APIS

1. Zašto je sistemska analiza važna za kreiranje

kreira nje IS-a ?++

Sistemska analiza predstavlja niz metoda pomoću kojih se realizira sistemski pristup u
rješavanju problema
problem a iz različitih
različi tih oblasti. Tehnika
Tehnika sistemske analize se sastoji iz postepenog
rješavanja problema, a upotrebljava se za probleme koji imaju više mogućih rješenja i koji se
ne mogu tačno zadati i u detalje opisati. Izbor prikladnih rješenja vrši se na osnovu projene
značenja nemjerljivih veličina a rezultat predstavlja kompromis izme!u postavljenih iljeva i
mogućnosti koje se mogu postići raspolo"ivim sredstvima.
# $aza preliminarne
preliminarne analize i %aza analize predstavljaju
predstavljaju sistemsku analizu koja
predhodi %azi sistemskog dizajna u "ivotnom
"ivot nom iklusu sistema S&'()u. *orisnik podnosi
zahtjev
zahtjev +e-ue
+e-uest
st koji mora prostud
prostudirat
iratii sis
sistem
tem analitič
analitičar
ar SA. /ahtjev
/ahtjev označava
označava
prisustvo problema u korisnikovom poslovnom okru"enju.
SA i dizajn poslovnih in%ormaionih sistema doprinose direktno strateškim iljevima %irme.
0na treba da da odgovor na dva postavljena
postavljena pitanja1
pitanja1 2ta je problem i *oje je najbolje
rješenje.
Istra"ujući
Istra"ujući najbolje
najbolje rješenje,
rješenje, analitičar
analitičar obično
obično istra"uje
istra"uje sistem
sistem prije %ormuliranja
%ormuliranja
/A3T456A /A 706I SIST58. Pitanja na koja se tra"e odgovori
odgovor i u %azi sistem
siste m analize
uključuju1
) *oja
*oja rješ
rješen
enja
ja su mogu
moguća
ća i kol
koliko
iko ona
ona košt
koštaj
aju
u u nov
novu
u i vre
vreme
men
nu9
) *oli
*oliko
ko će koš
koštati
tati impl
implem
emen
enta
taija
ija pre
predlo"
dlo"en
enog
og rješ
rješen
enja
ja99
) *oje obrade će novi sistem izvršavati9

2. Kako se sistemski
sistem ski pristup
pris tup koristi u rješavanju problema ?++

Sistemski pristup rješavanju problema znači +obuhvata

) razbijanje (dekompoziciju) orginalnog problema  u skup manjih problema

+:podjeli pa vladaj:, pa zatim dekompoziija ovih manjih
manji h podproblema u još
manje podprobleme sve dok svaki podproblem ne bude dovoljno malen da se
mo"e riješiti
) formulaija riješenja za svaki
svaki individualni podproblem
) spajanje (integracija) rješenja podproblema u jednu kompletnu jedinicu
) primjena kompletnog
kompletnog rješenja na orginalan problem
)  provjera da li je rješenje
rješenje dobro

!. "ta je životni iklus razvoja sistema S#$% i ako se koristi u razvoju IS-
a?

Su %aze kroz koje pro!e IS od razvoja do odr"avanja, tzv. vodopadni model ) izlazi iz
 jedne %aze su ulazi u drugoj

;. preliminarno istra"ivanje
<. sistemska analiza
=. dizajn
>. implementaija
?. instalaija
@. Postimlementaijska revizija
. Aktivnosti odr"avanja

&. 'pišite posao sistem analiti(ara.

0n treba da provede
provede inijalno istra"ivanje problema in%ormaionih
in%ormaionih sistema. Problemi se
 vremenom ponavljaju. 7a početku planiranja sistem analitičar treba je da odgovori na dva
pitanja1 2TA 45 P0B'589 i 2TA 45 7A4B0'45 7A4B0'45 4525745
4525745 060C P0B'58A9 Sistem
analitičar je osoba koja ima zadatak da zajedno sa budućim korisniima nekog sistema
deDnišu njegove zahtjeve i detaljno opišu karakteristike koje bi taj sistem trebao da ima.

). Koja su sve
sv e znanja potrebna sistem analiti(aru ?

