Professional Documents
Culture Documents
Timok-Assessment Serbian Final
Timok-Assessment Serbian Final
ENVSEC Initiative
IZJAVA O ODRICANJU OD ODGOVORNOSTI
Ovde je izneseno mišljenje autora i nije nužno da odslikava mišljenje REC-a, UNECE-a ili bilo kog ENVSEC
partnera.
2
AUTORI:
ZAHVALNICA
Mr. Stephen Stec, Regional Environmental Center for Central and Eastern
Europe
Ms. Cecile Monnier, Regional Environmental Center for Central and Eastern
Europe
Ms. Jovanka Ignjatovic, Regional Environmental Center for Central and Eastern
Europe
Ms. Ella Behlyarova, United Nations Economic Commission for Europe
Mr. Bo Libert, United Nations Economic Commission for Europe
Mr. Milcho Lalov, Major of Bregovo municipality
Ms. Danka Marinova, Danube River Basin Directorate - Pleven, Bulgaria
3
SADRŽAJ
ZAHVALNICA................................................................................................................................................... 3
KORIŠĆENE SKRAĆENICE......................................................................................................................... 6
1. UVOD ....................................................................................................................................................... 7
2. OPIS SLIVA TIMOKA ........................................................................................................................... 8
2.1 GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE....................................................................................................... 8
2.1.1 Reljef ......................................................................................................................................... 12
2.1.2 Klimatske prilike....................................................................................................................... 12
2.1.3 Zemljište.................................................................................................................................... 12
2.1.4 Hidro-potencijal regiona.......................................................................................................... 12
2.1.5 Hidrološke karakteristike ......................................................................................................... 13
2.2 ISTORIJSKI, ORGANIZACIONI, SOCIO-EKONOMSKI I POLITIČKI USLOVI........................................... 17
2.2.1 Područje Srbije......................................................................................................................... 17
2.2.2 Područje Bugarske ................................................................................................................... 18
2.2.3 Zajednička pitanja .................................................................................................................... 19
3. NADLEŽNE INSTITUCIJE I PREGLED ZAKONODAVSTVA VEZANOG ZA ZAŠTITU
ŽIVOTNE SREDINE ...................................................................................................................................... 20
3.1 NADLEŽNE VLASTI I INSTITUCIJE U SRBIJI ..................................................................................... 20
3.2 NADLEŽNE VLASTI I INSTITUCIJE U BUGARSKOJ............................................................................ 21
3.3 PRAVNI OKVIR I ODGOVARAJUĆE INICIJATIVE ............................................................................... 22
3.3.1 Međunarodni sporazumi i pravni okvir ................................................................................... 22
3.3.2 Pravni okvir - Srbija................................................................................................................. 25
3.3.3 Pravni okvir – Bugarska .......................................................................................................... 27
3.3.4 Međunarodna saradnja ............................................................................................................ 27
3.3.5 Bilateralna saradnja Srbije i Bugarske ................................................................................... 28
4. SOCIO-EKONOMSKA KRETANJA................................................................................................. 30
4.1 EKONOMIJA .................................................................................................................................... 30
4.1.1 Poljoprivreda............................................................................................................................ 30
4.1.2 Industrija................................................................................................................................... 31
4.1.3 Energetika................................................................................................................................. 32
4.1.4 Transport .................................................................................................................................. 32
4.1.5 Šumarstvo i lovstvo................................................................................................................... 33
4.1.6 Turizam ..................................................................................................................................... 33
4.2 SOCIJALNE PRILIKE ........................................................................................................................ 34
4.2.1 Populacija, zaposlenost, migracija i siromaštvo..................................................................... 34
4.3 FINANSIJSKE INICIJATIVE ............................................................................................................... 35
4.3.1 Bilateralni i međunarodni programi........................................................................................ 35
4.3.2 Finansijeske inicijative u Srbiji................................................................................................ 35
4.3.3 Finansijske inicijative u Bugarskoj.......................................................................................... 36
5. UPRAVLJANJE PRIRODNIM BOGATSTVIMA I STANJE ŽIVOTNE SREDINE .................. 37
5.1 VODA KAO RESURS ........................................................................................................................ 37
5.1.1 Vodni bilans, dostupnost i korišćenje ...................................................................................... 37
5.1.2 Kvalitet površinskih i podzemnih voda .................................................................................... 38
5.1.3 Otpadne vode............................................................................................................................ 40
5.2 BIOLOŠKI RESURSI.......................................................................................................................... 42
5.2.1 Raznovrsnost flore i faune........................................................................................................ 42
5.2.2 Zaštićena područja ................................................................................................................... 42
5.2.3 Aktuelni faktori ugrožavanja.................................................................................................... 42
5.3 ZEMLJIŠTE ...................................................................................................................................... 43
5.3.1 Korišćenje zemljišta ................................................................................................................. 43
5.3.2 Degradacija zemljišta............................................................................................................... 43
4
5.3.3 Erozija....................................................................................................................................... 43
5.4 ŠUME .............................................................................................................................................. 43
5.4.1 Raspored šuma i krčenje .......................................................................................................... 43
5.5 MINERALNA BOGATSTVA ............................................................................................................... 43
5.5.1 Rezerve i upotreba.................................................................................................................... 43
5.5.2 Otpad od rudarstva i deponije otpada ..................................................................................... 44
5.6 OTPAD ............................................................................................................................................ 44
5.6.1 Komunalni otpad ...................................................................................................................... 45
5.6.2 Industrijski otpad...................................................................................................................... 45
5.6.3 Radioaktivni otpad i opasne hemikalije................................................................................... 45
6. ŽIVOTNA SREDINA I SIGURNOST ................................................................................................ 46
6.1 PRIRODNE NEPOGODE .................................................................................................................... 46
6.1.1 Poplave ..................................................................................................................................... 46
6.1.2 Suša........................................................................................................................................... 46
6.2 AKCIDENTNO ZAGAĐENJE .............................................................................................................. 46
6.2.1 Potencijalne oblasti rizika........................................................................................................ 46
6.2.2 Upravljanje prekograničnim uticajem na životnu sredinu...................................................... 47
7. RAZVOJ ALTERNATIVA ZA SLIV TIMOKA ................................................................................. 48
7.1 AKTUELNI PROPISI I PROGRAMI...................................................................................................... 48
7.2 SCENARIJI RAZVOJA ....................................................................................................................... 49
8. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................................................................................. 50
8.1 ZAKLJUČCI ..................................................................................................................................... 50
8.1.1 Karakteristike sliva Timoka ..................................................................................................... 50
8.1.2 Akti vezani za životnu sredinu .................................................................................................. 50
8.1.3 Pritisci i stanje životne sredine ................................................................................................ 50
8.1.4 Perspektiva ............................................................................................................................... 50
8.2 PREPORUKE .................................................................................................................................... 51
LITERATURA ................................................................................................................................................. 53
PRILOG 1. TIPOVI TEKUĆIH VODA REKA SLIVNE POVRŠINE VEĆE OD 100 KM2 - SRBIJA55
PRILOG 2. VODNA TELA I ZNATNO IZMENJENA VODNA TELA (HMWB) DEFINISANA U
OKIRU SRPSKOG DELA SLIVA REKE TIMOK .................................................................................... 56
PRILOG 3. SRPSKI PROPISI..................................................................................................................... 57
5
KORIŠĆENE SKRAĆENICE
6
1. UVOD
Cilj ovog dokumenta je da se prikažu informacije o stanju prirode i socio-
ekonomskoj situaciji u okviru sliva reke Timok, da se ponudi procena stanja
životne sredine i procena rizika za područje, kao i da se predlože kratkoročne,
srednjoročne i dugoročne mogućnosti za upravljanje slivom. Dodatni rezultat koji
se očekuje je ustanovljavanje osnove za dijalog između dve zemlje na polju
razvoja odgovarajuće pravne osnove i saradnje.
