SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ PRVOG CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, III GODINA

SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

PRIKAZ SLUČAJA DESETOGODIŠNJAKA SA AUTIZMOM I

INTERVENCIJA RADNOG TERAPEUTA

STUDIJ SLUČAJA

Travnik, maj 2018 godine

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ PRVOG CIKLUSA;GODINA STUDIJA: I CIKLUS, III GODINA

SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

PRIKAZ SLUČAJA DESETOGODIŠNJAKA SA AUTIZMOM I

INTERVENCIJA RADNOG TERAPEUTA

STUDIJ SLUČAJA

IZJAVA: Ja, Vedran Kulalić student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez, Indeks

broj: 380 – 15 /RZFT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem
da sam ovaj rad izradila potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i uz
pomoć asistenta.

STUDENT: Vedran Kulalić

PREDMET:Osnove radne terapije

PROFESOR: Prof. dr. Ivona Stanković

ASISTENT: Mr. Adila Horić

2
SADRŽAJ:

1. UVOD.............................................................................................................................4
1.1. Problem, predmet i objekat istraživanja.......................................................................5
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja............................................................................................5
1.3. Struktura rada...............................................................................................................5
1.4. Metode rada..................................................................................................................6
1.5. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.............................................................................6
2. RAZRADA TEME..........................................................................................................7
2.1. Radna terapija..........................................................................................................7
2.2. Prikaz slučaja..........................................................................................................8
2.3. Intervencija radnog terapeuta..................................................................................9
3. ZAKLJUČAK...............................................................................................................19
4. LITERATURA..............................................................................................................20

3
 1. UVOD

U svom radu objasniti ću prikaz slučaja desetogodišnjeg dječaka sa autizmom i

intervenciju radnog terapeuta. Na početku rada pažnju ću posvetiti definiranju same
bolesti. Naime, autizam kao kompleksan i sveobuhvatan razvojni poremećaj
predstavlja velik problem kako za samog autističnog pojedinca, tako i za okolinu
koja nastoji pružiti odgovarajuću brigu i pronaći odgovor na niz problema koji se
prije svega očituju u komunikaciji i odnosu s okolinom, stoga i u osobnom životu
osobe s autizmom.

Kao što se je razvijalo stajalište o nizu zdravstvenih faktora koji imaju koristan
utjecaj na sveobuhvatno stanje svake pojedine osobe u savremenom društvu, tako je i
u novije vrijeme poznato da određene aktivnosti i sadržaji dovode do značajnog
napretka i poboljšanja u životu osobe s autizmom. Tjelesno vježbanje i prehrana čine
značajan dio cjelokupnog terapijskog postupka u smanjenju i otklanjanju
pojavljivanja simptoma autizma i pridonose kvalitetnijoj saradnji osobe s autizmom i
okoline. „Osobna obilježja i posebnosti poremećaja kod svakog pojedinca s
autizmom vjerovatno su jedan od razloga što za sada nije razvijen jedinstveni pristup
za rješavanje tog problema, te je poznavanje šireg raspona autističnog poremećaja i
osnovnih terapijskih postupka potrebno da bi se dobila saznanja o tome kako
pristupiti takvim osobama i pridobiti ih za suradnju.“1

Radna terapija je proces kojim se kroz problemski usmjerene aktivnosti nastoji

razviti, obnoviti ili održati samostalnost osobe u svakodnevnim aktivnostima,
prevenirati onesposobljenje, te poboljšati kvaliteta života. Kod djece poteškoćama u
razvoju definirana je kao zdravstvena struka koja se bavi (re)habilitacijom djece kako
bi im omogućila dostizanje maksimuma funkcionalnosti u svakodnevnom životu
ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, fizičkoj, socijalnoj, društvenoj i
zakonodavnoj okolini. U nastavku mog rada vidjet ćemo na koji način se vrši
intervencija radnog terapeuta kod djece sa autizmom.

1
http://hr.winesino.com/conditions-treatments/autism/1016031072.html

4
1.1. Problem, predmet i objekat istraživanja

Problem istraživanja ovog seminarskog rada jeste radna terapija djece sa autizmom,
odnosno mogućnosti i metode radnog terapeuta u otklanjaju smetnji djece sa
autizmom.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Osnovna svrha ovog seminarskog rada jeste da se upoznamo sa pojmom radne

terapije, potom sa pojmom autizma, kao i upoznavanje sa osnovnim ulogama i
zadacima radnog terapeuta sa djecom koje boluju od autizma.

