U alergologiji se primjenjuju brojni testovi zbog utvrđivanja preosjetljivosti na pojedine

alergene. Ponekad je potrebno primijeniti i kombinacije testova.

Kožni alergološki testovi mogu se izvoditi već u dojenačkoj dobi, a provode ih pedijatri ili
internisti, subspecijalisti alergolozi-imunolozi ili pulmolozi te dermatolozi u suradnji s drugim
liječnicima specijalistima i subspecijalistima.

Preduvjet ispravnog liječenja alergijskih bolesti odnosno astme je precizna dijagnostika tj.
utvrđivanje radi li se o alergijskoj ili nealergijskoj astmi. Prilikom pregleda liječnik ciljanim
pitanjima postavlja ili otklanja sumnju na alergijsku prirodu astme. Bitni su i podaci o radnom
okolišu te kao i podaci o pojavi alergijskih bolesti kod drugih članova obitelji bolesnika. U
dijagnostici alergijskih bolesti važan je podatak o alergijskoj bolesti u obitelji, jer npr. kod
djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30 posto. I

Pomoću anamneze se određuje skupina alergena na koju će se ispitivati reakcija. U

kontaktu s nanešenim alergenom javlja se reakcija koja potvrđuje preosjetljivost organizma
Najmanje tri dana prije kožnog testa ispitanik ne smije koristiti antialergijske lijekove
(antihistaminike) ili neke druge lijekove koji mogu utjecati na rezultate testa (triciklički
antidepresivi). Liječnik mora imati podatke o trudnoći, alergijama, kao i o jačim alergijskim
reakcijama (otok usnica ili jezika, otežano disanje, anafilaktički šok) ili o kroničnim bolestima
(poremećaji rada srca, bolesti štitnjače). Testiranje se ne može provoditi na promijenjenoj
koži (npr. alergijska reakcija ili upala kože na mjestu testiranja).

U bolnici na odjelu dermatologije izvode se brojni alergološki testovi in vivo i in vitro u

dijagnostici alergijski i imunološki uzrokovanih kožnih bolesti. Od testova in vivo koriste se
sljedeći:

 intradermalno, aplikacijom alergena u kožu iglom;

 ubodnom metodom (prick test);
 aplikacijom alergena grebanjem kože (scrach test);
 kontaktom s kožom (test za kožne alergene-metale, formalin i sl.).

Test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test)

Alergen se injektira u kožu. Radi se kada test ubodom lancetom ne daje pozitivnu reakciju, ali
se i dalje sumnja na određeni alergen. Također se koristi kod mogućih lažno pozitivnih
rezultata testiranja.

Test ubodom lancetom (prick)

Preporuka je da se u svakodnevnoj praksi za alergološko testiranje koristi kožni test ubodom
tj. prick-test.
 Ovaj test se radi postavljanjem otopine alergena na kožu ili pod kožu. Ako se razvije crvenilo
ili svrab, to obično znači da je osoba alergična. To se zove pozitivna reakcija. Kroz kap
alergenskog pripravka probode se koža standardiziranom lancetom vrha dužine 1 mm pod
90°. Kod ispitivanja većeg broja alergena testiranje se može izvoditi i na koži leđa. rana
reakcija se očitava nakon 20-30 minuta. U slučaju pozitivne kontrole histaminom, ona iznosi
17 minuta. Kao pozitivan rezultat kožnog testa je karakteristična urtika veća od promjera 3x3
mm uz eritem, a puferska otopina je negativna. Ukoliko se pojave urtike na pufer istog
promjera kao i alergen, rezultat se interpretira kao negativan. Test se izvodi za sve ran
Prick-test je specifičniji od intradermalnog, a jednokratna lanceta kojom se izvodi povećava
reproducibilnost. Ovaj test je sigurniji za bolesnika zbog malog rizika od teških nuspojava kao
i zbog nemogućnosti prijenosa zaraznih bolesti. Kožni test izvodi se ubadanjem lancetom u
kožu malih doza alergena koji kod preosjetljive osobe izaziva alergijsku reakciju prvog tipa.
Ako je osoba alergična, na mjestu uboda tim alergenom za 15-tak minuta pojavit će se
oteklina (urtika) i crvenilo kao pokazatelji kemijskih tvari koje se oslobađaju tijekom
alergijske reakcije.

 aplikacijom alergena grebanjem kože (scrach test);

Skarifikacijski (test zarezom) izvodise na volarnojstrani podlaktice koja je prethodno očišćena

alkoholom ili benzinom. Lancetom se površinski zagrebe linearna brazda (ne smije krvariti)
dužine 1-3 cm, na koju se nanese histamin (pozitivna kontrola) i puferska otopina (negativna
kontrola), a zatim pojedinačno alergeni u testnim koncentracijama. Testom se dokazuje
preosjetljivost na konzervanse, aditive, lijekove i svježe nutritivne alergene. reakcija se
očitava nakon 25-30 minuta. Pozitivnom alergijskom reakcijom smatra se urtika kod koje je
poprečni dijametar veći od 3 mm (+), veći od 5mm (++), veći od 9 mm (+++), veći od 14 mm
(++++). Testiraju se svi bolesnici kojima je potreban rani alergijski odgovor, tipa urtikarije,
naročito na konzervanse i aditive te lijekove.

