P~elarska istra`ivanja, rje{enja i usavr{avanja

Kvalitet matice
''P~ela i dru{tvo vrijedi onoliko, koliko vrijedi njegova matica.'' U posljed-
njih desetak godina sve vi{e p~elara koji su napredovali u uzgoju p~ela
shvataju koliko je ova p~elarska krilatica postala istinita. Tekst koji slijedi
je odlomak iz male ali veoma vrijedne bro{urice ''Matica i njen kvalitet''
autora Franje G. Toma`ina koji se uzgojem p~ela bavi pola vijeka, a uzgo-
jem matica- preko 40 godina. U ruci je dr`ao vi{e od 100 hiljada matica
i sa njima (i za njih) izvodio brojne eksperimente.

ovom dugom periodu,

U iz dana u dan, iz godi-

ne u godinu, usavr-
{avao sam tehni~ko-tehno-
lo{ki i biotehnolo{ki proces
uzgoja matica od jajeta do
njenog izlaska iz mati~njaka.
U posljednjih 25 godina od
kada sam registrovao svoju
firmu “Selection” za uzgoj
selekcioniranih matica i una-
pre|enje p~elarstva, po~eo
sam raditi po preciznom i
ta~no utvr|enom programu
koji sam nazvao “Uzgoj mati-
ca po sitemu TF”. Projektovao
sam, konstruisao i izradio ve- Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
}i broj slo`enih naprava i ala-
ta, te izveo na desetine slo-
`enih eksperimenata. U tom
vremenu sam posjetio dese-
tak p~elarskih instituta u Evro-
pi i Sovjetskom Savezu, gdje
sam boravio kao student i ste-
kao potpun uvid o tome {ta
mi valja raditi za usavr{ava-
nje procesa uzgoja matica.
Smatram da nisam kompe-
p~ela, potrebnom znanju za uzgoja matica, u ruci dr`ao
tentna osoba da bih mogao
uzgoj matica i preno{enje vi{e od 100.000 matica i sa
govoriti o molekularno-gene-
mojih iskustava na p~elare. njima i za njih izvodio razne
ti~kim teorijama jer za to
Me|utim, kompetentna sam eksperimente. Malo je pojedi-
nemam formalnog obrazo-
osoba da govorim o matici naca p~elara, koji se tako
vanja iako sam mnogo toga
jer sam za proteklih 50 godi- dugi niz godina bave prou~a-
nau~io u biologiji i genetici
na uzgoja p~ela i 40 godina vanjem p~ela i matica.
31
 Iz male p~elarske biblioteke:

dimenzije 10x10 cm (sa jedne te`ini od 0,1 do 0,12 mg).

strane pokriven mre`om 2x2 Posebnim postupkom uzgoja
mm i postavi ga na sredi{nji te{kih matica uz primjenu sis-
dio sa}a), nje`no ga pritisne tema zadr`anog polaganja
da ostavi otisak dimenzije u jaja, mogu se dobiti jaja te`a
vosku, izbroji koliko je jaja za oko 20%. Ovakva jaja ili
matica tek polo`ila. Nakon larve stare do 10 sati upotre-
pet dana ponovo su na isto bljavaju se za uzgoj selek-
mjesto postavili limeni ram da cioniranih matica.
bi se poja~ao prvobitni otisak
pa se izbroje larve koje su u ^etvrti bitan kvalitet matice
}elijama. Na taj na~in dobije sastoji se u du`ini vremena
se koliko je jaja pre`ivjelo. Ali kojeg matica tro{i za pola-
to jo{ ne zna~i da }e toliko ganje jednog jajeta bez obzi-
Te`ina matice
p~ela biti izle`eno. Poslije 15 ra na godi{nje doba. Mo`e se
Upro{}eno gledaju}i, prvi
dana ponovi se otisak na zat- lako uvrditi da jednogodi{nja
kvalitet matice mo`e se
vorenom leglu i dobije se broj matica to ~ini 20% br`e od
utvr|ivati na sljede}i na}in:
p~ela u posljednjoj fazi razvo- trgodi{nje matice. Isto tako
srednja te`ina neoplo|ene
ja. Dvadestog dana limeni va`an je na~in na koji matica
matice treba se kretati od
okvir sa mre`om se utiskuje u pola`e jaja. Bolja od dobre
180-205 mg, a broj jajovod-
sa}e na prethodno obilje`e- matice zapo~inje polaganje
nih cjev~ica u jednom jajniku
nom mjestu i ostavlja do 23 jaja u centru sa}a i pravi kon-
od 200-250 komada. Kod
dana kada se ispod mre`e centri~nu elipsu, a sva jaja su
rekordnih matica taj broj
prebroje izle`ene p~ele. Na okrenuta, uglavnom, prema
mo`e biti znatno ve}i. Koliko
taj na~in ta~no se utvr|uje centru sa}a i polo`ena u
}e u jednom jajniku biti jajo-
broj pre`ivjelih jaja, larvi, broj samom centru }elije.
vodnih cjev~ica i kolika }e biti
dobijenih p~ela i broj o{te-
njihova du`ina zavisi od ge-
neti~kih osobenosti njenih
}enih p~ela po bilo kom @ivotna i radna
osnovu. sposobnost p~ela
roditelja, kao i od uspje{nog
uzgoja od jajeta do matice. Peti bitan kvalitet matice
Tre}i bitan kvalitet je te`ina odnosi se na `ivotnu i radnu
Da bi se utvrdila prava te`ina
jajeta kojeg je matica polo`ila sposobnost p~ela koja se
matice, mjerenje je neophod-
u }eliju sa}a. Ovo
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

no izvr{iti u vremenu od izlas-

mjerenje se vr{i uz
ka iz mati~njaka do njene
pomo} mikrosko-
starosti od 5 sati. To se ~ini
pa sa malim ekra-
radi toga {to matica u prvih 5
nom, ili nekim sa-
sati `ivota gubi od svoje prvo-
vr{enijim elektron-
bitne te`ine od 6 mg. Poslije 8
skim mikrosko-
sati `ivota gubi oko 16 mg, a
pom. U oba slu~a-
prije nego {to iza|e na
ja te`ina se odre-
oplodnju izgubi ~itavih 40
|uje mjerenjem
miligrama.
srednjeg pre~nika i
du`ine jajeta. Kod
Drugi bitan kvalitet matice
kvalitetne matice
predstavlja procent pre`ivjelih
du`ina jajeta iznosi
jaja u odnosu na broj polo-
od 1,5 do 1,7 mm;
`enih u }elije sa}a. Mjerenje
a srednji pre~nik
tog kvaliteta mo`e izvr{iti
od 0,32 do 0,35
svaki p~elar na sljede}i na~in:
mm ({to odgovara
ako napravi limeni kvadrat
32

ogleda u sljede}em:
a) Koliki je prosje~an `ivot-
ni vijek p~ele? Iako prosje~an
p~elar to ne mo`e utvrditi
potrebno je da zna da od
dvije matice (makar one bile i
sestre), `ivotni vijek p~ele
radilice nije isti.
b) Da li matica, kako ka`u
p~elari radi “na meso” ili na
med? Kada rade na ”meso”
p~elari trebaju znati da to
matica naj~e{}e ~ini radi toga
{to je po~ela pripreme p~eli-
njeg dru{tva za rojenje druga
polovina marta a ne onda
kada je p~elar utvrdio da u
ko{nici ve} postoji rojidbeni
mati~njaci. Naravno, takvo }e
p~elinje dru{tvo imati ve}i
broj p~ela a manje meda.
c) Kojom brzinom su p~ele
radilice prona{le novi izvor
nektara i kojom brzinom su
uspjele pre}i sa postoje}eg na
novi izvor hrane koji se
(makar u nijansama) razlikuje
od prethodnog.
d) P~elar treba da ocijeni
koji su uzroci {to jedno
p~elinje dru{tvo (sa pribli`no
istim brojem p~ela) na istoj
pa{i unese daleko manju ko-
li~inu nektara i polena od
drugog. Za manji unos nek-
tara naj~e{}e je odgovorna
mala du`ina jezika p~ele
radilice ali i nekoliko drugih
~inilaca koji odre|uju radnu
sposobnost p~ela. Unos i
stvaranje zalihe polena, kako
u ljetnom periodu tako i
jesen, zavisi od geneti~kog
naslje|ivanja koje je matica
prenijela na p~ele radilice.
Tako jedno dru{tvo u toku
ljeta stvara zalihu polena za
dva-tri dana, drugo za 10-15
dana a tre}e za mjesec dana.
U jesen, jedno dru{tvo
P~elarska istra`ivanja, rje{enja i usavr{avanja
ostavlja samo zalihu na pola
okvira, drugo na cijelom
okviru a tre}e na dva ili vi{e
okvira. Na taj na~in, tokom
ljeta, ukoliko nestane pole-
nove pa{e, p~elinje dru{tvo
koje nema dovoljnu zalihu
polena za zimski i proljetni
razvoj, razvija}e se daleko
slabije od onog dru{tva koje
tu zalihu ima.
e) P~elar treba ocijeniti
kvalitet prezimljavanja u
odnosu na broj umrlih p~ela,
potro{nju meda tokom zime,
po~etak polaganja jajeta u
prolje}e i brzinu proljetnog
razvoja p~elinjeg dru{tva.
Iako to teoretski (a manje u
praksi) zavisi od rase p~ela,
dvije matice iste rase i starosti
u podjednakim uslovima
prezimljavanja ne po~inju
istovremeno sa polaganjem
jaja niti se dru{tva podjed-
nako razvijaju.
f) [esti bitan kvalitet matice
odnosi se na agresivnost,
izazivanje grabe`i i slabu
odbranu ko{nice od tu|ica.
Neophodno je naglasiti da
postoji agresivnost p~ela kao
geneti~ka osobenost i agre-
sivnost p~ela prouzrokovana
neadekvatnim uzgojem p~e-
la. [to se ti~e grabe`ljivosti i
slabe odbrane, ko{nice obje
osobine mogu se svesti pod
isti imenitelj.
g) Sedmi bitan kvalitet
odnosi se na otpornost p~ela
radilica na zarazne i druge
bolesti kao i na varoou.
Poznato je da su p~ele oduvi-
jek bolovale, da boluju i da
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
}e bolovati. Znamo da u
p~elinjem dru{tvu nisu sve
p~ele sestre jednog oca jer se
matica sparila sa dvadesetak
trutova. Odre|eni broj p~ela,
potomaka istog oca koji nije
imao uro|enu otpornost na
neku bolest, lak{e obolijeva
od te bolesti i samo one
umiru dok sve ostale pre`ivl-
javaju. Stoga je mnogo bolje
da se matica oplodi sa {to
ve}im brojem trutova koji nisu
u srodstvu jer se na taj na~in
dobija kvalitetnije i `ivotno
sposobnije p~elinje dru{tvo.
33
 Iz male p~elarske biblioteke:

