Professional Documents
Culture Documents
Koprivčević, Brod Sa Okolicom Pod Upravom Velikog Turskog Carstva Od 1535. Do 1689
Koprivčević, Brod Sa Okolicom Pod Upravom Velikog Turskog Carstva Od 1535. Do 1689
T u r c i od s t a r e c r k v e s v . Mar/i£a(k o j a j e Dil a z i = (
da na od k a m e n a t s t a j j j a l a j o š i z doba B e n e a i k t a B e r i s l a v i ć a u
B r o d u ( n e g d j e na t e r i t o r i j u d a r . a s n j e poš t e , n a č i n i 4 & i d ž a m i j u
i t a k o od m a lo g B ro da / k o j i j e i ~ a o n e k o l i k o s<boti~a domaćeg
p u č a n s t v a d o l askom ‘J u r a k r. p o s t a d e Brod v e l i k o t u r s k o m j e s t o
( k a s a b a ) . T u r c i su b i l i -<1amo v o j n i c i i n i š t a d^t r g o .P ra v o m e
Jurčinu bilo j e sram ota b i t i trgovac, o b rttik ili ab rag jiv ”ti
zemlju t
J.
Njemu j e d o i i K o v a l o sumo r u c c v a t i , l j e n č a r i t i i u ž i v a t i
ko d s v o j e k u ć e (k a d n i j e b i l o r a t o v a n j a , a n j i h o v i p o d a n i c i
m o r a l i su r a d i t i i s t i c a t i z a nj
TjMrska vo j st- a ^ko j se t a d a n a s t a n i l a u Brodu^
s a s t o j a l a s e od b e š l i j a a z a t a i m a r t o l o z a . Ajtapi su b v l i
r a z n i d e l i k v e n t n i uz p r o s t r a n e t a d a t u r s k e c a r e v i n e s o j i
su s v o j e gr<ehe t r e b a l i o- r a t i d ob ri m i o d u š e v l j e n i m r a t o =
vanjem. B e s l i j i su/vojnički ^ d r e d i od p e t v o j h i k a ^ k o j i su
napose r a t o v a l i ks o l z v - e j f n i e i s v e po p e t o r i c a l j u d i ( z a t o
su s e i z v a l i t a k o (j e r ^suff' b e š s z n a č i t u r s k i p e t .
j^ a p o v j e d n i K y z v a o se # , e š l a g a . Tako j e t a t u r s k a v o j s k a
p o t p u n o i z m j e n i l a l i c e i A j n l i k e B e r i s i a v i č evog s r e d o v j e č n o g
Broda. S t a r o s j e d i o c i u v e ć i n i p o l j o d j e l c i , t e po
koji s itn i p rim itiv n i o b rtn ik ^ z a v u k o š e se u seb e i s v o j e ku=
č i č e (6 ek a j u ć i ^ d a l j n j i r a z v o j d o g a g j a j a , dok i h nm s k® ' p a p a
i n j e m a č k i c e s a r ne i z b a v e t o g a p o l o ž a j a . No p o š t o $e s t a n j e
n i j e m j e n j a l o , brzo se r i v i k n u ^ e / n a s v o j e nove g o s p o d a r e /
posto su i h T u r c i p u s t i l i u m i r a z a ž i v e po s v o j o j v j e r i * -
po s v o j i m s t a r i m o b i č a j i m a . Ka -o su o v e ć i t u r s k i o d r e d i v o j s k e
od g o d i n e 153? do 1536 n e p r e s t a n o i z Bosne p r e l a z i l i Savuf
b i j a š e Brod i Kobaš s a b i r n a t a č k a za d a l j n j e p r o d i r a n j e
. j
ć u r a k a i t o Koba6 z a p r o d i r a n j e p r e m a K o s t a j n i c i i H r v a t s k o j ,
a i z Bro da im j e i š a o p r a v a c prema s j e v e r u na Š t a j e r s k u i
Austi?5"i'u. Svi k r š a & n s k i i z v j e š t a j i i z toga d o b a^u p rav ljen i
na u g a r s k o h r v a t s k o g k r a l j a F e r d i n a n d a ; p u n i su
ć-- v • ■
o s a b i r a n j u i k r e t a n j a J t u r a k a u Brodu i Kobašu ,đfČP su l u r c i
o d l a g j a n a č i n i l i m o s t o v e na S a v i , k o j i m a su v e z a l i S l a v o n i j u
s a src em B o s n e / ) l) M o n u m e n ta
H absburgiea
Razn e l i č n o s t i t o g a d o b a i z v j e š z a / o n d a sve= s t r . 290
moćnog F e r * i n a n d o v o g g e n e r a l a K e c i a n a ^ k a k o i u r c i kane. i z
v 7^
Ko basa p r o v a l i t i u h r v a t s k u (t e da s u V j a k o u t v r d i l i K o b a š ' i
Brod i t u s a k u p i l i v e f l k u v o j s k u . N i j e d a k l e n i k a k v o čudo
da su ’i u r c i bez v e i l k e p o t e š k o ć e o s v o j i l i P o ž e g u g o d i n e 1536;,
kamo s e odmah p r e s e l i o p a š a i z B< poda, je r s e j e k u r c i m a P o ž e g a
č i n i l a mnogo^ft&desnijomVi b i l ^ b l i 4 e 2Msv-vj-e*ju o n i ^ zem^ i^u/L -
k o j e su " J u r c i n a s t o j a l i osvojiti.**
P r v im pašom u BroduY bio j e l u r a t d r u g i v e l i k i p r i j a t e l j
p o z n a t o g b o s a n s k o g /§andž ak--£>ega g a z i H u s r e i a . 1) \1) K e m p f :i o =
' v \ v j e s t Pož ege
M urat j e b i o ^ p o č e t k u k r š ć a n i n (rodom i z Š i b e n i ^ s t r . 134.