Studija nudi osnovu za saradnju dve zemlje, razmatrajući sve nivoe moguće
kooperacije. Na osnovu sakupljenih podataka, ovaj dokument predlaže smerinice
za buduće, zajedničke napore bugarskih i srpskih vlasti, sa ciljem da se ustanovi
efektivniji i integrisani sistem upravljanja rečnim slivom.
7
2. OPIS SLIVA TIMOKA
Timok je prekogranična reka. Veći deo sliva nalazi se u Srbiji (4.607 km2, 98%),
dok je manji na teritoriji Bugarske Bulgaria (93 km2, 2%). Najnizvodniji deo reke
čini 17,5 km dugu državnu granicu Srbije i Bugarske (Sl. 1).
Vodotoci Srbije pripadaju trima basenima: Crnog mora (reka Dunav), Jadranskog
mora i Egejskog mora. Sliv Timoka pripada slivu Crnog mora, koji pokriva najveći
deo teritorije Srbije.
8
Slika 2. Standardna geografska podela Srbije (Markovic 1970)
7
5
9
Reka Timok je poslednja pritoka Dunava u Srbiji i uliva se u Dunavna rkm 845,5.
Reka (poznata i kao Veliki Timok) nastaje spajanjem Belog i Crnog Timoka
nizvodno od grada Zaječara. Dužine je 85 km, dok je prosečan nagib oko 1%.
Najznačajnija pritoka na sektoru je Borska (Bela) reka. Dolina reke Timok je
prilično uska, osim neposredno nakon spajanja Crnog i Belog Timoka i u
Negotinskoj dolini, gde je rečno dno nestabilno, sa mnogim meandrima.
Reka Crni Timok izvire na platou Kučajskih planina. Prosečan pad terena u slivu
je oko 2,6%. Vodotok je dugačak 90 km i teče u pravcu zapad-istok. Beli Timok
nastaje na mestu spajanja Trgoviškog i Svrljiškog Timoka, u blizini grada
Knjaževca. Dužina mu je 50 km, dok je prosečan nagib sliva 1,84%. Slivovi Belog
i Crnog Timoka manji su od 4.000 km2.
10
Slika 5. Površinska vodna tela u bugarskom delu rečnog sliva
11
2.1.1 Reljef
2.1.3 Zemljište
12
Tabela 1. Srednji godišnji i mesečni protok za izabrane najznačajnije vodotokove (1946-
1991)
Qmean monthly (m3/s) Qmean annual
Reka lokalitet
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII (m3/s)
Crni Timok Bogovina 5,36 9,68 15,25 15,71 5,58 4,51 2,07 1,15 1,06 1,78 3,80 5,67 6,22
Crni Timok Gamzigrad 11,15 19,43 31,51 31,29 16,01 9,01 4,31 2,33 2,28 3,76 7,65 11,34 12,50
Beli Timok Knjazevac 8,03 13,28 17,76 15,76 13,00 8,05 3,99 2,46 2,40 3,15 4,80 7,21 8,33
Beli Timok Vratarnica 10,16 17,52 23,41 20,20 15,60 9,89 4,36 2,61 2,63 3,67 5,86 9,56 10,46
Beli Timok Zajecar 12,16 20,63 28,56 24,50 18,81 10,94 4,90 2,87 3,06 4,27 7,02 10,97 12,39
Svrljiski Timok Rgoste 4,17 6,17 8,31 6,24 5,03 3,21 1,65 0,94 0,94 1,47 2,12 3,21 3,62
Gornja
Trgoviski Timok 3,28 4,94 6,64 6,26 5,49 3,58 1,84 1,11 1,06 1,29 2,01 2,79 3,36
Kamenica
Tabela 2
Tabela 3: Osnovne karakteristike protoka za reku Timok (prema SCG ICPDR National
Report 2004)
Površinska vodna tela na reci Timok prikazana su u tabeli 4. Sva vodna tela
(WBs) na Velikom Timoku pripadaju tipu CS_Typ1.4 (velike ravničarske reke,
silikatne podloge, dominacija sedimenta srednje veličine). Delineacija vodnih tela
obavljena je prema promeni u morfologiji, kategoriji voda i zagađenju.
Delineacija najnizvodnijih vodnih tela zahteva dalju koordinaciju sa BG. Naime, u
delu A Krovnog izveštaja 2004 (Roof Report 2004), definisano je pet vodnih tela
na ovoj reci. Nakon predloga Bugarske, broj vodnih tela na zajedničkom sektoru
povećan je na šest (CS_TIM_1). Dužina vodnog tela koje je pridodato na predlog
Bugarske treba da bude predmet daljeg razmatranja, jer je bugarska strana
13
predlođila dužinu od 10 km, dok je mišljenje srpske strane da dužina treba da
bude 17,5 km (SCG ICPDR National Report 2004).
uzvodna nizvodna
dužina
Kod granica granica opis
(km)
(rkm) (rkm)
Ser_TIM_1 17.5 0 17.5 od ušća do Bregova (BG); zajedničko WB sa BG
Ser_TIM_2 40 17.5 22.5 od Bregova do mesta Tabakovac (CS)
Ser_TIM_3 59 40 19 od Tabakovca do HPP Sokolovica brana;
Ser_TIM_4 78 59 19 akumulacija HPP Sokolovica
od ušća Bele (Borske) reke do spajanja Belog i Crnog
Ser_TIM_5 90 78 12
Timoka
Sva četiti vodna tela označena su kao „potencijalno pod uticajem“, zbog izvesnih
radova oko reke, kao i zbog zagađenja sedimenta poreklom od rudarskih
aktivnosti i postrojenja za flotaciju u Boru.
Tipovi voda za vodotoke čija slivna površina prevazilazi 100 km2 u okviru sliva
Timoka prikazana je u Prilogu 1.
14
Postoje brojni međusobno odvojeni masivi Karpato-Balkanoida, u čijoj geološkoj
strukturi dominiraju krečnjačke stene (izuzetak su Homoljske planine, Deli Jovan i
Stara planina). Karst u istočnoj Srbiji stvara drugačiji karstni površinski reljef nego
prostrani holokarst Dinarida. Ovo se prvenstveno ogleda u oskudnosti
makromorfoloških formacija (kao što su polja) i značajnoj pokrovnosti vegetacije.
Krečnjaci, često u varijetetima peščara ili dolomita, dominiraju u litološkoj struktiri.
Ukupna debljina krečnjačkih stena retko prevazilazi 1.000 m, u predelu najviših
planinskih vrhova (na pr. Suva planina).
Karstne izdani, koje leže ispod drugih formacija, imaju najveću površinu u
neogenskim kotlinama Svrljiga, Bele Palanke, južnog dela Žagubice, Soko Banje,
Pirota, kao i zapadnog dela Zviska i Babušnice.
Izdani se, uglavnom, napajaju atmosferskim padavinama, ili iz površinskih voda.
Prema analizi vodnog bilansa nekoliko karstnih izdani, procenjeno je da se izdani
napajaju iz atmosferske precipitacije sa udelom od 30-50%. Površinski vodotoci,
načelno, gube vodu u nizvodnom pravcu, kroz brojne pukotine krečnjačkog
terena.