1.3. Struktura rada

Ovaj seminarski rad kreiran je tako da bude sastavljen od tri osnovna gradivna dijela.
U uvodu sam nastojo da vas upoznam sa problemom, objektom istraživanja, svrhom
istraživanja.
U uvodnom dijelu se zatim navodi radna i pomoćne hipoteze. Također, u uvodu se
navodi struktura samog rada, kao i uvod o temi o kojoj se istražuje. Drugi dio jeste
razrada teme, gdje se opisuje radna terapija, definciija autizma, te uloga radna
terapije u liječenju djece sa autizmom. U trećem dijelu, zaključku, seminarski rad se
sumira.

5
1.4. Metode rada

U ovom seminarskom radu koristo sam metodologiju stručnog istraživanja. Ovaj

seminarski rad kreiran je na spoznajama koje su objektivne, pouzdane i precizne.

1.5. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Samo definiranje problema te objekta istraživanja dovelo nas je do oblikovanja radne

hipoteze seminarskog rada koja glasi :

Djeca s autističnim poremećajem mogu imati široki dijapazon poteškoća u

izvedbi aktivnosti dnevnog življenja čime je njihov proces usvajanja, učenja
i prilagodbe značajno otežan.

Da bi imali pomoć u dokazivanju ove radne hipoteze navedeno je nekoliko pomoćnih

hipoteza

P.H.1: Terapeut kroz radnoterapijsku intervenciju upotrebljava i elemente Brain Gym

metode, Masgutove integracije refleksa i taktilne integracije.

P.H.2: Sve rehabilitacijske metode provode se kroz aktivnost igre u sigurnoj i

motivirajućoj okolini.

6
 2. RAZRADA TEME

2.1. Radna terapija

Radna terapija je zdravstvena disciplina namijenjena osobama čije su sposobnosti

obavljanja svakodnevnih aktivnosti ugrožene ili oštećene razvojem, ozljedom,
bolešću, starenjem, psihološki, socijalno, kulturno ili kombinacijom navedenog.
Također, radna terapija je proces kojim se kroz problemski usmjerene aktivnosti
nastoji razviti, obnoviti ili održati samostalnost osobe u svakodnevnim aktivnostima,
prevenirati onesposobljenje te poboljšati kvaliteta života.

Kod djece poteškoćama u razvoju definirana je kao zdravstvena struka koja se bavi
(re)habilitacijom djece kako bi im omogućila dostizanje maksimuma funkcionalnosti
u svakodnevnom životu ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, fizičkoj, socijalnoj,
društvenoj i zakonodavnoj okolini.

Slika 1. Radna terapija

Izv
or:
http://www.binarnet.hr/Content/WebSites/Large/8c12c4446aa046eb9d077895363c0
9ed.jpg

7
 2.2. Prikaz slučaja

Za prikaz slučaja sam uzeo desetogodišnjeg dječaka sa autizmom. Tokom prve

godine dječak se normalno razvijao, na pregledima kod pedijatra sve je bilo u redu, s
oko godinu dana je hodao, govorio 'mama, dada, pa-pa' i još nekoliko riječi, volio se
igrati sa svojom sestrom i ići u park, u prirodu. U dobi od oko godinu i po dana
počeli su se javljati nejasni, ali zabrinjavajući znakovi autizma: dječak se počeo igrati
na drugačiji način. Donosio bi do njegove mame stvari za igru, ali se nije htio igrati,
nego bi ih odmah odnosio. Počeo je gledati u prazno, činio se jako umoran, puno je
spavao, počeo je hodati na prstima, iako je prije normalno hodao. Prestao je išta
verbalizirati, nije više reagirao na svoje ime i nije roditelje gledao u oči.

Roditelji su napravili niz pretraga kod logopeda, defektologa, psihologa, psihijatra i

drugih specijalista i dobili dijagnozu autizma.