od sebe ne}e prestati). Tu se p~elara uzgoj matica vr{i na

na djelu pokazala prirodna
selekcija jer je nezara`eno
dru{tvo prirodno otporno na
ovu najopasniju bolest p~ela.
Na isti na~in p~ele se odnose
i prema varooi jer znamo da
sva p~elinja dru{tva nisu pod-
jednako napadnuta varoom.
To se odnosi i na bilo koju
drugu bolest.
Za p~elara nije va`no
kakve su boje p~ele na nje-
govom p~elinjaku jer p~elar
ne dr`i p~ele radi boje nego
radi meda. Lako je uzeti
knjigu koju je napisao
uva`eni doktor F. Ruthner i
prepisati sve parametre reci-
mo kranjske p~ele. Da li je
bilo ko ikada poku{ao, da
Zna~aj prirodne selekcije
prema Ruthner-ovim para-
Darvin je otkrio zakonitost
metrima, utvrdi kakve su
evolucije i zna~aj prirodne
p~ele na na{im p~elinjacima?
selekcije pa na osnovu nje-
Kod nas je svaka crna ili siva
govih postavki znamo da se
p~ela kranjska a svaka `uta-
p~ele kao i ostala `iva bi}a
talijanka, a ni jedno ni drugo,
razmno`avaju da bi u nared-
naravno, nije ta~no…
nim generacijama stvorile
mutante jer je to jedan od
Uporedni kvalitet matice
osnovnih razloga razmno`a-
Jo{ uvijek ima manji broj
vanja. Mutant, to nije “vukod-
p~elara koji ka`u da je dobra
lak” koji se preko no}i trans-
svaka matica. Ja bih ovu
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
taj na~in {to jednostavno
izvadi postoje}u maticu iz
p~elinjeg dru{tva a p~ele
sagrade prinudne mati~nja-
ke. Koju }e larvu p~ele
odabrati i pro{iriti }eliju sa}a
u kojoj se ona nalazi, p~elar
nikada ne zna. To mo`e biti
larva stara i do 30 sati koja je
ve} primila nekoliko obroka
hrane za p~elu radilicu {to,
naravno, negativno utje~e na
kvalitet budu}e matice.
Takve se matice legu nakon
14 ili 15 dana. Prva se izle`e
ona koja je zapo~ela svoj
razvoj iz najstarije odabrane
larve (a u tom slu~aju p~ele
ne u~estvuju u kona~nom
izboru matice) poru{i sve pre-
ostale mati~njake, a to zna~i i
one koji su svoj razvoj zapo-
~ele normalno iz larve mla|e
od 20 sati. Na taj na~in dobili
smo najslabiju maticu u
p~elinjem dru{tvu…
Rojidbena matica
Ne mali broj p~elara tvrdi
da je najbolja rojidbena mat-
ica. [to se ti~e veli~ine matice,
veli~ine jajnika i broja

formisao. To je `ivo bi}e koje

re~enicu izmijenio pa bih jajovodnih cjev~ica u njima
se ne razlikuje samo po izgle-
rekao: ”Ako se u p~elinjem
du, od svojih roditelja, nego i
dru{tvu nalazi slaba matica,
po `ivotno va`nim osobina-
bolje je uop{te je ne imati”.
ma potrebnim za pre`ivlja-
Takvo p~elinje dru{tvo koje
vanje i dalje razmno`avanje.
p~elar poma`e zatvorenim
Evo konkretnog primjera…
leglom, donosi dvojaku {tetu:
Na p~elinjaku imamo 80
poma`emo slabo dru{tvo ko-
ko{nica u kojima se pojavila
je i nakon pomo}i ostaje sla-
najopasnija bolest, ameri~ka
bo i ne}e sakupiti vi{ak meda
kuga. Nikada se ne}e desiti
a sna`no p~elinje dru{tvo
da strada svih 80 p~elinjih
kojem smo uzeli zatvoreno
dru{tava, bez obzira da li ih
leglo slabimo i zbog toga,
lije~imo ili ne. Ostat }e neza-
ono donosi manje meda.
ra`eno jedno ili dva dru{tva
Ranije smo rekli da kvalitet
(ako se p~elinje dru{tvo zarazi
matice zavisi ve} od same
kugom znamo da ona sama
te`ine jajeta… Ve}i broj

34

na takve matice uglavnom
nema primjedbe. Me|utim,
mi znamo da je rojidba u
p~elinjem dru{tvu prirodan
proces ali posljedica
uglavnom negativnih ~inilaca
od kojih je naj~e{}i uzrok
matica. Samim tim mi ne poz-
najemo majku te matice ali
znamo da je rojidbena mati-
ca geneti~ki optere}ena rojid-
benim nagonom koji }e se
prenijeti na sljede}u gen-
eraciju matica i p~ela.
Kada se u tri generacije
koristi rojidbena matica,
onda }e i u ~etvrtoj generaciji
iz ko{nice zasigurno izletjeti
roj a dru{tvo }e se rojiti ne
jedanput nego vi{e puta, sve
do same propasti p~elinjeg
dru{tva, ukoliko p~elar ne
P~elarska istra`ivanja, rje{enja i usavr{avanja
interveni{e. Ukoliko je p~elin-
je dru{tvo pred rojidbu jako
(brojno), onda matica zala`e
veliki broj mati~njaka pa
larve ne prime dovoljnu
koli~inu mati~nog mlije~a.
Jedno je sigurno: roj na grani
donosi najmanje tri roja
manje u ko{nici (ovaj
podatak sam za sebe najbol-
je govori da je takva matica
najskuplja).
Matici koja je uzgojena u
re`imu tihe zamjene, mo`e se
staviti sljede}a primjedba:
naj~e{}e do tihe zamjene
dolazi radi slabog kvaliteta
matice bez obzira da li je
stara ili mlada a znamo da se
time i prenose geneti~ke
osobenosti na k}erku-maticu.
Ako u tihu zamjenu ulazi mat-
ica o{te}ena od strane
p~elara (ili zato {to je stara,
ali je p~elar znao da je to bila
kvalitetna), njenoj k}erki-
matici ne mogu se staviti ve}e
primjedbe.
P~elari ~esto isjecaju
mati~njake bilo da su prinud-
ni, rojidbeni ili iz tihe zam-
jene, ne vode}i mnogo
ra~una o tome koliko su ti
mati~njaci stari. Kada ih isi-
jeku iz rama obi~no ih stavlja-
ju na ko{nicu, ponovo ne
vode}i ra~una da je matica
izlo`ena suncu i da }e sigurno
biti o{te}ena. Kada ih
prenose to obi~no ~ine u ne-
kakvoj kesi. U svim tim slu-
~ajevima de{avaju se sljede}e
stvari: ako ste mati~njak isjek-
li 14-og dana i to pravilno
u~inili bez njegovog
o{te}enja, pa ste ga potom
okretali u ruci ili u kesi, mati-
ca je o{tetila krila i ne}e mo}i
letjeti i oploditi se.
Kori{tenje mati~njaka u
oplodnjaku kojeg ste tek
formirali nije dozvoljeno.
Takva }e se matica izle}i sa
zadr{kom, nekad i vi{e od
jednog dana a sigurno }e biti Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
manje ili vi{e o{te}ena. Uzgoj
selekcioniranih matica
proizvodi se u principu prema
uzgoju koga vr{e p~ele u tihoj
zamjeni.™
(Detaljno o uzgoju matica,
kako se dobija ne samo
kvalitet matice nego i kvalitet
trutova i p~ela radilica,
pro~itajte u knjizi “Uzgoj
selekcioniranih matica po sis-
temu TF” od istog autora.)
35
 P~elarstvo u svijetu…

Kanadska
Budu}i da je kod nas
ve}ina p~elara u kate-
goriji malih proizvo -
|a~a meda, iskustva i

iskustva
problemi sa kojima se
suo~avaju takvi p~ela-
ri u svijetu, sigurno da
su za sve dragocjeni.
Tekst koji slijedi go-
vori o propisima, stra-
tegiji p~elarenja i pro-
daji meda u Kanadi.
rvo, nekoliko rije~i o

P propisima… P~elinji pro-

izvodi (med, pelud, pro-
polis i mati~na mlije~) po
kanadskim propisima ubraja-
ju se u hranu i kontrolira ih
“Health Protection Branch of
Health Canada” i moraju biti
u skladu s “Food and Drugs
Regulation” (pod “drugs”
misli se na lijekove). Ti propisi
se odnose na prodaju hrane,
lijekova i kozmetike s tim da
se provjeravaju naljepnice,
pakiranje i prodaja tih proiz- (Canada No 1, No 2, No 3 U prvom slu~aju proizvo-
voda te ograni~ava sadr`aj ovisno o sadr`aju vlage i stra- |a~ mora imati certifikat za
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

raznih dodataka, konzer-
vansa s ostacima (rezidiuma)
pesticida, prirodnih toksina i
drugo.
Med je uz to standardiziran
prema boji, a po kakvo}i
razvrstan je u tri kategorije po
saveznim ili podru~nim mjer-
ilima. Med prodan izvan po-
krajine u kojoj je proizveden,
med za izvoz i uvozni med
uskla|en je saveznim propisi-
ma, a med prodan lokalno-
pokrajinskim. Naljepnica mo-
ra ozna~avati ne samo ime i
adresu tvrtke, te`inu meda,
nego i kategoriju kakvo}e
36
nih tvari u medu i boju (svi-
jetli, zlatni, ambra i tamni).
Osoba koja odre|uje vrstu
meda i boju meda mora imati
certifikat.
Strategija prodaje meda
Strategija prodaje meda,
naravno ovisi o koli~ini
proizvodnje pojedinog
p~elara. Veliki proizvo|a~i
nekada posjeduju vlastite
pogone za pakiranje meda i
sami se brinu za distribuciju u
maloprodaji. Drugi, prodaju
med veletrgovcima za daljnji
proces grijanja, filtracije i
pakiranja.
gradiranje, a u drugom slu-
~aju taj proces pada na
veletrgovca.
Ina~e, u Kanadi se mali
p~elari smatraju oni koji
imaju 250 (i manje) ko{nica.
^ak oko 20 % koji proizvedu
ti mali proizvo|a~i, proda se
na malo izravno potro{a~u.
Tako prodani med ne podli-
je`e ni saveznim ni pokrajin-
skim propisima. Naljepnica
mora imati ime proizvo|a~a,
te`inu, ali ne i gradaciju pre-
ma kakvo}i i boji. Naj~e{}e
takve etikete ozna~avaju i
cvjetno prijeklo meda. Mjesta
za takvu prodaju jesu:
 Strategija p~elarenja u Kanadi

p~elarov dom, p~elinjak, pos-

tolja uz cestu, tr`nice, bo`i}ni
sajmovi i sl. Iako taj med ne
mora biti gradiran, zdrav-
stveni }e inspektori povre-
meno na~initi iznenadne pre-
glede na mjestu vrcanja i
pakiranja (naro~ito paze}i pri
tom na sanitarne uvjete
procesa), pregledati posu|e u
koje se nata~e med, a pone-
kad uzeti i uzorak meda na
analizu.