Oko 144 karstnih izvora identifikovano je u oblasti Karpato-Balkanoida, čija
izdašnost u ekstremnom minimumu prevazilazi 5 l/s. Ukupne dinamičke rezerve
krečnjačkih izdani Karpato-Balkanoida procenjuju se na 18 m3/s, dok je dostupna
izdašnost (razlika između dinamičnih rezervi sloja i zbirnog minimuma izdačnosti
izvora) veća od 12 m3/s.
Šesnaest tela podzemnih voda identifikovano je u okviru krečnjačkih izdani
istočne Srbije.
Aluvijumi Dunava (nizvodno od hidroelektrane „Đerdap“), Timoka (uključujući i
aluvijum Crnog Timoka, nizvodno od Bogovine i Belog Timoka, nizvodno od
Knjaževca) i Nišave (nizvodno od Niške Banje), označavaju se kao istočna
Srbija.
Debljina ovih aluvijuma kreće se od 5 m, do maksimalno 10 m, sa izuzetkom
vodonosnog sloja aluvijalne terase (Dunav), gde on ponekad prevazilazi 20 m.
Litološku strukturu odlikuje smena peska, šljunka i glinovite podloge.
Osnovni vodonosni, peskoviti i šljunkoviti horizont je neprekidan i prati rečne
tokove. Podzemna voda ovde je, načelno, „neograničena“. Na pojedinim mestima
je nizak hidrostatički pritisak, kao posledica ležišta na glinovitoj podlozi
(subarteški nivo). Režim podzemnih voda u aluvijalnom sloju, obično je zavistan
od režima površinskih voda, sa kojima je u aktivnoj hidrauličnoj vezi.
Prodor vode iz površinskihh vodotokova, infiltracija atmosferskih padavina i dotok
vode iz vodonosnih slojeva, koji se nalaze ispod, ili su smešteni lateralno
(bočno), načelno, dopunjava ove vodonosne slojeve. Izdani se dreniraju direktno
u vodotoke za vreme perioda niskih voda, kroz slabe i retke izvore, u procesu
evaporacije i preko plitkih kaptaža korišćenih za individualno vodosnabdevanje.
U aluvijumu Nišave, oblast Brzi Brod, nalazi se izvorište Mediana, iz koga se
snabdeva grad Niš. Ono je studirano do detalja. Mediana je najveće izvorište u
zemlji na kome se primenjuje postupak veštačkog dopunjavanja. Smešteno je uz
levu obalu Nišave, neznatno uzvodno od oboda grada Niša. Debljina aluvijalnog
sloja iznosi 6-10 m. Polupropustljivi sloj, debljine 1-4 m, koji prekriva aluvijalne
naslage, sastoji se od humusa, gline i gline sa peskom. Osnovni vododržeći sloj
debljine je 2-8 m i sastavljen je od šljunka i peska.
Sa izuzetkom Niša i Kladova, gde debljina sedimenta i podloga koja se sastoji od
15
gline, koja često zauzima veće površine i limitira rezerve podzemne vode, vodna
tela u okviru vododržećih slojeva obrazuju rezerve dovoljne samo za individualno
snabdevanje vodom.
Tri vodna tela identifikovana su u okviru aluvijalnih vodoržećih slojeva istočne
Srbije.
Četiri osnovna tercijarna basena identifikovana su na području istočne Srbije:
Negotinsko-kladovski ključ, Zaječarski basen, kotlina kod Soko Banje i Pirotska
kotlina.
Neogeni sedimenti Negotinsko-kladovskog ključa, načelno, pojavljuju se u
naslagama fliša iz krede i debljina im je i do više od 2.000 m, na pojedinim
mestima. Jedini tercijarni basen koji se sastoji od peska, šljunka, gline i krečnjaka
sa povezujućim slojem, prostire se u pravcu juga, sve do Zaječara i Knjaževca
(Minićevo-Knjaževac). Debljina sloja smanjuje se u istom pravcu.
U depresiji kod Soko Banje, debljina sedimenta, u centralnom delu, prevazilazi
500 m. U kotlini kod Pirota, neogeni sedimenti, načelno, prepokrivaju karstne
vodonosne slojeve, čija je prosečna debljina veća od 200 m; njihovi najviši delovi
predstavljeni su sedimentima kvartara.
Granice izvorišta su, načelno, dobro izučene u regionima gde su rađene duboke
bušotine. Negotinsko-kladovski ključ i Zaječarska kotlina, do nekle su detaljno
istraživani, dok su granice u predelima Sokobanjske i Pirotske kotline, u najvećoj
meri, definisane na bazi pretpostavki.
Kontinuitet prepokrivajućeg sloja ne može se identifikovati u svim razmatranim
basenima. Delovi vododržećeg sloja izbijaju na površinu, ali se, takođe, mogu
naći i u dubljim delovima basena. U drugim slučajevima, glinoviti sedimenti često
rezultuju diskontinuitetom izvorišta.
Izvorišta se, načelno, dopunjuju pražnjenjem kraških izvora, značajnih zaliha
neogenih sedimenata i putemm atmosferskih padavina. Kao generalno pravilo,
nivo podzemnih voda neogenih sedimenata je podarteški ili arteški.
Intergranularna poroznost izvorišta tercijarnih sedimenata može potencijalno biti
primarni izvor za individualno vodosnabdevanje, iako to mora biti detaljnije
istraženo i potvrđeno za svaki specifični slučaj. Osim toga, duboka izvorišta
predstavljaju potencijalne izvore geotermalne energije i čiste vode sa malim
sadržajem minerala (koja se može flaširati za komercijalnu upotrebu).
Osnovno izvorište pukotinaste poroznosti vezano je za andesit1 i magmatske
sedimente eruptivne zone Timoka.
Ukupna debljina magmatskog sedimentnog kompleksa kreće se od prosečno 700
m duž spoljnih linija, do oko 3000 m u centru kotline. Pukotinasta izvorišta su, u
najvećem delu, nepokrivena i nemaju nepropusni prepokrivajući isloj. Površina
vode u izvorištu blizu je površine i nije kontinuirana.
Pored geotermalnog potencijala (zdravstvene ustanove, grejanje), izvorišta
omogućavaju lokalno vodosnabdevanje brojnoj populaciji. Jedno vodno telo
identifikovano je u okviru ovog tipa izvorišta u istočnoj Srbiji.
1
tamno siva vulkanska stena
16
2.2 Istorijski, organizacioni, socio-ekonomski i politički uslovi
Do kraja 19. veka, oblast je bila slabo nastanjena. Brz razvoj opština započeo je
otkrićem bakarne rude 1903. godine, kada su započele rudarske aktivnosti.
Početkom 20. veka, Rudarsko udruženje Francuske proširilo je eksplataciju ruda,
sagradilo rudarska naselja i s toga, bitno uticalo na razvoj naselja. Kao ilustraciju
navodimo da je Bor, pre razvoja rudarstva, imao 150 kuća sa 717 stanovnika.
Pred Drugi svetski rat, Bor je imao 10.000 stanovnika, od kojih je 6.000 radilo u
rudnicima. Zabeležena proizvodnja bakra u to doba iznosila je 40.000 tona.
Šezdesete godine prošlog veka odlikovale su se veoma brzim razvojem industrije
i naselja. Novi metaluški i industrijski kapaciteti su izgrađeni, otvoreni su novi
rudnici i izgrađeni su zgrade, pruge, putevi i druga infrastructura. U tom periodu
najveća naselja postala su obrazovni, zdravstveni i kulturni centri istočne Srbije.