Slika 2. Dječak sa autizmom

Izvor:
http://www.eglas.hr/media/filer_public_thumbnails/filer_public/2016/03/09/autizam
2.jpg__2789x2000_q85_crop_subsampling-2_upscale.jpg

8
 2.3. Intervencija radnog terapeuta

Radna terapija jest zdravstvena djelatnost čiji je cilj omogućiti pojedincima i

skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima dnevnog života koje
uključuju samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme. „Radna terapija je
namijenjena osobama čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti
umanjene razvojem, ozljedom ili bolešću, starenjem, psihološki, socijalno, kulturno,
ili kombinacijom navedenog.“2

Djeca s autističnim i drugim razvojnim poremećajem mogu imati široki dijapazon

poteškoća u izvedbi aktivnosti dnevnog življenja (samozbrinjavanje, produktivnost –
škola i igra, slobodno vrijeme – igra, hobiji) čime je njihov proces usvajanja, učenja i
prilagodbe značajno otežan. „Ranim uključenjem u radnoterapijski program može se
spriječiti razvoj patoloških obrazaca koji bi dugoročno doveli do stvaranja poteškoća
u izvedbi aktivnosti dnevnog života djeteta, te uzrokovali ovisnost u aktivnom
sudjelovanju djeteta u životu obitelji i zajednice.“3

Slika 3. Radna terapija djece sa autizmom

Izvor: https://www.krenizdravo.rtl.hr/ /2011/10/autizam-poremecaj.png?x90530

Kroz radnoterapijsku intervenciju s djetetom s autističnim i drugim pervazivnim

razvojnim poremećajem može se poboljšati slijedeće:

2
https://www.udruga-zvoncici.hr/radna-terapija/
3
https://cro24otmummy.wordpress.com/kako-posloziti-puzzle-terapija-senzoricke-integracije-u-djece-
s-autisticnim-poremecajima/

9
 1. promicanje, uspostavljanje, obnavljanje, održavanje i /ili modificiranje
izvođenja aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena –
trening ADŽ - a
2. promicanje, uspostavljanje, obnavljanje i održavanje senzomotoričkih,
kognitivnih i psihosocijalnih komponenti aktivnosti (vještina)
3. posobnost procesuiranja senzoričkih podražaja,
4. proceduralne vještine
5. iniciranje i završavanje aktivnosti
6. vještine potrebne za usmjerenost na zadatak,
7. sposobnost samoregulacije,
8. posobnost odgađanja zadovoljenja određenih potreba, interakcijske i
komunikacijske sposobnosti (izražavanje osjećaja na primjeren način, razvoj
usposotavljanja i održavanja odnosa s vršnjacima i odraslima, uključenje u
igru s vršnjacima itd.)
9. procjena i prilagodba okoline potrebama i potencijalima dijeteta (prilagodba
stana, sobe, prostorije u kojoj dijete uči/radi) i
10. edukacija roditelja, skrbnika, učitelja i sl.

Slika 4. Radni terapeut i dijete sa autizmom

Izvor:

http://www.eglas.hr/media/fautizam4.jpg__subsampling-2_upscale.jpg

Radnoterapijska intervencija kod djece obuhvata:

10
1. učenje i uvježbavanje izvođenja aktivnosti samozbrinjavanja (hranjenje,
oblačenje,osobna higijena, transferi)
2. aktivnosti za postizanje normalnog psihomotornog razvoja djeteta
3. radno terapijske aktivnosti za poboljšanje senzorne integracije
4. aktivnosti za poboljšanje vizualno – perceptivne funkcije
5. aktivnosti za poboljšanje kognitivnih funkcija
6. radno terapijske aktivnosti za finu motoriku
7. aktivnosti za poboljšanje grafomotorike
8. aktivnosti za poboljšanje tonusa mišića
9. aktivnosti za poboljšanje oralno – motoričke funkcije
10. aktivnosti za poboljšanje socijalno-emocionalnih vještina djeteta

Slika 5. Uloga radnog terapeuta

11
Izvor: https://klokanica.24sata.hr/media/img/be/1e/52987b6b13ea91421cc9.jpeg

Radnoterapijski proces sastoji se od: procjene, intervencije i evaluacije.