;. analitička
) razumjevanje organizaije
) poznavanje posl. %unkija
) identiDiranje problema
) razvoj reješenja
) sistemsko mišljenje +relaije izme!u podsistema
<. tehnička ) treba da zna
) potenijele i limite IT
) vo!enje razvoja ijelog IS
) razmjevanje mogućnosti hardvera
=. menad"erska
) vo!enje projekta
) projenu i preuzimanje rizika
>. interpersonalne
) rad i komuniiranje sa ostalim SA, korinisima, programerima

*. 'bjasnite top-o,n pristup u planiranju IS-a.

 T0P)&0E7 PISTFP ) poslovno planiranje počinje na strateškom nivou sa odre!ivanjem

onoga šta će biti ura!eno.
ura!eno. 0vakav
0vakav pristup
pristup se, zatim, nastavlja
nastavlja na taktičkom
taktičkom nivou
menad"menta kada dolazi do trans%ormaije šta u kako uraditi. *onačno, na operativnom
nivou implementira se u skladu sa globalnim poslovnim planom.

. 'bjasnite bottom-up pristup u razvoju IS-a.

B0TT08
B0TT08)FP
)FP PISTFP
PISTFP ) in%orma
in%ormaio
iona
na tehnolog
tehnologija
ija se nesiste
nesistemati
matino
no implemen
implementira
tira na
najni"im nivoima organizaije.

. /aveite sve faze životno0 iklusa razvoja sistema.

Predstavljaju %aze kroz koje pro!e IS od razvoja do odr"avanja, tzv. vodopadni model ) izlazi 
iz jedne faze su ulazi u drugoj.

;. preliminarno istra"ivanje
<. analiza
=. dizajn
>. implementaija
?. instalaija
@. Postimlementaijska revizija
. Aktivnosti odr"avanja

. 'pišite fazu analize i naveite njene aktivnosti.

;. Snimanje postojećeg stanja

) rtanje dijagrama toka
) izrada riječnika podataka
) opis proesa
<. 8odeliranje novog sistema
) kreiranje dijagrama toka
) revizija riječnika podataka +deDniše sve elemente izlaza i sve elemente ulaza
 Izlaz iz ove %aze 1 prijedlog novog sistema ) šta treba da radimo

1. /aveite korake 3faze4 preliminarne analize.

;) Proučavanje G analiza postojećeg sistema

<. &eDnisanje korisnikovog problema
=. $ormuliranje alternativnih rješenja
>. 6rednovanje alternativa
?. Priprema Dzibiliti izvještaja

0snovni izlaz je Dzibiliti studija koja treba da deDniše probleme, da na!e rješenje i da to
bude opravdano

11. "ta mo0u biti neostai postoje5e0 sistema zbo0 koje0 treba
izajnirati novi ili moi6irati postoje5i sistem.

7edostai postojećeg sistema su1

• nejasne in%ormaije
• nedovoljan prostor
• loš dizajn %ajlova
• korištenje različitih %ajlova za iste podatke
• loše a"uriranje %ajlova.
• loša organizaija i vo!enje projekata
• nedostatak komunikaije izme!u korisnika i proizvo!ača
• neodgovarajuća analiza sistema
• greške u dizajnu i kontroli kvalitete

7pr.mo"e se desiti da programer interpretira preopširnu speiDkaiju bez konsultaija sa

analitičarem, ili neadekvatna lokaija prostora za tabelu tako da dolazi do prebaivanja
podataka u drugu oblast tabele što generira pogrešne izlazne in%ormaije.
12. /aveite inikatore i mjere poobnosti-6zibilnosti sistema.

;. 5konomska ) da li se isplati +ostHbeneDt analiza

<. Tehnička ) mo"e li se realizovati ovdje +hardver i so%tver i da li negdje postoji
tehnologija
=. 0perativna Dzibilnost ) da li će %unkionisati
>. 6remenska Dzibilnost +terminiranje ) da li će biti ura!eno na vrijeme

1!. "ta sarži opis postoje5e0 sistema?