k a i zv ao s e j e pr e z im e n o m T a r d i ć i u s v o j o j m l a d o s t i do=
š a o j e u tfcfEkc r o i s t v c ( g d j e s e j e po tanjtčio. imao j e
u Š i b e n i k u ite bfcata s v e ć e nik a ko j i se snjim e o stao , u
b r a t s k i m vezama i p/SMČ&a^kad su n j i h o v i * ^ i v c t n i c i l j e v i
išli s a s v i m p r o t i v n i m p ra vc em « S u d j e l o v a o j e Murat. Tar=
d i ć u svim r a t n i m p r e đ u z e ć i m a H u s r e v b e g o v i m , g đ j e se j e
t o l i k e o d l i k o v a o , d a gs j e H u s r o v bog u č i n i o svojim
v o j vodom jk ao c aka v s u d j e l o v a o j e sa t u r s k o m v o js k o m p r i
osvajanju l a v e n i j e 1535 no u t H - M / t Brodu a k a s n i j e u
"dLcv-lUjO
P o ž e g i n i j e dugo , <3s? g o d i n e 1537. b i o ^ a n d ž a k =
be g u K l i s u u D a l m a c i j i , 2) 2)T ruhelka:
Mk, G l a s n i k B.H.
M ura t b e g j e / F a d i s v o j i h v o j n i č k i h u s p j e h a u muzeuma
‘ v , 1912 god.
S l a v o n i j i b i o imeno vanvl> ašom u ' SI a v o n i j i . ko j u T u r c i s t r . 140 i da=
p r o z v a š e s l a v o n i s t a n Sa ndž ak z a r a z l i k u od „Bosna Sandž a k a .
* 1
K ako j e Mu Btfćr T a r d i ć s p o č e t k a b i o k a t o l i k a na i^itdOta j e
p r e š a o i z l i č n i h i n t e r e s a (p a kako j e b i o u d o b r im ođ4io=
š a j i m a sa s v o j i m b r a t o m Ju ro m ;t s đ a već š i b e n i č k i m ka on ik om ,
p o k a z a o s e j e M ura t p a š a p re m a b r o d s k o m / s t a n o v n i š t v u k a o
č o v j e k i t i m im u v e l i k e k o r i s t i o , j e r su s e o n i pod n j e=
v- I
govom k r a t k o t r a j n o m vlado m o s j e ć a l i p o t p u n o s i g u r n i i t a k o
s e o b i k l i veoma vetiJtc na t u rs ^ c n $ u p r a vu.*'*** /»<—
D ru gi p a š a s i avo nsk o g $ a n d ž ak a ,ko j i j e rezidiraotai
^ POž e g i , b i c £J a h i j a -p aš a ( s i n Me. meda J a o gl i j a , '
v o j s k o v o g j e u p o z n a t o j K a c i a n e r o v c j v o j n i u SI a v o n i ji,*«
g o d i n e 153& 3) 3)ffiammer jGe=
“ sch ich ted es
P o a t o j e p a š a od t a d a s t a l n o s t o l o v a o u Osmanischen Rei
cr~ ehes. •
, P O ž e g i ^ p r o z v a š e t u r e i s i avo.-.ski s a n d ž a k imenrrm p o ž e š =
kim ( Pož e g a j s a n d ž ak ) . U Bro du j e o s t a o k a o p r e t s t a v n i k
t u r s k e c a r e v i n e k a d i j a fč i ^ i t e r i t o r i j tuSMj*ka v r e l a n a z i =
vahu b r o d s k i k a d i l u k brohofflk a d i s ' t ) P o ž e š k i S a n d ž a k d j e l i o
s e na č e t i r i k a d i l u k a : I l o k -O sijek, C e r n i k i Brod 4) 4)S m ičiklas:
oslobogjenje
Kako j e k a d i j a b i o p r e t s t a v n i k civ iln e SI a v o n i j e • i spo d
tu rs k o g jarma
t u r s k e vi a s t i / v o j n i m p o g l a v a r b m b i o j e d i z d a r t . j .
z a p o j e a a d n i k t v r g j e . Komandantom f l o t i l e na Savi' i č u=
J
Čuvarom pontonskog : . t a vb io j e :.:ka fj.e. džamija ,1
’
znači t u r s k i l ^ a , 8 # ' S 2 ^ -
3
Brodski £ u r ć l u gladnome r a s t .m ili su se • ^ i
IWL Cy^
■oko svoje t v r đ e , 1 3 a t e r i t o i - i jumu dan: šnje g
;rga I oko p oče tka d...načnje Mesiocv- i S t a r e t e i ć e = W
va u l i c e ^ u z Sivu i t a u aosobna Lv:..rtova/ zVane, po
t u r s k i mahalđ.D .ni šn; M^.sddšv; u l i c a jo š do r I
p o l a s t o l j e ć a zv 1 sa Rasol,a t c \: d eio a a .^ c ija
tu r sk o r i ’j a č i r o j s u l (m jesto p;dj.a ^tanuju Soči
u v o d n i c i ) . Današnji : stočni s i c Broća. ' r j Gle ovic-e
firrnC
gdje s t b j i i*e#Pfcžfcg-i> 6&2JJ&. ad'ao u to iolš
zajedno- sa okolicom nekoMa ujurčinu imenom Lutvo, ■a
su Njamci dodavši 1. u] aavu u Brodu, r o z v . l i to mja=
sto Lutving, otud .ctal •• LutvinI -a. . ■
Kao', pobožni muslimani ^ u r c i su u. svakoj
s v o j o j .mahali s a z i a 3 i,: sebi sv oju bogomolju (džami«
ja) ta lio ( da j a ođm h i z a dolaska x u r a k ; b i lyo u Brodu
devet ds -.mi j a , a to j . zr:,.a ,d. j . b i l o d,;vet t u r s k i h /j |/y^-
mahala i l i u l i c a j
a. l*~vt tt
K ato ličk o ■u č a n s tv o .u Brodu kao s t a r o s j c d i
n WVU'>-C •Oi/U*jć^
o c i , ž i v j e l i su po svo a a. :., o b ič a ju u a a 0 ^
u svoj ii- malim kućana. ,ćgrać! ani a v elikim drvenim
plotom i 1-i š i b l je a ,/d a tako n buda nikakva vaza iz=
me£u n j i h i n j i h o v i h turska;h s a p e ' đ . a a , ■ au j a d n i
d ru g e K iz b je g a v a li i z c i s t o v j ; r s ’ ih i s'ocijr.Inih
obzira.