Tokom prvog susreta radni se terapeut upoznaje s djetetom i njegovim roditeljima ili
skrbnicima te dobiva inicijalne podatke koji će uz inicijalnu opservaciju poslužiti kao
putokaz za izbor standardizirane procjene s kojom će dobiti objektivne rezultate.
„Evaluacijom dobivenih rezultata postavljaju se strogo definirani i vremenski
ograničeni kratkoročni i dugoročni ciljevi.“4

Sve rehabilitacijske metode provode se kroz aktivnost igre u sigurnoj i motivirajućoj

okolini. Igra kao aktivnost je najprirodnija, najspontanija metoda djelovanja na
razvoj djetetovih vještina. Radni terapeut kroz individualni rad s djetetom kroz
terapiju igrom djeluje na cjelokupni psihomotorički razvoj djeteta.

Slika 6. Razvoj vještina kroz igru

Izvo
r: http://www.novosti.rs/upload/images/2018//02/16/dr-AUTIzam.jpg

4
http://www.uosim.hr/radna-terapija/

12
Terapeut kroz radnoterapijsku intervenciju upotrebljava i elemente Brain Gym
metode, Masgutove integracije refleksa i taktilne integracije.

Vidimo da je autizam vrlo složen razvojni poremećaj nepoznatog uzroka. Osobe s

autizmom i njihovi roditelji/skrbnici imaju znatne životne teškoće, koje postaju sve
veće i izrazitije, ukoliko se što je moguće prije ne zatraži pomoć stručnjaka i ne
uključe se u odgovarajuće programe usluga u zajednici.

„Osobe s razvojnim poremećajima, naročito osobe s autizmom, imaju naglašene

probleme senzomotoričke prirode što im ozbiljno narušava njihove mogućnosti
spoznajnog razvoja, komunikacije i socijalizacije.“5 S ciljem poticanja njihovog
razvoja danas se koriste razne metode senzomotoričke integrativne stimulacije.

Uz pružanje informacija roditeljima u obliku predavanja, muzikoterapija i drugi

oblici kreativne terapije (sinkronistički učinak terapije glazbom i pokretom) pružaju
dodatne mogućnosti za pozitivnu interakciju i izgradnju odnosa članova obitelji i
osoba s autizmom, naročito zbog toga što mogu članove svoje obitelji vidjeti u
okruženju u kojem na način drugačiji od uobičajenog imaju prilike ostvariti svoje
potencijale i pokazati svoje, često potisnute, talente.

Slika 7. Radna terapija djece sa autizmom

5
https://klokanica.24sata.hr/media/img/be/1e/52987b6b13ea91421cc9.jpeg

13
 Izvor: https://1.bp.blogspot.com/-rZ2Sps3IpTG4LkAOyjACK4B/s1600/5.jpg

Vrste aktivnosti koje radni terapeut koristi sa djecom koja boluju od autizma su:

1. ritmičko-plesne i ritmičko – glazbene igre i sviranje,

2. individualni rad s korisnicima pri rukovanju glazbenim instrumentima,
3. timski rad,
4. ples,
5. pjevanje u grupi,
6. dramatizacija,
7. ručni rad,
8. vježbe za cijelo tijelo sa i bez rekvizita,
9. koordinacija daha i malih mišića, vježbe disanja,
10. brain gym,
11. trčanje,
12. brzo hodanje,
13. razvijanje složenijih oblika kretanja.

Slika 8. Aktivnost djece sa autizmom

14
 Izvor: https://i.ytimg.com/vi/fJ0fj333Egc/hqdefault.jpg

Jedna od stvari koja je upadna kod djece na autističnom spektru je njihov način igre.
Odnosno, roditelji često kažu da se njihova djeca ne igraju, barem ne na „klasičan“
način. „Pri tome se referiraju na ono što se zove simbolička igra ili još „kao da“ igra.
I stvarno, govor može biti prisutan ili ne, kao i intelektualne poteškoće, ali uvijek se
uočava deficit u razvoju simboličke igre.“6 Kod neke djece ona u potpunosti izostaje,
a kod neke djece se ona ne razvija spontano, no ipak na poticaj vidimo slabije
razvijenu simboličku igru.

Kod dijela djece se ona razvija u starijoj dobi, no nikad u potpunosti. Igra je
povezana, smislena, vide se nekoliko tema, uključuju se drugi suigrači, koriste se
figurice ili plišane životinje. Igra se paralelno razvija s jezikom, govorom i govornim
razumijevanjem, ali i izvršnim funkcijama. Ono što je primijećeno je da sva djeca
koja imaju govorno-jezične poteškoće imaju poteškoće s razvojem simboličke igre.