• rta se dijagram toka +&TP

• sagledava se šta sistem omogućuje
• i kako %unkionira

0pisuju se1

;. ulazi
<. izlazi
=. %ajle
>. elemente podataka
?. 0bim transakijske dokumentaije
@. Troškovi
 . riječnik podataka

8odel kreiramo na osnovu dijagrama toka, riječnika podataka i opisa proesa.

1&. Koje su nam informaije potrebne o korisnika - naveite listu

potrebni7 informaija.

1. %iljeve sistema  ) šta je ilj sistema i u kojoj mjeri se realizuje

2. "ta su ulazi ) identiDirati ulaze, dizajn ulaza i gdje su potrebne promjene
3. "ta su izlazi  ) identiDiranje, dizajniranje, distribuija, %rekvenija, gdje su potrebne
promjene
>. "ta je funkija sistema
• deDniija %unkije postojećeg IS
• manuelne proedure
• kompjuterske proedure
• %ajle i baze podataka

1). Kojim metoama se služimo za istraživanje potreba korisnika?

Prikupljanje podataka u bilo kojoj %azi "ivotnog iklusa

• Pregled postojee dokumentaije

• 0bservaija
• Fpitnii
• Intervju
• Fzorkovanje
• /ajedničko dizajniranje podataka +4A&

1*. /aveite korake za uspješno intervjuiranje.

A. &eDnisanje ilja intervjua

B. 0dluka koga je potrebno intervjuisati i ko će voditi intervju
(. Fgovaranje intervjua i pripremno istra"ivanje
&. Priprema intervjua
5. 6o!enje intervjua
$. Analiza rezultata intervjua

8spje7 intervjua zavisi o 9

;. Pripreme
<. Plana G terminiranje
=. 0tvaranja G započinjanja
>. 6o!enja
?. /aključivanja
@. 7aknadnog razrješavanja
. &okumentiranja
. Pisana zahvala i potvrda zaključaka

1. Koje su 0lavne karakteristike i prenosti intervjuiranja?

:renosti 9

• 8otivaija sugovornika ) više in%ormaija

• 0sjećaj punog učešća u projektu
• Bolji odziv na pitanja
• Prilago!enje pitanja konkretnoj osobi
• Praćenje neverbalnih reakija

;ane 9

• Skupa tehnika ) tra"i vrijeme

• Isuviše ovisna od ličnih sposobnosti analitičara
• 8o"e biti nepraktična zbog Dzičkih lokaija

Karakteristike9

• 6eoma korisna tehnika

• 'judi su najva"niji dio in%ormaionog sistema
• 6eoma delikatna tehnika
•  Tra"i dobre komunikaijske sposobnosti

1. /aveite va otvorena i va zatvorena pitanja.

Zatvorena pitanja mo"emo najlakše prepoznati po rječii #liJ koju sadr"e u sebi1 #Imate
liK /nate liK 3oćete liKJ. /ovemo ih zatvorenima jer zatvaraju komunikaiju. &obijemo li na
neko pitanje negativan odgovor, ponovno se moramo naprezati i smišljati novo pitanje. 0va
pitanja daju vrlo malo in%ormaija i najčešće usmjeravaju klijenta na kratke odgovore.
S njima isključujemo klijenta iz razgovora jer mu ne dajemo priliku da nam ispriča nešto o
svojoj situaiji. Fstvari, postavljanje zatvorenih pitanja je monolog.

*lijenti kupuju tek kada se osjećaju uključenim u razgovor, tek kada sudjeluju u dijalogu.
&ijalog posti"emo postavljanjem otvoreni7 pitanja. udLard *ipling, čuveni autor #*njige o
d"ungliJ mo"da je još poznatiji po pjesmi iz svoje novinarske karijere1 #Imam šest pomoćnika
koji su me naučili svemu što znam. /ovu se 2to, /ašto, *ada, *ako, Cdje i TkoMJ 0vo su neke
od riječi kojima započinjemo dijalog s klijentom uz pomoć otvorenih pitanja. 0va nam pitanja
otvaraju komunikaiju.

1. Koje su prenosti istraživanja potreba korisnika upitniima?

Fpitnii su posebna tehnika prikupljanja in%ormaija pomoću unaprijed pripremljenog

dokumenta, listom pitanja .

