Professional Documents
Culture Documents
POSLOVNIH ZONA
U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI
MOSTAR, LIPANJ/JUNI, 2010.
Asocijacija za ekonomski razvoj
REDAH
Mostar
STUDIJA RAZVOJA
POSLOVNIH ZONA U
HERCEGOVAČKO-
NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI
Izdavač:
REDAH Mostar
Za izdavača:
Ivan Jurilj, direktor, REDAH
Dizajn:
Kadar d.o.o., Široki Brijeg
Predgovor .....................................................................................................................................5
1. ZNAČAJ I CILJ STUDIJE.....................................................................................................6
1.1 Uvod ................................................................................................................................6
1.2 Studija formiranja poslovnih zona u HNŽ kao dio ukupnog projekta ..................................8
1.3 Osnovna identifikacija problema .......................................................................................8
1.4 Metodologija istraživanja ................................................................................................10
2. OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE VEZANE ZA POSLOVNU INFRASTRUKTURU..... 11
2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona ......................................................................................11
2.2 Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine ...............................................................16
2.3 Značaj poslovnih zona za razvoj .....................................................................................18
3. KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH ..........................................................21
3.1 Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju .....................................................21
3.2 Europska povelja za MSP I BiH ......................................................................................25
4. OPĆI PODACI O HERCEGOVAČKO - NERETVANSKOJ ŽUPANIJI / KANTONU .............28
4.1 Hercegovačko - neretvanska županija (HNŽ) u kontekstu državnog ustavnog uređenja .. 28
4.1.1 Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini ...........................................................28
4.2 Zemljopisni položaj i veličina teritorije HNŽ .....................................................................29
4.2.1 Zemljopisni i geoprometni položaj ............................................................................29
4.3 Stanje gospodarstva u HNŽ ...........................................................................................31
4.3.1 Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini ..............................................................31
4.3.1.1. Gospodarski kriteriji...............................................................................................31
4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost ................................................................................31
4.3.1.3. Pravni sustav ........................................................................................................32
4.3.1.4. Financijski sektor ..................................................................................................32
4.3.2 Pokazatelji za HNŽ ..................................................................................................33
4.3.2.1. Tržište radne snage ..............................................................................................33
4.3.2.2. Mladi na tržištu rada ..............................................................................................34
4.2.2.3. Vanjska trgovina ...................................................................................................35
4.3.2.4. Industrijska proizvodnja .........................................................................................36
4.3.2.5. Struktura gospodarstva u HNŽ ..............................................................................37
4.3.2.6. Privatizacija u HNŽ................................................................................................38
4.3.2.7. Financijsko tržište u HNŽ ......................................................................................38
4.3.3 Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka .............................................39
4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog progresa HNŽ ..............40
4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih poduzeća .......................42
4.3.3.3. Struktura gospodarstva u HNŽ po sektorima .........................................................42
4.4 Organizacija sustava javne uprave HNŽ .........................................................................43
4.4.1 Nadležnosti županijske vlasti ...................................................................................44
4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije) .................................................44
4.4.1.2. Izvršna vlast Županije............................................................................................45
5. ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U HNŽ ..............53
5.1 Uvod ..............................................................................................................................53
5.2 Pregled po općinama .....................................................................................................53
5.2.1 Neum ......................................................................................................................53
5.2.2 Čapljina...................................................................................................................53
5.2.3 Čitluk.......................................................................................................................54
5.2.4 Jablanica.................................................................................................................55
5.2.5 Konjic ......................................................................................................................55
5.2.6 Prozor / Rama .........................................................................................................56
5.2.7 Stolac......................................................................................................................56
5.2.8 Ravno .....................................................................................................................57
5.2.9 Mostar.....................................................................................................................57
6. TRŽIŠTE RADNE SNAGE U HNŽ .....................................................................................60
6.1 Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH ...................................................................60
6.2 Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH ............................................................................63
6.2.1 Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine ............................63
6.3 Detaljna analiza tržišta rada u HNŽ ................................................................................65
6.3.1 Podaci o zaposlenosti u Hercegovačko - neretvanskoj županiji ................................65
Projektni tim
1.1 Uvod
U strateškim ciljevima i mjerama razvoja regije Hercegovina projekt
JAČANJE KAPACITETA REGIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE POSLOVNOM
INFRASTRUKTUROM KAO INSTRUMENTIMA POTPORE PODUZETNIŠTVU je
prepoznat kao značajan i prioritetan. On je posebno u funkciji doprinosa rješavanju
nezaposlenosti kao jednog od najvećih i gorućih problema u Hercegovini. Pored
toga, njime se stvaraju inicijalne pretpostavke za pokretanje potencijalnih,
neiskorištenih ili nedovoljno korištenih proizvodnih kapaciteta unutar kompleksa
nekadašnjih velikih poslovnih sustava ili osnivanje poslovnih zona i ostalih
instrumenata podrške poduzetništvu na potpuno novim lokacijama.