6
https://klokanica.24sata.hr/media/img/be/1e/52987b6b13ea91421cc9.jpeg

15
 Slika 9. Razvoj simboličke igre

Izvor: https://www.bipoklub.hr/bbimagehandler.ashx?file=/Portals/0/Images/Vrste-
igre.jpg&width=700&height=489&resizemode=Crop

Kod djece na spektru je igra stereotipna, bila od jednog pokreta ili do tematike,
uglavnom je senzo-motorička, a ako i ima simbolike, ona je jednostavna i
nepovezana, u usporedbi s igrom vršnjaka. „Ponekad vidimo djecu da igraju
doslovno ulomke iz crtića, s preuzetim „tekstom“, no to se ne smatra djetetovom
simboličkom igrom, jer ju nije dijete kreiralo, niti ju može samostalno izmijeniti.
Dijete uglavnom unaprijed ima tačno zacrtanu ideju što i kako želi raditi te odbija
nametnute obrasce ili igre izvana.“7 Naravno, važno je postići dijete na spektru da
bude što više funkcionalno te prilagođeno okolini i tome služe bihevioralne terapije
(logopedsko-defektološki tretman, ABA terapija). Ponekad smo toliko fokusirani na
autizam, da zaboravimo na dijete, toliko vidimo problem, da ne vidimo normalne
razvojne i dječje potrebe. „Pogotovo kada puno radimo s djetetom, ponekad dolazi
do zasićenja i regresije, jer je to sve djetetu zahtjevno, a ne radi se na nošenju sa
frustracijama koje ponekad izazivaju zahtjevne terapije. No puno važnije od toga,

7
file:///C:/Users/Ajna&Amar/Downloads/blazevic0206.pdf

16
igra i simbolička igra imaju razvojnu funkciju poticanja razvoja govora i jezika te
izvršnih funkcija. Neke australske studije su pokazale da se poticanjem razvoja
simbolike kod djeteta poboljšava i verbalno razumijevanje, razumijevanje
kauzalnosti te naravno socijalnih odnosa u okolini.“ 8 Drugim riječima, igranje na
terapeutski način (terapeutska igra) je važno za emocionalni razvoj djeteta, ali i
kognitivni.

Slika 10. Uloga radnog terapeuta u igri

Izvor:
http://www.centar-logos.hr/wp-content/uploads/2014/01/s-igra-300x228.jpg

Pri tome, igramo na 2 načina: nedirektivno (dijete vodi igru) ili direktivno (mi
vodimo igru). „Najbolji rezultati se postižu kombiniranjem ta dva pristupa.
Nedirektivnom igrom stvaramo odnos s djetetom i pružamo mu poruku apsolutnog
prihvaćanja, a direktivnom igrom prepoznajemo njegove kapacitete i pomažemo mu
da te kapacitete razvije u vještine. Kada mi dijete uđe u terapijski proces, uvijek
započinjem na nedirektivan način, prvenstveno vještine reflektiranja, jer je važno da
dijete kroz stvaranje odnosa osjeti sigurnost.“9 Nakon toga, koristeći djetetove
interese, a uvažavajući njegove kapacitete, razvijamo njegovu igru. Ako dijete ima
fiksaciju na autiće, probati ću izazvati sudar ili ubaciti hitnu pomoć s glasnom
sirenom, možda izgraditi benzinsku pumpu da „nahranimo“ auto i sl.. Varijacije su
različite, a važno je pritom osjetiti dijete. Pri tome moramo osloboditi svoje

8
https://autizam.net/2016/09/30/bihevioralna-terapija/
9
https://autizam.net/2016/09/30/bihevioralna-terapija/

17
racionalne okove i dopustiti da je sve moguće pa i pružiti oživljavanje autiću ili
odvesti bojicu kod doktora.