Podaci o prodaji meda

Kanadski ured za statistiku
daje zanimljive podatke, koji
se odnose na prodaju meda:
-med upotrebljava spora-
di~no 67 do 88% stanovni-
{tva;
-samo 30% koristi med vi{e
od jedanput sedmi~no;
-pove}anjem porodice obi-
~no raste i potro{nja meda;
-porast potro{nje meda
uvjetovan je i boljom obavi-
je{teno{}u potro{a~a i rastom
prodaji meda na malo, o treba osigurati dovoljne ko-
`ivotnog standarda;
~emu }e biti rije~i u nastavku li~ine meda kako bi u sezoni
-66% potro{a~a kupuje
(naravno, koliko to dozvolja- zadovoljio svoje tr`i{te.
med u staklenkama od pola
va novinski tekst).
kilograma;
Zanimanje potro{a~a Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
-najvi{e meda potro{i se
Opskrba tr`i{ta Po~etnici ~esto ponavljaju
zimi;
Ve}ina mladih p~elara u istu pogre{ku. P~elar izvrca
-69% potro{a~a kupuje
Kanadi su vrtlari ili farmeri, med, ispi{e pred ku}u plo~u
med u trgovinama s namirni-
koji iz hobija dr`e u vrtu ili ''Med za prodaju'' i postavi
cama.
vo}njaku 2 do 5 ko{nica. stol na kojem je med izlo`en
Potro{a~i koji kupuju med u
Proizvedeni med }e upotrije- u kori{tenim staklenkama od
trgovinama tro{e oko 1 kg
biti za vlastite potrebe, a vi{ak d`ema, krastavaca ili pak u
meda na godinu, a potro{a~i
}e prodati susjedima, rodbini plasti~nim posudama od sla-
koji kupuju med kod p~elara
i prijateljima. Takva prodaja doleda, instant-kafe i sl. (~e-
tro{e prosje~no od 3 do 4 kg
je sezonska i takav p~elar- sto jo{ s originalnim naljepni-
na godinu.
hobist ne ula`e mnogo truda cama). To je najbolji na~in da
Neki od tih podataka vrlo
u studiranje i razvoj tr`i{ta. se odbije potro{a~. Za uspje-
su va`ni za malog proiz-
Ozbiljan p~elar, naprotiv, {nu prodaju med mora biti ne
vo|a~a i on ih mora imati na
proizvodi znatno ve}e koli~ine samo dobre kakvo}e, nego i
umu kad planira osobnu
meda (iako je u skupini malih pakiran u ~istu (privla~nu)
proizvodnju.
proizvo|a~a) i mora posvetiti ambala`u. Ako je to finansijs-
Ima niz problema koji se
vi{e brige prodaji, ali tako|er ki mogu}e, po`eljno je staviti
~esto ponavljaju pri takvoj

37
 P~elarstvo u svijetu…

se na taj na~in mo`e ponudi- -Reklamiraj med u mjesnim

lijepu naljepnicu koja }e uvi-
jek privu}i pozornost.
Cijena meda
I ovdje po~etnici naj~e{}e
grije{e… P~elar }e prije pro-
daje svog meda oti}i u trgov-
inu, zabilje`iti cijene razli~itih
vrsta meda i ambala`e i onda
}e odlu~iti o cijeni svog meda.
U pravilu stavlja ni`u cijenu
od one u trgovini, misle}i da
}e tako lak{e prodati svoj
med. Me|utim, ovo je sasvim
pogre{no…
Zdrava konkurencija se
ra|a iz kvalitetne ponude, a
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
ti doma}i med, kao jedinstven
gurmanski proizvod u privla-
~noj ambala`i. Dakle, dr`ati
kakvo}u i ne podcijeniti svoj
proizvod!
Po{tenje i p~elarska etika
U promociji svog proizvoda
p~elar mora biti izuzetno
visokih moralnih kavliteta,
mora biti po{ten i prema sebi
i prema drugima… Nikada
ne bi smio upotrijebiti la`nu
reklamu za svoj proizvod, a
dodavanje {e}ernog sirupa
medu, ne samo da je preva-
ra, nego mo`e i posve uni{titi
vlastito tr`i{te (ugro`avanje
zdravlja konzumenta meda i
trajno gubljenje povjerenja
kupaca).
Strpljenje
U Kanadi ka`u: ”Ni{ta {to
vrijedi ne dolazi jeftino”. Tako
je i razvoj mjesnog tr`i{ta za
osobni proizvod dugotrajan i
mukotrpan proces. Stari, is-
kusni p~elari ka`u da je
razvoj p~elarskog posla za-
pravo dugotrajan, trideseto-
novinama (napi{i ~lanak o
svom p~elarenju, koristima
koje daje p~ela);
-Izlo`i med na dobro
posje}enim mjestima (orga-
niziraj sat s djecom u {koli i
pri~aj im o p~elama i medu);
-Organiziraj izlet za ve}u
skupinu, nude}i ~aj s medom,
medenjake i med u ~a{ama;
-Pri prodaji organiziraj pro-
daju vi{e proizvoda (med,
kremasti med, medovina,
svije}e i ukrase od voska);
-Mjesto prodaje, kao i
osoba koja to radi trebaju biti
besprijekorno uredni i ~isti;
-Pripremi osobita pakiranja
za darove- Bajram, Bo`i},
Uskrs i ostale prigode. Privla-
~na staklenka meda s malo
celofana i zlatnom trakom
(dopusti ma{ti i umje{nosti da
radi za tebe) privu}i }e kupca,
a tebi donijeti korist.™

godi{nji proces. Prvih 10 god-

ne iz stalne utrke za ni`im
cijenama. Na p~elaru je da
potro{a~a uvjeri kako je nje-
gov med kvalitetniji i da je
specifi~an za to mjesno
podru~je. Nikada se ne smije
poku{avati uvjeriti potro{a~a
da je p~elarov med kakvo-
}om sli~an onom u trgovini.
Naprotiv, treba upozoriti da je
njegov med jedinstvene
kakvo}e dobiven od medono-
snog bilja tog kraja. Treba
imati na umu putnike iz
drugih krajeva, koji uvijek
tra`e pone{to specifi~no iz
kraja u kojem borave, pa im
ina u~i se p~elarenje, ula`e se (Izvornik: “Hrvatska p~ela”,
u opremu i razvoj p~elinjaka. 2001., aut. Vladimir Cukor)
Drugih 10 godina je vra}anje
ulo`enog kapitala, a tek tre}u
deceniju trebalo bi u`ivati u
plodovima svoga rada, nar-
avno, pod uslovom da je
p~elar i dalje aktivan i u tom
poslu- uspje{an.
Na kraju, `elio bih dodati
nekoliko misli kako potaknuti
zanimanje za med na mjes-
nom podru~ju:
-Upotrijebi neko mjesno
ime za med na naljepnici;

38
 Evropska iskustva…

Prodaja
Danas se u p~elarstvu
pojavljuju novi proble-
mi. Na prvom mjestu
je trgovina medom i

meda
za{tita potro{a~a. S
jedne strane javlja se
sve ve}a ponuda me-
da iz razli~itih dijelova
svijeta, a s druge stra-
ne naro~ito evropske
dr`ave sve vi{e spoz -
naju va`nost p~elar-
stva. Prosto, narodski
re~eno: med mo`emo
uvoziti, a opra{ivanje
(ne samo vo}aka i
ratarskih kultura, ne-
go opra{ivanje op}e-
nito), ne mo`emo uvo-
ziti. To je glavni ra-
zlog da napredne ev-
ropske dr`ave ne po-
dupiru samo opsta -
nak, nego i razvoj
svog p~elarstva.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
rema novim propisima u

P ve}ini evropskih zemalja,

med je uvr{ten u namir-
nice kao {to su npr. jaja, ribe,
meso itd. To prakti~no zna~i,
da je zbog za{tite potro{a~a
poo{trena kontrola njegove
kvalitete. Na~ela HACCP-
Hazard analysis and critical
control points (Analiza opas-
nosti i prevladavanja kriti~kih
ta~aka) uvode se i u p~elarst- propisa nije trebao zatvoriti djelimi~no u Francuskoj i
vo. p~elinjak. Evropske zemlje se Italiji. U drugim dr`avama
Nakon sprovedene alalize, po strukturi p~elara jako raz- ve}ina p~elari s manjim bro-
dobra obavijest za slovenske likuju. Tako su u nekima jem ko{nica, npr. u Njema-
p~elare bila je da niko u uglavnom profesionalni p~e- ~koj, [vicarskoj, Austriji itd.
Evropskoj uniji zbog tih novih lari, npr. u Gr~koj, [paniji a Budu}i da se interesi tih dviju

39
 Prodaja meda
struktura u nekim pojedinosti-
ma razlikuju, za Sloveniju su
zna~ajna naro~ito iskustva sa
sli~nom strukturom, tj. prven-
stveno nekih srednjoevrop-
skih zemalja npr. [vicarske i
Njema~ke…
[vicarska
Prodaju {vicarskog meda
p~elari imaju u svojim ruka-
ma, ve}inu prodaju sami bez
posredovanja trgovaca. Jedi-
nstven znak kvalitete dodjelju-
je se na temelju terenske ana-
lize, koju provode pregleda~i
za med. Godine 1999. broj
pregleda~a se pove}ao na
163. [vicarski p~elarski savez
~vrsto sura|uje s P~elarskim
istra`iva~kim institutom u
Liebefeldu, koji se brine o izo-
brazbi pregleda~a, a tako|er
proizvodi razli~ite analize
meda. Etikete za med nisu
jedinstvene jer se misli da je
time omogu}eno nagla{a-
vanje u`eg zemljopisnog po-
rijekla. Prodajne cijene {vic-
arskog meda za na{e razm-
jere prili~no su visoke, jer
kilogram meda stoji pribli`no
21 {vicarski franak. Cijene se
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
formiraju neovisno o stvarnoj
ponudi na temelju proizvo-
|a~ke cijene izra~unate na
proizvodnom p~elinjaku, a
koristi ih ve}ina p~elara. Iako
je [vicarska vi{enacionalna
dr`ava, jako se nagla{ava
pripadnost dr`avi.
Njema~ka
Njema~ka uvozi velike
koli~ine meda. Posljednjih
godina poo{tren je nadzor
meda neposredno pri uvozu.
Naro~ito je odjeknula zabra-
na uvoza meda iz Kine,
patvorenje meda i vra}anje
40
velikih koli~ina argentinskog
meda, jer je sadr`avao
ostatke sredstava za suzbijan-
je p~elinjih bolesti i {tetnika.
Zanimljiv je bio i zahtjev za
povla~enje dijela kanadskog
meda, jer je sadr`avao osta-
tke antibiotika. Vra}anje i
razlozi vra}anja bili su objav-
ljeni u medijima.
Op}enito, cijene meda u
prodaji na malo u Njema~koj
su od 2 do 13 eura po kilo-
gramu (dakle, izme|u 4 i 26
KM). Najjeftiniji su medovi
uvezeni iz egzoti~nih zemalja,
a najskuplji je med jele i
jesenskog vrijeska. Med se
naj~e{}e puni u staklenke od
0,5 kilograma. Prema pori-
jeklu njema~ki med je pri
vrhu cjenovnika, a slijede
{panjolski, kanadski, novoze-
landski, ma|arski, gr~ki itd.
Njema~ki p~elar ima pros-
je~no po 10 ko{nica, a od
100.000 p~elara profesional-
nih je samo 300.
Za Njema~ku je zna~ajno
da ~ak 92% ukupno proizve-
denog doma}eg meda
p~elari prodaju kod ku}e.
Ve}ina tog meda je opremlje-
na njema~kom za{titnom
markom, a puni se u jedin-
stvene, isto tako za{ti}ene
staklenke. Manje p~elara
uklju~eno je u tzv. ”bio”
odnosno ”eko” linije, {to sa
tr`i{ne ta~ke gledi{ta postaje
sve zanimljivije. Uz bolje lje-
tine, naro~ito na slabije nase-
ljenim podru~jima, ne{to se
meda prodaje i ve}im trgo-
va~kim preduze}ima ili ugov-
orenim punionicama, pa se
njema~ki med ponekad na|e
i u specijaliziranim dijelovima
velikih robnih ku}a.
Za prodaju meda kod ku}e
ne treba napraviti nikakve
analize. Upravo zbog toga
Njema~ki p~elarski savez
(DIB) sam napravi vi{e hiljada
kontrolnih analiza u godini.
Njema~ki p~elari su prije
dvije godine slavili 75. obljet-
nicu jedinstvene kontrolne
marke ECHTER DEUTSCHER
HONIG. U njema~koj kao
jedini p~elinji proizvod samo
taj med ima pravo koristiti
logotip CMA (Central Mar-
ketinggeselischaft der deu-
tschen Agrarwirtschaft mbh)
kao jasan dokaz strogih kon-
trola na temelju zahtjeva

