenjem se mogu spoii plogeslojevitog kompozta. Metalne ploge razmaknu se ‘rio malo te se zagriavaju iznad talista legure Koja sluZi za lemljenje. Restaljena legura 2a lemljenje uvlat seu rasporizmedu plotausljedkapilarog djelovana, 9.6.2. Sendvié konstrukcije Sendvié mateijali (konstrukeije, “strukture”) sastoje se od tankih venjskih slojeva spojeni, alii razdvojenih ¢lakim matenjalom za popunjavanje, kao Sto je npr. polimema pjena [Niti materjal 2a popunjavanje, iti vanjki slojevi ne trebaju biti vest aiti rut, a sendvig posi oba ta svojsva, Poza primer je valoviti aston. Jezgra od valovitog karona sa svake firme vezana je 2a slojeve debelog papirs. Nit valovitajezgra,niti povSinski slojevipapiranisu kuti ali jihova kombinacija jest. Drugi znaéajan primjer je struktura u obliku péelinjog saa koja se primjenjuju u arakoplovstvu, Péeline saée izraduje se lijepljenjem tankih sluminijskih traka na izoliranim (Pojedinaznim) mjestina, Tako povezani slojevi zatim se razvlage tako da se dobije éeliasti “pane!” koji je sam za sebe nestabilen. Ako se sa svake strane tog, saa nalijpi sluminiska fia, obije se vrlo postojan, krt, Est izuzetno lagen sendvi ‘Kako je drugim primjerom pokszano vanjskislojevi moga biti, a esto i jes, natinjeni od raterijla vee vrstoée i krtost Povisinski slojevi nose optereéenje u smjeru ravaine, a takoder i popreéoa naprezanja uslijed savijanja, Kao povrSinski material rabe se legure aluinia, vlaknima ojaéani polimeri material, tan, lik i"uko8eno” dev (*Sperploce") Sika 9.23, shemateipriksz konstukelje (Srultue) koa se sso od powsinsk slojeva (lamina) i eae oblikupslinjo saa (panels jezgrem u bli peeling sua) 215SVOJSTVA | PRIMUENA MATERWALA Korstrukejski gledano, jezara ima dvije funkcie, Prvo, one razdvaa povrinske slojeve te se suprostavja deformiranju w smjert okomitom na ravnina, Drugo, ona u odedeno} meri csigurava krutost v revninama okomitima na powsinski sl. Ze iad jezgre rabe se rai raterjali, npr. porozi (pjenast)polimer,sisteski kautuk, anorganski cement (epi), kao i balzno dvo, Daljnje esto Koritene jezare gratene su obliku pélinjog saéa ~ tanke foie (Jimovi) blkaju seu Ssterokume cei sosi Koj je usmjcren okomito na ravina povtinsih slojeva Materjal od Kojeg su natinjene elie u obliky péclinjog sada moze. biti sian materijahy povrlinskih slojeva Sika 923 prikazaje sendvi panels jeegrom u obliku sees. Sendvié panei ‘maju Szoku primjenu: krovovi, podov i zidov zrada;oplte kil, trupai rep zakoplova, 9.6.3. Staniéna kruta tijela (pjene) Mnogi prrodai materjli su stain, fj. imaju stanignu (lijatu)struktura kao npr. vo, kamen, pluto, Koalj isl. Za ovo postaje dobriralezi ~ stanitn materjali omoguéyju optimizacia utes, évzstoge ili apsompeje energije obzirom na masu materjala, Primjena ovih prirodnih ‘jena vtlo Je rasprostranjena ~ érvo za gradnju, pluto za toplinsku fzolaciu, Osim toga u danaénje vijome vrlo je rasprostranjena primjena umjetih (sinteticki) pjena ~ susreéu se najmalittle iste porozn polimernih materia. Znaéajna je i primjena svi navedenih (a i drugih)pjena pri dobivanju lai jut tela, ta. seadvié onstrukeija, 0 Gemu je bilo ijt u to&ki 9.62. Lako se ‘made wofit da je ebnig potenijalpjena znatan i slabo iskortien Proizvodnja porozaib polimemih materjts (pena) relativo je jednostavea. To se npr. ‘moze postdi mehanigkim gobudivanjem i upuhivanjem nekog plisa pod dakom w rasaleni polimer. Najvide s€ primjenjuje metoda mijeSanja kemjskog sredstva sa 2mima polimera priie ‘procesa. Tijekom ugnivanja oslobada se CO; posledica éege je stvaranje plinskih mjehuria uw onaénom iatku. Sligna sredstva mogu biti umijesana u plstomere tako da se tjekom prerade cslobada plin koji ekspandira oblikyji polimerau pjenu. Ako se to biva u zarvorenom kalupu, Aobije se proizvod platke i kompakine povrsin, dak je nutrina porozna, ‘Svojstvapjena odredena su svojstvima polimera i eltivnom gustoGom: Pip. ae je: p~ gusto pjene,p,— gustota materijla od kojeg je pena napravijena. Relativaa gustoga igra ulogn volumaog udjela viskans u Kompozitu Ve , pa tako sve Jednadtbe za svojtva pjena sadrZe omjer pipe. Vrijodnost reltivne gustode kre se od 0,005 do 5 (guste pjene). 'upjenama su poliedralne kao zma u metalima ~ sika 9.24, Hee 216 IKOMPOZIIW MATERIAL Stine ans oi je hence rs mil gi torneo. pu) zavvorene (pretends pls). Nadal, élje mogu bit ekvakale (eka 9.20) i ‘izdugene (drvo). 7 se meee ue > Mebanika svojsva pena Pri pritisnom opteregenju mogu se uo8ti ri podeugja—slika 9.25 oa Tt 2 autjova Niwa (Grete — els csia) | ome |}—f—f—f ot Inca slastnost (cave je i) tl opt peitano naprezene vers F caviar a ° [eSetestteeremerls CC aera) sane. ‘Sit 9.25, Dijsgram “prio maprezanje-dfomacia” Pri malim deformacijama pjena se najprie deformira lineamo elastiéno, zatim dolazi do ppoveéanja deformacije uz priblizno Konstento naprezanje,dok na krajuslijedi “ritiéno” podrutje kada se éelije uutavaju, Pri malim deformacijama najprije dolazi do savijanja stijenki éelija kao malih greda modula E, uklijeStenih na obje strane, Slike 9.26 prikazyje kako se deformirasafasti Sestrokutai niz éelija. wt fer t Slika 926, Savane stjenki lia Deformacije se mogu proratunai primjenom odgovarajutihizraza koje vijede za savojno optereéene grede. Ovim pristupom moze se odredit