Slika 11. Radni terapeut vodi igru

Izvor: https://i0.wp.comt1.jpg?resize=727%2C481&ssl=1

Važno je imati na umu da je igra slobodna aktivnost u kojoj dijete uživa – dakle
nema forsiranja, tjeranja ili prisiljavanja. Dijete može u tom trenutku samo onoliko
koliko može. Djeci ponekad treba dosta vremena da se opuste te zaista osjete
sigurnima i prihvaćenima. Ponekad treba i preko mjesec dana. Oni imaju svoj tempo,
a poanta igre je prihvaćanje. Igra je univerzalni jezik čovječanstva, kojeg razumiju
sva djeca, bez obzira na dob, spol, rasu ili religiju. I nemojte misliti da se djeca na
spektru biraju osamljivati od vršnjaka, oni se najčešće ne znaju kako uključiti. Tome
služe na primjer Theraplay grupne aktivnosti, gdje je igra direktivna i strukturirana,
ali ne zahtijeva visoki stepen razvijene simbolike. Cilj aktivnosti je grupna
povezanost i jačanje socijalnih vještina svih sudionika.

Slika 12. Grupna aktivnost djece

18
 Izvor: http://www.idadidacta.hr/ maxheight=600&maxwidth=800

Postoji mnogo modaliteta igre i terapije igrom, no svi se baziraju na prihvaćanju

djeteta i njegovih mogućnosti. Već samim time, iznimno puno doprinose djetetovom
emocionalnom razvoju te razvoju onog najdragocjenijeg – zaigranog djeteta

3. ZAKLJUČAK

Naime, na kraju ovog rada zaključujemo da je radna terapija proces kojim se kroz
problemski usmjerene aktivnosti nastoji razviti, obnoviti ili održati samostalnost
osobe u svakodnevnim aktivnostima, prevenirati onesposobljenje te poboljšati
kvaliteta života. Kod djece poteškoćama u razvoju definirana je kao zdravstvena
struka koja se bavi (re)habilitacijom djece kako bi im omogućila dostizanje
maksimuma funkcionalnosti u svakodnevnom životu ovisno o njihovu zdravstvenom
stanju, fizičkoj, socijalnoj, društvenoj i zakonodavnoj okolini.

Za kraj, važno je naglasiti da tokom prvog susreta radni se terapeut upoznaje s

djetetom i njegovim roditeljima ili skrbnicima te dobiva inicijalne podatke koji će uz
inicijalnu opservaciju poslužiti kao putokaz za izbor standardizirane procjene s
kojom će dobiti objektivne rezultate. Evaluacijom dobivenih rezultata postavljaju se
strogo definirani i vremenski ograničeni kratkoročni i dugoročni ciljevi.Sve
rehabilitacijske metode provode se kroz aktivnost igre u sigurnoj i motivirajućoj
okolini. Igra kao aktivnost je najprirodnija, najspontanija metoda djelovanja na
razvoj djetetovih vještina. Radni terapeut kroz individualni rad s djetetom kroz
terapiju igrom djeluje na cjelokupni psihomotorički razvoj djeteta.

Uz pružanje informacija roditeljima u obliku predavanja, muzikoterapija i drugi

oblici kreativne terapije (sinkronistički učinak terapije glazbom i pokretom) pružaju
dodatne mogućnosti za pozitivnu interakciju i izgradnju odnosa članova obitelji i

19
osoba s autizmom, naročito zbog toga što mogu članove svoje obitelji vidjeti u
okruženju u kojem na način drugačiji od uobičajenog imaju prilike ostvariti svoje
potencijale i pokazati svoje, često potisnute, talente.

4. LITERATURA

Internet stranice:

1. http://www.uosim.hr/radna-terapija/
(Datum pristupa: 05.05. 2018. godine)
2. https://www.udruga-zvoncici.hr/radna-terapija/
(Datum pristupa: 05.05. 2018. godine)
3. https://klokanica.24sata.hr/media/img/be/1e/52987b6b13ea91421cc9.jpeg
(Datum pristupa: 05.05. 2018. godine)
4. https://autizam.net/2016/11/04/maja-bonacic-uloga-igre-i-terapije-igrom-kod-
poremecaja-iz-autisticnog-spektra/
(Datum pristupa: 05.05. 2018. godine)

Knjige:

20
1. Bujas – Petković, Z. i Frey Škrinjar, J. (2000), Autizam i autizmu slična
stanja
2. Ibrahimpašić, F. i Jelčić, S. (1992), Govorna komunikacija, Zagreb:
Naklada Slap.

21