Na č e lu sv ih I r š a ć n s k i h zadruga u Broču
bio j a knez i l i k n - č in , k o j i j e sudioru • a:v atnc
pravnim stvarim a, dol a -.■ k a d i j r v r š i o sudovanje
samo nad ^aalaauaaaran,.^ n o ' b i l o jo- s l u č a j a-va , o s o b i t o u -
k a: ;k vr.aaana,da u i k r a č a n i a t a l i l i . r ...vdu
ia 0 J.>.i_vvi X' o1•
t r p i l i svjetovno svećenstvo J e r su d r ž a li da
su ovi ovisn i o Rimu, Kojega-su Turci .. matrali
jedino svojim dcrasl : ;■r o tiv nikom, 2,a fran jev ce
su d r ž a l i rda su oni u _vrL ;^u sv o j. vjor:. 0 ove *
samostulniVs. osim t o f r a n j e v c i su': im ali i privi**
l e g i j a od sultana Mete eda o s v o j i t e l j a Bosne ?fi5ggfe
;■i w -žra r) t d. l-tv («L~ (MĆuMiA'avimml V hT Wc^
Bijahu povrh to g a | r n j .v e i u ono v r i-
toft./Jft b s
jame j e d i n i učeni l j u d i u tursM m :■r a j e v i 12a,koji. su
se b a v i l i svim poslovima k o j i z a s i j e c a h u u j a v n i
'i' ' •' \ / ' ■}' . ' / v*' ‘ ’I.T' '
p r i v a t n i ž i v o t k a t o l i k a , Z a t o su svi. k a t o l l e i onog
vremena b i l i usko’ vezani, ^ f r a n j e v c e k o je j e
narod i z p 0 š t ovanj a i 1 j uh a v i n a z i v a 0 u j ao ima , d akl e
kao svojim n a j b l i ž i m r o đ a c i m a , t o g a b i j a h u
f r a n je v c i o d l i č n i 0 lp 1 ornate,koji su z n a l i svojom
iktikom,/lovcem ,te svojim veselim temperamentom
u g o d i t i .l u r c i m a , a t o j e / g l a v n i r.a-zlOg _da su kroz
gotovo dva s t o l jeo ;ryei. a s i l i svoj n a r o d fa . se n i j e
■ ) a)
o tu p io ’n i . t i o d ' s v o je n a c i j e . n i t i . od sv o je v j e r e . B a t 3n i 6 f r a
Mi jo :Đjelova=
Kroz sve vrijem e turske, v la d a v in e u n j e f-ranjeva»
ca I I .
Brodu c e n t a r ferof.ma bio j a u 'P o a v i n j u ,
g d je su f r a n j e v c i im a li . crkvu sv, Antuna (piastinj aka
'načinjenu od’kamena, a- t.-. j e c rk v a stajale* baš na
onom mjestu gd je i danas s t o j i : odvir^ska župna
crkva.Kraj'- crkve b ila ' je franjevačka r e z id e n c ij a ,
u kojoj j e u v ijek b ilo , vo dva i v iš a franjevaca
a oko crkve b ilo je g r o b lje .gdje a.u se zakapali
. 2) 2)
sv i kršćani i z Broda i njegove okolice' Barle:Po, ia
,/ ’ župa u Do=
Kako j e crkva sv ..Marka u Brodu b i l a n jo j Slavoni.
Ji . .
pretvorena u džamiju a Turci ništi d o zv o lja v a li
g r a d it i novu^to su brodski k a t o l i c i od jedne s t a t e
drvena kućice n eg d je' u 's r e d in i' današnje. Staroevi=
ćev. u l i c e n a č i n i l i so1n^Ž^i&ta#u bez ikakvog
ukrasa sa malenim vr tima^da je Čovjek'jedva mogao
proći kroz nj*!,Mali pomična, o lta r , kojeg su franjev=
e i po dozvoli rimskfe/kuri je mogli i švuda n o s i t i ^
B ilo je s i u. c a j e v a đ a s e j e . p o k o j i
k ršćanin i p o tu reio , a li je to b ilo v i ' l o malo.
s lu č a je .v ^ .J v i k r š ć a n s k i p u t o p i s c i , k o j i .'su
u vrijem e tu rs k e vlade p u to v a li SIavbnijom
i s t i č u , d a 1u B r o d u i n . i e - o v o j o k o l i c i i m a v e o m a 1
5) “ ' 3)
mnogo k r š ć a n a . B a r i o; P g. i
-j up a a D o n j o j
B ilo je i s l u č a j e v a d a su n e k i krsća® S lav o n iji.
n i u B rodu n a pko i r i a i l i isla m ,ali su u d u š i
ip a k o s t a l i k a t o l i c i i p o d 'ta k v im p r il ik a m a
tolieizam .
j e z i k \7 W zv ao i l i r s k i n u c u w u b-<U.
/U/tt/l/Vu i K♦ w//
Od o v i h k r s c ' a n a s t a r o s j e d i o c a r a z l i k o v a h u s e
b f v š i k r š ^ n i ( k o j i su p r e š l i na i s l a m (X, ‘T u r c i r kršeufl&i, zv ah u
i 4 Poturi ( otuda r i j e e p o t o r i c a 3. 1 o v i su n o s i l i i s t o i> d je lo
k a o ^ i k r š ć a n i ( snmo šu š u b a r u omaJTe^i z el e no m i l i crvenom mararaom.