Test kontaktnim načinom (patch)

Također se naziva i flaster test. izvodi se na koži nadlaktica ili leđa u interskapularnoj regiji. Na
filtar-papir dimenzija 1/1cm stavi se 0,02-0,03 g alergena u vazelinu ili drugoj podlozi (profesionalni
alergeni ili neki lijek) koji se aplicira na kožu ogrebenu lancetom (skarificiranu). reakcija se očita
nakon 20-30 minuta. Potom se preko te krpice nanese celofanska obloga 2x2 cm (ili vrpca
komercijalne proizvodnje) koja se prekrije leukoplastom 5x5 cm. reakcija se očitava nakon 48 i 72
sata.

Test se koristi za otkrivanje alergija kože pod nazivom kontaktni dermatitis.

 Krvni test

Krvni testovi se često koriste za osobe koje iz različitih razloga ne mogu ići na kožne testove.
Krvnim testom se mjeri razina imunoglobulina E (IgE) u krvi. Razina IgE je često znatno veća
kod ljudi koji imaju alergiju ili astmu.

Zašto se radi?

Testiranja na alergije se rade kako bi se otkrilo na koje je spojeve (alergene) osoba alergična.

Test ubodom lancetom (prick) se radi kako:

 bi se identificirali alergeni koji se udišu zrakom, kao što su prašina, pelud, plijesan,
perje ili dlaka kućnih ljubimaca

 bi se identificirali alergeni u hrani (mlijeko, jaja, orašasti plodovi, riba, soja, pšenica,
školjkaši)

 bi se identificiralo je li osoba alergična na lijekove ili ubode insekata.

Testovi krvi se mogu raditi umjesto testova kože, u slučajevima:

 kada osoba boluje od kožnih bolesti

 kada osoba ne može prestati uzimati lijekove (antihistamine i antidepresive) koji

mogu negativno utjecati na rezultate

 kada osoba doživljava ozbiljne alergijske reakcije

 kada osoba ima pozitivnu reakciju na veliki broj namirnica.

Najčešći alergeni

Najčešći skupni alergeni na koje se vrše kožna testiranja su:

o Kućna prašina + Dermatophagoides pteronyssiumus (Grinja kućne prašine)
o Dlaka - Krzno životinja (dlaka psa, dlaka mačke, krzno kunića, runo ovce, dlaka
krave, dlaka svinje, dlaka konja)
o Perje (perje kokoši, perje guske, perje patke, perje purana)
o Biljna vlakna (pamuk, lan, konoplja, morska trava, kukuruzovina, slama)
o Pelud trava (livadni repak,  - rosulja,  mirisavka,  zubaca,  oštrika,  livadna
vlasulja,  ljulj,  livadna mačica,  livadna vlasnjača,  raž,  pšenica,  kukuruz)
o Pelud korova 
o Pelud stabala (lijeska, bazga,  lipa,  crni bor,  bagrem, Salix alba - bijela vrba, 
topola, 
o Pelud stabala mediteranskog područja 
o Gljivice 
o Insekti (pčela, osa, stršljen)
o
Alergološke testove in vitro ću samo nabrojati jer se puno rjeđe koriste u dermatološkoj
praksi i najvećim dijelom nisu odgovorna na otkrivanje kožnih alergijskih oboljenja već su
više pokazatelj reakcije na pojedine lijekove:
TBTL (Test blastične transformacije limfocita) dokazuje kasnu preosjetljivosti na
medikamente te kontaktne alergene.
ITDBG (indirektni test degranulacije bazofilnih granulocita, Shelleyev test) dokaz je rane
preosjetljivosti, a izvodi se na bazofilima kunića, uz dodatak seruma bolesnika i odgovarajuće
koncentracije inkriminiranog lijeka kao antigena.
Zaključak
Kako bi se u bolesnika potvrdile alergijske reakcije ranog ili kasnog tipa, potrebno je provoditi
alergološko testiranje in vivo i in vitro. U slučaju alergijskog testa na određeni lijek potrebno
je provesti barem četiri testa. U slučaju pozitivnog nalaza bolesnika se hospitalizira te se
provodi ekspozicijski test na lijek, koji za sada daje najtočniji odgovor o uzročniku alergijske
reakcije. U provedbi alergološkog testiranja nužna je suradnja bolesnika i liječnika te
adekvatna anamneza prema kojoj se izabire odgovarajući alergološki test.