Devedesete godine prošlog veka obeležilo je opadanje proizvodnje u regionu, što
je dovelo do sporijeg razvoja i degradacije infrastrukture. Ukupna nepovoljna
socio-ekonomska situacija tokom tog perioda izazvala je značajan porast
nezaposlenosti i opadanje populacije.
17
Slika 7. Okruzi i opštine
18
Nakon skorašnjeg ulaska Bugarske
u Evropsku uniju (2007) i stabilizacije
ekonomskih prilika, očekuje se i
poboljšanje socijalne i ekonomske
situacije u pograničnom regionu.
Primena Zajedničke politike za
poljoprivredu EU i povećanje javnih
fondova za razvoj projekata
infrastrukture stvoriće preduslove za
oporavak poljoprivrede, transporta,
turizma i industrije.
Prema usvojenom projektu, prirodni tok Timoka trebalo bi skratiti sa oko 17,5 na
10 km. Dakle, važno je shvatiti da je trenutna dužina rečnog sektora 17,5 km a da
je planirana (ali ne i izvedena) dužina 10 km.
19
3. NADLEŽNE INSTITUCIJE I PREGLED ZAKONODAVSTVA
VEZANOG ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Druge institucije, takođe, igraju važnu ulogu u zaštiti životne sredine, kao Fond za
zaštitu životne sredine Republike Srbije, Nacionalni savet za održivi razvoj, kao i
univerziteti, naučni instituti i druge relevantne institucije.
20
degradiraju ili zagađuju životnu sredinu, uz učešće naučnih i stručnih
organizacija, javnih servisa, nevladinih organizacija i drugih institucija.
Neke odluke na nacionalnom nivou vezane za sektor voda, takođe, donosi Savet
ministara, koji usvaja nacionalnu Vodoprivrednu osnovu, nacionalne planove za
upravljanje vodama i izdaje koncesije/dozvole za korišćenje voda, u specifičnim
slučajevima.
21
Regionalni inspektorat za životno okruženje i vode – Montana je regionalna
jedinica Ministarstva životne sredine i vodoprivrede, nadležna za upravljanje
životnom sredinom (uključujući otpadne vode, otpad, zaštićena područja,
biodiverzitet, kvalitet vazduha itd.) i kontrolu zagađivača.
22
Na Trećem redovnom zasedanju, 27-28.novembra 2000. u Sofiji, Međunarodna
komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for the Protection of the
Danube River – ICPDR) donosi sledeće rezolucije:
• ICPDR će obezbediti platformu za koordinaciju neophodnu za pripremu i
ustanovljenje Plana upravljanja za sliv reke Dunav;
• Zemlje potpisnice garantuju da će učiniti sve napore da dostignu
koordinisan, međunarodni Plan upravljanja za sliv reke Dunav u skladu sa
zahtevima WFD.
WFD postavlja brojne rokove u okviru kojih zemlje članice moraju da ispune
konkretne obaveze i da pripreme izveštaj o postignutim ciljevima Evropskoj
komisiji. Ključne obaveze u izveštavanju prema WFD sumirane su u sledećoj
tabeli:
23
Karakterizacija rečnih slivova: analiza pritisaka, uticaja i ekonomska
2004
analiza (Čl. 5)
2006 Ustanovljavanje mreže monitoringa (Čl. 8)
2008 Prezentacija preliminarnih verzija planova upravljanja slivovima (Čl. 13)
Finalizacija planova upravljanja slivovima, uključujući i program mera (Čl.
2009
13 i 11)
2010 Uvođenje politike cena (Čl. 9)
2012 Primena programa mera (Čl. 11)
2015 Postizanje ciljeva u vezi sa zaštitom voda (Čl. 4)
2021 Kraj prvog upravljačkog ciklusa (Čl. 4 i 13)
Završetak drugok upravljačkog ciklusa, finalni rok za postizanje ciljeva u
2027
vezi sa zaštitom voda (Čl. 4 i 13)
24
EU Direktiva o otpadu poreklom od rudarstva (EU Mining Waste Directive)
Direktiva 2006/21/EC o upravljanju otpadom poreklom od aktivnosti vezanih za
nalaženje, eksplataciju, tretman i skladištenje minerala (ruda). Direktiva definiše
korišćenje moderne tehnologije (Best Available Technology) za odlaganje
otpada, kao i obavezu da se pripreme planovi sanacije, uključujući i finansijsku
sigurnost koja obuhvata svaku štetu nanesenu životnoj sredini.
25
• Nacionalni plan za zaštitu životne sredine (National Environmental Action
Plan – NEAP),
• Strategija za očuvanje biodiverziteta, Akcioni plan i Nacionalni izveštaj,
• Strategija uvođenja čistije proizvodnje u Republici Srbiji,
• Strategijarazvoja ribarstva,
• Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara,
• Započeo je proces akreditacije laboratorija,
• Usvojen je Zakon o ratifikaciji Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i
prirodnih staništaje usvojen (2007)
• Regulativa o graničnim vrednostima, kriterijumima emisije za ustanovljenje
mernih mesta i podaci, trenutno ne definišu ciljne vrednosti, ali treba da
budu usvojeni nakon što je usvojen Zakon o zaštiti kvaliteta vazduha,
• Tokom 2003., Srbija je otpočela ostvarenje projekta „Priprema nacionalne
strategije za zaštitu biološke raznovrsnosti ”.
26
• Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i
metodama za njihovo ispitivanje („Sl. glasnik RS“ br. 23/94)
• Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća i druga pravna
lica koja vrše određenu vrstu ispitivanja kvaliteta površinskih i podzemnih
voda, kao i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda („Sl. glasnik RS“ br. 41/94,
47/94)
• Generalni plan odbrane od poplava („Sl. glasnik RS“ br. 34/03)
• Operativni plan odbrane od poplava („Sl. glasnik RS“ br. 38/03)
27
saradnju u oblasti zaštite životnog okruženja (Commission for
Environmental Protection Cooperation in April 2003),
• Međunarodna konvencija za zaštitu i održivo korišćenje reke Dunav –
primena Konvencije ostvaruje se preko Međunarodne komisije za zaštitu
reke Dunav (ICPDR – the International Commission for the Protection of
the Danube River);
• Republika Srbija osnivač je Sekretarijata Međunarodne komisije za sliv
reke Save (Secretary to the International Commission for Sava River
Basin – ICSRB) i kativno učestvuje u radu Savske komisije sa sedištem u
Zagrebu, Hrvatska;
• regionalna koopreacija na polju transporta i energetike poboljšana je kroz
Osnovnu mrežu transporta i Regionalno tržište energije za jugoistočnu
Evropu (SEE Transport Core Network and the Regional Energy Market);
• Inicijative za reku Tisu – Republika srbija učestvuje u programima
INTERREG IIIA/Phare, CBC Programme Mađarska-Rumunija i
Neighbourhood Programme Mađarska-Srbija, koji se odnose na pilot
projekat vezan za kvalitet vode i zagađenje poreklom od poljoprivrede –
Food and Agriculture Organization;
• Regionalni program za rekonstrukciju - Regional Environmental
Reconstruction Programme (REReP) Project 4.3.27 – Prekogranična
saradnja na čišćenju reke Drine i akumulacije Perućac, Srbija-BiH;
• Mreža inspektorata nadležnih za zaštitu životne sredine ECENA (ex
BERCEN);
• Program prioritetnih investicija u žaštiti životne sredine (Priority
Environmental Investments Programme – PEIP), u okviru koga se
identifikuju i pripremaju prioritetni programi investicija vezanih za zaštitu
životne sredine;
• Mreža AIMS (Network of Multilateral Environmental Agreements Senior
Officials and Legal Experts for South Eastern Europe).