krutostjedinigne éelie te modul elatignost Bjene u ovisnost o duljni “Pi deblinistijenke éelie “Velie “Pi “kod pjena s otvorenim Gelijama (najéeséa veta pjens) povezane sus relativnom gustogom putem iziza oa (a? a7'SVOUSTVA I PRIMJENA MATERVALA Modul elasignostipjene odreten je ierazom: ‘(olp,)? je je £, odulelastignost materiale pjene E vim irazom dobro se mou opis stvaenepjene. Urjtima penjenja mode se wtecati na ianos modula. Budui da pp, mote varat od 0,5 do 0.08, modu elasignost moze varia rsponu s faktorom 10%. Liteara elastignost ogranigena je na mala isteanja (aanje od 3 %) “asiomere pjene mogu dati veéspritsnaoptereéena, nego plastomemepjene. Deforiranje je poveino (.elstine, ali nije tinea (odgovara deugom podrut diagrams prikszanog slikom 925), Ovo je wzrokovan elastin zvijanjem stjenk Glia to vod do ben ej tk aiihovih stijenki prema prikaza na slci 927. Prinjenom teonje savijnja grege elasiéno aprezaje unifavanja a (engl. elastic collapse sess) mazes iratunat primjenom az: oa = 008E-(pIp.? Kao So je bilo ranje navedeno, sto pene ovisna je 0 gust. Fasomere pjene risk relativae gusts (p/p = 0,01) popusiajy vet prt volo malim napreanjima. Pjene veéo ‘guste, npr. pos = 05, koje se rabe za sel leZaje,imaju Exestod i modal elastinsi ido 25 ua ves od oth easomerni pena ‘eastong pa Sika 927, lvijaneelastememih jens ___ Sian material mogu sradavati i drugim mehaniamiaa, Ako je osnovni materiel stanice plastgan (npr kod plastomera,tada se pjens ponaSa plastiéno Plastién kolapsnastupa Kade moment ‘oj elena stijenku prekoraiplastgni moment zploba éelie~sika 9.28 1 Seren oe fe f Sika 9.28. Ponatanj plimerne pjne pr pritsnom opteredenu invanelestinog padre 218 KOMPOZITN! MATERWALI ‘U tem sluisu napeezanje uruéavanja pjene op" povezano jes granicom tesenja Re stienke elie tznosi 03: Re(olp.)* Polimeme pjene pogodne su za viste ambalaze (pakiranja) koje su namijenjene apsorpeij cnergijeudara — npr. poluretansk uli za udamo optereéenedijelove antomobil ili polistrenska pena 2a zaitis televizijshog zaslona. ‘Osim polimemih pjena, danas se intenzivno istazuju natin’ proizvodnje metalnih jena, narotito aluminijskih i magneriskih 9,7. KOMPOZITI- ZADAC! 1. Pretpostavimo de je 2 % THO» (mason udio) dodano niu, Cestice THO: su promyjera 107m, Kolko destica ima ujednom em’ kompozta? Gustoée: prox = 9690 ka/?; px = $900 kgm? ‘Voluran udio THO em'To, 29g PNM cap 368" 89 Volumen svake Gstice THO (05109) =052-10%n? Brojdestica ThO: piss ys stca ‘To, = 0184, 35402 es aso om 2. Turi metal ima sjedeti sass (enasen udjli 75 YWC, 15 %TIC, 5 TA 5 %6Co. Kolika je gustoéa kompozita? Najprije se masen’ udjeli mora pretvoriti voluma udjele, Gustoge komponenti kompozita, ewe= 15770 kyl? Pre = 4940 kom? pric 14500 kof Poo= 8900 kg/m! acm Ba. Ve= BB =0308 219SVQJSTVA L PRIMJENA MATERWALA 1s Vue SOD = 0,080 e310 s $200 0,064 Vo='370 Na canov zakoa mii us Koper zo ex Von 0547-17704 490 0.040.150 00649015008 4. Rompozt“srebrowela” za elektrién Kontakte izradje se inflitanjm reba por koje fu naval pilikom sintrirana prabavolana. Gusta vlftama pie infleanjainosi 14300 kpim- Kol je volumn!udio por pri nfltrianja, te masentudio stebrakompozita? ‘Gustoée tstog voltrama i srebra iznose 19300 kg/m’ odnosno 10490 kg/m’, Pretpostavivi da {Je gusta pora jednaka nui, vied zakon mijtanja: P= Fart Fo Pre © [Nakon infilitrranja, volumni udiosrebra jednak je volumnom udjlu por: Vag= Von = 025 (_0,25:10890_) 99. Mase’ vi sera = (Sons I rg) 100=15,38 4, Lijevanjem u poluskrusenom stnju2ei se proizvest aluminijska legura Koja sade 9% Cui 25 % ALOs, Zakjuteno je da se postupk najboje mode realizirat ako se Iijevanje provede pei ‘emperatui kod koje postoj 60% kapljevine i 40 % krtine. [Na osnovi odgovarsjueg dijagrama za Al-Ox legra treba procijenti pogodnu temperatura Hjevanja, Ucilju odredivanja temperature kod koje e prisutno 60% taljevine u podrusju (a +7), primjenom pohinog zakona faza odredimo udio taljevine a nekoliko temperatura. “Temperatura liquidusa izosi 630°C, a euekticka temperatura imosi 548°C. cover (223) 9-2 ia)" mi earen(248) 0 {60% taljevine posite se pi pribiéno 620°C. pi ev'er | 220 KOMPOZITNI MATERUALL 5, Gustoéa kompozitanafinjenog od viakana bora i epoksidne matrce iznosi 1800 elt’ Gustoéa bora iznosi 2360 kg/m’, a epoksidne smole 1380 kg/m? Kolikje volumni udio vskana bora u kompority? ‘Ako je Va volumai udio bora, onda je (I- Va) volumai dio epoksidne sme, sedi P.=VorPatVe-Pe=VoPa +('-Va)Pe 1800 = Vs 2360-4 (1—Vg)-1380 1800 = V, (2360-1380) +1380 1800-1389 4 499 Vo=7360-1380 6, tzvest jednadzbu zakona mijetanja za modul elasisnost vlaknima ojacanog kompazita ako naprezanje djelujeu smjera vakans. ‘Ukupna sila koja djeluje na kompozit broj je optereéenja koja nosisvaki od konstituenata: = Fat Fr 62. Ae= On" Aes OF Ary 6 (AalAD) (Ar! Ae). Ako su viakna uvijek jednakog popretnog presjeks, povrSinski uel jednaki su volumanim ‘ujelima tako da sie: in Vu -Ve Budi da Hooke-ov akon glasi o= 6 sie: E-6,= Eq by Vqt Ey -6-Vy Ako su vlakna &vrsto vezana za matricu i vakna i malrice iste se za ite iznose, slid & Ee= Va Eat Ve Ee 7, Tavestijednadbu zakona mijefanja za modulelatinostiviaknima ojaanog kompozita ako ‘naprezanje djelujew sera okomitom na smjerraspostranj vlakana U ovom primjera istezanja