Problemi s kojima se suočava regija Hercegovina, kao što su
nezaposlenost, porast siromaštva, te zaostajanje u gospodarskom razvoju
posljedica su kako rata, tako i problema koje neminovno generira proces tranzicije.
Nekada veliki poslovni sustavi, koji su podstavljali temelje gospodarskog razvoja
Hercegovine i zapošljavali veliki broj radnika, danas su uglavnom devastirani i
nemoćni da samostalno iznađu putove svoje revitalizacije. S druge strane,
novonastali privatni sektor još nije dosegao obim poslovne aktivnosti koji bi
apsorbirao veći broj nezaposlenih, ublažio posljedice propasti velikih poslovnih
sustava, te otvorio perspektive novog, uravnoteženog, samoodrživog i dinamičnog
razvoja.
Tranzicija, kao globalni i opći društveni proces još uvijek se nije desila u
svijesti ljudi koji čine organe lokalne vlasti i menadžment propalih poslovnih
sustava. Oni još uvijek nisu spoznali svoju ulogu aktivnih učesnika - pokretača i
kreatora procesa gospodarskog razvoja. Zbog toga, razvojni potencijali
Hercegovine kao što su ljudi, prirodni resursi, energija, te objekti, industrijske,
prometne i ostale infrastrukture i dalje ostaju neiskorišteni ili se koristi u
ograničenom ili minimalnom kapacitetu.
Poseban problem podstavljaju kapaciteti bivših velikih poslovnih sustava
koji vremenom sve više propadaju. Novi/alternativni načini iskorištavanja tih
potencijala i njihovo stavljanje u funkciju gospodarskog razvoja praćeni su
problemima u čijem rješavanju je neophodno angažiranje kako javnog, tako i
privatnog sektora. Javni sektor treba biti aktivan u kreiranju stimulirajućeg
ambijenta u kojem će privatni sektor, kroz realizaciju vlastitih poslovnih interesa,
doprinositi ostvarenju općih društvenih i razvojnih ciljeva. U tom kontekstu
nezamjenljiva je uloga lokalnih vlasti koje moraju imati ključnu ulogu u stvaranju
povoljnijeg poslovnog okruženja, onog koji će, ne samo promovirati, nego i
stimulirati i olakšati osnivanje, rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, te inicirati,
kreirati i koordinirati druge poduzetničke projekte i poduhvate. Zbog toga se u
konceptu integralnog, integriranog i uravnoteženog gospodarskog razvoja očekuje
pro-aktivna uloga lokalnih organa vlasti u procesu prepoznavanja potreba lokalnih
područja i razvoja studija i projekata koji bi odgovorili na te potrebe.
S obzirom da lokalni učesnici još uvijek nisu prepoznali svoju ulogu
inicijatora i kreatora lokalnog, ali i regionalnog gospodarskog razvoja, to se
edukacija, stručni i naučni pristup u ovoj oblasti čini ne samo potrebnim, nego i
neophodnim.
1
Izračun zasnovan na BH Universities Annual reports for 2004.
3
Dr Kemal Kozarić: Makroekonomski pokazatelji i utjecaj financijske krize na bankarski sektor BiH,
Konferencija povodom promocije Strategije razvoja BiH, Sarajevo, 28.04.2010.godina.
0
a b c d e f g h i j
4
Izvještaj o praćenju procesa reforme javne uprave u prvoj polovini 2008. godine, Centar za
humanu politiku
Administrativna karta BiH prikazana je na slici broj IV-1, a na slici broj IV-2
prikazana je karta HNŽ sa pripadajućim općinama.
6
Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo 2010
7
Gospodarska komora Federacije, Osnovni pokazatelji kretanja u gospodarstvu, veljača 2010.
8
„Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. godini“, radni dokument osoblja komisije br.