Granice
U odnosu na delimičnu promenu granične linije na reci Timok, potpisan je
sporazum 1961. godine. Osnovni ciljevi bili su regulacija rečnog korita i izgradnja
nasipa, sa namerom da se zaštiti bugarska strana od poplava. Prema
28
prihvaćenom planu, prirodni tok reke Timok trebalo je da se skrati sa oko 17,5 na
10 km. Ipak, iako je sporazum stupio na snagu, dogovoreni radovi na reci nikada
nisu izvršeni i državna granica na Timoku još je nepromenjena.
29
4. SOCIO-EKONOMSKA KRETANJA
4.1 Ekonomija
Kao što je prethodno istaknuto, oblast je do kraja 19. veka bila slabo naseljena i
nerazvijena. Brz razvoj regiona nastupio je početkom prošlog veka i trajao do
devedesetih godina. Devedesetih godina 20. veka, zabeleženo je opadanje
proizvodnje, što je uslovilo brz rast nezaposlenosti i opadanje broja stanovnika.
Nedostatak finansijskih sredstava vodio je nezadovoljavajućem upravljanju
životnom sredinom
4.1.1 Poljoprivreda
Može se ipak proceniti, da u slučaju Srbije, prema podacima za opštine čiji veći
deo leži u sklopu sliva Timoka (Bor, Zaječar, Boljevac, Svrljig i Knjaževac),
poljoprivredno zemljište zauzima između 45 i 60 % teritorije. Zasadi grožđa često
se gaje u nizijskim delovima sliva, dok je u brdsko-planinskom regionu, osnovna
poljoprivredna delatnost voćarstvo i povrtarstvo.
30
Slika 9. Stočarstvo (podaci iz Plana razvoja Opštine Bregovo, 2005)
4.1.2 Industrija
Region je bogat rudom bakra i zlata, pogotovo u oblasti Bora. Rudarki kompleks
„Bor“ je jedan od osnovnih faktora koji utiče na ekonomiju i životno okruženje.
Smešten je na nadmorskoj visini od 400-600 m.
Borski površinski kop nalazi se u blizini grada Bora. Dubok je oko 300 m, a u
najširem delu je dimenzije preko 1 km. Kop nije aktivan i trenutno se koristi za
odlaganje otpadnog materijala dopremljenog iz rudnika „Veliki Krivelj“, zajedno sa
šljakom iz topionice.
31
RTBor trenutnoa RTB „Bor LTD“, RTB rudnik bakra „Bor“, RTB rudnik bakra
„Majdanpek“, RTB „Topionica i rafinerija Bor“, kao i neke manje pravne subjekte.
Program rekonstrukcije RTB grupe, koji je osnova procesa privatizacije, obuhvata
„Program investicija u životnu sredinu“, kao što je predložio konsultant Agencije
za privatizaciju Republike Srbije.
Intenzitet industrijske aktivnosti u bugarskom delu sliva Timoka opada već dve
dekade. Zastupljena je sa malim/srednjim industrijama:
• proizvodnja hrane: nekoliko pekara, mlekarska industrija, proizvodnja
suncokretovog ulja na osnovu lokalnih izvora,
• proizvodnja vina: lokalna sorta grožđa “Gamza” poznata je na
nacionalnom tržištu, a vino se flašira i za izvoz,
• fabrike trikotaže: rade dve manje fabrike, koje obezbeđuju radna mesta za
lokalno stanovništvo, ali imaju niske prihode,
• strugare: mali pogoni.
4.1.3 Energetika
4.1.4 Transport
Izgradnja mosta na Dunavu Danube Bridge II otpočela je 13. maja 2007., kao
deo Evropskog transportnog koridora 4 (Berlin-Solun). Očekuje se da most, koji
će povezati Vidin (Bugarska) i Kalafat (Rumunija), značajno doprinese
pristupačnosti i ekonomskom razvoju regije. Postojeća skela između Vidina i
Kalafata je malog kapaciteta.
Luka u Vidinu ima putnički, teretni i trajektni terminal, koji zahtevaju renoviranje.
Očekuje se da će značaj luke porasti sa izgradnjom mosta Danube Bridge II i sa
planranim poboljšanjem putne infrastrukture u oblasti.
32
Železnička infrastruktura nije u dobrom stanju. Postoje projekti za obnavljanje
pruge Vidin-Sofia, kao i za izgradnju pruge Vidin-Vrška Čuka, sa ciljem da se
uspostavi železnički saobraćaj sa Srbijom.
Šume i ostale površine pod drvetom u Srbiji zauzimaju 2.429.577 ha, ili 27,3%
teritorije. U državnom ili javnom vlasništvu je 50,91%, dok je 49,09% površina u
privatnom vlasništvu. Oko 30% oblasti Timoka je pokriveno šumom.
Lovom u regionu upravlja gazdinstvo "Timočke šume " Boljevac, koje obuhvata
devet lovišta.
4.1.6 Turizam
33
4.2 Socijalne prilike
4.2.1 Populacija, zaposlenost, migracija i siromaštvo
Srpski deo sliva naseljava oko 200.000 stanovnika. Značajan odliv stanovništva
zabeležen je u periodu 1991-2001., u opsegu od 8 do 10% od ukupnog broja
stanovnika (Opštine Srbije - Municipalities of Serbia 2008).
Ukupno za okrug Vidin 138794 136212 128050 125158 122609 120192 117809
Izvor: Nacionalni institut za statistiku, Godišnji statistički podaci 2000 - 2006
34
Trend opadanja broja stanovnika u
okrugu Bregovo
35
4.3.3 Finansijske inicijative u Bugarskoj
36
5. UPRAVLJANJE PRIRODNIM BOGATSTVIMA I STANJE
ŽIVOTNE SREDINE
Nedostatak pijaće vode u regionu Zaječara bio je osnovni razlog izgradnje brane i
formiranja akumulacije Grlište, na istoimenoj reci.
Južno od taložnika“RTH”, rečni sliv ne prima više vodu prirodnim putem, već
samo samo preko ispusta koji se ulivaju u Krivljsku reku kod mesta Slatina. Tok
Kriveljske reke je, uz to, modifikovan i kao rezultat rada površinskog kopa „Veliki
Krivelj“, gde razgraničava kop i taložnik i gde je preusmerena u pozemni kolektor
pod istočnim taložnikom. kriveljska reka uliva se u Veliki Timok
Istočna Srbija primarno se karakteriše velikim brojem kraških izvora (oko 144 je
identifikovano sa minimalnom izdašnošću od 5 l/s). Više od 70 među njima je
takođe, identifikovano kao značajni sa stanovišta vodosnabdevanja (sa donjom
granicom minimalne izdašnosti, tokom prosečne hidrološke godine, od 10 l/s).
Šesnaest izvora ima minimalnu izdačnost veću od 100 l/s. Ipak, korišćenje
prirodnog potencijala je relativno slabo.
37
Snabdevanje vodom Bregova i većine naselja duž reke Timok vrši se preko
izvorišta koja koriste podzemnu vodu. Trenutno ne postoje postrojenja za preradu
pijaće vode.
Srpski propisi ističu pravni okvir za zaštitu površinskih voda prema klasifikaciji u
odnosu na nivo zagađenja i koriste klasifikacju voda („Sl. glasnik SR Srbije“ br.
5/68).
Hidrobiološki kvalitet
U Bugarskoj, monitoring hidrobioloških paarmetara statusa otpošeo je 1999.