( s a r ^ t i l i ć a l m a ) - $ v i P p t u r i b i j a h u veoma opa&'tU z a s v o j e
k r š ć a n s k e s u g r a g j ane, t e su s l u ž i l i v o j s k u , d o e i m k r š ć a n i su
m orali b i t i samo u s l u č a j u r a t a p r a t n j a t i . wozećx
na s v o j i m dug a čk im kfc lima h r a n u i muni c i j u ' V ^ ' ^ r v o do b a 4oi&/kP\
ć u r a k a u SI a v o n i j i , poć eo s e % g o v o r * domaćeg p u š a n s t v a m j e n j a t i
pod u p l i v o m d o š l j a k a b o s a n a c a j t e j e b o s a n s k o n a r / e ć j e p o č e l o pre =
v l a g j i v a t i u S l a v o n i j i (i fan, *}©-na®oč b r z o p o p r i m i o š t o k a v s k o
n a r j e č j e u m j e s t o p r i j e š n j e g s r e d o v j e č n o g č a k a v s k o g n a r j e č j a , k ako
s e g o v o r i l o oko Kupe i K o r a n e (no - ® k a vš 's ti na j e i p a k o s t a l a t r a j n a
u narodnom g o v o r u fj e r j e i u B os ni n a r o d g o v o r i o i k a v s k i . „
Dakakko^da s e j e g o v o r p o č eo pppu'nj a v e t i sa t u r s k i m i z r a z i m a kao
)ty i
G t o ' ^ p r i j e d o l a s k a ć u r a k a b i o m j e š a n « s a magj a r s k l m K i z r a z i m a 1)
ftr*-/ . . Jh'Lo i£i J l)L opašić:
Kaoupp-o t k r š ć a n u s t a r o s t e d i o c a f ^ j ^ ^ p r ^ v r f f u ^ o i ^ ■ J v a H r v a t s k a
$ n i s e po g o v o r u i 9dflĆjelJ( r a z l i k u j u od o s t a l i h . N o s i l i su
- v , ' /!)' / - ‘ . J.; . ; . 1 ' ./
o d j e l a š iro k o g kroja^ k abanice ( k a f ta n ) crvene i l i z e le n e boje
s a š i r o k i m r u k a v i m a f t e v i s o k u č o b a n u ka p u ( ć u l a h )j r e d o v n o
•• ‘y
omotanu crvenom i l i z e le n o m maramom ,do.k j e ko d j a n j i č a r a t o
u v j e k b i l a b i j e l e b o j e i po tom s a s e odmah na p r v i p o g l e d
«flta*Š^>oz.nave-;Li od d r u g i h . B i l o j e u B®pdu
j o s i ^ č e b e d ž i j a t s j*^ pok r i v e n i h fj e r su na s e b i a o s i l i o k l o p e
cd m a l i h l a n č i ć a ( p a n c i r ) i o r i j e n t a l n u k aci gu vH f
./. %(
i:' v ■
U t u r s k o j t v r g j i u Brodu b i l o j e na bedemu i u n u t r a š n j o s t i
c i p e l egkcui j e : i l o b l a t n o v r i j e m e . 1) 1) I z p u t o u i =
r s a E v l i j e Cei
U tom j e g r a d u s t a n o v a o s p o č e t k a p a š a k o j i s e j e l e b i j e po
/» tto ~ ' S lavoniji-
k a s n i j e i z P p ere e z na o ^ e & š ć e n a v r a t i t i i s t a n o v a t i u Bflrtfdu. 2$
" 2£ S m i c i g i a v
T u r s k i v o j n i c i i b e š l i j e , A zap i i č e b e d ž i j e , b i l i su O slobogjenje
*■ /i« vt , {„ii t-C** Slavo ni j e -
v j e č i t o na r a t n o m p o h o d a ’Vćfok v o j n i c i , k o j i su
s t a l n o č u v a l i f r o d s k u t v r g j avu z v a l i su se <4ieferi i n i s u n i k u d
oJhtuAc'ti1
i z Broda • O tu d a i s a d a u b r o d s k o j o k o l i c i mnogo p o r o d i c a
s a pre z im en om N e f e r o v i ć i . .
/W
B e š l i j e I č e b e d ž i j e b i 1 i«c- #6 j e z g r a t u r s k e v o j s k e u S l a v o n i j i .
Nisu i m a l i p l a ć e ( nego im j e c a r z a v o j n i č k e s l u ž b e davao p o s j e d e
p o j e d i n i h s e l a u S l a v o n i j i ,d a s e i z p r i h o d a t i h se la izdržavaju.
Tako n a s t a d e po S l a v o n i j i t u r s k i l e n s k i s i s t e m * Je dn gf r t a k o s e l o
ka o l e n o , z v a l o se z i j a m e t ( a v i š e s e l a u le n u , z v a lo se i i mar. T u r c i
nisu sm je li s ta ln o p r e b i v a t i na s e l i m a rnego u g r a d u ( z a t o j e B ro d
u t u r s k e o d i j e l o (a d o l a z i o ^ u v a ž n i j a m j e s t a noću ne bude
kurcim a u p a d ljiv . Brod mu ' j e , s e l o s a 500 k u ć a ^ t u r s k i h i sa
9 d ž a m i j a , 6n d a im a d e 40 k u ć a k a t o l i k a , k o j i su s v i j S l o v e n c i .
( Slavi ) . Nad ovim k a t o l i c i m a k a o i nad o k o l i c o m ^ k o j a j e sva
k a t o l i č k a , v r š i duhovnu p a s t v u j e d a n o t a c s v . F r a n j e imenom
P e t a r B j e l a v i ć B o š n j a k od K r e š e v a .
*1'
G rgičević j e kod njega i otsjeo*Sutradan krenuo j e dz Bro
da prema Banja Luci,pa u d a l j i v š i se za jedan h ita c puške
i i Broda prema zapadu ,naišao j e sa svojom pratnjom do ne
kakvih d eb elih z id o v a (k o ji su b i l i napola sru šen i a tamoš
n j i ž i t e l j i r e k l i su mu ,da je tu u p r o š l o s t i s t a j a l a v e l i
ka palača despota Djure i da je od t e palače pa do grada
- J ajca u Bosni jedan dan puta na konju( a da je o d atle daleko
do Jajca 17 m ilja ^lefi^he". j/e ka sredovječna t a lij a n s k a mjera
za daljinu^Putujući odavle prema Savi za jedno 2 m i l j e ,n a i
šao j e na jedan s t a r i grad na Savi,oko kojega je b ilo jedno
25 turskih kuća, a s druge stra a e Save takod§er j e bio jedan
mali gradić imenom Dubočac sa 250 kuća.( medju kojima j e b ilo
oko 20 k a to lič k ih kuća sa jednim fratrom bos ancem, k o ji je
tu v r š io župničku službu.Na i s t o j s tr a n i Save udaljeno od
Dubočea za jednu m ilji/O p e t je b ilo jedno tursko s e lo sa
200 k u ć a fkako su ga u v je r a v a li n jegovi p r a t i o c i , k o j i su po
zn a va li ta j k r a j , a l i G rgičević n ij e n i š t a vidio^.jer je b i l a
pala noć. Putujući ,da|je uz Savu za jedno pola m i l j e , pošto
j e b ilo 11 s a t i noći ;legao je sp av ati sa svojim pratiocima
na p o lju pod vedrim nebom.Sutradan s tig a o je u s e lo S v in ja rsk i
ltfg £ danas Davor selo/z^dakle se j e preko Save prevezao na
bosansku stranu i u p u tio -se prema Banja L u ci.G rgičević je po
tom svom i z v j e š t a j u našao u Brodu 500 turđkih kuća a samo 40
kuća k a to lič k ih dok Merimbegoižićevo iz v j e š ć e spominje samo
80 turskih kuća,a u njihovom putovanju p o s i j e ’ samo 14 god.