COM(2007) 663 od 6.11.2007.
9
Glasnik Agencije za bankarstvo F BiH broj 48/2010
Proizvodni sektor ima najvišu stopu gubitka radnih mjesta, naročito zbog
posljedica globalne gospodarske krize koja se osjetila u posljednjem kvartalu
2008. godine i cijeloj 2009. godini.
10
Neslužbene procjene nezaposlenosti koje uključuju rasprostranjeno sio gospodarstvo iznose cca
18-22%. Izvor: (Svjetska banka 2006. procjena)
http://www.buyusa.gov/bosniaandherzegovina/en/31.html
a) prema općinama
b) prema godinama
50,000
40,000
30,000
broj zaposlenih
20,000 broj nezaposlenih
10,000
0,000
2004 2005 2006 2007 2008 2009
U 2007. godini HNŽ u izvozu čini 16,95 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno
11,80 % ukupnog izvoza BiH. U 2008. godini HNŽ u izvozu čini 15,16 % ukupnog
izvoza F BIH, odnosno 10,68 % ukupnog izvoza BiH. U 2009. godini HNŽ u izvozu
čini 11,19 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 8,91 % ukupnog izvoza BiH.
Usporedbe radi, Zeničko-dobojska županija je vodeća u izvozu u F BiH i u 2009.
godini čini 21,98 % ukupnog izvoza FBIH, odnosno 14,77% ukupnog izvoza BiH.
Također, usporedbe radi, u 2009. godini stopa pokrivenost uvoza izvozom u BiH
iznosila je 44,79 %.
2007 7.545.040
F 4.236.905 9.607.169 - 44,10%
Izvoz/Uvoz
BiH 5.370.264
HNŽ 718.036 1.209.314 -491.278 59,38 %
Uvoz
11
„World Development Report“, World Bank, Washington, 1987.
Ukupno Lično
Dodijeljeno Broj
R.Br. Subjekti: utrošeno uložena
sredstava: novozaposlenih:
sredstava: sredstva:
1. LOT 1. 184.000,00 264.017,33 80.017,33 10
2. LOT 2. 130.000,00 545.000,00 415.000,00 42
3. LOT 3. 130.000,00 1.020.004,74 900.004,74 5
4. LOT 4. 25.000,00 25.000,00 0 1
5. LOT 5. 21.000,00 25.737,88 4.737,88 0
6. LOT 6. 15.000,00 29.424,17 14.424,17 3
7. LOT 7. 5.000,00 12.744,36 7.744,36 0
U k u p n o: 510.000,00 1.921.928,48 1.421.928,48 61
Premijer županije
Županija ima premijera koji podstavlja i zastupa županiju, a odgovoran je
Županijskoj skupštini za rad Vlade. Premijer Županije ima četverogodišnji mandat i
ne može biti biran više od dva puta uzastopno. Premijer županije, ukoliko je
prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti
smijenjen ili razriješen na osnovu ostavke odlukom Skupštine.
Vlada Županije
Na osnovu člana 39. stav 1. točka f) Ustava HNŽ, Skupština HNŽ je na
svojoj sjednici dana 27.04.2007. donijela Zakon o Vladi HNŽ, po kom je Vlada
izvršni organ HNŽ koja vrši izvršnu vlast Županije. Premijer Županije, ministri i
Vlada Županije u cijelosti za svoj rad odgovaraju Županijskoj skupštini. Ministri su
odgovorni i premijeru Županije u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa Ustavom.
Premijer Županije podstavlja i zastupa Županije, a Vlada zastupa Županiju kao
pravno lice. Vlada upravlja imovinom u vlasništvu Županije, zatim uređuje svoj rad,
unutrašnju organizaciju, kao i djelokrug i ovlaštenja službi koje obrazuje. Sjedište
Vlade je u Mostaru.
Vlada Županije nadležna je za:
• provođenje županijske politike i podlaganje i izvršavanje županijskog
zakona i drugih propisa
• izvršavanje odluka sudova i vršenje svake druge nadležnosti povjerene
Županiji od federalne vlasti
• pripremu prijedloga proračuna, itd.
• Vladu čine premijer i jedanaest ministara koji rukovode ministarstvima. Šest
ministara su iz reda bošnjačkog naroda, četiri ministra iz reda hrvatskog
naroda i jedan ministar iz reda srpskog naroda.