Postoji jedna stanica monitoringa u okviru Nacionalnog sistema monitoringa za
reke, pored Bregova. Dodatno uzorkovanje vršeno je kod sela Balej, nedaleko od
Dunava. Podaci hidrobiološkog monitoringa ukazuju na značajnu devastaciju
vodenih ekosistema. Vrdnosti biotičkih indeksa zasnovanih na makrozoobentosu
varirali su između 1 i 2 (pre 2007.), što odgovara lošem ili siromačnm ekološkom
statusu, prema WFD 2000/60/EC.
Kao što se vidi iz tabele, poslednjih godina postoji trend poboljšanja statusa
prema biotičkom indeksu za reku Timok, što, verovatno, indikuje smanjenje
zagađenja.
Ako se uzme u obzir distribucija pritisaka u okviru sliva, kao i ako se razmatra
tipologija i broj vodnih tela u oviru slivnog područja, nedovoljan je broj lokaliteta
monitoringa.
38
Prema rezultatima monitoringa (podaci Hidrometereološkog zavoda Srbije za
2004., 2005. i 2006.), kvalitet vode na lokalitetima monitoringa je, uglavnom, u
granicama II i II klase, sa vrednostima pojedinih parametara koje indikuju IV
klasu. Ovi rezultati ukazuju na nezadovoljavajući kvalitet vode.
Sadržaj nitratnog azota (N-NO3) je 1,3 mg/dm3, što je znatno ispod granične
vrednosti od 20 mg/dm3. Nitritni azot (N-NO2) je 0,02 mg/dm3, takođe ispod
granice klase od 0,06 mg/dm3. Vrednost amonijaka (N-NH4) je 0,2 mg/dm3, a
granica za III kategoriju iznosi 5,0 mg/dm3.
Sediment
Analiza sedimenta dna povremeno se vrši od strane stručnjaka Izvršne agencije
za životnu sredinu Bugarske. Jedna tačka uzorkovanja nalazi se na ušću reke
Timok. Prema nacionalnim propisima Bugarske i Srbije, nisu definisane granične
vrednosti za teške metale u sedimentu. Ako se rezultati porede u odnosu na
granične vrednosti predložene u okviru rada ICPDR-a, kao i sa propisima nekih
članica EU, prekoračenja limita za većinu merenih parametara se mogu
zabeležiti.
39
Rezultati merenja tokom 2000. godine:
parametar
Cd Pb Cu Zn Mn Co Ni Cr As
Br. lokalitet mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg
2
U periodu od izrade izveštaja, Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine tranformisalo se u Ministarstvo
nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja RS. Nadležnost preuzima
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja RS.
40
korisnika, povezivanjem na uličnu kanalizaciju i odvođenje preko kanala i
kolektora, tretman i ispuštnje“.
41
5.2 Biološki resursi
5.2.1 Raznovrsnost flore i faune
42
• Opadanje površina i fragmentacija prirodnih staništa usled krčenja,
poljoprivrede i drugih oblika intenzivnog korišćenja zemljšta;
• Moguće promene morfologije rečnog korita i uticaj na biološku
raznovrsnost, ako se dalje razvija eksplatacija peska i šljunka;
• Dugoročni efekti na faunu riba usled zagađenja reke.
5.3 Zemljište
5.3.1 Korišćenje zemljišta
5.3.3 Erozija
5.4 Šume
5.4.1 Raspored šuma i krčenje
Šuma kao resurs je vrlo ograničena u bugarskom delu sliva. Šuma pokriva 2% od
ukupne površine. Upravljanje i seča šuma u nadležnosti je preduzeća Šumarstvo
Berkovice (Forestry of Berkovitza).
Bugarski deo sliva reke Timok, kao i ceo Vidinski okrug, nije bogat mineralnim
sirovinama. Postoje ograničena nalazišta crnog uglja antacida na severnim
padinama planine Balkan, nedaleko od granice, ali eksplatacija nije profitabilna.
43
Eksplatacija peska i šljunka iz reka za građevinarstvo interesantana je za
investitore, ali u mnogim slučajevima ima negativan uticaj na morfologiju reke
5.6 Otpad
Iako je količinu otpada iz domaćinstava, industrijskog otpada koji nije štetan, kao i
drugih vidova otpada, teško proceniti, treba istaći da je najveći problem otpad iz
kompleksa „Borskih rudnika“. Otpad nastao usled rudarskih aktivnosti obuhvata:
• otpad nastao u podzemnom rudniku „Jama“;
• otpad nastao u površinskom kopu „Bor“;
• otpad nastao u procesu flotacije.
44
privremeno odlaže i čeka da bude ponovo iskorišćen, prodat, ili odložen na
lokalitetu. Nema pouzdanih pokazatelja količine otpada, s toga nije moguće dati
procenu cene odlaganja.
Čvrst otpad je, još uvek, problem u mnogim opštinama u Bugarskoj i Srbiji,
uključujući i sliv reke Timok.
Mala količina organskog otpada nastaje usled proizvodnje hrane i vina. Otpad
nije iskorišćen, ali postoji mogućnost upotrebe kao energetskog izvora.
45
6. ŽIVOTNA SREDINA I SIGURNOST
6.1.2 Suša
U slivu reke Timok, promena klimatskih prlika tokom poslednjih nekoliko dekada i
očekivani rezultati ovih promena, mogu izazvati suše. Rizik od suše posebno je
uticajan na poljoprivredu, naročito u bugarskom delu sliva, gde sistem za
navodnjavanje nije u upotrebi, zbog zagađenja vode i ekonomse krize koja
zahvata sektor voda poslednjih 20-ak godina.
Slična situacija u pogledu aktivnosti navodnjavanja zabeležena je u Srbiji i
poljoprivreda može biti ozbiljno ugrožena klimatskim promenama.
Ceo sektor Timoka u pograničnoj oblasti Srbije i Bugarske smatra se zonom pod
rizikom od akcidentnog zagađenja transgraničnog porekla. Kao jedna od glavnih
pritoka, Timok značajno doprinosi zagađenju Dunava, u sektoru nizvodno od
ušća.
Pored uticaja na životnu sredinu, zagađenje može izazvati rizik po zdravlje ljudi.
Primer takvog rizika je bioakumulacija teških metala u dunavskoj ribi, koja se
46
koristi za ishranu. Analiza uzoraka ribe urađena 2000., podigla je uzbunu u vezi
sa ovim rizikom.
47
7. RAZVOJ ALTERNATIVA ZA SLIV TIMOKA
Što s etiče srpskog dela sliva reke Timok, treba istaći da je „Regionalni akcioni
plan za životnu sredinu za region Bora“ usvojen 2004., i da je to prvi plan na tom
nivou za Srbiju. Regionalni plan obuhvatio je i opštine Majdanpek, Kladovo i
Negotin.
48
• Strategija zaštite životne sredine Srbije (NES)
• Lokalna strategija održivog razvoja (LSDS)
• Strategija zaštite zdravlja – Bolje zdravlje za sve u trećem milenujumu
(HS)
• Strategija razvoja energetike R. Srbije (SESDS)
• Strategija razvoja poljoprivrede R. Srbije (SADS)
• Vodoprivredna osnova R. Srbije (WMPD)
• Politika razvoja šumarstva R. Srbije (SFP)
• Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća R. Srbije (SMES).
• Nacionalna strategija upravljanja otpadom (NWMS).