razmaka.Teško j e u tv r d iti, k o j i j e i i z v j e š t a j v j e r o d o s t o j n ij i.
Malo k asn ije no i s t e godine p o s t o j i iz v j e š ć e G rgićev ić-
evo o Brodu/ a l i ta®%vrdi(da imade u irj@aa& 800 k a to lič k ih kuća
• *
1. S tar.Ju g.
Akad. XVII
s t r . 116
K arakterističn a su opažanja G rgićevićeva glede palaće
despota Djure u Brodu.Nastaje p i t a n j e , d a l i je G rgičević pod
. i
imenom despota Djure m is lio ime despota Stjepana i ^ to &
b i t i n a j v j e r o j a t n i j e g a je G r g ič e v ić 'k a sn ije p iš u ć i svoje
b ilj e š k e (zamjenio imena ,te mjesto Stjepana metnuo Djureo,
premda po D r.Iviću i po madjarskim vrelim a ž i v i o j e početkom
16 v ijek a u Brodu i .Djuro B e r i s l a v i ć , k o j i je prežitoio katae
str o fu svojega roda dolaskom Turaka u Slavoniju .P o Mesiću
bio je u vrijeme p ropasti Stjepana B e r is la v ić a živ
4edan Djuro B e r i s l a v i ć , a l i t a j je bio v l a s t e l i n u V elikoj
/?
Mlaki u Turopolju, »p Svakako je in t e r e s a n t n o g a su Jrod -
jan i u vrijeme putovanja G rgičevićevog dakle 90 godina
iz a tra g ič n e sm rti zadnjega feudalnoga gospodara Broda i
o k o lice Stjepana B e r i s l a v i ć a rza d rž a li uspomenu na t a j
sla v n i rod pod tudjom vladom i tako uvaženom putniku ka
kav je bio G rgičević, pokazali tada p e t i m jedinu znameni-
t o s t svog j m j e s t a , a bez sumnje da im je i G rgičević
rekao svrhu svoga putovanja zato su mu v a ljd a i pokazali
ruševine toga B e r is la v ić e v o g grada.Interesantno je 4,'itb‘ to
da GrgičeviĆKbrodske ž i t e l j e naziva Bosancima.
U daljnjem svom putopisu o p isu je G rgičević pa t a | i | a n .
jezik u Bosnu oko Banja Luke pa Likuja onda se opet vraća
na opis /gJerničkog iyjpožeškog saridjfaka^pa o p isu je Orahovicu,
Kraljevu V e lik u ,V ir o v itic u i Vukovar,Osijek,Djakovo, pa
opet Brodete o njemu kaj§e,*da ima u njemu 800 k a to lič k ih
kuća, a da može d a ti i v iš e vojnika od. ovoga broja.Ovo dru
go iz v j e š ć e o Brodu .pisao je G rgičević k asn ije i po nećijem
k a z iv a n ju fvjerojatno po iskazu nekoga fra n je v c a ; k o ji je po
znavao ovaj k rajipa pod tako velikim brojem, k a t o lič k ih kuća
u Brodu svakako su ubrojene k a to lič k e kuće iz brodske oko-'
l i c e iz s e l a Slobodniei£,P'-'dvinj«i, Bukovi j e , Vrbia. i R u ščic^ ,
gdje :j e sv& pučanstvo b ilo katoličko«*
Par godina k asn ije i to 16 3 9 .proputovao je kroz Brod
fran jevačk i v i z i t a t o r otac Pavao P e li z z e r r rodom.iz Rovignja,
k o ji se obično naziva po hrvatskim povjesnim vrelima Pavao
Rovinjanin.On je po nalogu rimske k u r ije putovao u Bosnu,
da i z v i d i tamo p r ilik e medju franjevcim a,pošto su u to do-
ba u Bosni(Imenovana 3 biskupa,od k ojih n i jeden n ij e
stanovao u B o sn i;n i t i j e vršioYSiskupsku službu.U tom pu
top isu na talijanskom j e z i kurvao je Pavao Rovinjanin jasnu
s lik u kulturnih p r ilik a u Bosni i S la v o n ij i * to^Boba. f ^
cju V An4L 4\aL f c i , 1. . J Uf ;ođl.
* / Akad. XXII]
L j e t i 1 6 39 vputovao je Rovinjanin iz srednje Bosne pre
ko Modriča,Odžaka i planine Vučjaka, starom B erislavićevom
cestom,koja j e sp a ja la Brod sa /$rebreničkom bano
vinom u srednjem vjeku i doputovao u Brod.Preko Save je pre
šao s k e l o m n a l i j e v u s t r a n u Save pod gra
dom Brodonr i odmah o tiš a o mjesnome žu pniku,koji je s ta
novao u sr e d in i grada.Kod župnika je o tsje o ,p r e n o ć io
sutradan s lu ž io misu u drvenoj c r k v ic i,k o j a se n a l a z i l a
u d vorištu župskoga sta n a ,a d v o r ište b i l o j e ogradjeno
visokim drvenim plotom .Iza mise pošao j e u velikim k o li
ma ;pod koja su b i l a upregnuta ja k i konji put P e ž e g e ^ o
tamo se n ij e smio n a v r a t it i ,j e r su ga n jeg o v i k a t o lič k i
p r a t io c i o d v r a t ili od toga.Za Požegu t v r d i fda je veća
od Broda i da imade 14 d žam ija,te Brod i Požegu naziva
foUfafa t . j.gradovima a za Požegu jo š kaže( da nad gra
dom utvrda /'fcastellum/.