Vladu Županije potvrđuje Županijska skupština većinom glasova.
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo gospodarstva obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose
na industriju i rudarstvo, geološka istraživanja eksploatiranje mineralnih sirovina,
raspodjela i distribuiranje energenta, utvrđivanje bilanci proizvodnje ugljena i
drugih industrijskih mineralnih sirovina, ustupanje i pribavljanje materijalnih prava
na tehnologiju i industrijsko vlasništvo, praćenje proizvodnje i poduzimanje
odgovarajućih mjera za njeno ostvarenje i unapređenje, organiziranje energetske
djelatnosti, utvrđivanje i praćenje ostvarenja energetske bilance, raspodjela i
distribuiranje energije, izgradnja, korištenje i održavanje energetskih objekata i
postrojenja, sustavno poticanje poduzetništva (obrtništvo i zadrugarstvo), politiku
zaštite domaće proizvodnje, gospodarsku suradnju s inostranstvom, poticanje
izvoza i stranih ulaganja, izrada zakona i drugih propisa iz svoje mjerodavnosti,
rješavanje u upravnom postupku iz svoje mjerodavnosti, te drugi poslovi koji joj se
zakonom stave u mjerodavnost.
5.1 Uvod
5.2Pregled po općinama
5.2.1 Neum
5.2.2 Čapljina
5.2.3 Čitluk
5.2.4 Jablanica
5.2.5 Konjic
Grad sa jakom industrijskom tradicijom kroz sustave UNIS i ŠIPAD.
Namjenska industrija održala je u svojstvu javnog poduzeća, svoj proizvodni
program i radi za potrebe domaće i inozemne vojne komponente. Veoma
kvalitetna alatnica dostigla je prijeratni kapacitet i radi uglavnom za inozemno
tržište.
5.2.7 Stolac
Osnovu gospodarske aktivnosti činila je metalna industrija, tekstilna
industrija i poljoprivreda, te u sezonskom obliku i turističko ugostiteljske usluge.
5.2.8 Ravno
5.2.9 Mostar
Ženski Muški
1 2 3 4 5 6 7 8
USŽ 287.998 34.634 199.349 70.911 12,0 17,4 48,8
POŽ 40.513 5.362 28.234 10.798 13,2 19,0 49,7
TŽ 497.813 82.993 342.839 168.704 16,7 24,2 49,2
ZDŽ 400.848 73.267 275.371 134.796 18,3 26,6 54,4
BPŽ 33.225 4.778 22.286 8.942 14,4 21,4 53,4
SBŽ 255.648 37.974 170.999 74.456 14,9 22,2 51,0
HNŽ 226.632 42.531 150.802 71.934 18,8 28,2 59,1
ZHŽ 81.833 13.112 54.786 21.814 16,0 23,9 60,1
SAŽ 421.289 118.418 282.373 180.893 28,1 41,9 65,5
HNŽ 81.396 9.676 52.681 18.140 11,9 18,4 53,3
F BiH 2.327.195 430.745 1.579.720 769.388 18,5 27,3 56,0
1)
Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim
subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji. Broj
zaposlenih u obrani (8.000), nije razvrstan po općinama i županijama.
2
) U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stupanj zaposlenosti se
izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa nazočnim stanovništvom i
pomnoži sa 100.
13
Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled F BiH
10/08, za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po županijama u F BiH
3/09.
(Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja).
1)
Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim
subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji.Broj
zaposlenih u obrani ( 8.000), nije razvrstan po općinama i županijama.
2)
Stupanj nezaposlenosti se izračunava tako što se broj nezaposlenih podijeli sa
aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži
sa 100.
14
Izvor podataka za zaposlenost i nezaposlenost: Federalni zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled
po županijama u F BiH 3/09.
(Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja)
% od ukupno
Broj zaposlenih u
Općina stanovnika listopadu 2010. Postotak
Ravno 1.371 0,13% 0,60%
Neum 4.638 2,14% 2,05%
Jablanica 11.825 2,33% 5,22%
Stolac 13.308 3,12% 5,87%
Čitluk 15.932 4,68% 7,03%
Prozor 16.229 7,70% 7,16%
Čapljina 23.433 8,45% 10,34%
Konjic 28.780 9,80% 12,70%
Grad
Mostar 111.116 61,65% 49,03%
HNŽ 226.632 100,00%
15
Pretpostavka je da se broj stanovnika po općinama nije promijenio značajnije u odnosu na 2008.
godinu.