49
8. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
8.1 Zaključci
8.1.1 Karakteristike sliva Timoka
• Region siva Timoka raznovrstan je u pogledu prirodnih karakteristika;
• Zahvaljujući karakteristikama reljefa, klime i geološkim osobinama, kao i
položaju sliva, beleži se značajna biološka raznovrsnost;
• Region Stare planine je od posebnog interesa sa aspekta biodiverziteta –
oblast je jedan od centara biološke raznovrsnosti Balkana za biljke, insekte
i akvatičnu faunu;
• Region je socio-ekonomski nerazvijen;
• Zahvaljujući nepovoljnoj socio-ekonomskoj situaciji, negativni populacioni
trendovi beleže se od 1991., praćeni brzim povećanjem stope
nezaposlenosti i opadanja populacije; i
• Nedostatak finansija, između ostalog, doprinosi nezadovoljavajućem
upravljanju životnom sredinom.
8.1.4 Perspektiva
• Privatizacija RTB kompleksa je u toku i nije poznato kada će se završiti.
Program rekonstrukcije kompleksa RTB, koji je osnova procesa
privatizacije, sadrži „Program investicija u životnu sredinu“, kao što je
predloženo od strane konsultanata Agencije za privatizaciju Republike
Srbije.
• Kako je zaštita kvaliteta voda najnaglašeniji segment sektora voda, a u
svetlu novijih globalnih trendova, najveće investicije u budućnosti trebalo bi
50
da budu usmerene na sakupljanje, odlaganje i tretman otpada, što je
prioritet za Srbiju.
• Scenariji održivog socio-ekonomskog razvoja u pograničnoj zoni, zavisni
su od poboljšanja uslova u životnoj sredini i smanjenja uticaja zagađenja.
Ovo je naročito važno za razvoj poljoprivrede, ribarstva i turizma.
8.2 Preporuke
Prema prikupljenim podacima i iznesenim zaključcima, sledeće preporuke se
izdvajaju:
1. Saradnja Bugarske i Srbije treba da bude poboljšana, uzimajući u obzir
kooperaciju nadležnih institucija, saradnju u oblasti istraživanja i oblasti
podizanja svesti javnosti po pitanju zaštite životne sredine i EU propisa
vezanih za vodotokove.;
2. Diskusija između Bugarske i Srbije po pitanju sliva reke Timok, treba da
doprinese pripremi i zaključenju bilateralnog sporazuma o uzpravljanju
prekograničnim vodotokovima.
3. Uključivanje različitih nivoa korisnika treba da bude obezbeđeno
ustanovljavanjem Foruma za sliv reke Timok.
4. Program saradnje treba da uzme u obzir nedostatak podataka i
istraživanje treba da bude podržano, kako bi se prikupili odgovarajući
podaci;
5. Saradnja u okviru aktivnosti usmerenih ka pitanjima zaštite životne sredine
u slivu reke Timok odlična je prilika za pripremu modela za saradnju u
drugim regionima. Kako je oblast heterogena po pitanju prirodnih
karakteristika i različitih tipova i intenziteta pritisaka, moguće je analizirati
različite aspekte životne sredine. Moguća saradnja na različitim nivoima
(republičkom, opštinskom, istraživačkom, itd.), takođe se može
ekstrapolirati na širu teritoriju. Drugi pogranični regioni mogu da budu
uključeni.
6. Jedan od prvih koraka u saradnji može biti definisanje adekvatnih
indikatora statusa okruženja u regionu. Iako je raspoloživ čitav niz
indikatora, treba naglasiti da treba obaviti adekvatnu selekciju, zasnovanu
na specifičnostima svakog regiona. Jedna od najbitnijih ideja razmatranih
u ovom dokumentu je i set mogućih indikatora. Razmatranje treba da bude
zasnovano na specifičnostima oblasti i dostupnosti podataka.
7. Konvencija UNECE Water Convention pruža solidnu osnovu za efikasnu
međudržavnu saradnju izmežu Srbije i Bigarske. Treba pospešiti
ratifikaciju ove Konvencije u Srbiji.
8. Očekuje se dalja saradnja na multinacionalnom nivou u okviru sliva
Dunava, posebno u sklopu aktivnosti ICPDR-a.
9. Okvir za saradnju može biti i proces primene WFD.
• WFD, kao osnovni dokument u oblasti upravljanja vodama u EU, pruža
mogućnost za saradnju po različitim pitanjima – od dizajna monitoringa i
procene statusa, do definisanja mera zaštite voda. Da bi se mere
primenile, glavnina aktivnosti mora da bude obavljena na lokalnom nivou.
• Zbog činjenice da nisu dostupni odgovarajući podaci za procenu statusa,
neophodno je uspostaviti okvir za ostvarenje projektnih ciljeva –
prikupljanje neophodnih informacija o prioritetnim supstancama, kao i
biološkim elementima kvaliteta, koji su obavezni prema WFD.
51
• Saradnja na izradi Planova upravljanja slivom, za prekogranične slivove,
odlična je mogućnost za kolaboraciju Bugarske i Srbije. Prioritetne
aktivnosti su izdvojene u prethodnoj tački preporuka (br. 6 i 7) i one treba
da se ostvare kroz rad Bilateralne komisije za pitanja upravljanja vodama
(poglavlje 2.2.5);
10. Prekogranični rizici u upravljanju životnom sredinom i rizici vezani za
tehnologiju i prirodne nepogode, prioritet je u budućoj saradnji.
11. Učešće javnosti treba da bude osigurano u budućim programima.
12. Redukcija zagađenja iz RTB kompleksa je prioritet. Napori Vlade Srbije da
upotpuni proces privatizacije prema „Programu rekonstrukcije“, koji je
nadopunjen „Programom investicija u životnu sredinu“, treba podržati.
13. Redukcija zagađenja iz drugih izvora (industrijske i komunalne otpadne
vode), još je jedan prioritet. Projekat i izgradnja kanalizacione mreže i
postrojenja za prečišćavanje, neophodno je u obe zemlje.
14. Redukcija zagađenja poreklom od poljoprivrede, važna je tema za buduću
saradnju između zemalja. U odnosu na to, uvođenje „dobre poljoprivredne
prakse“ neophodno je za obe zemlje. Programi za korišćenje biomase, kao
obnovljivog izvora energije, važni su za bugarsku stranu, imajući u vidu
planiran razvoj poljoprivrede i potencijalno povećanje organskog otpada
(biljni ostaci, djubrivo, otpad od hrane, vina i proizvodnje biljnih ulja).
15. Važno je pitanje održivog korišćenja podzemnih voda.
16. Zajednički napori za restoraciju zagađenog i devastiranog zemljišta su
neophodni. Planovi razvoja Opština Bregovo i Novo Selo, ukazuju na
neophodnost revitalizacije zemljišta u okolini reke Timok. Ista je situacija
sa degradiranim zemljištem oko rudarskih oblasti u Srbiji. Rekultivacija
devastirane šume je preporučljiva, sa ciljem redukcije rizika po zdravlje i
životnu sredinu, a što je vezano za mogućnost sekundarnog zagađenja u
budućnosti.
17. Prioritetne akcije definisane tačkama preporukama 5 i 6, obezbediće okvir
za ostvarenje projekata čiji je cilj prikupljanje podataka za definisanje
odgovarajuće mreže monitoringa u regionu, razvoj metodologije prema
WFD i doprinos izradi Plana upravljanja rečnim slivom. U tom smeru, naš
je predlog da se razvije detaljan akcioni plan za projekat.