*arakteristike upitnika su 1

;. <aljanost ) ne slu"i potrebi, pravo pitanje za pravu osobu...

<. :ouzanost ) više pitanja za istu in%ormaiju, konzistentnost u odgovorima ..
=.  =enostavnost upotrebe ) jednostavan za popunjavanje, jasna pitanja, ne
zahtjeva puno vremena...

:renosti G ekonomičan, pouzdan, brzina

;ane
• vrijeme pripreme
 • nepreizna pitanja ) brzi odgovori
• nema sugestija za novi sistem
• neNeksibilan
• korisnik se ne osjeća uključenim u novo rješenje

2. /aveite alternative životno0 iklusa razvoja sistema S#$%-a

;. Paketi aplikaionog so%tvera ) IS mo"e biti dizajniran tako da zadovolji potrebe

mnogih poslovnih Drmi a ne samo jedne pojedinačne Dme
<. Prototipovi ) neprekidan dijalog sa korisnikom
=. 5FSAB'5 (0&5 ) Postojeći kod
>. (ase tools
?. ezivibilni in"injering
@. 0bjektivno orjentirana analiza
• metode i tehnike orjentirane na objekat, a ne na podatke ili proese
• 0bjektno orijentirana analiza 00A je modelom vo!ena tehnika koja integriše
podatke i proese u konstrukije zvane objekti. $aze ove alternative su1
deDniranje objekata, deDniranje njihovih struktura i ponašanja i deDniranje
odnosa
. krajnji korisnii razvijaju sistem sami
. kombinirani pristup ) kombinaija tradiionalnih i alternativa

21. /aveite tipove softverski7 paketa 3falilo pitanje4.

ačunarski so%tver se dijeli na tri glavne grane1 sistemski  so%tver, izvr š ni  so%tver, programski
so%tver.

Sistemski softver  pokreće računar. To mo"e biti operativni  sistem, drajver, server,
razni alati i ostalo. 0perativni sistem dobija pravo da upravlja jelokupnim računarom,
podaima, proesima itd. 7ajpoznatiji operativni sistemi su 8iroso%t EindoOs, 'inu i
8a 0S Q.
Izvršni softver +aplikativni, namjenski so%tver omogućava korisniku da izvršava
odre!ene zadatke. To mo"e biti poslovni  so%tver, edukaijski  so%tver, baza podataka,
oRe paketi i ostalo.
:ro0ramski softver  je obično alat koji poma"e nekom programeru da izvrši neki
zadatak koristeći neki programski  jezik. To mo"e biti ure!ivač teksta, kompajler,
interpreter, linker, debugger i tako dalje. F računarskoj graDi se koristi termin graDčki
so%tver, koji je speijaliziran za rad sa graDkom.

22. 'pišite prenosti i neostatke outsourin0a i in-7ouse razvoja IS-a.

0utsouring  je vršenje kompjuterskih poslova od strane vanjske %irme koja nudi takve
usluge. $irma usvaja outsoursing pristup da bi postigla %inansijske uštede. F takvim
vanjskim %irmama su zaposleni pro%esionali, pa samim tim %irma osloba!a svoje resurse
trošenja na obuku i ovladavanje najnovijim in%ormatičkim saznanjima. Clavni nedostatak
outsouringa se javlja kada %irma treba da razvije svoje vlastite strateške sisteme. *ako
vanjski partneri razvijaju IS za više korisnika postoji opasnost od narušavanja tajnosti.
Cube se konpetitivne prednosti na tr"ištu itd. Primarni interes za razvoj novih strateških
aplikaija je kod mena!era %irme a ne kod outsouring stručnjaka.