16
Statistički bilten Službe za zapošljavanje HNŽ;siječanj 2010.
17
Statistički bilten Službe za zapošljavanje HNŽ;siječanj 2010.
1. Nekvalificirani i
polukvalificirani 4. Viša stručna sprema
4.69 14
1.1. radnici bez zanimanja 8 4.2. ekonomist 8
10
1.2. daktilograf 86 4.3. nastavnik predškolskog odgoja 0
1.3. pomoćni kuhar 36 4.4. nastavnik razredne nastave 92
1.4. pomoćni građevinski
radnik 34 4.5. pravnik 85
1.5. pomoćni zidar 17 4.6. nastavnik biologije i kemije 50
1.6. pomoćni bojadisar 17 4.7. nastavnik historije i geografije 20
1.7. pomoćni tesar 16 4.8. nastavnik bosanskog jezika 20
1.8. konfekcijski krojač 12 itd.
itd. 5. Visoka stručna sprema
27
2. Kvalificirani 5.1. diplomirani pravnik 1
2.02 19
2.1. prodavač 9 5.2. diplomirani ekonomist 6
10
2.2. bravar 946 5.3. diplomirani inženjer poljoprivrede 1
2.3. automehaničar 900 5.4. profesor engleskog jezika 78
2.4. frizer za žene 619 5.5. diplomirani pedagog 71
2.5. konobar 596 5.6. dipl.ekonomist finan.-račun. smjer 65
5.7. profesor hrvatskog jezika i
2.6. metalostrugar 541 književnosti 59
2.7. kuhar 455 5.8. diplomirani novinar 43
2.8. vozač 426 5.9. dipl. inženjer za računala 38
2.9. konfekcionar tekstila 409 5.10. diplomirani inženjer strojarstva 36
itd. 5.11. diplomirani profesor historije 29
3. Srednja stručna sprema 5.12. profesor njemačkog jezika 27
1.40
3.1. ekonomski tehničar 5 5.13. diplomirani kriminalist 26
1.15 5.14. dipl. inženjer voćarstva i
3.2. maturant gimnazije 4 vinogradarstva 22
3.3. strojarski tehničar 805 5.15. profesor bosanskog jezika 20
3.4. medicinski tehničar 391 5.16. profesor pedagogije i psihologije 17
3.5. tehničar za putni 5.17. dipl. fizioterapeut ( viši
promet 325 fizioterapeut ) 14
3.6. poljoprivredni tehničar 320 5.18. profesor hrvatskog jezika 14
Relativno najveći broj osoba čeka na zaposlenje 3-5 godina (16,42%) dok
do 5 godina na posao čeka 2/3 osoba (63,02%).
Broj
neuposlenih
Općina osoba Postotak
Neum 337 1,09%
Ravno 1.371 4,42%
Prozor 1.879 6,06%
Jablanica 1.907 6,15%
Čitluk 2.051 6,61%
Stolac 2.166 6,98%
Čapljina 2.775 8,95%
Konjic 3.736 12,04%
Grad
Mostar 14.798 47,70%
Ukupno
HNŽ 31.020 100,00%
Sljedeći stupčasti dijagram prikazuje još jasnije ponudu radne snage u HNŽ
za mjesec siječanj 2010.godine prema stupnju stručne spreme:
Slika VI-15. Ponuda radne snage u HNŽ prema stupnju stručne spreme
18
Statistički bilten za siječanj 2010.godinu. Statistički bilten za kolovoz 2007. godine. Statistički bilten za
prosinac 2008.godine.
Slika VI-17. Ponuda radne snage u HNŽ prema zanimanjima (siječanj 2010.
godine)
ZEMLJIŠTA
URA (PUT ,
STANICA,
OPĆINA
OTKUP
TRAFO
2005 2006 2007 2008
VODA,
RB
JA
15%
40%
općine u fazi izgradnje
poduzetničkih zona
45%
www.fmrpo.gov.ba
1. Cilj projekta:
• Poticanje i brža izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH u funkciji je
bržeg razvoja poduzetništva i ima za cilj:
• pružanje potpore poduzetnicima za lakšom izgradnjom poslovnog prostora
na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu,
• osnivanje novih gospodarskih subjekata,
• poticanje izvozne konkurentnosti i privlačenje stranih ulaganja,
• stvaranje preduvjeta za razvoj malog i srednjeg gospodarstva, te otvaranje
novih radnih mjesta,
• promocija direktnih ulaganje tehnološke politike, te partnerstva javnog i
privatnog sektora,
19 Ovaj dokument, u kojem se nalazi i Program „Izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH“, usvojen je na 31. sjednici
Vlade Federacije BiH broj; 858/2007. godine od 31. 10. 2007. godine, devetoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije
BiH održane 27. 11. 2007. godine i nastavku sedme sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 17.