nis jednaks;naprotv, suma naprezanja u pojedinim komponentama eda je ukupnom naprezanju kompozits ako da vied ab V8 ve)vfe)SVOJSTVA! PRIMJENA MATERUALA Buduti da je: 0, om = on slid dake Ez ole 8. Abuminij sade 40% (vol) ‘omporit male gute. Treba procienit gusta, modulelastiénost Eistogu vemjens Parlcinom sa anjerom rasprostranjaviakana,Takoder treba proijeniti modul eerevost u ‘mjeru okomitom na smjer rasprosritagjavlakana, Svojtva pojdinatnih Komponen navedena sau sljedeo table Mateja | Saioin] Noculaaatvonn | Vamza aioe toe | imme | eee wane | 239 ao a0 atin [200 © % Na osnovi zakona mijeSana slijedi (6-2700+0,4.2360 = 2564 5B. 6-69-10) +04-(379.109 193 2, 685-10} + 04-26-10) a anjerokomit na vskna vie 04 ‘Aktualni moduli clatinost i évtsoéa u smjera vlakana razvidni su ie slike 9.10, Naseiati modul elstgnestod 193 kNfnun?toéno je ona koji je odeden isitvanjem ‘Mauro! tom iafunatavljednostéstoge od 1125 Ninn maisino Je veea.od evanjem dredene vijedaosti, mime 897 Nim. Zakljuéyjemo da je modul elustemeat ele snizotropa. 9. Poliamid se moze ojaéatistalenim vlaknima. Koliki Je udio nofenia naprezanj (opteredenja) ‘ko poliamid sadrat 30 % (vol) E-stakde? ‘Modul elasténost svake od komponenata Komporitaiznos: Eaaiy= 724 kN; Epsaia™ 2, 15 Nim? ‘Us pretpostviu da i poliamid i vakna imaju isto istezane, {da je vezivanje dobro, sie KOMPOZITNI MATERUALY Zakljvcuje se da vedi dio optereéenja nose viakna, 10. Usporediti vstogu “Kevlar” viakanas ughjiénim vlaknima pri 30°C i 300°C. Izslike 9.29 moze se oftatispcifiéna évrstote svakog od navedenihviakana pri zadanimn temperatura: ws at goat x “visokodvesti ugk Hes —s f Pos. Ste 0 too 200 300 400 600° temperate Sika 929. Usjeca temperstre na specifgou évrstoguracisih viakana anes [amar | ise | ea KEVIAR pt 30°C Ea i} a a Veurenore | as [90 | [UGLIK pr'300°C_ 48 400 ae ‘Upljiéna vlakna, jako su slabja pi nti temperaturame, zad2avaju svoju vrstosu do visokih temperatura.'SVOJSTVA I PRIMJENA MATERWALA, DRVO 11, Usporedit specifitni modulclastituosti i specifignu 8vstogu nelegiranog Zlika AISI1040, ‘oplinski ofvrsnute aluminjske lepure 2024-T (AICu4Mgl)i bor vlakana. Granice tegen, moduli clastinosti gustotesluminijskelegure, Slika i ber viakana navedene suu sjedega abc: ae RR 40. DRVO epen |S = a ean tt0a) | 38 ar eat ae a 3 ae vog sre nse guste pelt visokoj Este ake obra dv eka ei rater evel} mje prinjenhje upadevnaeva, tofopedy|” proved von Na oso navedenih pods bis mas izotunat specie Sac specie een ee Oe) eee) ran ‘modul elastinosti svakog od navedenih materijala: bs +s tr Tako seu primjeni drvo nastji zamijenti lakim metalima, polimemim materjalima i kompozitnim matrijalima, kao obnovhivi material i nadalje zauzima matajan udiou primjeni. specif evstoga ALegure = 324-10" _ 2.9 Divo je prirodan Konstukejski material koji se primjenjyje w neobradenom sanju i a ae + mehanitki obradenom stanju (esanjem, cijepanjem, pillejem, blanjanjem, tokarenjem, nijevenem, spjanjem, tlatenjem itd) spect toda tata = 353-10" _ 45.9: ‘Ositn toga, drvo se preradue kemijakim procesima — ckstakcijom, subom destilacijom, 78610 = koksirnjem, Kemijskom rxzgradajom, hirolizom itd). Kemijskom obradom diva (oko 15 % ukupne proizvodjedrva dobivaj se proizvod iroke namjene: ‘ 2759-108 mt : ~ Bavia(anin) za industri kode; speci oso bor vekana = 2752-7% 2.40% smale(erpentin,kolofoni) koje she pri proizvodiumjetih tari lakov,skativa itd; : ~ deveniuljon koi se upotbljava u mealrgii za protzvodju eletrods, cmog baru, r : ‘ao apsorbeasi dekoloransi itd; spect modaleas ANegue = 221% 2.10) = soaiintn pte homie peabody oa iva arn, evn pli, cella 2 prizvoda pep, met alkohol gain i specif modu cast feka, = 207-105 =2,6.10" 2 Razlikaju set osnovse vate drva: 86-10 = lili (rv belogorce), ; : ‘etna (evo emogorct, ‘specif, modul east. bor viakana =e 4 6-10 ~ strana (epzotiéns) finija diva, Liktari mogu biti radi (hast, bakva, ce, brijst, grab, jase, javor, oh, bagrem, klen, twee, krska, dud, lieska itd.) meki (bra, lips, topo, joba, divi Kesten, vba it). Cetnari su art, bor, ela smrcks, tsa, empres itd, a egzoitna drva mahagonij, cedar, chanovine, palsander itd 10.1. GRADA I SVOJSTVA DRVA Pod drvom se razumijeva stablo (deblo), grana i korijen nakon skidanja kore. Po svojoj ‘radi drvo nije homogeno. To se mode wtvrdt i makroskopekim promstranjem (golim okom) na Dresjeku stabla. Presjek stabla moze biti popretan(okomit na duos stabla — ravnina odredena fsima x iy), radijalan (po dutoj osi i promjeru ~ ravaina odredena esima x { 2) i tangeneijlan (wsporedan duzom osi~ ravnina odredens osim y i) -slika 10.1 228 205_ SVOJSTVA PRIMJENA MATERUALA Drvo se preteen sata votavaju se celulome vlakna, trostruka wlogu: vod produkte izmjene tvar, 0 press pinay, Pe ‘jek sain raportene 8 ke de rowel raha nein, Cvio su sporetee Uv sjenk ej obs Grose ee : le pret sma napecmia. Unatatjot Sens ace ee van, Promersanica ee ye izmaly 101 0510" om, anohengs ee a inate Seok ed esas of nic oe su smslene ra ee Rarlite tne mia w pojscinim goitnjandotina dau holies eke en aes ‘me gry Ue ees tam i et Clrunojsjevima Kl pense sokeve ike ms DRVO Zbog izvijanja viakans pritisna Evrstoéa ianosi samo oko polovice visine Evrstoée. Pri smigoom optereéenju ofito je da ée vike vrijednost bit