CMA i Njema~kog p~elarskog
saveza. P~elari su jako pono-
sni na pravo kori{tenja znaka
CMA. Strogi interni nadzor
osigurava, da je u za{ti}enoj
staklenki zaista visoko kvalite-
tan njema~ki med. Za{titinu
naljepnicu dobiju samo
p~elari- ~lanovi DIB-a preko
svojih p~elarskih organizaci-
ja. Svakom p~elaru, koji treba
najmanje sto naljepnica DIB
otisne i njegovu adresu.
Njema~ki p~elarski savez
svoje ~lanove opskrbljuje i
raznim propagandnim mater-
ijalom. Zanimljivo je vidjeti
npr. seoske tr`nice, gdje se-
ljaci prodaju svoje proizvode.
Izme|u svih {tandova po
izgledu i ure|enosti najvi{e se
isti~u {tandovi s medom i
ostalim p~elinjim proizvodi-
ma: lijep vanjski izgled, pro-
pagandni materijal, za{titna
naljepnica DIB s logotipom
CMA, a prodava~ je obi~an
p~elar.
Austrija
Austrija je tek prije nekoliko
godina u{la u Evropsku uniju.
Pravi austrijski med u trgov-
inama se te{ko dobije, pa ~ak
Evropska iskustva…
i u specijaliziranim trgovina-
ma doma}eg meda nema.
Ve}inu meda p~elari prodaju
sami kod ku}e i to bez
prethodne analize. Samo su
ve}i p~elari uklju~eni u trgo-
va~ku mre`u.
Austrijski p~elari mogu nal-
jepnicu za kvalitetan austrijski
med kupiti u slobodnoj pro-
daji. A za dobivanje za{titne
naljepnice potrebna je pret-
hodna naliza na osnovu koje
p~elar dobiva certifikat koji
mu daje prevo upotrijebiti
za{titnu naljepnicu s kontrol-
nim brojem OIB, tj. Austri-
jskog p~elarskog saveza.
Za{titnu naljepnicu, dobi-
venu na osnovu certifikata
odnosno analize, koristi ne{to
manje od 10% austrijskih
p~elara. Prije 2-3 godine uve-
li su i posebne staklenke za
austrijski med, me|utim, nji-
hova upotreba jo{ nije
zapo~ela. P~elari kod ku}e
prodaju svoj proizvod prib-
li`no po 120 Asch za kilo-
gram (oko 10 eura ili 20 KM),
a u trgovinama 1 kg staje od
25 (za med nepoznatog pori-
jekla) do 130 Asch (za uastri- Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
jski tamni med).™
(Izvornik:
“Slovenski ~ebelar”,12/00)
41
 Za hobiste:
^arolija
p~elinjaka
Naslije|ivanje
[ta se doga|a kada matica
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
po~ne smanjivati svoju repro-
dukciju? Ipak, ona ne mo`e
zauvijek nastaviti polagati
2.000 jaja na dan. Nakon
svoje druge godine ona
po~inje usporavati. P~ele hra-
niteljice koje ju okru`uju osje-
te njezinu slabost. One pre-
nesu tu informaciju radilica-
ma, koje to odmah pro{ire
dalje. Po nekom nepoznatom
postupku odlu~ivanja, zajed-
nica odlu~i zamijeniti maticu.
Radilice izlu~uju dodatne koli-
~ine mati~ne mlije~i u desetak
stanica, u koje je matica
nedavno polo`ila jaja iz kojih
bi se trebale razviti radilice.
42
Mnogo je razloga
zbog kojih se pojedin -
ci po~inju baviti p~e-
lama. Neki vole doda-
tnu zaradu, drugi su
nau~nici amateri, neki
pak u`ivaju biti ljeti na
otvorenom…
Nek ol i ci n a n j i h poz -
dravlja projekte koji
se odnose na rad s
drvetom, koji dolazi s
tim. Ali, bez obzira na
motiv, svaki hobist
mora duboko u sebi
nositi osje}aj za div-
ljenje, za ~u|enje, za
~aroliju p~ela. Iako se
ova aktivnost temelji
na nauci, postoje dije-
lovi koje nauka ne
mo`e prikladno obja-
sniti. Ako ni{ta drugo,
Ova dodatna koli~ina
tekst koji slijedi pomo-
mati~ne mlije~i- radilice stav- }i }e hobistima da
bolje razumiju svoju
ljaju ne{to mati~ne mlije~i u
svaku stanicu- pretvara jaja sklonost….
radilice u jaje iz kojeg }e se
razviti matica. Nadalje, mati-
sljede}e dvije godine.
~na mlije~ se pola`e u stanice
Vremenski odre|eni nizovi
u vremenskim nizovima tako
osiguravaju vladara zajed-
da se matice izlegu s nekoliko
nice. Na taj na~in zajednica u
sati razmaka. Za 16 dana (za
ko{nici stvara svoj ciklus i
razliku od 21 koliko treba
osigurava kontinuitet.
radilici), izlegne se nova mati-
ca. Radilice obi~no ve} do
Svadbeni let
tada ubiju staru maticu, ali
Nakon {to nova matica
ako to nisu u~inile, prvi
ukloni svoju konkurenciju,
zadatak nove matice jest da
odlazi na nekoliko pohoda
se bori i ubije svoju majku.
izvan ko{nice. To se naziva
Nakon toga ona uni{tava
svadbenim letom. Zajednica
ostale mati~njake te preuzima
osjeti njezin odlazak kada
vlast u zajednici i tu ostaje

matica odleti u zrak na mjes-
ta okupljanja trutova, gdje
~ekaju trutovi iz mnogih
zajednica. Kako oni prona-
laze i odre|uju sparivali{ta
nije poznato. Mlada matica
leti sve vi{e dok se ne spari s
najbr`ih 10 ili 15 trutova, koji
odmah nakon toga uginu. U
me|uvremenu, matica je
oplo|ena. Vra}a se u ko{nicu
i mo`e do`ivotno le}i punu
koli~inu jaja. Ironi~no je da
trutovi, koji su zaslu`ni za
obnavljanje zajednice nikada
ne do`ive da vide rezultate.
Ubijanje truta
Preostali trutovi koji nisu
uspjeli uhvatiti maticu (mo`da
jedna ili dvije hiljade njih),
vra}aju se u svoje ko{nice.
Tokom sezone oni ne rade
nego konzumiraju ogromne
koli~ine meda, te narastu i
postanu nezgrapni sudaraju}i
se s radilicama u ko{nici.
Ka`e se da postanu pijani od
meda. U ranom septembru,
kada radilice usporavaju svoj
mahniti tempo rada i kada
uvide stanje zajednice (ugla-
Ta nevjerovatna stvorenja- p~ele
vnom kada uvi-
de da ti momci
nisu napravili
ni{ta ~ime bi
pridonijeli op}oj
dobrobiti zajed-
nice) odlu~e da
moraju na{to
poduzeti. Otrg-
nu im krila i no-
ge i izbace ih iz
ko{nice- sve do
jednoga. Ko ka`e da zabu-
{anti ne dobiju ono {to su
zaslu`ili?
Zimsko klupko
Pred hladnu zimu p~ele se
skupljaju u klupko. Formiraju
masu u obliku kugle za
kuglanje, s maticom i njezin-
im pratiteljicama u sredini.
Da bi osigurale toplinu, p~ele
dr{}u, tj. mi~u mi{i}ima, ne{to
poput na{eg drhtanja. To
stvara energiju. P~ele se prih-
vate jedna za drugu u niskoj
formaciji i to drhtanje pret-
vara se u toplinu. One zagri-
javaju cijelo klupko i u febru-
aru, kada matica po~inje le}i
jaja p~ele podignu tempera-
turu u sredini klupka do 340C.
Nakon toga one odr`avaju
temperaturu tako {to se {ire ili
skupljaju u klupku. Toplina
koja isijava dovoljna je da
sa~uva p~ele koje su na van-
jskim dijelovima klupka od
smrzavanja. Da bi se p~ele
hranile klupko se kre}e ukrug
i p~ele se hrane zalihama
meda. Tokom prosje~ne zime
pojest }e 30 kg meda. To se
zove domi{ljatost u svhu
opstanka.
Orijentacijski ples
Unutar ko{nica, nasuprot
okvira, p~ele skuplja~ice izvo-
de orijentacijski ples. Saku-
plja~ice prenose drugim p~e-
lama informaciju o ta~nom
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
polo`aju nalazi{ta nektara.
Iako tu ima neslaganja, sma-
tra se da ugao trupa p~ele
pokazuje odnos prema sun-
cu, a brzina pokreta- uda-
ljenost. Kako god bilo, ta se
informacija prenosi sakup-
lja~icama koje lete izravno na
to podru~je i donose nektar.
Kako komunikacija mo`e biti
genijalna!
Roj
Kada postane prekobrojna,
zajednica razmi{lja o rojenju.
To se obi~no doga|a u maju
ili junu, ali poznato je da se
p~ele roje i u septembru. [ta
43
 Za hobiste:
se doga|a ako radilice pove-
}aju nekoliko stanica u sredi-
ni okvira i dodaju mnogo
mati~ne mlije~i? Izlegne se
nova matica i ona prisvaja
zajednicu. Ne{to prije negoli
se mlada matica izlegne,
stara matica odlazi s dobrim
dijelom zajednice. Zajednica
pronalazi nov dom i (vrlo
~esto) staru maticu uskoro
zamijeni nova. ^esto manji
rojevi ostaju s preostalim ma-
ti~njacima. To je jedan od
na~ina prirode da osigura
opstanak.
Podjela poslova
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
Kada pogledate okvire
pune p~ela oni izgledaju kao
haos. Masa p~ela koje se
kre}u svaka svojim putem bez
nekog pravilnog kretanja. Ali,
taj izgled vara jer se p~ele
ubrajaju me|u najorganizo-
vanije kukce. Zapravo, svaka
p~ela ima posao koji obavlja.
Postoji nekoliko kategorija
radilica. Postoje: ~ista~ice,
pratiteljice matice, njegov-
ateljice legla, skuplja~ice,
ku}ne p~ele koje preuzimaju
med od skuplja~ica i pune
stanice, ku}ne p~ele koje ven-
tiliraju nektar, sve dok udio
44
vlage ne bude
oko 18%, gra-
diteljice koje
poklapaju sta-
nicu s medom,
stra`arice i iz-
vi|a~ice.
A ko govori
radilicama koji
posao trebaju
raditi? Svaka
radilica obav-
lja svaki posao,
ovisno o staro-
sti. Ona po~ne
s ku}anskim, najni`im pos-
lovima i u posljednjoj tre}ini
svog `ivota radi najbolji
posao, skuplja hranu i u tom
poslu mo`e biti vani okru`ena
cvije}em. Prema nekom taja-
nstvenom postupku, p~ele
u~e {ta trebaju raditi i kada
trebaju pre}i s jedne vrste
posla na drugu. Na taj na~in
one u`ivaju u raznolikosti i
izbjegavaju istro{enost koju bi
moglo uzrokovati fokusiranje
na samo jednu vrstu posla.
Vo|stvo matice
Matica nije samo osni-
va~ica zajednice, ona je
tako|er apsolutni vladar. Ako
bismo uni{tili maticu, ko{nica
bi bila opusto{ena. Ako zaje-
dnica ne bi dovoljno brzo
uspjela uzgojiti novu maticu,
uginula bi. Ali, kako matica
upravlja svime? Putem fero-
mona, tj. pomo}u mirisa.
Matica izlu~uje feromone i
njezine pratiteljice timare-
njem njezinih dla~ica {ire fer-
omone po cijeloj ko{nici. Iako
nije potpuno jasna funkcija
tih mirisa, mislimo da oni
radilicama pru`aju sigurnost,
odra`avaju zajednicu usredo-
to~enom i omogu}avaju
osje}aj stabilnosti. Ako uljez
napadne zajednicu, feromoni
su ti koji daju upozorenje.
Nije li ~udesno kako umiru-
ju}i miris mo`e zna~iti tako
puno u svijetu kukaca?
Ravnote`a populacija-
hrana
Jedan od velikih problema
s kojima se suo~avaju mnogi
narodi jeste uravnote`enje
broja stanovnika (pripadnika
odre|ene nacije) i koli~ine
hrane neophodne da se oni
prehrane. Kako to rade p~ele
u ko{nici? One to posti`u
tako {to rade prema {ablonu.
Na svaki okvir matica pola`e
jaja unutar polukruga, pokri-
vaju}i otprilike pola povr{ine
okvira. Preostali dio okvira
radilice popunjavaju uskim
prstenom peluda uz polukrug
legla i onda pune stanice
medom. Radilice to rade na
obje strane okvira i na svim
okvirima. Ako matica pola`e
jaja u tre}em kvadratu okvira,
radilice }e popuniti okolne
stanice medom. Na taj na~in,
odnos populacije prema
hrani uvijek je 1:1.
Proizvodnja vi{ka
Kako posti`emo da p~ele
proizvode vi{ak hrane? Pre-
varimo ih dodaju}i im vi{e
okvira za med. Radilice, uvi-
jek produktivne, poku{avaju
svaku slobodnu stanicu pop-
uniti nektarom i pretvoriti ga
u med. Njihov je cilj stvoriti
savr{eno poklopljene okvire,
pretrpane medom. Takva je
proizvodnja kod p~ela. Zna-
ju}i da p~elama treba 30 kg
meda da bi pre`ivjele zimu,
krademo im njihov vi{ak.