52
LITERATURA
• Bulgarian National Report for the Danube River Basin District, prepared by
MoEW according to Art. 3 (8) and Annex I of WFD (2003)
• Convention of the Protection and Use of Transboundary Watercourses
and International Lakes (Water Convention) – website and supporting
publications
• Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses
and International Lakes (1992)
• Illies, J. (Ed.), (1978): Limnofauna Europaea. Gustav Fisher Verlag, 532
pp.
• Information Bulletin for the Status of the Waters in Danube River Basin,
DRBD (2006)
• Joint Danube Survey: on-board results, ICPDR (2007) http://www.icpdr.org
• Jorgensen, J. (1998): EU environmental Policies and Priorities Related to
Agenda 2000. Proceedings from International Conference “Environment
and Related Transport Telematics Results”, Szentendre, Hungary, June 4-
5 1998.
• Markovic, J. (1970). Geografske oblasti Socijalisticke Federativne
Republike Jugoslavije. Univerzitet u Beogradu, Zavod za udzbenike I
nastavna sredstva, Beograd [Geographycal regions of the Socialist
Federal Republic of Yugoslavia]
• Municipal Development Plan of Municipality of Bregovo 2007-1013 (2005)
• Municipal Development Plan of Municipality of Novo selo 2007-1013
(2005)
• Municipalities of Serbia (2008). Statistical Office of the Republic of Serbia.
pp. 327. ISSN 1452-4856
• Paunović M., Simić, V., Cvijan, M., Simonović, P., Milutinović, B.,
Knežević, S., Stojanović, B., Veljković, A. (2005a). Tipologija i definisanje
referentnih uslova za tekuće vode Srbije. Studija, Ministarstvo nauke i
zaštite životne sredine Republike Srbije, Uprava za zaštitu životne sredine
i Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, Beograd, pp. 114.
• Paunović M., Simić, V., Simonović, P., Stojanović, B., Petrović, A.,
Knežević, S. (2005b). Biološki elemenati u procesu primene Direktive o
vodama EU za područje Srbije. Institut za biološka istraživanja “Siniša
Stanković”, projektni izveštaj po ugovoru br br 01-605/1, Beograd, pp. 115.
• Paunović, M., Simić, V., Simonović, P., Cvijan, M., Subakov, G., Simić, S.,
Stojanović, B., Petrović, A., Gačić, Z. (2007). Biological Quality Elements
in WFD implementation in Serbia – typology, reference conditions and
ecological status class boundaries. Technical Report, Contracts No. 01-
300-2007, 01-560-2007 and 01-1325-2007, Institute for Biological
Research „Siniša Stanković“, Beograd.
53
• Radović, I., Mesaroš, G., Pavićević, Mihajlović, Lj., Protić, Lj., ]etković, A.
(1995). Diverzitet entomofaune (Insecta) Jugoslavije sa pregledom vrsta
od međunarodnog značaja. 371-424. U: Stevanović, V., Vasić, V. (eds.):
Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja.
Biološki fakultet i Ecolibri, Beograd. 562 p.
• Report (2006). Water body identification and preliminary HMWB
delineation within the Danube Basin in Serbia – According to Annex II of
the EU Water Framework Directive. Activities for 2006. Republic of Serbia,
Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management – Directorate for
Waters, Institute for Waters “Jaroslav Cerni”, Belgrade.
• SCG ICPDR National Report (2004). National Report of Serbia and
Montenegro – ICPDR Roof Report, Part B. www.icpdr.org
• Simic, V., Simic, S. (1999). Use of the river macrozoobenthos of Serbia to
formulate a biotic index. Hydrobiologia. 416: 51-64. Netherlands.
• Simić, V. (1995). Mogućnosti ekološkog monitoringa rečnih sistema Srbije
na osnovu makrozoobentosa. Doktorska disertacija, Biološki fakultet
Univerziteta u Beogradu, 248 pp.
• Stevanović, V., Jovanović, S., Lakušić, D., Nikolić, M. (1995). Diverzitet
vaskularne flore Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog
značaja. 182-216. U: Stevanović, V., Vasić, V. (eds.): Biodiverzitet
Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki
fakultet i Ecolibri, Beograd.
• Strategy of Regional Economic Development of Vidin District (2007)
• Water Framework Directive 2000/60/EC and Guidance Documents (2000
– 2007)
• Project ReREP (2003) Protection and sustainable use of natural resources
on the territory of West Stara Planina. Regional Environmental Center for
Central and Eastern Europe, pp 19.
54
Prilog 1. Tipovi tekućih voda reka slivne površine veće od 100
km2 - Srbija
nizvodna granica
uzvodna granica
ekoregion
(Rkm)
(Rkm)
Reka tip NAPOMENA
55
Prilog 2. Vodna tela i znatno izmenjena vodna tela (HMWB)
definisana u okiru srpskog dela sliva reke Timok
lokalcija grupe pritisaka
promena ekoregiona
promena kategorije
dužina vodnog tela
značajna pritoka
promena tipa
rudarstvo…)
Oznaka
HMWB
HYMO
АWБ
reka
tip
56
Prilog 3. Srpski propisi
Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu (“Sl glasnik R. Srbije”, br.
135/2004, str. 18-23) obuhvata pet delova, sa 27 članova. Reguliše uslove,
metoologiju i procedure za sprovođenje procene uticaja. Objekti strateške
procene su planovi, programi i oblasti koje podležu prostornom i komunalnom
planiranju (korišćenje zemljišta, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, lov,
energetika, industrija, transport, upravljanje otpadom, upravljanje vodama,
telekomunikacije, turizam, zaštita prirodnih staništa divljih biljnih i životinjskih
vrsta).
57
Zakon o integralnoj prevenciji i kontroli zagađenja (Integrated Pollution
Prevention and Control – IPPC) (“Sl glasnik R. Srbije”, br. 135/2004, str. 23-28)
reguliše „uslove i procedure izdavanja jedinstvenih dozvola za objekte i aktivnosti
koje mogu imati negativan uticaj na zdravlje ljudi, životnu sredinu ili materijalne
izvore, tipove aktivnosti i instalacija, nadzor i druga pitanja značajna sa aspekta
prevencije i kontrole zagađenja životne sredine ”.
Zakon o vodama (“Sl glasnik R. Srbije”, br. 46/91, 53/93, 67/93, 48/94, 54/96) je
osnovn dokument. On reguliše ključna pitanja, kao zaštita voda, zaštita od voda,
korišćenje i upravljanje vodama kao dobrima od javnog interesa, uslove i
procedure upravljanja vodama, orgaizaciju i finansiranje aktivnosti upravljanaj
vodama, kao i nadzor nad implementacijom Zakona. Zakon obuhvata pitanja
kopnenih i podzemnih voda, uključujući i pijaću, termalnu i mineralnu vodu.
Zakon se, takođe, bavi i prekograničnim vodotocima.
Zakon ističe da voda treba da bude korišćena „na način koji ne ugrožava prirodne
karakteristike vodnog sistema, koji ne utiče na život i zdravlje ljudi, kojim se ne
ugrožava biljni i životinjski svet kao i nepokretna kulturna baština ”.
Zakon sadrži pravila u vezi oblasti voda, vodnog režima (strategije upravljanja
vodama, planova upravljanja vodama, uslovi upravljanja vodama, dozvole za
upravljanje itd), aktivnosti upravljanja vodama, (zaštita od voda), ogranićenje
prava, specijalne mere, kao i uloga Javnih preduzeća koja se bave upravljanjem
vodama. Deo Zakona, takođe, obuhvata finansiranje upravljanja vodama i
administrativni nadzor, kao i kaznenu politiku.
58