dobivene ze smjer opteretenja Koji je cokomit na smjer vakana. Zbog mogucih neujedaatenosti kod drvetauporabljvog u konstrakeijske surfe dopoftens se naprezanj odreduju uz primjenu relativna visokihfaktor sigumost Viaéna Svzsioée pojedinih vista dva tazmjema je gustosi. U proljede rasterano drvo Sirokih pora, u_IjeKasno drvo uskih pore. Tako nesiaju godovi koji karkteriziaju grubu struktura drva. Budui da drvo reste iz unaea prema van, u vanjskim stanicama nasajy napetosi oj se djelomitno kompenziraju deformiranjem i dijljenjem Stanica, U Kori radi th napetost dolazi do napuldina. Iz makrokopski nehomogene grade drveta slijedi dase nit ne moga oéekivatl Jednoliéna svojsve, kao to je to np. suc) kod umjetnim putem dobivenih materials. Mehanitka tvojtva drva vlo su enizotropna. Viagna évisoéa u smjeravlakans pribi2no Je dvostruka u odsosu na pritisna évrstocu budicl de viakoa pod pritisnim opteresenjem zbog iavijanja pucaju. Curstoga je u smjeru okomitom prema osi vlakna slaba. Priblimo ona izmosi samo 1/50 viatne i 1/20 petisne évstogew smjru oi vlakana, Usprkos tom, dro je usljed povolinog omjera évstoée prema gustoci omiljent onsrukcijski material u gradevinastvu. Velo gust, a time i Evste vee drva wz posebne uvyjete obrade i preradeslute u strojarstvu, brodogradnyi i zrakoplovstv (apr. Klizni lezaji valjaonigkih stanova i leZai brodskih vjaka), Devo se odlikuje malom gustoéom, rzmjero velikom &vrstogom, ilakom obradom. “Tablice 102 sud deta podatkeo gusto i Swot vas vata dv ‘Tablica 10.2: Curstoa vai vst da 0 Tae] oar a i Nesta deve kgfen “aan Wisk Pritisak Savijenie Darex cums Toa asim wae ees r peg Pega eee te coon fowaoew 7E sata | aso |-a Sila 10, Peis sb 14) Sila 102, Miroir ve no | apse |~aases— {aris wo—| 0 cna | wosonn emi | east | mmr | — ms jemetnihsvojstava deva je gusto, Gustoéapojedine iste deve ponsjpie ovisi NSEN woods = | Sieeza_[ sideso | "enso0 z je Croke Racha ata, are i, OF go a prinjeny diva vaona epee | “was |—rwae oS pri re ‘viaéau, pritismu i savojnu Evrstogu, Tablica 10.1 sadrdi podatke o nekim Rast 40040950 S 10, 30 ston svn ech ve dU md lil su mvoban eae | ware | aise —* eaoriosow fla anole d,s. ala ae eats ona fomeorsn mo ae = 7 am} wan | gam} sar Tie 101: Ore oa i 20s ee ees eee ‘sooo 700 [= ‘Sido ¥20_| 30.6080 | 4540 700 s vote os a oe ma + 2 ‘ 5 Pa ar nen —pvaerar wise | core aire] wa os Soe et 490 30350 | 40.60 50 | “700110 ] Grademo an SMRERA 2 3 5.90 10 25 ee | ee ee | ieee [ROO Nip hana ain re eo pags et Nara dro rao eae ee = J (15 ado 150 age Ponto song tase je mae ‘Kompozt na osnow fencine | ~ Leta [tine samme —[ sore} —ee—}— De ina neodne svjsvo damien span) soe stn odnoss ab vsdnost crssare dre Lice 60 1800 = 7250. zraka. Ono se diri u via2noj okolini, a skuplia u suhoj. Drugim rijetima drvo bubri ili se skuplja ‘Napomena: Podacio erst odnase se na svojsawwzdhznom Pera __, Cuttota uvelikeovisio smjeru vlakana. najvete, « okomito na ta} smjer najmanje ¥ Povitenjem sadrdaja vage 226 Prilikom optereéenjau smjeru vlakana postizu se nijednosti viatne evrstogs. Cvrsoga se stnanjuje lvisno © tome prima Ii ili ofpusa viagu, ito ovisno o smjeru, Omijei su 28 pojedine smjerove: aksialno:radijano: tangencijalno = 1:10: 20. Promjens évrstoge u smjera usporednom s vlaknima za svaki postotak promjene sadr2aja, vvode pribline iznes: = pi vlatngjévrsto€i 2 do 0.3%, = pri pritsna Estat 4 do 6%. 2ar'SVOJSTVA.! PRIMJENA MATERNJALA Dro 40% lage ina oko 23 vate Ete i ao polovin pin Ese of das 10% vase ‘Ao je dv sao soi slid vod, ono mote tna lo dug, Vlatan za lamjenaj soot tor dovode So ane dv. Sacra Sage drva 2a pojetine namjone mate inasti: ‘exadewmo drvo oko 20.40.25 %, = stolarsko devo oko 15 %, = devo 2 namjedtaj oko 12 = dv 22 parkete oko 8%, © devo 24 plote od ukotenog drveta oko 6%. [Nedostatak drvnog matrla je i njegovo brzo propadane u vine coin, pogotowo ako 2 napadns bij i 2ivoinjske setocine. Zab drva priv ghivica i insekata koi ga rezrajy sluze votinom kemiskiakivan zaSina sredtva, U vodi tphiva sredsva na osnovicinkova lorid, cinkcMorid bkromats, cinksilikonfluonde, kao i soli Huora i spojevi arsena sluze postzanjurubne zaiitepolusuhog i suhog dra. Ova su sredstva gotovo bez miisa i omogucau kKasnju povrinsku obradu, Djelomiéuo vode do obojenja, moze doéi do njihova ielafivanja i orodianja s metalia. Ulta sredstva koja no ile oanovi wu Yaranova bl, ne Korodiraja ‘ metalima ali posjedaju neugedan mirs. Ona slze za rubnu i boku zai. Za postizanje dorsie delovomod poreine soiree rnin Kolin + odgornjla vemnn anja ‘Velika mana drvnog matetijla je njogovalakazapaljvost pa se 2bog toga danas ibjegeva rimjona drva npr. za samjeia unutmje redone na vetim brodovima. Za smanjenje Borvost Suze Tosi, fasbocati, oki ska. Da se sprit zapaljvost dv, upotebjavaa se takoder fan prema | impregnaem bz anon Sl, bom vod; fxm Kise sumpome ‘Svojsrva deve mozeme poboléati rezajem na tanke plose (furnite) te aihovim sljeplvanjer. Na tase natin proizvod tv. ukoteno drvo, te stlarske ploge (panel plo"). (Osim toga sve sede susretu ploveiverie i plate vlaknatic. Pilenjem, rzanjm i Hustejom devo se razvaja na wuke fumire Koji se nakon toga Ponovao slepluu. Pri slaganj istsmyjernih wake Gobi se jets devo s dab svoistvima smjeru vik. Ako se take poladu