N astaje p ita n je ,g d je je s t a j a l a ta pupnikova kuća
sa crkvom, u sr e d in i Broda. Kako B r lić u svojim |4spomen ama
u 0
na s t a r i Brod i s t i č e fda je sta ra franjevačka crkva u
Brodu s t a j a l a n ešto p oviše od danačnje kuće poro
d ic e S eb a stijan o vica z n a č i, da je s t a j a l a negdj© u sr e
d in i današnje S tarčevioeve u l i c e , a pojam sredine Broda
smatrao je Rovinjanin t a k o fda je u^ Brod^ uračunao
svu k ato ličk u p e r i f e r ij u od Slobodnice do Rušćice i
onda j e dokdta sta ra Jrodska crkva g o d .1639 s t a j a l a u
s r š d in i Broda:kako to Rovinjanin i s t i č e .
Desetak godina k a sn ije i to g o d .1 6 6 0 .p o s to j i opet
op is Broda u i z v j e š t a j u oca Petra N ik o lić a ,fr a n je v c a
Bosne S reb ren e,k oji j e bio član samostana u V elikoj
n .) ■. \ f -v, '* );■ j ,
kod P ožegefa inače je bio duhovni vikar Zagrebačkog
biskupa u kfcajevima izmedju Save i Drave , k o ji su tada
b i l i pod turskom v l a s t i . I otac N ik o lić j e po nalogu
tadanjeg zagrebačkog biskupa Petra P e t r e t ić a obišao
župe u donjoj S la v o n iji i pružio v rlo lijejbu s li k u
tadanjih p r ili k a u S la v o n i j i. Ove krajasve u crkvenom
sm islu svojatao j e za sebe zagrebački biskup; a za n jih
se j e otimao i bosanski biskup otac Matija B enlić f r a -
n je v a c ;j e r mu je rimska k u rija te župe u S la v o n ij i
p o v je r ila radi njegovog la k šeg uzdržavanja i pomaganja
osanskih franjevaca ,koji su tada s t a j a l i u vrlo lošim
m aterijalnim prilikam a.Badi toga je čudno,da se otac
N ik o lić zauzima za j u r is d ik c ij u zagrebačkog biskupa u
•/
I'
> I
župama donje S l a v o n i j e ,a za syoga c'ru:;.. t r a n o vca
b is k u p a .u Dlakavu t v r d i , ć... na t e auj nsna nj i: ako-
vo r'avo.Is i z v j e š t a j a oca,'Ni’ ol i e v i d i
HPirvMi
erli'va iiv. Mut’Iv:. Kod Tur ai-
pr.etvč džamiju ... is v a n Broda u Fodvingu
n a l a z i l a , , se s t a r a c r ’v a ' sy, Antuna, m/c Brodti-Js? bio
gostinjvac f ra n je v a c a .Z u ( a j a b i l a voaaa val ii ?., a
Oko n j e v o d i l i au b r j g a ; dva f r a n j e v c a svedeni
i t o ’ o t a c Buro i z K. t o l a o t a c Pyavao‘ Bo "nj ak.
Obe crkve t , . j f u Brodu i Poj.vinju b i j a h u cpskrbl-jene
A
t a k o v i h k r š ć a n a z a j e d n o u j e d n u č e t u , s a d a v e ću s a d a m a n ju i
N a p a d a t i m ^ u r k e v e ći no m i z z a s j e d e h-i « • * ~
je Q e , ^ a<3 b i o v i p u t o v a l i
— 1
u svoja s e la . Takove k r š ć a n a f u r c i su p r o z v a l i h a j d u c i m a ,,
j e r hajduk j e p e r z i j s k 'a r i j e č i znači r a z b o j n i k k o j i
r o b i na p u t u . S t a r e š i n t t ^ t a k đ v i h h a j d u k a n a z v a l i s|i
a u r c i hars mba šo m t $ j ^ 4 s t a r e š i n o m zulume a r a ^j e r „haram
V r J v .
znači tu rs k i štetam a p s a o-as-^s-u-j e p o g l i v a r a . i l i staresm ft.
I f c ^ r e s a n t n o j e (da su o v i k r š ć n a s k i j u n a c i u S l a v o n i j i
sami s e b e n a z i v a l i h a j d u c i m ; . o d no s no h a ra m b u s ama/'j e r
v a l j d a n i s u z n a l i p r a v o z n a č e n j e t i h r i j e č i / p a su j e d s o =
s t a v n o p r i m i l i cd T u r a k a t e , n a z i v e , Samo š t o te rije č i
k o d k a t o l i č k o g p u č a n s t v a b i l e s m a t r a n i h k ao n e š t o o d l i č n o ^
K o b a š a , o b u č e n a u mu šk e h a l j i n e tda u b i j e p a š u Z l o v i ć a
u P o ž e g i , n o i z g u b i ž i v o t ka o ž r t v a s v o j e s m j e l o s t i , pre m d a
su od n j e z i n e r u k e u ^ a š i n o a k o na k u na pož eškom g r a d u p a l a
t r i t u r č i n a . 2) 2) L o p a g i ć ' J ^ h r v .
j u n a k a s t r . 133
Za p a š e H u s e i n a S u l đ m o v i ć a g o d i n e 1640.
'J ’ \ V '. , ’ ■ • 1; , . ' v
k r s c a n s k i h ju n a k a p r o t i v t u r s k e p r e v l a s t i u si avoni j i
/ f ' '
n i s u n i a k t i v n o n i p a s i v n o su < ( \ e l o v a l i . 1) l ) Š v e a r : ^gle de ii
0 ili^rizm a str.