@ivotni prostor p~ela
Broj 9,5 mm je vrlo va`an
broj. Svaki hodnik je {irok
ta~no 9,5 mm prostora, i to
je tako da bi se p~ele mogle
kretati. U umjetnim ko{nica-
ma, p~ele lako stvaraju `ivot-
ni prostor tako da izvuku sa}e
na okvirima ta~no koliko im
treba. Ali, pogledate li u
divlju ko{nicu, vidjet }ete sa}e
kako visi na razmaku ta~no
9,5 mm. To zahtijeva istan-
~anu vje{tinu gra|enja, a
p~ele je imaju.
Ve~ernje odmaranje
Za vru}ih ve~eri p~ele
iza|u iz ko{nice i odmaraju
se. Le`e na ulazu u ko{nicu i
tvore bradu koja visi s leta i
pri~vr{}ena je za prednju
stranu ko{nice, proizvode}i
glasno i zadovoljno zujanje.
Kakvo veselje, ako mo`ete
u`ivati u ve~ernjem povjetar-
cu s prijateljima. Ali, p~ele
zapravo rade 24 sata uz
odmore. Unutar ko{nice, one
pretvaraju nektar u med, ~iste
i brinu se za leglo. Nakon {to
se neko vrijeme odmaraju na
letu, p~ele se vra}aju svom
svakida{njem poslu, a zam-
jenjuju ih druge.
Nauka ili ~arolija (?),
izaberite sami. U me|uvre-
menu, p~ele nas opstkrbljuju
hranom koja je uvijek zan-
imljiva i poti~e razmi{ljanje.
Tako ja to vidim.™
(Howard Scott
za “American Bee Journa”,
2001.)
Provjerite svoje znanje iz p~elarstva:
Kroz ovaj kratki kviz poku{ajte odgovoriti na navedenih
deset pitanja. Za svaki ispravan odgovor dobijate- jedan
poen, a na kraju ponu|enih odgovora pogledajte rezultat…
PITANJA:
1. Koja je najpoznatija rasa p~ela na podru~ju koje obuhvata ter-
itorij nekada{nje Jugoslavije?
2. U ~emu p~ela donosi nektar sa cvije}a?
3. Koliko je potrebno p~elinjih letova da bi se sakupio kilogram
meda?
4. Za{to p~ele bje`e od dima?
5. [ta zna~i izraz ''dresura p~ela''?
6. Koliko p~ela ima nogu i koja je njihova funkcija?
7. Koji nau~nik je prvi de{ifrovao ''govor'' p~ela?
8. Koje boje p~ele razlikuju?
9.Kada i gdje se po prvi put pojavila p~elinja bolest varoza?
10. Koliko matica tokom jedne godine snese jaja{aca?
ODGOVORI:
1. Kranjska rasa. Porijeklom iz kranjske oblasti u Sloveniji, ova
p~ela rasprostranjena je po cijelom svijetu i u razli~itim krajevima
gdje je nastalo vi{e sojeva: dalmatinski, sjeni~ko-pe{terski,
{arplaninski, banatski, homoljski, pohorski itd.
2. Medni `eludac (voljka) slu`i kao rezervoar u sakupljanju i
preno{enju nektara, meda i vode. Kao poseban organ razvijen je
samo kod p~ela radilica. P~ele ga pune i kad prenose med iz jedne
}elije u drugu i kad osjete neku opasnost.
3. Za kilogram meda potrebno je 100-150 hiljada p~elinjih leto-
va, zavisno od vrste cvjetova.
4. Miris dima p~ele poistovje}uju sa opasno{}u od po`ara.
Instinkt samoodr`avanja primorava ih da brzo napuste svoje pre-
bivali{te i da za put ponesu {to vi{e hrane.
5. P~ele, ukoliko se kra}e vrijeme prihranjuju sirupom koji sadr`i
miris nekog cvijeta nakon izlaska iz ko{nice rado idu na pa{u koja
ima taj miris. Ovakvom dresurom stvaraju se uslovni refleksi kod
radilica da brzo prona|u `eljeno medonosno polje, pove}ava se
broj p~ela koje izlije}u iz ko{nica i efikasnije se obavlja posredni~ki
posao- opra{ivanje biljaka.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
6. P~ela ima tri para nogu koje joj slu`e za hodanje, ~i{}enje
tijela a va`nu ulogu noge p~ela imaju kod sakupljanja polena.
7. Njema~ki nau~nik prof. dr Karl Fon Frish koji se bavio
istra`ivanjima o orijentaciji p~ela i njihovom sistemu obavje{tava-
nja, o tome kako p~ele vide, razlikuju mirise, reaguju itd. Za svoja
otkri}a 1973. godine je dobio Nobelovu nagradu za biologiju.
8. P~ele razlikuju `utu, plavu, bijelu i ultraljubi~astu (a po nekim
autorima i crnu) boju. Veoma je dobro i preporu~ljivo da su pred-
nje strane ko{nica, koje su poredane jedna uz drugu, obojene
nekom od ovih boja, jer }e p~ele lak{e prona}i i manje }e se zali-
tati u susjedne ko{nice.
9. Opasna bolest larvi, lutki i odraslih p~ela koju izaziva krpelj
varooa prvi put je na medonosnoj p~eli utvr|ena 1958. godine u
Japanu. Od 1973.-80. godine ra{irila se Evropom. U na{om, kra-
jevima prvi put se pojavila 1976.
10. Tokom jedne godine matica snese oko 200. hiljada jaja, a
ako je u punoj snazi dnevno snese i do 3.000 jaja{aca!
(Ako ste sakupili 5-6 poena va{e je zadovoljavaju}e poznavanje
p~elarstva, 7-8 poena: dobro poznavanje p~elarstva, 9-10 poena:
odli~no poznavanje p~elarstva)
45
 Analiza mogu}nosti kori{tenja…

3 bagremove
pa{e
“Sre}u ne treba ~ekati ve} joj trebamo
spremni po}i u susret, kada je o~ekujemo da
nai|e.”
Ernest Hemigvej

ribli`avanjem po~etka

P cvjetanja bagrema nas-

tupa period najve}eg
anga`ovanja p~elara. U vri-
jeme bagremovih pa{a ni{ta
ne prepu{tamo slu~aju. Mud-
rost slavnog knji`evnika,
primijenjena na p~elarske
prilike, zna~i da ako nespre-
mni do~ekamo bagremovu
pa{u, a ona bude izuzetna,
ne smijemo re}i da nismo
imali sre}e. Ona nas je pos-
jetila ali mi nismo umjeli da je
do~ekamo, pa je pro{la
pored nas. A kada }e sljede}i
put nai}i- veliko je pitanje! Ili, Od vremena kada je du`ina pupoljka bagrema 2 cm do po~etka
ako budemo lijeni pa ne pre- cvjetanja, obi~no protekne oko 15 dana.
selimo p~ele na rani ili kasnu le. Tada vr{imo i procjenu pa{e.
bagremovu pa{u, a ono ba{ po~etka cvjetanja bagrema Posmatrano s aspekta nad-
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

tada zamedi ”kao nikad”
ostaje nam jedno veliko
kajanje i izvla~enje pouka iz
toga.
Da nam se nebi ovakve
stvari de{avale, blagovre-
meno trebamo obi}i podru~ja
bagremovih pa{a u svrhu
odre|ivanja lokacija za
smje{taj ko{nica. Tom pri-
likom trebamo se uvjeriti u
kakvoj formi je bagrem i da
slu~ajno nije izmrzao (ako je
bilo poznih mrazeva). Ujedno
odabiremo mjesto za smje{taj
ko{nica i u vezi s tim se dogo-
varamo sa vlasnikom parce-
na toj lokaciji.
U zavisnosti od lokacije
bagremovih pa{a, nad-
morske visine gdje se one
nalaze, stepena osun~anosti
tih povr{ina, sastava zemlji{ta
itd., zavisi}e i po~etak cvje-
tanja na pojedinim terenima.
Sre}na je okolnost za p~elare
{to mogu prona}i lokacije
gdje se po~eci cvjetanja ra-
nog, srednjeg i kasnog bag-
rema me|usobno razlikuju za
po 7-10 dana. Zahvaljuju}i
toj ~injenici mo`emo dobrim
dijelom u toku jedne sezone,
da koristimo i tri bagremove
morske visine, ranu pa{u
treba tra`iti u dolinama velik-
ih rijeka, srednju pa{u na oko
250 metara nadmorske visi-
ne, a kasnu na oko 500 me-
tara nadmorske visine. Cvje-
tanje bagrema, odnosno me-
denje, na jednoj lokaciji obi-
~no traje do 14 dana. U pri-
lo`enoj tabeli prikazani su
dnevni unosi nektara za vri-
jeme bagremove pa{e. Pri
izradi tabele kori{teni su
vi{egodi{nji li~ni statisti~ki
podaci jednog iskusnog p~e-
lara. U obzir nisu uzimane
jedino rijetke izrazito lo{e