pod katort od 90° (akoteno vo) ili pod ktm od 43" (ojendasto drvo), uvjek se polazo neparan bro taka, post se jednoiéna svojsva Evrstoge ‘eovisno o ser. Po tim ujeima poste se malo skiplane. Stlaske plate "panel ple") 1 misini sasije se od slijepjenh drvenih letvca (vetioom devo éetnjara), a abostano so famirane (snjerokomits obirom na snjer lewica). Devene pose dobivene na opsane natine ‘ste su od masivog dvs Prakick se e avai (ne vitoere 5) ‘Osim navedenoga u ved sprinjenom dvs Konstukijkesvibe suede set. lamelama ‘radnj. Rjet je 0 izadielemenata konsrakei (apr. tropa drvenog broda)Wepleniem vise slojeva dasata (lame) u jedan komad kaise zove laminatniblok. Primjena laminatnihblokova © brodogradnji mogla se mzviti tek kad su pronadena jp ofpora na vodu. Posie drugog sxjeskog rata pronadena su odgovarajuda epla na osnovi umjetnih smela, kao so Su fenol formaldehd,tesorcnal i melamia. Osim Sto su ofpora aa vga, ova. leila neosjtjva su na ‘nagle promjene temperature i ne podlijedu napada morskih stetotina. Lijepjeajem pojediaik Jamel u jedan lamina’ bok ne samo dase mogu proizvesti konstrkeisk element proizvolinog blitaj veitne, nego se poboliSevajn i ehniks svojstva materials. Budui da leplopovrsinski impregnira drvo, poveéava se njegove trajnost,asiezanjem laninatnog bloka stezama poveéava se gusta va time i njegova Evrstnga PRIMJERI IZBORA | PRIMJENE MATERIJALA 41. PRIMJERI IZBORA | PRIMJENE MATERISALA U ovom, zadnjem, poglaviju prikazuje se primjens manje 0 materijaima uw pojedoestajeuim sinmcama bora matenijla za neke primjere tipgaih kontraeijkihdielova: Kime letaje, niskooptereéene zuptanike, rotor ventlaora usiswvaéa za prafinu i nosivi okvir naprinjace. Za te dijelove u aatelu je moguée primijenitt raliive viste metalni iti nemetalnia Imaterjala, Stoga je nuzno briZljivom analizom njihovih prednosti i nedostataka odebrati najpovolnie resenie. 44.1, MATERIALI ZA KLIZNE LEZAJE Lelai su clement sisojeva koji prenose sileizmedu povrina koje suu relativnom gibanj. ‘Mogu biti Kini, . ostvaniju Klizn Kactakt izmedu poveting, ili sloZenji, kao S10 so valjni (kotlajuli) lei Ove 60 bit govora o materijalima za kim lezale ‘Kod bi podinazivanje uvijek bilo savéeno i kad bi klime povitin bile too meduscbno prilagodene, tako da ne bi bilo pottebno "uhodavanje’, svaki metal mogao bi siti kao le2ajni, pod unjetom da je dovoljna évrst da podnese opterecenje. Nadale, tetko je ostvariti da 9° duga Esovina dovoljno toéao okreée w nizale¥aj, Zhog toga prednost imsju materjali dovolino meki i prlagoalivi cukaven ii osovini kad su optereCeni. Uz to le2aj mora bit: dovolio éwst i dovoljno Tr 8 malim foktorom trenia i povrbinom ofpornom na trokeneofporan na udama optereéenia, ‘Odnosno dovolino flay, dobre toplinske vodivesti, male. toplinske rastelivosti, dobre antikorazivnost itd ‘Sika 11.1. Nosvesrktue lebaji material: 1) fer nov reall wcko osnows ‘by meke faze edo} oseovi'SVOJSTVA | PRINJENA MATERWALA, Postizanje takve kombinacije svojstava ne mode se oéckivai od monofaznog materijala, jer su évsteotopine Zilave,duktilne iGvrste, ali su takoder i meke, dok su intermetaln spojev td, ‘oh i slab Zbog toa su klasgni le2jni materjall dvotane mikrostrukture (np. si lj, bijele ovine, bronce), sastavijene od tvrdih i metch frza. Meke faze (npr. graft, evista loping ilk eutektk) omogoéaju stanovito semopodmarivane, prilagodljivostosovine i ledajé ~ 4. wisnude estes troSenja i na taj natin sprjetavanje “navarivanja”tih Gestica na osovinu, dok tvrde faze ‘manjeg faktoratenja preazimaju opteedene, Pri tome je svejedno je li osnovne amas leZsinog ‘otra sa ii (is 11, pa pose ob sean materiales trom ostovom Vatno svojstvo letajnog mateijala je i prionbivest maziva, to je posebuo vaino kod pokretanja i zaustaviianja osovine kad je bop malog tlaka maziva opesnost mjestimignog adhezijskog spa rukaveas nosivom povrSinom najveéa Materjai za Klime lezsje mogu se podlijeliti prema obiljcajima mikrostrukturmih onstisuenata vnokoliko skupina 1 tradiciooalne dvofiane legue, np. bijele Kovine i bronce; 2. dvofazme legure kod koji edna faza moze shit kao mazivo u ekstremnim uyjetims, ‘npr. olovns bronca i legurealuminija skostrom; 3. monofizni materjali npr. polimerni material 4, poromi samopodmazyjuéisinetirani materials 5. kerami¢hi material, ‘Tradicionalne dvotame legure cove grupe materijala za kien letaje rabe se: 1. CuSniCu-Se-P lege (kositena i fosforna bronca), 2. OuSo-Zo-Pb (ervenilijev), 3. CunAl leguee (aluminiska bronea), 4. Sn-Pb-Sb-Cu legure (biel kovine), 5. sivii nodulaai Ij. Svojtva leZajnog materijala najbole se mogu objaniti na primjeru bili ovina, Bijele ovine su legure na bazi kosita(kositrena bijelakovina) ili na baziolova (olovna bijela kovina). Olovo se dodaje radi pojeftnjena legure, ali legures olovom pordnose manja operacenja i manje ‘su otpome ne koroziju. Sastaybijlih Kovina kre sev granicama:5.,80 Sa, 79..0 949, 15--11 Sb i 1..9 46Cu, U tablic 11.1 asvedent su primer jedae kostene i jedne olovne bijele Lovine $ ‘ijentacjskim osnovaim sastavom i tvrdogom, ‘Tblice 11.1: Kosten olova bie kong sata tvdoa re | emt seston Tyrdoda HB ‘Oxnaka eg asim | (aS 1808) pA Cn ed eR) aise [esraore [oo 2] 7 | 4 | a | m] 0 aso [uesoo | wo | | i |x| a | i] 230 PRIMJERI ZBORA | PRIMJENE MATERUALA Leiaj od bijele kovine mora sadréavatiu ravnomjemoj meko) osnovi tite dijelove. To je csigurano dodatkom antimona i baira. Bakar i kositar tore intermeialni spoj y sastava CugSs bli karaktristitnih iglca koje se mogu jasno razabrati w mikzostrukturi pod syjetlosnim mikroskopom. Nadalje kostar i antimon tvore korkice inermetalnog spojaB sastava SbSn, koje su zajeno siglicama vlogene « meki eutektik (slike 118). Odnos tvrdoéa je obiéno iglce (CusSn) -kookice (SbSm):eutektik kao 10:4: | Sika 11.2. Mikrostukura olowne ijl kovine.