I z g l e d a v j e r o j a t n o , da i b r o d s k i U u r c i nisu 458.
b ili t a k v i z u l u m ć a r i ka o n j i h e v a b r ać a'^lrugi'h. kraje vA''**^
S l a v o n i j e , pst moguće i z to g a r a z l o g a v l a d a l a j e izm egju
b r o g j a n . . k a t o l i k a i J u r a k a v e l i k a s u s r e t i j i v o s t ^ , d a p ač e
i p rijateljstv o « T u r c i s u p r o g o n i l i u prvom re d u , ono ga ,
kp j i j e o č i t o p r o t i v ' n j i h r a d i o a k r š ć a n i n a ,k o ji j e bio
prema $ j i m a m iran i t ak t i ć an fp u š ' t a l i su na m ir u t j e d i n o
tak o može s e r a s t u m a č i t i č in je n ic a , da su s e m ilijo n i
p ro d a v a ju ći svoje proizvode tu rs k o j v o js c i^ k o ja je
č e s t o k r e t a l a S l a v o n i j o m na kopnu i ^ S a v i l I p a k su s v i
k r š ć a n i u S l a v o n i j i bez r a z l i k e ^ z e l i l i se o s l o b o d i t i
f
t u r s k e v l e s t i / d U ? da d o g j u p o d ' u p r a v u k r š ć a n s k o g t r l d d a r a ^ .
s p e c i j a l n i njemačkom c a r u , k a o n a s l j e d n i k u r i m s k i h c a r e v f i / ^
i z e i f e t o v j e r s k i h r a z l o g a . K r š ć a n i m a po S l a v o n i j i po
agentim a bečkoga dvora b i l o j e o b e ć a v a n o , d a ć e im b o l j e
b i t i p o d k r š ć a n s k i m v l a d a r o m nogo pod T u r c i m a ,da ć e im
b i t i u m a n j e n e s v e d r ž a v n e d a ž b i n e i Po & fcal i v i m pj^LLiJžjBm-a-
'Ht v
s v e b u n e k r š ć a n a V k r o z c i j e l i s e d a m n a e s t i v i j e k u SI a v o n i j i y i
I f r a n j e v c i (k o j i su na oko d r ž a l i sa
iTurcima^jctSst a l i su koncem s o damina a t or, a v i j e k a o d v i š e
a g r e s i v n i p r r m a J u r c i m a i p o d u z i m a l i su u - svakom ’p r a v c u
o z b i l j n e a k c i ^ e f da s e u prvom r e d u S l a v o n i j a , a o n d a Bosna^
o s l o b o d i od t u r s k o g g o s p o d s t v ^ . I f r a n j e v c e j e v o d i o ai*-
prvom nj0aa-e>afctt v j e r s k i moment (p o d š t r e k a v a v n a v l a s t i t o i z
T u r c im a su b i l a s u m n j i v a o v a č e t v o r i c a p u t n i k a samo z a t o
j e r j e j e đ a n t č l f r a n j e v a c a b i o l j e p š e o b u č e n nego o s t a l i pa
o k u p i š e s v e p i t a t i ( t k o j e t a j 1 j.epo o b u č e n i m l a d i ć . P o š t o su m
S u p u t n i c i z n a l i , d a b i o v a j f r a n j e v a c mogao s t r a d a t i | j e r j e
b io u B anja L f c i i n e p p z n a t fn e h tj ede £a n ik o od n jih o d a ti^ n iti
kamo p u t u j e , n i t i ime i n j e g o v č i n . N a š t o im “T u r c i u đ a r i š e
po s t o b a t i n a y i u z r n cd n j i h u i m e g l o b e 110 t a l i r a ,
koju p l a t i š e b a n j a l u č k i k a t o l i c i sak u p ljen im m ilo d arim a i z
s a m i l o s t i p r e - a i z b a t i n i ' a n i m s v o j i m g o s t i m a . 2) 2) B a t i n i ć
/ * d j e lo V 'S ii je
Š t a j e b i l o a a l j e se. o-vim h o d o č a s n i c i m a n i j e z a b i l j e = franjevr.ca
, • I I s t r . 145
ž i l a f o j n i č k a k r o n i k a , a l i j e v r l o v j e r o j a t n o ^ da s u d o š l i u
8 i m (j e r j e F e r e n č e v i ć b i o č l a n im u ć n a b r o d s k e / ^ f a m i l i j e /
itb.
k o j a j e a a / g l a s t b i i a kao d o b r i k o v a č i ;p a s u uz o b r t i m a l i svoj^.
ueml ja_ i v i n o g r a d e , a u Rim ga f r a n j e v c i sigurno nebi p o s i a i i ^
da n i j e imao s r e t s t a v a i da n i j e b i o k u l t u r a n č o v j e k .
Ova a n e g d o t a m a r k i n i a j e u t o l i k o , š t o pok a z u j e (da
su b r o d s k i f r a n j e v c i sa svojim r upi an ima k-r^jem XVII v i j e k a
takogjer s u d je lo v a li u v e lik o j i d e j i oslobogjenje Slavonije
i sa s v o je s t r a n e p o d u z e l i sve o n o ,š to su m o g l i .
F r a n j e v c i su t a d a u Brodu već v o d i l i m a t i c ^ k r š t e n i h ^
p a se i z n j i h može v i d i t i , d a su t a d a u Brodu ž i v i l i pregji
mnogih d a n a š n j i h b r o g j a n a (k a o L o l j ^ S d j e l c i i a k l i o b r t n i c i
r a z n i h s t r u k a i da su k u l t u r n o ek on om sk e p r i l i k e t a d a u B rodu
b i l e o ^ - p r i l i k e i s t e onake
JA
/ . ’
prošloga v ije k a . V e l i k i d i o t i h b r o d s k i h p o r o d i c a iz m ri r s
j e t o k / ’z a d n j. a dva s t o l j e ć a (a j. i j e d e n d i o ostao^/fea s v o j i m
■/ kvk
p o to m c im a do d a n a s « 1) ‘ 1) m a t i c a , krš
H ćenih franje=
M a t e r i j i a n a k u l t u r a i s o e i i s n e p r i l i k a b r c d s k i f c ka= va ć
t o l i k a , p o d t u r s k o " , vla do m s p a d a j u u k u l t u r n i r a d f r a n j e v a c a
u Brodu i o n j i m a ć e b i t i p o s e b i c e g o v o r a .