*upovina nam nudi 1

1. ašireno tr"ište, te mogućnost pronala"enja odgovaraujćeg paketa so%tvera,

2.  Troškovi paketa so%tvera su obično ni"i od in)house razvoja.
3. *raće vrijeme kupovine i instaliranja
Cotove aplikaije nude mnoge olakšie za raspolo"ive resurse.
 5. Paketi so%tvera su jedino rješenje kada Drma nema kompjutersko osoblje za
vlastiti razvoj so%tvera.
@. 0visnost od dobavljaa

In)house razvoj je skuplji, du"e traje razvoj IS, ali mu je osnovna prednost stianje
kompetetivnih prednosti na tr"išti, mogućnost da se posao obavlja na drugaćiji način. &alje
kod ovog razvoja %irma se osloba!a ovisnosti od drugih. *od in)house, %irma ima probleme
oko odr"avanja hardvera, jer računari vrlo brzo zastarjevaju, i sve te"e je naći dijelove za njih.
Ako se zahtjevi organizaije znatno razlikuju on onoga što postojeći so%tverski paket nudi,
onda je in)house pristup bolji.
Fkoliko so%tverski paket ne nudi sve što je nama potrebno, tada je potrebno modiDkovati
postojeći paket, što je u praksi najčešći slućaj.

2!. /aveite faze selekije softverski7 paketa.

1. azumjevanje deDniranje problema ) šta treba da riješi,

) analiza postojećeg sistema

) deDniranje novog sistema

2. Studiranje paketa

) %ormalna prezentaija i demonstriranje paketa svakog dobavljača, te studija

dokumentaije

3. 6rednovanje dobavljača

) njegov status, Dnansijska situaija, ispituju se korisnii koji već koriste paket i
projenjuje kvalitet

4. Izrada ost)beneDt analize ) šta ula"emo, a šta dobijamo

2&. "ta je prototajpin0 i šta je prototip?

Prototajping je tehnika koju pre%eriraju mnogi analitičari i dizajneri. To je, u suštini, iterativni
proes koji podrazumjeva blisku saradnju izme!u dizajneraHanalitičara i budućeg korisnika tog
sistema. Prototajping ohrabruje aktivno učešće krajnjeg korisnika u projektovanju i izgradnji
sistema, što povoljno utječe na moral i razvoj podrške ka uspješnom okončanju projekta. *od
prototajpinga korisnik je ijelo vrijeme uključen i zajedno sa SA kreiraju sistem. SA pravi
preliminarnu verziju, korisnik testira i tra"i promjene. Sistem se ponavlja dok ne zadovolji
korisnika. Pogodan je samo za manje sisteme. F prototajpingu nema %aza analize, dizajna I
implementaije.

Prototip je aktivan model koji korisnii mogu osjetiti, vidjeti i isprobati njegove mogućnosti.
Prototip omogućava ranije otkrivanje grešaka u %unkionisanju sistema.
*reativnost se osloba!a u toku prototajpinga, a tako!e se omogućava i br"i %eedbak korisnika
koji mo"e dovesti do br"eg rješenja problema.

2). "ta je =># - =oint >ppliation #esi0n?

 4A& ili /ajednički dizajn aplikaija je metod prikupljanja in%ormaija kroz zajedničke sastanke i
zajedničke debate. Sesije grupnog rada su zamjena za brojne i pojedinačne intervjue. 4edan
primjer pristupa sesiji grupnog rada je zajedničko planiranje zahtjeva u čemu su visoko
strukturirani grupni sastani vo!eni s iljem identiDkovanja i analiziranja problema i
odre!ivanja sistemskih zahtjeva.
Fčesnii 4A&)a su1 Sponzor, vo!a)lider, korisnii i menad"eri, zapisničar+i, IT osoblje. 4A&
aktivno uključuje korisnike i menad"ment u razvojni projekat. 4A& odre!uje vrijeme neohodno
 1. "ta je projet mana0ement i koju ulo0u ima u razvoju IS-a?

Fpravljanje projektom ili projektni menad"ment je %ormalna disiplina u kojoj se projekti

planiraju i izvršavaju koristeći sistematične, ponavljajuće i opse"ne proese pri čemu se
projekat mo"e deDnisati na slijededći način1
YFnikatan skup aktivnosti koje su namijenjene da dosti"u deDnisani ilj, sa unaprijed
odre!enim vremenom početka i završetka, i sa speiDiranom alokaijom resursa. Alati za
upravljanje projektima poma"u nam da planiramo aktivnosti na razvoju sistema, proijenimo i
dodijelimo resurse, rasporedimo aktivnosti i resurse, pratimo napredak u odnosu na plan
aktivnosti i bud"et, kontroliramo i modiDiramo raspored i resurse, i izvještavamo o stanju
projekta.