(Poveéanje 5001) Vetinom se kod kositrenihbijlih kovina uzima omjer 12 % iglca, 20 % koskica i 68 % cutoktka, To je netojeftinij i trda varjania koja omoguéuje veCi specifigni tak. Pri udarnom optereéenju poveéava Se udio eutcktka na 87 % na ragun kockica, ali pritom mora specifia tak biti mani Usitnenje zma opéenito pobolSava mehanicka svojstvalegure. Pri uljevanju na podlogu (Pb+a) - eutektk pi 160°C. Kod olovnih bijelih kovina s bakrom, dakle, prvo kaistalzira y-faca, Ona tvori mred ‘slice. Nakon toga se ilutuju lak, kockast Kristal Koji se wlafu u igliastu miedu y-krisala ‘ako se sprjecava mjihovo kxetane prema povrSini. Zadnji skruéyje ostataktaljevine kao eutektik Kod kositrom bogati bjelih kovina dolaziprije eutekténog skrivanja do izlifivana a-kristala ‘mjedanaca («= Sn sa < 10 4Sb).S vile antimonajavla se B-faza ( = Sb sa <10 %Sn), Na osnovi pie reéenog moze se zakijutti da svaki lea materjal mora imati tev. nosive Isistale koji 6 preuzeti csovinski tak. Kod Bronci i ervenog Uifeva to su kristali tdog eutektoida, i usadeni su u mekie kristale mjefance. Kod sinog Weva (uw obzir dolazi samo petit’) a je luojni fosfidai eutektik - stead. Obje ste materijala predvidene su za velika Antifikeijska svojstva su slabija, a sivi lijev je j¥ i slabo otporan a troenje { koroziju. U pogledu dinamitke izdrBjvostiimaju jedan i drigi materijal dobra svojstva, Kod ‘ivog leva povolja je prisutnost grata koji dopire do povrsine. Blazinice mali ledja standardiziranh veigina za nita opteregenja i manje brzine Klizanja iaraduju se 0d bronce sineriranjem. To su opéeaito samopodmazive vite leaj a izzadene $0 ‘mijefanjem praia bakra i kostra sa dodatkom grafita ili MoyS. Smjesa se oblikuje a preisma i ppotom sinterira. Tako se dobiju poluporozne legure (uaio poreznost iznosi 20.30%) Koje poral Samopodmazive naknadnom impregnscijom uljem. Podmazivanje se omniva na stainom dotoku, lj na povefin blazinice kapitanim djelovanjem. Radi nskih trotkova izade sintrirantleZaji nalaze firoko polje primjene, npr. u kuéanskim aparatima, w stojevima za obradu tckstila pakovanje to 2a uredske aparate. Dvofazne legure s moguénokéu podmazivanja U ova skupinu mogu se svsatz 1. CP (olovna broncs), 2. Cu-Pb-Sn (olovnokositrena bronce), 3. AbSa legure, U skruéenom stanju bakar i olovo se praktitki medusobao ne otapeju, vee straraju Zascone ‘aistalte gotovo tistog bakra i dstogolova. Kako je topjvost ogranigena u resaljenom sanju (40 36 0 i preko 96,5 4Pb), to se u praksi ne izraduju legures vite od 30 %4Pb jer se ne mogu dobiti smikrostrukturno bomogene legure u skruéenom stanju. Dakle,legure se sastoje od tvdih kistalita ‘akra i meksihkristaltaolova, Omjer udjela je tkav da postoji vie krstalitatvndeg bakra nego ekieg olova. Legiranem s kostrom (do 10 %) tvdi Kristal bakra postajujo8 tnd. Zbog toga ‘egur imaju velikunosivost,aslsbiju ugibljvest. Poseboo meso ti leguraslifediizCnjenice da ¢ olovna faza nartito meka i pri radu leajaizlazi iz svojth mest, ali se fe otkida, nego se Faamazuje preko izboenihtvrdth krstalita i tako djeluje dvostruko povoljoo. Nedalj, u njoj © stvaraju udubine pogodae za tekuée trenje i vjedno sama podmanje izbotene trde faze. Povifenje temperature lezaja lied povetanog opteredenja dovodi do dalnjeg, mekSanja mek 232 PRIMJERI ZORA | PRIMJENE MATERMJALA lowe fize So jo8 pospjduje utin podmazivanja. Legureimaju veliku otpomostnatrofenje pase hog tog osovine izaduju od Kaljenog éelika. Osim tog, slbija ugiblivostzahtjeva 30 toe i savefeniju obvad i So preiziju montah. Dinamitka iadrljvost je oko dva puta veéa od one bijele Kove. Nedostal su im u sklonospojvi segregaija i vsokojlikvidus-temperatu, to oezavalijevanje. Kako su olovne bronce slabo oxpome ax Korozju, iavode se blazinice viteslojno. Na blazinicu od olovne bronce nanosi se elektroitickim procesom vrlo tank soj (do 0,025 mm) olova 1 10 % kositea ills 8 % india i time stvori velo meki i antikorozivaisloj koji ujedno sprjetava Jokalno zavarivanje izbotina, Mekota soja pobolfava antifikciska svojstvapodlozni slojeva, 8 jegova tenkoéa poveéava nosivost jer se tak prenosi na podlogu. Na slitan natin kao olovne bronce uuvjetima povetanog operesnja del i alwminske legure skosrom (S..20 Sa) posebno razvijene zat namjent.Eutcktik Kosta aluminas oko (05 %Al tori meku faza oko sluminjskih-2ma koja Ene tadu faru U uvjetina poveéanog opseredenje dolaci do. met4anja Kasia koji djluje podinazujuce, Zbog Suokog intervala Sleudivaje od preko 400 °C, ne mogu se tabjedi segregacije pri lijvaniu. Za uklanjanje segropacija Kors se kombinala hladnog valjanj rekristalzacie kod ga doazi do dobljnja snretekosira do te mjore da sada alin formire neprekinut sto marieu. Uvijek se nanose ta Elite podloge