46
 U susret p~elarskoj godini

godine, kada unosa prakti-

~no nije ni bilo zbog dugotra-
jnih ki{a i hladnog vremena
za sve vrijeme cvjetanja bag-
rema ili kada je, daleko bilo,
na samom po~etku cvjetanja
jak grad potpuno uni{tio cvi-
jet. Zbog toga, prikazane
podatke smatramo kao o~e-
kivane prosje~ne dnevne
unose nektara, koje ostvaruje
jedno srednje jako proizvod-
no dru{tvo.
Ve} smo rekli da su po~eci
medenja ranog, srednjeg i
kasnog bagrema fazno pom-
jereni u prosjeku za po 8
dana. A po{to najintenzivniji
unos nektara na jednoj pa{i
traje oko 8 dana, odnosno od
tre}eg do desetog dana
medenja (to zna~i da ~im
vaga na ranoj pa{i po~ne
naglo “padati”, a na srednjoj Ako bismo
pa{i po~ne ''rasti'' ko{nice koristili ”samo”
treba odmah seliti). Isto va`i i dvije bagremo-
za seobu sa druge na tre}u ve pa{e (prvu i
bagremovu pa{u. Zato, ispa- tre}u) onda bis-
da da je najoptimalnije da mo ostvarili uku-
ko{nice sa prve na drugu i sa pan prinos od
92,8 kg. Razlika u prinosu je Me|utim, sve ovo u vezi s
druge na tre}u pa{u selimo maksimalnim iskori{tenjem
desetog dana medenja. 29,2 kg u korist kori{tenja tri
bagremove pa{e. Ako uman- bagremove pa{e, sigurno ne
Sa ovakvim na~inom kori- treba uzimati ”zdravo za
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
{tenja tri bagremove pa{e, jimo ovu razliku za 30% na
ime tro{kova jedne seobe gotovo”, jer svaka godina je
teoretski posmatrano, ostva- ''pri~a za sebe'' i ima svoje
rili bismo sljede}e prinose ko{nica i pove}ane potro{nje
meda od strane p~ela pri specifi~nosti kako u pogledu
meda: dnevnog intenziteta lu~enja
seobi i naknadnom orijenta-
cionom letu, razlika je opet nektara tako i u pogledu
-na prvoj pa{i 40,4 kg du`ine medenja. Iznijete
-na drugoj pa{i 37,8 kg preko 20 kg po jednoj
ko{nici. A to je koli~ina meda podatke trebamo posmatrati
-na tre}oj pa{i 43, 8 kg orijentaciono, a u toku svake
____________________ koju nikako ne smijemo
zanemariti. sezone da precizno pratimo
Ukupno: 122,0 kg stanje medobranja i prema
tome se trebamo pona{ati.™
Tabela: Dnevni unosi nektara za vrijeme bagremove pa{e

Dani 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Dnevni
unos kg 0,7 1,9 3,2 3,2 3,5 6,8 7,5 6,5 5,0 2,1 2,0 2,0 1,8 0,2

47
 Pisana i nepisana pravila me|u p~elarima:

P~elarski kodeks
Oduvijek su me|u p~elarima postojala pisana i nepisana pravila
pona{anja. Na isti na~in postepeno se izgra|ivao i odnos p~elara prema
dru{tvenoj zajednici u kojoj djeluju. Danas su p~elari zaokupljeni i brigom
za za{titu prirode, jer na taj na~in {tite i sebe. I naravno, na prvom mjes -
tu dolazi stalna briga za unapre|ivanje p~elarske proizvodnje. Ovim tek -
stom podsje}amo p~elare na skup pravila - p~elarski kodeks, koji pomenu -
ta pitanja ure|uje. Tako|er, ostavljamo otvorenu mogu}nost da svojim pri -
jedlozima, primjedbama i savjetima dopunite ovaj kodeks, kako bi se {to
uspje{nije prilagodio zahtjevima vremena u kome `ivimo.

-O
Op}e odredbe:

^lan 1.
U cilju daljeg razvoja p~e-
larske proizvodnje, a imaju}i
u vidu da na{a zemlja ima
izvanredne uslove za njen
razvoj, p~elari preuzimaju na
sebe obavezu da usklade
svoje me|usobne odnose,
odnose prema tre}im licima i
njihovim interesima, prema
p~elarskim organizacijama i
prema p~elama kao biolo-
{kim zajednicama.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

^lan 2.
P~elari se obavezuju da
stalno rade na osavremenja-
vanju p~elarske proizvodnje i
podizanju produktivnosti u
p~elarstvu.

^lan 3. jedan od osnovnih faktora u ^lan 5.

Odredbe ovog kodeksa
odnose se i na p~elare koji
donose p~ele na teritoriju
Bosne i Hercegovine.
-S
Stru~no osposobljavanje:
^lan 4.
Stru~no osposobljavanje je
48
unapre|enju p~elarske
proizvodnje. P~elari prihvata-
ju obavezu stalnog vlastitog
usavr{avanja, prate}i stru~nu
literaturu, na stru~nim preda-
vanjima, savjetovanjima i sl.
Iskusni p~elari su du`ni da
prenose znanje na mlade
p~elare.
Osnovne p~elarske organi-
zacije- udru`enja, nastoja}e
omogu}iti prakti~no upozna-
vanje p~elara sa savremenom
tehnologijom u p~elarstvu
osnivanjem oglednih p~eli-
njaka ili osposobljavanjem
p~elara- instruktora za prak-
ti~nu pomo} p~elarima.

^lan 6.
Nau~ni radnici u p~elarstvu
primaju obavezu da stalno
razvijaju teoretsku misao i
nauku o p~elarstvu omogu-
}avaju}i da se nau~na dos-
tignu}a primjene u prakti-
~nom radu u p~elarstvu.
P~elarske organizacije i
udru`enja bi trebali nastojati
da, u saradnji sa veterinarima
i vrhunskim stru~njacima iz
ove oblasti, formiraju ogle-
dne p~elinjake sa jednom
jedinom zada}om- da una-
prijede p~elarstvo (uklju~uju}i
selekciju p~ela i druge
nau~ne prakse).
-Z
Za{tita `ivotne okoline:
^lan 7.
Imaju}i u vidu da su intere-
si p~elara vi{estruko povezani
sa ciljevima za{tite `ivotne
sredine, p~elari preuzimaju
sljede}e obaveze:
-da osiguraju p~elinje zaje-
dnice od {tetnog utjecaja pes-
ticida i ostalih hemijskih sred-
stava uvijek kada dobiju info-
rmaciju o tretiranju bilja u
okolini p~elinjaka;
-da antibiotike i ostala
sredstva upotrebljavaju u
lije~enju p~ela od p~elinjih
bolesti na osnovu nalaza vet-
erinarskih organa, u vrijeme
kada ovi ne bi mogli dospjeti
u med koji se stavlja u promet
(tretman s jeseni ili ranog
prolje}a);
-da puste u promet samo
one p~elarske proizvode koji
ne bi mogli ugroziti zdravlje
ljudi koji ih koriste;
-da sara|uju sa organi-
zacijama za za{titu `ivotne
okoline na iznala`enju na~ina
i preduzimanju mjera za
unapre|enje za{tite `ivotne
sredine, kao i da sara|uju s
drugim organizacijama koje
rade na po{umljavanju,
vode}i ra~una da se pri tom
da prednost medonosnom
bilju;
-da vr{e utjecaj na proiz-
vo|a~e bilja kako bi se sma-
njila upotreba pesticida ili da
upotrebljavaju sredstva s
kra}im djelovanjem nakon
upotrebe, ili takva sredstva
koja ne bi bila otrovna za
p~ele;
-da posebno podsti~u pro-
izvo|a~e bilja na uvo|enje
takvih biljnih vrsta koje se ne
tretiraju za{titnim sredstvima.
-M
Me|usobni odnosi
p~elara:
^lan 8.
P~elari se obavezuju da }e
sara|ivati s drugim p~elarima
koji su u najbli`em susjedstvu,
kako kod stacionarnog, tako i
kod sele}eg p~elarenja, i to
naro~ito na poslovima suzbi-
janja grabe`i, zajedni~kog
zasijavanja medonosnog bi-
lja, kod utvr|ivanja i suzbija-
nja zaraznih bolesti p~ela itd.
^lan 9.
P~elari }e posebno gajiti
dobre me|usobne odnose
bez obzira na nacionalnu pri-
padnost, jer, oni koji vole
p~elarstvo, vole prirodu i vole
~ovjeka. P~elari }e nastojati
da razvijaju i me|unarodnu
saradnju p~elara preko svojih
udru`enja, organizacija i
saveza.
^lan 10.
P~elari se odri~u metoda
nelojalne konkurencije na
P~elarski kodeks
svim podru~jima p~elarske
aktivnosti. P~elari }e sve svoje
me|usobne sporove rje{avati
preko p~elarskih udru`enja i
organizacija.
^lan 11.
Saglasno svojim interesima
p~elari udru`uju svoj rad i
sredstva u odgovaraju}e obli-
ke privrednog udru`ivanja.
-P
P~elarska udru`enja
(organizacije):
^lan 12.
P~elari se u~lanjuju u naj-
bli`e udru`enje ili p~elarsku
organizaciju u okviru koje
ispunjavaju svoje obaveze i
ostvaruju svoja prava utvr-
|ena Statutom i drugim nor-
mativnim aktima.
^lan 13.
P~elarska udru`enja (orga-
nizacije) obavezne su da una-
pre|uju p~elarstvo stvaraju}i
uslove za njegov razvoj (pra-
}enje svjetskih tokova i dosti-
gnu}a u ovoj oblasti). Ipak,
njihova najva`nija funkcija
je u pru`anju pomo}i p~elari- Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
ma (kada se pojave razli~ite
bolesti na p~elinjaku ili uko-
liko su problemi izazvani
iznenadnim klimatskim prom-
jenama).
^lan 14.
P~elarska udru`enja }e ini-
cirati skupove p~elara na
dr`avnom nivou (barem
jedanput u godini dana) kako
bi se razmotrili aktuelni prob-
lemi, pro{irilo teoretsko zna-
nje i razmijenila iskustva
izme|u p~elara.
49
 Pisana i nepisana pravila me|u p~elarima:
-P
P~elarska pa{a:
^lan 15.
P~elar preuzima obavezu
da stalno radi na osiguranju
p~elinje pa{e, zasa|ivanju i
njegovanju bilja koje koriste
p~ele i preseljenju p~ela na
mjestu gdje bi p~ele mogle
imati dobru pa{u.
^lan 16.
P~elarska udru`enja i orga-
nizacije se obavezuju da }e, u
saradnji sa odgovaraju}im
isntitucijama, raditi na zasa-
|ivanju novih vrsta medono-
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
snog bilja, vode}i ra~una o
razli~itim fenofazama cvje-
tanja. U cilju uspje{ne real-
izacije obezbje|enja p~elinje
pa{e, p~elari formiraju komi-
siju za medonosno bilje.
^lan 17.
U vezi sa selidbom p~ela
p~elari bi trebali organizovati
prikupljanje podataka o sta-
nju glavnih p~elinjih pa{a na
podru~ju BiH i o tome obav-
je{tavati ostale p~elare (na
osnovu utvr|enih podataka o
stanju i lokalitetima pa{a,
izra|uje se medonosna karta
50
u`ih i {irih re-
giona).
^lan 18.
Udru`enja
p~elara ispituju i
utvr|uju medni
unos po ko{nici
i o tome obavje-
{tavaju ostale
p~elare na sa-
veznom nivou
(sa podacima o
kapacitetu tere-
na, broju ko{ni-
ca koje se mogu
smjestiti na tom terenu).
Udru`enje treba napraviti
plan za razmje{taj sele}ih
p~elara, imaju}i u vidu
kapacitet lokacije.
^lan 19.
Ne mo`e se zabraniti
doseljavanje dru{tva, izuzev
kod pretrpanosti ili zbog
zaraznih bolesti p~ela koje
utvr|uje nadle`na veterinars-
ka inspekcija.
^lan 20.
Doseljeni p~elar je du`an
da se prijavi p~elarskoj orga-
nizaciji na ~iji teren se dose-
lio, te da sara|uje i kontakti-
ra sa p~elarima u mjestu gdje
se doselio. Potvrdu o o zdravstvenom stanju p~elin-
zdravstvenom stanju p~ela,
p~elar je obavezan podnijeti
nadle`nom organu op}ine
prije doseljenja svojih p~ela.
-P
Postavljanje p~elinjaka:
^lan 21.
P~elar je obavezan da
postavi svoje p~ele tako da ne
smetaju susjedima kao i da
budu na propisanom odsto-
janju od javnih puteva i
naseljenih mjesta.
^lan 22.
U odnosu na javni put i
naseljene zgrade, p~ele se
postavljaju na rastojanju naj-
manje 30 metara. Ukoliko
nema mogu}nosti da se
postavi p~elinjak saglasno
prethodnoj odredbi, p~elar je
du`an podi}i ogradu (zid,
drvenu ili `ivu ogradu) visine
najmanje dva metra i da
okrene leto na suprotnu
stranu od puta i najbli`e
naseljene zgrade.
^lan 23.
Kod seobe na bagremovu
ili suncokretovu pa{u, p~elar
se obavezuje da dr`i minimal-
no rastojanje od susjednog
p~elinjaka na 150 metara, a
na livadskoj pa{i na rastojanje
od 300 metara. Ova norma
va`i za p~elinjake od 70
dru{tava. Ako je p~elinjak
manji ili ve}i, onda se to ras-
tojanje srazmjerno smanjuje,
odnosno pove}ava.
-S
Suzbijanje p~elinjih
bolesti:
^lan 24.
P~elar vodi posebnu brigu
jih dru{tava. U cilju spre~a-
vanja p~elinjih bolesti, p~elar
odr`ava ~isto}u na p~elinjaku
i li~nu higijenu pri radu sa
p~elama. P~elar poduzima
posebne mjere spre~avanja
pojave grabe`i.
^lan 25.
P~elar je obavezan da se
osposobi za borbu protiv
p~elinjih bolesti u onoj mjeri
da mo`e zapaziti znake