12. 2007. godine
Korištenje sredstava
Sredstva, za projekte koji se prihvate, se doznačavaju nosiocu razvoja
poduzetničke zone. Kontrolu namjenske potrošnje sredstava provodi Federalno
ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
20 Dokument je usvojen na 96. sjednici Vlade Federacije BiH broj;03/05-14-327/2009, od 25. 3. 2009. godine, nastavaku 22.
sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 28. 5. 2009. godine i 26. sjednici Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH održane 26. 10. 2009. godine.
Sektorska analiza
Podindeksi MCI
1. Transparentnost
Mjeri nivo otvorenosti u pružanju informacija i
predvidivosti promjena u regulativama koje mogu
utjecati na poslovne subjekte unutar općine.
2. Usluge općine
Mjere nivo kvaliteta usluga koje općine pružaju
privatnom sektoru.
3. Proaktivnost
Mjere nivo dinamičnosti općinske vlade u razvoju i
promoviranju inicijativa usmjerenih na privlačenje
investicija i unaprijeđenije poslovnih uvjeta.
4. Neformalna plaćanja
Mjeri magnitudu troškova neformalnih plaćanja
zahtijevanih u pokretanju i vođenju poslovanja.
5. Javna sigurnost
Mjeri utjecaj kriminala na vlasnike poslovnih
subjekata i sposobnost općine da spriječi i
kontrolira kriminal.
6. Vrijeme usuglašavanja
Mjeri frekvenciju inspekcija u svakoj općini, kao i
nivo do kojeg su provedene na pravilan način.
7. Stope i porezi
Mjere iznos lokalnih poreza i ostalih nameta
zahtijevanih u procesu poslovanja.
8. Ulazni troškovi
Mjeri lakoću i trošak registriranja i započinjanja
poslovnih aktivnosti subjekta.
9. Općinska regulativa
Mjeri broj regulativa u svezi sa poslovnim
operacijama subjekata.
prosjek regije
Jablanica
Čapljina
Konjic
Čitluk
Prozor
Ravno
Stolac
Mostar
Neum
1,8 1,85 1,9 1,95 2 2,05 2,1 2,15 2,2 2,25 2,3 2,35
ZHŽ
HNŽ
HBŽ
RS
Regija Hercegovina
Ukupno HNŽ % ZHŽ % HBŽ % RS %
Broj stanovnika 521.405 252.825 48% 92.500 18% 91.700 18% 84.380 16%
Broj obrta i
sličnih
zanimanja 11.200 5.903 53% 1.922 17% 2.052 18% 1.323 12%
Broj uposlenih u
općinama 2.078 1.036 50% 285 14% 315 15% 442 21%
Broj obrta na '000
stanovnika 21,48 23,35 1,09 20,78 0,97 22,38 1,04 15,68 0,73
Broj uposlenih u
općini na '000
stanovnika 3,99 4,10 103% 3,08 77% 3,44 86% 5,24 131%
Hercegovačko-Neretvanska Županija
Jablanica
Čapljina
Mostar
Prozor
Ravno
Stolac
Konjic
Neum
Čitluk
Broj reg.
