Dr.sc.

Alen Jugović

Pomorski fakultet u Rijeci

 djelovanje luke determinirano je nizom čimbenika s
obzirom na složenu funkciju luke u prometnom i
gospodarskom sustavu, ali i njenim položajem koji je
najčešće u središtu grada

 korisnici luke u pravilu imaju mogućnost odabira više

luka, stoga ih pojedine luke nastoje privući tako da
čimbenike koji uvjetuju izbor luke učine takvima da izbor
bude u njihovu korist
• potreba analize sasvim novih čimbenika kao što su: resursi i turistička ponuda,
struktura, javne službe i gradsko planiranje, komunikacija i imidž te trendovi

• uvažavanjem ovih čimbenika moguće je opravdati uložena sredstva u razvoj

pomorskoputničke luke i grada na kojem luka leži i tako zadovoljiti određene
zahtjeve iz makrookruženja čime se osigurava tržište lučkih usluga, odnosno
privlače putnički tokovi u te luke
 PREDNOSTI NEDOSTACI
Nedostatak vrednovanja turističkih resursa,
Povoljan položaj – luke su smještene u samom
posebice u odnosu na dodatnu ponudu
gradu ili tik uz njega
(povezivanje s okolicom)
Blizina turističkih središta i nacionalnih parkova
Nedostatak poslovnosti u uslužnim djelatnostima
(Opatija, Vodice, Paklenica, Plitvička jezera i dr.)
Ograničena, nedovoljno kvalitetna ponuda
turističkih proizvoda (suveniri i razglednice)
Dobra prometna povezanost (osim grada
Nedostatak turističkih kapaciteta (smještaja,
Dubrovnik)
aktivnosti, odmora i razonode)
Slaba ponuda turističkih informacija
POTREBNO JE:
unaprijediti osnovnu,
dodatnu i
maloprodajnu ponudu
cjelokupnog
odredišta,
podjednako u luci i
okolici

razviti više
zanimljivih ulaganje u budućnost
programa u razvoja turističkih
suradnji s kružnim kružnih putovanja
brodarima i uvelike će pomoći
lokalnim nastojanjima putničkih
hotelijerima za luka da se dosegne
putnike prije i razina usluga u skladu
poslije boravka s ciljanim razvitkom
broda u luci
 potreba za širenjem lučkih kapaciteta

1. osiguranje autobusnog kolodvora i multimodalnih

kapaciteta te poboljšanje parkirnih mogućnosti
2. autobusima i taksijima omogućiti prometovanje
posebnom trakom te u budućnosti izgraditi zaobilazne
ceste prema luci
 SNAGA
Postojanje lučke strukture
Blizina međunarodnih zračnih luka
Prisutnost specijaliziranih međunarodnih
trgovinskih sajmova
Snažna odlučnost mjesnih i državnih vlasti
da potaknu turistički razvoj u regiji
SLABOSTI
Otežano kretanje ljudi i vozila, tj. pristup luci
Nedostatak parkirnih kapaciteta u blizini
luke
Nedostatak turističkih natpisa i oznaka
Neriješeno pitanje vlasništva nad dijelovima
lučkog područja

Uspješno predstavljanje hrvatskih putničkih luka kao glavnih odredišta na

Jadranu organizatorima kružnih putovanja i putnicima moguće je ostvariti
osnivanjem "zajedničkog tijela" koji bi vodio i koordinirao nastojanja luke, lokalne
zajednice i ostalih sudionika za povećanje privlačnosti odredišta.
 • jedno od osnovnih sredstava privlačenja
putnika/turista ka željenim odredištima

Slabosti Snaga
Područje slabo poznato u Blizina europskih poznatih turističkih
Sjevernoj Americi i Aziji (osim luke odredišta (Italija, Grčka, Malta i
Dubrovnik) dr.)
Nedostatak društvenog zanimanja
za važnost turizma u regiji
Neuključenost gradskih struktura u
Sigurnost putnika
realizaciji dodatne ponude
Nepostojanje tradicije u prometu
brodova na kružnim putovanjima
 bolja
koordinacija povećanje
djelatnosti prihoda
vezanih uz
putnički potreba objedinjavanja
promet svih funkcija u
jedinstvenu upravu