2. "ta je kriti(ni put na mrežnom ija0ramu 3falilo pitanje4?

'ana aktivnosti koje imaju najdu"e vrijeme završetka odre!uju najranije vrijeme završetka
projekta. 0vo vrijeme se često naziva vrijeme projekta +projet time ili trajanje projekta
+projet duration, ili najčešće kritični put+ritialpath. *ritični put započinje prvom
aktivnošćui nastavlja se mre"om do zadnje aktivnosti. Svaka aktivnost na kritičnom putu se
naziva kritična aktivnost. Svaka
aktivnost na kritičnom putu ima i ukupnu i slobodnu rezervu jednaku nuliM Bilo kakva
promjena trajanja kritične aktivnosti odrazit će se na promjenu ukupnog trajanja projekta.

!. 'pišite :@EC %'SC meto.

:@ECM%'SC  je metod po kojem je moguće skratiti vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti
dodatnim ulaganjem sredstava. 7ajprije se skraćuju aktivnosti koje le"e na kritičnom putu,
ako se vrijeme projekta skraćuje skraćivanjem aktivnosti. Te"iste analize troškova je da se
kritička analiza varijantnih rješenja bude sa stanovista troškova.
Projektni menad"ment sistem razvijen od strane vlade Sjedinjenih &r"ava koji mjeri i
kontroliše troškove radne pakete. F ovoj metodi, trošak projene mora biti za svaku aktivnost.
azne analize mogu biti izvedena, uključujući i :pad: odre!enih aktivnosti u projektu.

&. "ta spaa u implementaiju sistema.

;. kreiranje podataka za testiranje

<. kodiranje programa
 >. dokumentiranje porgrama
?. obuka korisnika
@. priprema planova instaliranja

Izlaz iz ove %aze je1 Testirani kompjuterski programi

). 'pišite fazu oržavanja sistema 3falilo pitanje4.

Projekt odr"avanja se iniira /A3T45608 /A P0845708 SIST58A kojim se označavaju

problemi, prilike ili direktive 1

• Programski #BugJ
• Creška u dizajnu
• edizajn poslovnog proesa
• Promjene u okru"enju G prilago!avanje promjenama G novi poslovni zahtjevi

$aze su sljedeće 1

;. &eDniranje djelokruga
<. Analiza problema
=. Analiza zahtjeva
>. 'ogički dizajn
?. Analiza odluka
@. $izički dizajn i integraija
. Izgradnja i testiranje
. Instalaija i isporuka

*. "ta je postimplementaiona revizija sistema?

• pregled i revizija razvojnog proesa +odmah nakon instaliranja

• vrednovanje sistema nakon @ mjesei

Izlaz iz ove %aze je1 izvještaj o vrednovanju +evoluiji sistema

. "ta je terminiranje projekta?

*ada su identiDkovani elementi posla u projektu +aktivnosti, sledeći va"an korak se sastoji od
proenjivanja koliko vremena će za sve biti potrebno i da se sve što detaljnije terminira.

 Terminiranje projekta predstavlja vremensko raspore!ivanje aktivnosti u projektu I utvr!ivanje

planiranih datuma njihovog obavljanja, što u krajnjem rezultatu daje vremensku sliku
odvijanja projekta od počtnog da krajnjeg datuma. Clavno pitanje je da li će se završtiti na
vrijeme9

. 'pišite jean projektni tim 3sastav izvršioi zaai4.

Fopšte rečeno tim se mo"e deDnisati kao grupa ljudi koja zajedno radi i koordinira. Fz sve to,
različiti timovi imaju dosta različite osobine s obzirom na zadatke koje izvršavaju, a i članovi
tima su selektovani po svojim zadaima. Tradiionalno, članovi in%ormaionog projektnog tima
su označavani i ojenjivani prema njihovom znanju, iskustvu i doprinosu. 7jihova sposobnost
da djeluju kao dio tima se često podjenjuje ili potpuno previ!a. Bez obzira na to, ova
sposobnost je često ključna za uspjeh in%ormaionog projektnog tima.