stanovnika 27.000 17.000 13.000 35.000 126.000 5.000 14.000 1.825 14.000
Broj obrta i
sličnih
zanimanja 669 568 363 509 2.972 235 283 18 286
Broj
uposlenih u
općini 75 80 54 120 553 34 57 13 50
Broj obrta
na '000
stanovnika 24,78 33,41 27,92 14,54 23,59 47,00 20,21 9,86 20,43
% od
prosjeka
regije
Hercegovina 115,35% 155,55% 129,99% 67,70% 109,81% 218,80% 94,11% 45,92% 95,10%
Neum
Čitluk
Jablanica
Čapljina
Mostar
Stolac
Prozor
Konjic
Rav no
prosjek regije
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
10%
0%
15%
Kabelska industrija Drv oprerada
10%
0%
Hercegovačko-Neretvanska Županija
Jablanica
Čapljina
Mostar
Prozor
Ravno
Stolac
Konjic
Neum
Čitluk
Metaloprerada 4 8 6 1 8 9 5 8 3
Drvoprerada 8 9 7 2 9 4 6 9 7
Prerada kamena i
ruda 7 5 1 6 7 7 3 3 9
Poljoprivreda 1 2 4 3 2 2 1 1 1
Kemijska, 10 10 10 10 10 10 10 10 10
Regija Hercegovina
Ponderirana
vrijednost strateške
orijentacije (1-5) 3,7500 2,7778 5,0000 3,7500 3,6111
Trenutni dokumenti
zadovoljavajući (1-5) 3,4615 3,4444 4,2500 3,2500 3,2222
Neophodno
unaprjeđenje (%) 15% 13% 11%
Struktura
potpore u %
Izrada
dokumenata 10,46% 12,22% 7,75% 9,25% 10,44%
Dodatna 3,85% 5,22% 3,75% 3,50% 2,67%
2
RS HNŽ
1
HBŽ ZHŽ
Hercegovačko-Neretvanska Županija
Jablanica
Čapljina
Mostar
Prozor
Ravno
Stolac
Konjic
Neum
Čitluk
Regija Hercegovina
Regij
a HNŽ ZHŽ HBŽ RS
Stepen razvoja
korporativnog 3,36 2,88 4,43 2,82 3,64
upravljanja 1-5 47 20 03 15 83
Kapacitet
upravljanja 36% 38% 31% 40% 35%
% uposlenih u
ER od ukupnog 9% 10% 6% 9% 10%
Upravljanje
ekonomskim
razvojem
Ne upravlja 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%
Uposleni u 77 67 75 75 78
općini 20 % 6 % 3 % 3 % 7 %
23 33 25 25 22
Zasebni odjel 6 % 3 % 1 % 1 % 2 %
Zasebni
subjekt 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%
Savjetodavno
tijelo 32% 24% 62% 13% 36%
Uloga savjet.
odb. 34% 26% 41% 33% 40%
Regija
5
2
RS HNŽ
1
HBŽ ZHŽ
Jablanica
Čapljina
Mostar
Prozor
Ravno
Stolac
Konjic
Neum
Čitluk
Pitanje
Uloga u 99 66 66
gospodarskom razvoju 0% 0% % 0% 0% 0% % % 0%
5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 4,0 3,6 5,0
ocjena bitnosti 0 0 0 0 0 0 0 7 0
Regija Hercegovina
Regij
a HNŽ ZHŽ HBŽ RS
Također, zanimljiv je podatak, da niti jedna općina nema usvojen akcijski plan za
školovanje iako svaka općina daje maksimalnu ocjenu bitnosti ovom segmentu, te bi
se preporuka u tom slučaju odnosila na donošenje studije sprječavanja ‘brain drain-a’
iz ove županije.
Hercegovačko-Neretvanska županija
Jablanica
Čapljina
Mostar
Prozor
Ravno
Stolac
Konjic
Neum
Čitluk
Usluge
općine
Pomoći u
registraciji
obrta x 5 x 5 x 5 x 5 x 5 x 5 x 5 5 x 5
Pomoći u
registraciji
d.o.o. x 5 5 5 x 5 x 5 x 5 5 x 5 x 5
Pomoć u
izdav.
građ. doz. x 5 x 2 x 5 x 5 x 4 x 5 x 5 x 5 x 5
Izravno
poslovno
savjet. 5 5 5 4 x 5 5 5 x 5 5
Financira
nje putem
KGF-a 5 5 5 x 5 x 5 5 5 5 5
Promocija
za SDI 5 4 5 x 5 4 5 x 5 5 5
Promocija
gosp.
subjekata 5 5 x 5 x 5 x 5 5 x 5 3 x 5
Međun.
gosp.
subj. 5 5 3 5 x 5 5 5 3 5
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 112
Izravna
potpora
upošljava
nju 5 5 x 5 5 5 5 x 5 5 5
prosječna
ocjena 5,0 4,5 4,7 4,8 4,7 5,0 5,0 4,5 5,0
bitnosti 0 6 8 9 8 0 0 6 0
Uspostavl
jena
infrast.