Monofazai tefajni material 4) Polimerni materijal: PA ~ poliamid (Nylon) i PTFE ~ poli(tetafluoetilen) (teflon) se najvite ‘primjenjyu za izvadu lezaja u odrodenim slugajovima. Faktor treja PTFE je nifiod faktora ‘tenja bilo kojeg drugog Evrstog materials, Medutim, mehanigka svojtva PTFE su loa tako da se mora ofvrSéivati dodacima drugih materjala (PTFE / bronca kompozit) Poliamid se takoder ‘move ojaéati Csticama bronce. Osnovna znatajka oba materijala je da se mogu rabiti kao “suhi” leaji. Odavde slijedi da se mogu primieniti u stojevima za preradu hrane, tekstila i papirs, 1 tamo gdje je neprihvathive oneti8éenje mazivima ili tamo gdje je otezano podmazivanje. +) Keramigk eta primjeajyju se w uyjetina velo niskh ili vlo vsokih radi temperate if w korozjsk ekstremno agresivnoj okoii. Od materialaprikiadni su Al,Os,Z1Os il SiN te waft U rackim specifiznim primjenama dole u obrir i keramiski slojevi od tih materjala ii od mp. TH. 411.2. IZBOR MATERIJALA ZA ZUPCANIKE RUCNOG, ELEKTROPOKRETANOG BEZICNOG IZVWJACA [aati material za nidetoriski optereSene zuptanike u prvom stupaju prijenosa (slike 11.3). Zahtjevi na tvijat trupéanike 26): ivij® je namijenjen raliitim kupcima pa je predvidena masovna proizvodnja; ‘to ita cjena materjalai So aiti wotkovi proizvodae i odréavanja; = 2bog ruénog rada mass (tena) reba biti to manja; 238'SVOJSTVA I PRIMJENA MATERIJALA, ‘otpomost na trotenje zuptanika treba bit Sto vota, a faktortrenja Sto ni zbog Ho nitih twotkova odréavanj; ~ ipéanici moraju imatizadovoljavajuéu smignu i savojna Evrstogu te dinamigku indeahivost, Poteljna je ilavost material u slutaju pada iva Sl 113. Dieloi rucog,eektropokreung being ivijata Funkcija i konsirukcijski zahgevi ~ mupéanicitrebaju smanjiti brzina vrtaje uw omjeru 1:81 i poveéat okretai moment s 0,05 na vile od 4 Nm, + najvei vanski promyer je 11 mm, a irna muptanika I do 4,5 mam; ~ sila na zou je oko 35 N; ~ faktor sigumost iznosi IS Utablici 11.2 navedeni su neki podacio mjerjvim svojstvima predizabranih materijala, ‘Tablin 112: Svojtva materia za zupEanikebeting ivijata 26) vetamare [atom | alone | am | ne | Sine [rxomcseneon ms —[ ao] vw [anne [arm] oar Pei 3a woo | | ta | ae [ome Aiieora tea wo0e® | aro [amo [ 3 | woe" [om Rotors ten Uns sa” | est [ 209 | 10 | Su? ] re Maseamtonacnr? | se | 20 | 3 | ae] am ‘osmomt sata: 7.5.95 %6 SI: 3.4 60; 396 ns 1.2% Fe osnovisastay: 496d: 0,04 9g, ostatak Zn Sosmovnd santa: 9% Al: 0,13 9 Mrs 0.7% Zn ostatak Mg 8 teod udarna adja oma; 4 Charpy wrezanaepreveta 9 Charpy newrezanaepravta ‘U tablet 11.3 navode se primar iizveden zalyjevi, ocjene za trazena svojatva materla i ‘ijednost parametara vednovanja, 208 PRIMJER! IZBORA | PRIMJENE MATERWALA, Tablica 11.3: Marea odlutvanja~ prima ivedeni ztyjev, ocjene za atena svostva materia, ‘Konaée vnjednostparametara vrednovanj 26! Faitor | pacnso 4 | zntegue | mgsegura emma | teat | vetnore | Sta keowe | Gren | ‘oe Sanden | ‘ebere | “Yee =| sor a sehNe ‘OCIENEZA SVOUSTVA ras massa wz z z z 7 poncane! | Sma Powe” |micce | os2 | 4 3 ° ® 7 woe, [om | « a ® 7 e arerioa | am |e Fi a ‘noe . 7 ise —| apa —| 5 z = 5 me fewest | oss | 7 ° 7 1 a tae [an |e 6 7 @ 2 eee | am | s 7 ° fetene e s ‘wer [ane |e ° 3 @ 3 Viledost pane es | oo | em | sa | ose “resnoraye : 7 Znadenie ojona (0 apeolumno nezadovolnajuce; I~ necadovoljavgiuce; 2 wlo neprikadno: 3 slabo: 4~ tolerantne; 5 zadovoljaajuce; 5 dobro uz nealitonedostataka; 7 dobro; 8~ io dobro; 9~ namalulexahjeve; 10 Idealno Parametar vrednovanja 2a pojedin material izratunava se 2brajanjem umnotka relativnog, faktoravaznosti za svaki Kritr) socjenom za prdnsteno svojstvo. Poliamid PA 6 i aluminjsea legura pokamaju najvese vijednostifunkeje vrednovana, jako i polimerni kompozit(poiesterejafan staklenim vlaknima) bitno ve zaostae. Nakon detaljne analize svih ostalih svojstava, 24 proizvodaju zuptanika izabran je PAG ojatan staklenim eesticama 11.3. IZBOR MATERIJALA ZA ROTOR VENTILATORA USISIVACA ZA. PRASINU Konstrukeiski zaht Usisna koliina treba biti Sto veéa, a odredena je radijusom ventilators (2) i kutnom brainom (a) prema ire: Q=Co?, ms ale je C konstantaprvog reda,SVOJSTVA | PRIMJENA MATERIJALA Centrifagala sila (F) na lopatictovisi © volumenu lopatie (aS) i kutnoj akceleraci (on i iano plarsyair adleje: a ~ dio 0dr koji se odnosinalopatcu, ‘5 ~ ploitnapresjeks lopatic. [Naprezanje w korijenu lopatice iznosi: o- FS= pad? skis joj: Rr keno nares ance rzvlaen i vata Et), 4 feo sigumost Iz ove jednad2be proizlazi maksimalna kutna brzina: o < (Re/ (p-2-3)}"*(U/r) ‘Uns li se ovaj ara u jena za Q, dobiva se masala proto maka: Qs (CF Kas" HR)" Buduéi da je r koostukciski odreden, to 28 taksim prow webamo material ‘maksinalnog onjra Evo gustoée- Rp. onsite mjere rotors jes: r-omm, ‘renja debljina lopatice= 3 mm, ~ potinajedne opie = oj lopatie=20, = Volumen lpatica 26-10% m, ~ masa veatltora(oviano o st material) = ~ povrSinska hrapevost mora bt So maja < I yn S obzirom na masovnu proizvodniu trotkovi materjala j izrade moraju biti Sto mani Pobelino je dase clei rotor iad celovito -u jednom i Odabir mateijala Usporedujuti omjer évrstaée i guste, dela se do nekoliko predizabranih materijola ~ vii tablicw 11.4 ; 2 ‘Razmatajut trotkove ipostizivu repavos kao najprikladnija