bolje
održavanje
infrastrukture
 SNAGA
Predviđeni rast turizma u RH prema WTO-u
Širenje na nova tržišta (američko – Hrvatska
najtraženija turistička destinacija za 2006.
godinu)
Mogućnost širenja turističke sezone
Razvoj novih turističkih aktivnosti
Politička stabilnost regije
(zdravstvenog turizma, golf terena itd.)
Tržište kružnih putovanja smatra se
najperspektivnijim u odnosu na sva ostala
prometna tržišta i to već više od 20 godina
SLABOSTI
Nepostojanje nacionalnih brodara za
kružna putovanja
Nepostojanje suvremenih
pomorskoputničkih luka i terminala
Jačanje turizma u konkurentnim državama
na Jadranu (Italija i Crna Gora),
Sredozemlju (Cipar i Turska) i Crnom moru
(Bugarska i Rumunjska)
Tržište kružnih putovanja karakterizira
najdinamičnija konkurencija
Slaba povezanost s avioprijevoznicima,
zabavnim parkovima, hotelskim
kompleksima, poduzećima za zabavu i
kockanje, uz pritisak na turoperatore kao
najraširenije distributere prodaje kružnih
putovanja
slaba komunikacija i interakcija grada i pomorskoputničke luke proizlazi iz
nametnutog suživota u ograničenom području – kao dvaju odvojenih
entiteta čiji interesi i ciljevi na prvi pogled izgledaju različito

luka, kao karika prometnog lanca, orijentirana je na ekonomičnost,

produktivnost, konkurenciju na tržištu i razvoj poslovanja

grad, kao zajednica rezidenata, orijentiran je na promoviranje dobrobiti

građana i kvalitete života, pa stoga teži ekološkim i vizualnim
vrijednostima te očekivanjima ljudi
 Izvori potencijalnih sukoba:

A. NA DNEVNOJ BAZI

 zagađenje i buka B. KONTROLA I KORIŠTENJE PROSTORA

 vizualni učinak poslovanja luke
 zagušenje urbanog prometa
 ograničena mobilnost vozila
 druga fizička i funkcionalna susretanja
 proširenje područja luke
 pristup morskoj obali
 ponovni razvoj obale
 korištenje suvišnih objekata

C. INSTITUCIONALNI ODNOSI

• isključivanje gradova iz odluka o razvoju luke

• posebna legislativa koja daje lukama prioritet nad gradovima
• dominiranje eksternih interesa u vođenju luke
Razlozi za suradnju: A. DOPRINOS LUKE URBANOM RAZVOJU

 direktni poslovi
 indirektno zapošljavanje i ekonomski razvoj prilika
(poslovni parkovi, turizam i sl.)
 ekonomski i kulturni odnosi s inozemstvom

B. DOPRINOS GRADOVA RAZVOJU LUKE

 pružanje urbanih usluga u područjima

kao što su financiranje, savjetovanje
menadžmenta, tehnička pomoć,
primjena istraživanja, informacije i
telekomunikacije
 pružanje morskih i drugih profesionalnih
usluga vezanih za luku
 pružanje prostora za logističke aktivnosti
i kopnene transportne veze
 potpora za konkurentnost luke
 Kako ne bi došlo do daljnjih nesporazuma javlja se potreba za
usklađenom suradnjom koja bi rezultirala ekspanzijom luke i grada

 argumenti za ovo partnerstvo:

1. luka može gradu ponuditi ekonomski razvoj, dodatne

poslove i nove odnose s udaljenim zemljama

2. grad može podupirati luku zahvaljujući svojim

menadžerskim, tehničkim i znanstvenim
mogućnostima
 U realizaciji projekta razvoja putničke luke
Rijeka kao i daljnjega općeg razvoja luke,
osnovano je "zajedničko tijelo" čiji su osnivači
Grad Rijeka, Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka
d.d. Zadatak tog tijela trebao bi biti pružanje
potrebne pomoći pri izradi planova i
dokumentacije potrebne za realizaciju
razvojnih projekata.
 S tim su ciljem osnivači "zajedničkog tijela" stavili na raspolaganje osobu ili
osobe koje će biti predstavnici pojedinog osnivača, a zadatak će im biti:

 razmjena podataka

 zajednički nastup i promotivne aktivnosti

 podjela pojedinačnih zaduženja te rasprava o njihovoj realizaciji

 nadzor nad radom svih osoba koje rade na razvojnim projektima riječke
luke

 osnivanje radnih grupa

 izvještavanje javnosti o postignutim rezultatima i aktivnostima na realizaciji

Tijekom projekta izgradnje i obnove putničke luke Dubrovnik formiran je
"Odbor za kružna putovanja u Dubrovniku" koji je ima za cilj voditi i
koordinirati nastojanja luke i grada kako bi se osiguralo uspješno
predstavljanje Dubrovnika kao glavnoga jadranskog odredišta.
 Uspješan razvoj pomorskoputničkih luka postiže se
samo koordiniranom suradnjom i potporom grada,
regije i matične države.

Kao osnovni čimbenik razvoja luke i grada nameće

se takvo upravljanje koje će voditi stvaranju sustava
koji će uvažavanjem i razvijanjem svih međusobno
povezanih čimbenika težiti stvaranju luke koja će biti
strateški nositelj transformacije cijelog grada, regije
pa i šire.