Centar za
poduzetni
štvo 5 5 5 5 5 5 5 5
Poslovni
inkubator 5 5 x 5 5 x 5 5 5 5
Poslovnu
zonu 5 5 x 5 x 5 4 5 x 5 5
One –
stop –
shop 5 4 5 x 5 4 5 5 5
Burza
rada /
karijera
centar 5 5 4 4 5 5 5 x 5
Akcioni
plan
školovanj
e 5 5 5 5 5 5 5 5
Stipendira
nje x x x x x x x
Šljunkara
Blizne gomile
Tromeđa
Unis
stepen izgrađenosti
Šipad stepen neusaglašenosti
Tromeđa 1,5222
Šipad 1,9639
Šljunkara 1,9806
Unis 2,0222
2,5000
2,0000
1,5000
0,5000
0,0000
Šljunkara Unis
1,5
Šljunkara Unis
0,5
% od
radno
Procijenj. Ukupna Potecijalni spos.
Potencijalne (B)rownfield/ Površina neoph. investicija broj stan.
zone HNŽ (G)reenfield u ha investicija (upit) uposlenika općine Općina
potencijalne poslovne zone
Osoje G 110,00 22.000.000 780.000 9.000 289% Prozor
Zvirovići G 100,00 20.000.000 - 8.000 133% Čapljina
Domanovići G 100,00 20.000.000 - 8.000 133% Čapljina
Vranjevo
selo G 50,00 10.000.000 - 4.000 360% Neum
Biletići G 18,00 3.600.000 145.000 1.400 37% Čitluk
Obale G 4,00 800.000 150.000 300 75% Ravno
Hodovo G 2,5 500.000 - 0 0% Stolac
∑ 76.900.000
Županija i općine (kao i grad Mostar) trebaju odlučiti o lokacijama novih zona
na zemljištu u vlasništvu gradova ili općina. Budući da postoji nedostatak takvih
lokacija, potrebno je donijeti plan otkupa iz poticajnih sredstava države, županije, te
grada/općine prema prijedlogu ovoga projekta. Planove dostaviti Vladi Županije i
FMRPO.
Rok: 60 dana.
Zemljište u vlasništvu države treba se u najkraćem roku predati u vlasništvo
županije/gradova/općina pod uvjetom namjene za otvaranje poslovnih zona prema
planu izrađenom u županiji. Zahtjeve za dodjelu treba rješavati prioritetno, a
najkasnije u roku od 30 dana po primitku zahtjeva. Zahtjeve podnose
županija/grad/općine.
Rok: Odmah, trajno.
Prema spoznajama na terenu, pogodna područja za otvaranje ili proširenje
poslovnih zona nalaze se i u vlasništvu poduzeća iz portfelja fondova za privatizaciju.
Fondovi trebaju, temeljem zahtjeva županije/grada/općine, pronaći rješenje s kojim
se neiskorišteni tereni prenamjenjuju za poslovne zone. Zahtjevi se dostavljaju
županijskoj agenciji za privatizaciju.
Rok: Odmah, trajno.
Potrebno je zadužiti FMRPO, resorna ministarstva županije da dostave
entitetskim ministarstvima popis područja poslovnih zona na kojima je potrebno
provoditi aktivnosti sređivanja zemljišnoknjižnog stanja uključivo koridore i
infrastrukturne građevine potrebne za infrastrukturno opremanje poslovnih zona.
Rok: 30 dana nakon dostave Planova razvoja poslovnih zona iz točke 4.1.
21
Studija integriranja BiH u EU, DEI, April 2006
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 134
U BiH se vrši uglavnom nesustavno planiranje, koje nije ni relevantno ni
adekvatno za procese EU sufinanciranja. Trenutno, najveći problem osiguranja
sufinanciranja je usklađivanje studija, definiranje i organizacija strateških poslovnih
zona, kreiranje generalne studije opravdanosti, a tek onda i studije izvodljivosti, koja
je potrebna kako bi se maksimalno iskoristile sve mogućnosti koje predristupni
fondovi EU nude, u kontekstu sufinanciranja projekata. I na kraju, u trećem dijelu
ovog poglavlja dat je Sažetak pravila podnošenja zahtjeva za javni sektor, privatni
sektor, kao i mogućnost privatnog javnog partnerstva) su sažeto podstavljene
procedure odnosno pravila apliciranja za sredstva EU.