su odredena dva material ‘njkeijki preSan poliamd itt Iijevana AlJegur, PRINJERIIZBORA | PRIMJENE MATERUALA Tabla 11-4: Kenda material 2 vtorvetatora/40/ Matar rio | Napomena Potponien| 70 _[ eta se isha rote utonatan aa jotino Potamie 80 | lek se cha peta w honor jn ‘eve Anoga 60 | mates Heat konaéan cb eran pir 50 | mato se Reva konatan ob pei onset ae (| mato ee reac tina Pole cata atin 209 | Ia bitovanl jp spo reaape rata» Eatioarisema 200 | eton vanma " alma fan train ugnim | 59 | reno abiicrrvel spare peaupo: das ia ‘Seton iene aera eokotanoeaue rae top 11.4, MATERIJALI ZA NOSIVI OKVIR NAPRTNJACE kev napinjate (slika 11.4) poosjpiie mora bit lagan i vst. Donji dio okviraopteresen Je na savianje, pri Semu nisu doputtene plastitne deformacije i lom od umor Po cian temperatura (nize od -5 °C) ne smije dot do kehkog long. Radi obtikovanja okvire materiel ‘mora biti deformabilan i zavarljv, au viazno atmosfer ne smije doi do koroaije. Okvis 8 wobiéajenoizraduje od okruglh cijevi pri demu se debljnastijenkeiaragunava na ‘osnovi vrijednosti granice razviatenja materiale Za masovnu proizvodnju t2isoo najzanimljivijih okvra tro8kovi materia i proievodaje ‘eebaju bit Sto ni, Sika 114, Shia okvirnapetaate U ovom se primers usporeduju dvije iste Selik, alumnin i aluminijska legura iako bi w bzir dol jsjedeti matenjali:drvo, ttanove legue i polimeri ojatan’staldeniat ii uigaim 237‘SVOUSTVA | PRIMJENA MATERNALA, \Vreduovanje materijla provodi se preko vrijednosti parametra PY /40: PV= (Ol )4R7/0) jeje: Or, faktor oblikaprsjeka, Rilo — specifiens visio. ‘Sto je vei iznos parmetra PV, to je boli material. Faktor oblika 2a ckrugle cjew iznosi Di, gdje je D promier, ed debjina stjenke. ‘Tabla 11.5: Usporodben wijednost za svojatva mate, ‘alee slit arametre vednovanja (40 att eum Tata | oF | ev Te a Hrs ten an 210 72_[om_[aar rant austen a adn vor = 79_[ear amin dro wen 10. a7 [va2s [1825 daria ga er aCuT “ao 5 roche otwenla Iz tablice 11.5 vdlivo je da aluinijka legua ima prednost u odosu na alumini i eelike ako se usporeduje samo vrstoa i masa. Ako bi se bro} materjala za sporedbu protiro, poveljne bi bile i druge vst aluminijenlegura.Stehnigke strane loguretitana bile bi valo signe Al-legurama, al bit skuplje, Cijevi od polimera ojaganih uglignim viaknima bile bi najéveiée, najlakSe daleko najskuplje. Bez obzirana razlike u cijeni, ma Bt ve magu nak okviri od Al-legura i od polimemih kompozita PRILOZ: PODAC! O SVOJSTVIMA I PRIMJENI MATERWALA, PRILOZI: PODACI O SVOJSTVIMA 1 PRIMJENI MATERIJALA 1. PODACI O CELICIMA 2. PODACI O OBOJENIM | LAKIM MATERIJALIMA 3. PODACI O POLIMERNIM MATERIJALIMASVOJSTVA | PRIMJENA MATERWALA PODACI O CELICIMA _—— Eewae | —vea [erga [Fone [wi ie | OW ey mst | 8. | _AFNOR UN! 4. PODACIO CELICIMA [carr rane [rane 13 [paces [ewer [xaoone an |1700 fersos [orca feam rane frasrsts —pescess laws laa _jewcss frases [eco [erat Jrewers awn [ors Taran _frenes | ews ‘TABLICA PI: PRIMJER USPOREDNIH OZNAKA CELIKA PREMA RAZLICITIM NORMAMA. eae echaare [err jaaoawe [tecnoe SS ee ee cial on = [88 ano ee [Cera [raat [xSCNMG 1810 | XSGHIMDNT 122 [si5S16 _[Z6CNO 17-11 | XSCINMMoI7-12 eos ram [ernewr@ [ocr I sre [ar [xwonwecn eo cnasiFaa| en [aos —[zeenorr caw jeoree | asse [ssaist joc or [easre [tana [xisorsizsz |xisonsaszo [34 [sae |Z recwas.20 |x voonssc520 Como seine feasoo [ramet [eeGniiea —pworsieroc [son fois [z6ovreae |xsow 1610 icon [sone [star S250 zal (eae [aes [xzocnvt2 — rerocwnat Joe beewoawiane és —_[eore| ears) fest lor [irae [seams | womes eae costes [nea form —_|rrew [amos —Trcm [oso [vere sene@[wowwe fom frome [ares [evra [ira [ones [aoa [aww frrweo eres jeroua nes [norm] (com [rae faresoner sweat econ [eases [vooso |seo2 fowrst |rzsea |xsecnevs1 |xaromvet [HiT Co (zaecovs | xascre os coset [vaso [ss scans, [cxrsn [zea [urtocamvs1 |ricocmmsi |AzTwwdan jsa2 [2 toncovs [ramocmovs 1 orem [9 sor [arm Jeane reasony 9) paceman [amen [ex [soo ashe Yoee exo [rave [ove —feoowe Jomo [rate [move [mow [06 from Jame es 4 esa ram [sone [won once ere [rro arm ED t Cr CN ferare [ioe [ase t I fesrsz [eins [2onionaoe ——[earaet few | ree [ase L T [cone [rane [wswos —_[rowos sea [rae 20 roe Jew a (oa Jooate —octe [aa —J.2sa|eswcrr? ——|eowove [ema [ant Loweza [ers frome Joa [cwa jewo oanav loca fea [cease [zac [oowowr Jenene [si leer (wea [usewosny [eisoo —Jrosoe [ew jos “oss |osomee [oases (costo [vas [e904 laste Th lari (twat Junto ven ese [imme loswa fou ee ero hae wuss [rma —__[naneora [ora [02 —[anoa 0 [tonr [ws ese ie fase en [ira |woawea fens reenter] wen waned [ex [soem joo [ovo ross _—_fosoaso_ocse tar furs [woawew [rome Tepiemaai| wco810 [zeae ena fasts [oor (owt (wrantae vrs —_fucroRs fe eee pee ee A oC) eo [nee [Jiao [oes2 esa | _[mu [ood [ontario ere [ue ‘crews oa) lwo emn er [tame farses frais [rs [or stoner en fiams [wos Tome wo ome lwew com | eS ret snnr [Com [omoi [51517 car as |[xoaS —|sts7 [57 (cone [rover (eee co im reese seo [roi [ase { ! = exer [waesea free co ese [rs” fone a use | [ow [rawnlarmm i Zann [coe [rave [mmewe ——[aanve [0 oa [me |usnmvens [onm— |rm [sor rece ae fens [ees | joven toon oe sie [eoae [uc [oor Jonas far [mos mes [is Jas [voce — Jeno fsa fx2ooe —fono® jos jas feaweis ]aamoonu Jou — fraes [esos basco ane eveoro | 2a g