bolesti kod p~ela. Ovo radi
toga da bi mogao odgovoriti
zakonskoj obavezi hitnog pri-
javljivanja bolesti (rok tri
dana). Prilikom svakog pre-
gleda p~elinjih dru{tava,
p~elar treba redovno kon-
trolisati zdravstveno stanje
p~ela i imati u vidu da
opadanje snage dru{tva
mo`e biti signal za pojavu
neke bolesti. P~elarske orga-
nizacije posebno vode brigu
o upoznavanju p~elara sa
zakonskim propisima o za{titi
od bolesti.
^lan 26.
U slu~aju da se pojave prvi
znaci bolesti ili sumnja na
bolest, p~elar je du`an da
najhitnije reaguje, i to:
-da u roku od tri dana
dostavi materijal iz bolesne
ko{nice na laboratorijsko ispi-
tivanje. Ovo se ra~una od
momenta kada je p~elar
mogao uo~iti prve znake
bolesti. P~elar koji zakasni sa
prijavom bolesti, ne samo da
gubi pravo na naknadu pretr-
pljene {tete, ve} je odgovoran
za {irenje bolesti;
-da prijavi organima veteri-
narske inspekcije sumnju na
oboljenje;
-da omogu}i nesmetan rad
organa koji vr{e pregled
p~ela po nalogu veterinarske
inspekcije.
^lan 27.
P~elarska udru`enja ili
organizacije, u saradnji sa
veterinarskim inspekcijama
iniciraju programe mjera
zdravstvene za{tite, prven-
stveno preventivnih mjera u
cilju spre~avanja pojave
p~elinjih bolesti. Program
mjera donose izvr{ni organi
op}ina ili gradova na dvije
godine.
^lan 28.
Prilikom dijagnosti~kih i
drugih ispitivanja u cilju pre-
vencije i kod kontrole zdra-
vstvenih stanja p~ela i p~eli-
njih proizvoda, p~elari su
obavezni da pru`aju punu
pomo} ovla{tenim organima.
^lan 29.
Udru`enja p~elara u slu-
~aju osnovane sumnje na
bolest, u saradnji sa veteri-
narskom inspekcijom, trebaju
organizovati pregled svih
p~elinjih dru{tava na ugro`e-
nom podru~ju, i da pri tom
aktiviraju pregleda~e p~elinjih
dru{tava.
^lan 30.
Udru`enja p~elara, u
saradnji sa veterinarskim i
poljoprivrednim inspekcija-
ma, organizuju rad pregle-
da~a u slu~aju seobe p~ela
na pa{u. Po izvr{enom pre-
gledu, pregleda~i podnose
izvje{taj o na|enom stanju
P~elarski kodeks
veterinarskoj inspekciji i
udru`enjima p~elara.
^lan 31.
P~elarska udru`enja orga-
nizuju pomo} p~elarima u
dodjeli pravi~ne naknade, u
slu~aju uni{tenja ili paljenja
p~elinjih dru{tava prilikom
suzbijanja p~elinjih bolesti.
-P
Pomo} p~elarima koji nisu
u mogu}nosti da odr`avaju
svoje p~ele:
^lan 32.
Da zapu{teni p~elinjaci ne
bi postali izvor p~elinjih
bolesti, udru`enja p~elara
preduzimaju odgovaraju}e
mjere i poma`u p~elarima u
sljede}im slu~ajevima:
-po~etnicima u p~elarstvu;
-oboljelim i ostarjelim p~e-
larima;
-p~elarima koji su zapo-
sleni, u radnom odnosu ili su
drugim poslovima zauzeti;
-p~elarima koji su odsutni
zbog odlaska na odslu`enje
vojnog roka.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
O svim ovim slu~ajevima
udru`enja vode posebnu evi-
denciju, organizuju pru`anje
pomo}i i vode nadzor o
pru`anju pomo}i u svim ovim
slu~ajevima.
^lan 33.
Ovaj kodeks stupa na
snagu kada ga usvoje sva
p~elarska udru`enja na teri-
toriji BiH.™
(Izvornik: “P~elarstvo”,
glasilo p~elara BiH br. 3,
godina 1991.)
51
 Iskustva sa lije~enjem opake bolesti

Otpornost
O vaori i varoozi ve}
je toliko napisano da
svako dalje pisanje i
obja{njenje, prema

na varou
mi{ljenju mnogih p~e-
lara mo`e izazvati
samo jo{ ve}e zabu -
ne, pa mnogi s nev-
jericom po~nu ~itati
svako novi tekst o ovoj
opakoj bolesti. Imaju
p~elari i razlog za
takvo nepovjerenje jer
jo{ niko od nau~nika
nije dao cjelovito i
jedinstveno rje{enje-
kako se efikasno nosi -
ti sa varoom. Razlog
za sumnju je utoliko
ve}i {to su mnoga
sredstva i primije -
njene metode imale
katastrofalne poslje -
dice…

arazit s osam nogu

P
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

koji si{e krv, poznat

kao grinja varooze,
{irom svijeta je poznat kao
jedan od najgorih nepri-
jatelja medonosnih p~ela.
Grinja Varroa jacobsoni
veli~ine oko 1,5 mm
napale su u gotovo svim
dr`avama, ubijaju}i p~ele
koje su potrebne za
proizvodnju meda i za
opra{ivanje usjeva vrijed-
nih 8 do 10 milijardi
ameri~kih dolara.
Grinje varoe hrane se
krvlju odraslih p~ela i p~ela
52
u razvoju koje su jo{ uvijek
bijele nje`ne li~inke.
Napadnute p~ele mogu
imati deformirana krila,
tijela i kra}i `ivotni vijek od
zdravih p~ela. Dapa~e, za
grinje varoe vjeruje se da
prenose barem 6 p~elinjih
virusa!
No, one p~ele koje mogu
odoljeti napadu grinja
mogle bi odigrati zna~ajnu
ulogu u zaustavljanju
golemih gubitaka koje one
danas prouzrokuju. AR-ov
(Agricultural Research)
entomolog Eric H. Erickson
i kolege posmatrali su
zara`enost grinjama u
istra`iva~kim p~elinjacima.
Nau~nici su naselili p~eli-
njake p~elama koje su
pre`ivjele u zajednicama
koje nisu bile tretirane

hemikalijama za suzbijanje
grinja- insekticidima.
“Smatrali smo da je
ko{nica otporna na
varoozu, ako u njoj nije
bilo vi{e od 15 grinja na
svakih 100 odraslih p~ela.
Na{i pokusni p~elinjaci
koje smo smatrali ~istim od
grinja, obi~no su imali i
manje od 15, ~ak oko 7
grinja na svakih 100
p~ela”, rekao je Erickson,
koji je rukovodilac AR-ova
istra`iva~kog centra ''Carl
Hayden'' u Tucsonu (Arizo-
na). Prema njegovim rije-
~ima, ~etverogodi{nji po-
kus je osigurao dodatne
dokaze da p~elari mogu
proizvesti i odr`avati p~e-
linje zajednice otporne na
varoozu od svojih posto-
je}ih zajednica doma}ih
medonosnih p~ela Apis
mellifera. “Neki p~elari i
uzgajiva~i to ve} uspje{no
rade”, rekao je Erickson.
Prirodna genetska
otpornost
Otporne p~ele iz pri-
morskog, ruskog daleko-
isto~nog podru~ja zara`e-
nog grinjama, teko|er
mogu ponuditi prirodnu
genetsku otpornost koja se
mo`e posti}i i kod ame-
ri~kih p~ela…
“Ruske p~ele ista su vrsta
kao i na{e udoma}ene
medonosne {~ele. No, mi
pretpostavljamo da je zbog
konstantne opasnosti od
grinja u tom podru~ju pri-
roda s vremenom favori-
O varozi sa raznih strana
zirala pre`ivljavanje samo
na grinje najotpornijih
p~ela”, ka`e geneti~ar
Thomas E. Rinderer koji
vodi centar za uzgoj, gene-
tiku i fiziologiju medonos-
nih p~ela u Louisiani (SAD).
Naime, ovaj istra`iva~ je u
karantinu AR-a, na malom
sun~anom otoku u blizini
istra`iva~kog centra donio
nekoliko pomenutih “robu-
snih p~ela”.
Njegova istra`ivanja su
pokazala da je populacija
grinja u nekim namjerno
zara`enim zajednicama
donesenih p~ela bila tri
puta manja, dok je broj
grinja u doma}im zajedni-
cama bio pet puta ve}i od
uobi~ajene zara`enosti.
“Ako se ova otpornost
poka`e stalnom, p~elari bi
u nekim slu~ajevima mogli
smanjiti, ako ne i potpuno
odbaciti hemijske tret- Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
mane, oslanjaju}i se samo
na ruske p~ele”, ka`e
Rinderer koji je ruske p~ele
poslao opskrbljiva~ima ko-
mercijalnih p~elinjih zajed-
nica u Iowi, Mississippiju i
Louisiani kako bi razvili
kukce dobre naravi, spo-
sobne za proizvodnju me-
da i za opra{ivanje usjeva-
osobine koje uzgajiva~i
najvi{e cijene.™
(Izvornik: “Agricultural
Research”, 1999.)
53
 P~elarstvo u Sloveniji

(Pr)ocjena meda
Za{to za{tititi doma}i med? U Sloveniji se na tr`i{tu pojavljuje mno{tvo
uvoznog meda iz zemalja gde p~ele ubiru nektar skoro preko cijele godine
pa je njegova cijena ni`a od cijene koju dr`e doma}i p~elari. To je
uglavnom med nepoznatog porijekla i nepoznatog proizvoda pa kupci
misle da kupuju doma}i med. U Sloveniji je prosje~ni prinos meda oko 18
kg po p~elinjem dru{tvu, a proizvodna cijena za 1kg meda je 650 SIT ili
2,9 EUR. Pod tim uslovima doma}i p~elari ne mogu konkurisati trgova~kim
preduze}ima koja uvoze med.
a{to za{tititi doma}i

Z med? U Sloveniji se na
tr`i{tu pojavljuje mno{-
tvo uvoznog meda iz zemalja
gde p~ele ubiru nektar skoro
preko cijele godine pa je nje-
gova cijena ni`a od cijene
koju dr`e doma}i p~elari. To
je uglavnom med nepozna-
tog porijekla i nepoznatog
proizvoda pa kupci misle da
kupuju doma}i med. U
Sloveniji je prosje~ni prinos
meda cca. 18 kg po p~eli-
njem dru{tvu, a proizvodna
cena za 1kg meda je 650 SIT
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

ili 2,9 EUR. Pod tim uslovima
doma}i p~elari ne mogu
konkurisati trgova~kim pre-
duze}ima koja uvoze med.
Da bi potro{a~i doznali koji
med je doma}i, odlu~ili smo
za{tititi doma}i proizvod na
taj na~in, da se na etiketu
napi{u svi podaci o p~elaru,
gde su p~ele ubrale med i
kako je proizveden med koji
se kupuje. Na naljepnici je i
podatak (lot) sa kojeg je
mogu}e doznati kad je med
prizveden i ~ak broj ko{nice
odnosno grupe ko{nica. Med
treba da ispunjava propisanu
kvalitetu. Kontrola se odnosi
54
na samu proizvodnju (mlado
sa}e), odgovaraju}u posudu
koja mora odgovarati stan-
dardima posude u kojoj se
dr`i hrana, odgovaraju}eg
skladi{nog prostora, da med
ne preuzme tu|i miris i ukus,
med mora imati manje od
18% vlage (vode), {to zna~i
da se mora vrcati samo zreo
med.
Tegle i poklopci moraju biti
novi, da nemaju strani miris.
P~elinja dru{tva nije dozvo-
ljeno tretirati antibioticima, a
tretiranje protiv varoe vr{i se
prema veterinarskim propisi-
ma. Med proizveden pod tim
uslovima pregledavaju pose-
bni ovla{teni nadzornici, koji
su se {kolovali u te svrhe na
Biotehni~kom fakultetu u
Ljubljani i dobili poseban cer-
tifikat (dozvolu) za rad a nji-
hova stru~nost se provjerava
svake godine. Nadzornik pre-
gleda med organolepti~ki,
refraktometrom provjeri pro-
cenat vlage i posebnim instru-
mentom (konduktometar) iz-
mjeri elektrolitsku provodnost
meda. Med ne smije biti pre-
grijan (max.40C). Ako ste
zadovoljili sve uslove, izdaje
vam potrebnu koli~inu nal-
jepnica za tegle. Ako se kas-
 Kontrolisanje kvaliteta meda

nije utvrdi, da med koji je kod p~elara. Ove godine odr`a}e

eventuelne kontrole naknad- se u oktobru i o~ekujemo jo{
no uzet ne odgovara uzetom vi{e u~esnika. Pro{le godine
uzorku kojeg sa sobom uzme sudjelovalo je 54 p~elara sa
nadzornik za kontrolu, mo`e 84 uzoraka, a kvalitet skoro
se dogoditi, da vam vlasnik svih uzoraka bio je na
blagovne znamke (P~elarski visokom nivou. I ovakva
savez Slovenije) oduzme ”takmi~enja” imaju puno
prava na upotrebu blagovne doprinosa kod potro{a~a a
znamke i upotrebu naljepni- diploma koju p~elar dobija
ca. P~elari dobiju i propa- slu`i mu kao izkaz o dobrom
gandni material koji pri pro- radu i kvalitetnom proizvodu,
daji podijele potro{a~ima. Na jer je komisija veoma stru~na
tim lecima opisani su uslovi i sastavljena uglavnom od
proizvodnje, opis kvalitete stru~njaka sa Biotehni~kog
doma}eg meda, P~elar mo`e fakulteta i Poljoprivrednog
dopisati svoje ime i adresu, a instituta Slovenije. Ako bi se
izme|u ostalog stoji i sljede}e koji ime|u vas odlu~io sud-
dobiti med kod p~elara kod
obja{njenje: Kupnjom ”slove- jelovati, jo{ uvjek ima vreme-
ku}e i po ni`oj cijeni tj. 800
nskog meda kontrolirane na, da njegove p~ele donesu
SIT (3,57 EUR) (sve cijene su
kakovosti” poznatog priz- odli~an med. U tom slu~aju
za 1kg). U Sloveniji neka
vo|a~a odnosno p~elara, dobit }ete detalnije upute za
p~elarska dru{tva pored toga
uradili ste za sebe i za svoje sudjelovanje. Eto, ime|u os-
{to obrazuju svoje ~lanove na
najbli`e najvi{e mogu}e, talog i malo EPP-a, koji ugla-
predavanjima, prire|uju i
kupnjom poma`ete odr`avati vnom ne {teti jer i onako smo
ocjenjivanja meda, da bi
i slovenski ekosistem. Cvije}e p~elari previ{e povu~eni i
p~elari mogli utvrditi gdje su
u na{oj zemlji opra{uju samo zadovoljni samo radom.™
sa svojim medom. Jedno
na{e p~ele. Opra{ivanja nije
takvo ocjenjivanje vr{i se i u
mogu}e uvoziti! (Za informacije u vezi
Semi~u i bi}e to ove godine 4.
Mo`da izgleda sve skupa ocenjivanja meda u Semi~u
po redu. Pro{le godine dobilo
jako komplikovano ali mogu obratite se g. Stanetu Plutu)
je me|unarodno zna~enje jer
vam re}i iz vlastitog iskustva,
je sudjelovalo i vi{e stranih
da svi p~elari koji imaju do- Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
nekle ure|eno svoje p~elarst-
vo i prostorije, nemaju nika-
kvih problema sa ispunjava-
njem tra`enih uvjeta. Po{to je
na tr`i{tu stalno prisutan vi{ak
meda preporu~uje se p~elari-
ma koji najvi{e meda prodaju
kod ku}e, da cijene ovakav
med oko 15% vi{e od uobi-
~ajnih cijena. Na Ljubljanskoj
tr`nici prodaje se med izme|u
1000 SIT (4,46 EUR) i 1400
SIT (6,25 EUR), a kod ku}e
p~elari dr`e cijenu izme|u
1000 SIT i 1300 SIT (4,46 -
5,8 EUR), a u manjim
gradovima u zemlji mo`e se

55
 Prirodno stani{te p~ela

Prozor u svijet
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

56
 Gdje i kako mo`ete kupiti ~asopis “P~ela i med”?
Jedan na~in je pretplata, direktno na adresu
redakcije ''ARKA PRESS''-a (Ul. Hamdije ^emerli}a
br. 43, Sarajevo) narud`ba putem telefon/ faxa:
033/710-802, a drugi na~in je pretplata preko
mati~nih Udru`enja p~elara koja su aktivna u bro-
jnim mjestima {irom BiH.
^asopis mo`ete nabaviti na sljede}im
adresama:
GORA@DE: Sejo Deljo, 061/ 192-149
MOSTAR: Mustafa Pajovi}, 061/ 212-500
BIHA]: [emso Deli}, 037/ 310-091
CAZIN: Ibrahim Mahmutovi}- Baja,
037/ 512-099
DERVENTA: P~elarska zadruga
“MEDOPROM-DB”, 053/ 831-039
KLJU^: Ermin Vu~ki}, 061/ 167-012
VELIKA KLADU[A: Omer @ali}, 061/ 799-444
TRAVNIK: Dervi{ Sejdi}, 030/ 616-753
Poljoprivredna zadruga, 030/ 611-107
TURBE: Hazim Zolota, 030/ 530-631
BUGOJNO: “Samadex”, Muhamed Star~evi}
030/ 530-092 i 061/ 254-790
USKOPJE: Dragutin Iki}, 030/ 494-617
ZENICA: Midhat Serdarevi}, 032/ 283-503
@EP^E: Mehmed Mulabdi}, 032/ 880-522
MAGLAJ: Zijad Hasani}, 032/ 600-588
BREZA: Mi{o Visi}, 032/ 766-058
TE[ANJ: Ekrem Karahod`i}, 061/ 785-366
KAKANJ: D`emal Maslo, 061/ 751-215
VARE[: Avdo Mufti}, 032/ 827-977
GRADA^AC: Rade Laki}, 061/ 151-870
NEMILA: Bego Neslanovi}, 032/ 680-068
VISOKO: Muhamed Husomanovi},
032/ 735-565
OLOVO: Nusret Sir~o, 061/ 273-092
TUZLA: ''Tuzamed'', Fahro Mustajba{i},
035/ 269-196
“Bosnamed”, Saut Avdi}, 035/ 234-909
KLADANJ: Abdulah Vejzovi}, 035/ 620-709
@IVINICE: “Solid”, Raif Kijametovi},
061/ 736-265
SARAJEVO: Suad Kahriman, 033/ 204-585
BIJELJINA: “Medkom”', Dragan Simi},
065/ 511-175
BANJA LUKA: P~elarska zadruga “Matica”,
051/ 317-865
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
57
 OGLASNIK: aktivne ljekovite tvari

''MEDKOM''
d.o.o.,
Bijeljina
Ul. Svetog Save br. 48
Tel.: 055/ 401-418,
Fax.: 055/ 472-416
GSM: 065/ 511-175
Veleprodaja i diskont:
-P~elinji proizvodi,
rojevi iz vlastitog
p~elinjaka
-Poga~a za prehranu
p~ela
-P~elarski pribor
i oprema
-P~elarska literatura

Izrada satnih FITOAPITERAPIJA

osnova za p~ele, (200 godina porodi~ne tradicije)
MO] MEDA I BILJA
Vl. Star~evi} Rajko [ENFIT PREPARATI LIJE^E
- [titna `lijezda (upala i rast {titne `lijezde) . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
D. Lug br. 223, Derventa - Ciste (na bilo kojem mjestu) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Prostata (upala i rast prostate) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
Tel.: 053/ 321-223,
- Epi napadi (uro|eni i ste~eni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
GSM: 065/ 568-325 - Disajni organi- stoma~ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

- Nervne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM

- Angina pektoris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
PROIZVODNI @EN-[ENFIT PREPARATI LIJE^E:
- Kamen u bubrezima i `u~i (otapanje bezbolno) . . . . . . . . . . . .120 KM
PROGRAM - Zlo}udne tumore (ubija virus raka, eliminira bolove,
umno`ava broj crvenih krvnih zrnaca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM
- Spre~ava nepotrebne izrasline, tumore . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM
- Prerada voska - Potencin (bosanska Viagra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Proizvodnja satnih osno- - Hemoroide (ja~a , ~isti debelo crijevo, unutra{nje i vanjsko) . . .30 KM
va na Richerovim valjcima - Elimi{e depresiju, fobiju i strah . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
uz potpunu sterilizaciju - Elimi{e no}no mokrenje vrlo brzo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
-Proizvodnja satnih osnova - Cirozu jetre (elimi{e jake bolove) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
svih dimenzija - [e}er u krvi (sagorijevanje {e}era u krvi) . . . . . . . . . . . . . . . . .10 KM
- Preparati za ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
-Prerada Va{eg voska
- Kreme za reumu, zglobove i ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . .20 KM
u ve}im koli~inama - Za sterilnost (neplodnost) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210 KM
(100 kg i vi{e)
-Otkup sirovog voska NARUD@BE IZVAN TUZLE [ALJEMO PO[TOM
Obratite nam se sa punim povjerenjem, jer imamo iza sebe 200. godina
PRIMAMO NETOPLJENO porodi~nog iskustva i uspjeha u radu.
STARO SA]E Narud`be na telefon: 061/ 151-612 ''Fitoapiterapija'', Zeni~ka 142, Tuzla.
Radno vrijeme od 9.00 do 18.00 sati.

58