M aterijalna k u ltu ra b ro dsk ih Ćuraka b i l a je ta k o g je r
v i j e k u ii ‘B r o d u , k o j i su. i g r a l i v i d n u u l o g u m eg ju -Oiavonskim-
^ u r c i m f i ^ ^ J . S p a h i j a J e r k o č e v i ć ;potomak s r e d o v j e č n e k r š ć a n s k e
fa m ilije J e r k o c ija ;č i j i su y r e g j i p r e š l i na i s l a m d ola sk om
^ r a ' a u S l a v o n i j u samo z a t o , d a s p a s u s v o j i m e t a k ^ m a l i dau
v e lik e posjede u ' c i j e l o j S lavoniji. Q ll s p a h i j a bio
g o s p o d a r s e l a . R o ž a n o v c a k o d jy a l p o v a , t e g o s p o d a r s e l a P a k e kod
G r a b a r j a ,od e i g i f t ž i t e l j a p r i m a o j e d e s e t i n u od ž i t a , ~ J---- - ----
mu - ^ - s e l j a n i č i n i l i r a b o t u ,to-^ j e s t o b r a a - j i v a l i k r o z i z =
v je sn^ -§w r.i g.em e u g o d i n i b e s p l a t n o v e ć i d i o n j e g o v o g i m a n j a . 2)
2 ) Sm ičikias
Z e m a l j s k i g o s p o d a r s e l a I m r e k o v e a ko d P o ž e g e d v j e s t o god.
o s i . Sl>avoi j e
b i o j e Mehmedbeg B r o g j a n i n (d a k l e £ i j a n j e t l i j f t ! j e r j.e b i o s t r . 213
g o s p o d a r samo j e d n o g a s e l a « I n t e r e s a n t n o j e i to^ da su
s e i ^ u r c i kar; i k a t o l i c i t e $ J : . v r e m e n a n a z i v a l i ‘pr id j ev k o m
' _ { *’ ) 'v
B r o g j a m n ^ d e t i m s t o - b o l j e i s t a k n ^ s v o j e p o r i j e k l o fk o j e g a ' A*\
l'L
)
p r e t p o s t a v l j a l i d a p a č e svo jem u p o r o d i č n i m p r e z i m e n o j j i ) l j S m i ć i k l a s
<fvTes» g o d i š n j i c a
_ N.osl>d.Sl a v o ^ i j e
V rl o u v a ž e n i član?**«: t u r s k o g a ^ g r a n a n si v a u Eru d u^ s l r . 179,
bio Je s :.a h ija K a ia io v ić .2 } 3) Smići-^i as
d v js to godišnj:
K atatović j e b i c p o to m a k f f e d o v j e č n e j k r š ć a r . s k e po= s t r . 195.
r o d i c e K a t a l a , koj s: s e po s v o j p r i l i c i n a s e l i l a u B rod u
j e č z a d c b a MatfeJe K o r v i n a . Ov~j s p a h i j a imao j e u Br od u
v i ^ e k u ć e ra n j e g o v o J e v l a s n i š t v o b i l o i znam enita v e l ik a
k u ć a k r a j Sa^e n a o b a l i , k o j a J e J o š ptfeđ n e k i h t r i d e s e t
godina s ta ja le , i b i l a v l a s n i š t v o o b i t e l j i M ile r.
s e : - a m n a e s t o g a v i j e k a (a v :l>jđa i p r i j e o v a J e k u ć a
b i l a z i d a n a , t e tj/b p r e k o n j e p r o s i © n e k o l i k e v j e k o v a .
Za vr^eme t u r s k e u p r a v e u Brcd u ( s l u ž i l a J e o n a kao t u r s k i
hotel, k o ji s e ^po t u r s k i * - n a z i v ^ » 'M enzilhana »
U gornjem s p r a t u t e k u ć e b i l e su s o b e z a s t a n o v a n j e i
p re n o ć ište p u tn ik a, a u prizem lju su b i l i dućani i š t a l e
za k o n j e . Tu J e b i l a š t a l . . z a d r ž a v n e k o n j e | k o J i su
L (Vtr»~v^
p o š tu j e r j e preko iB roda l š l a .tursfca državna
p o š t. a za Kanižu i zapadnu U g arsku. T a t a r t o j e š t p o š t a r , na
' %
k o n j u , d o j a h a o b i do h a n a o s t a v i m s v o ^ umo rno g k o n j a ^o dmah
b i t u s v j e ž e g odmo rno g k o n j a s k o j i m b i mogao odmah d a l j e
o d j a h a t i p o š t o s e p r e t h o d n e s v e z a o k a j i š e m ,da u brzom l e t u
ne s p a d n e s k o n j a . Tako j e j a h a o dc d r u g o g a <Menzil ahana^
k o ji j e bio u Požegi i tak o se j e s lu ž b e n e tfcrska p o š t a
Č'B s v i h k r a j e v e t u r s k o c a r e v i n e r a z n a ; " a l a k r o z S l a v o n i j u , u
o s ta le d ije lo v e turskoga c a r s tv a . Takav p u t p o š t a r a na
ko&tfu p ieB eograd a p r e k o B ro d a u Pož e gu do j ^ a n i ž e i l i Budima
t r a j a l i j e t r t do p e t d a n a . SVt
• • • 'v V • ' . . v,1
U tom hanu n o ć i l i su i r a z n i t r g o v c i i p u t n i c i kao
i v o j n i c i (k o j i su p u t o v a l i po S l a v o n i j i ,tu su d o b i v a l i jesti
za s e b e i z a s v o j e k o n j e (t u b i s i k u p i l i z a p u t p o t r e b n e s t v a r i .
O v e kovih h a n o v a im a j o š i d a n a s p o Tjoalk anu (ko j i vanjštinom
i po s v o j o j g r a d i t e l j s k o j s t r u k t u r i potpuno l i č e negdašnjem
Kttiiaio vi o em hanu u B r o d u . Čudno j e . d a s e t a t u r ^ f e a g r a g j e v i n a
r
u z d r ž a l a u Brcdu s v e do n o v i h v r e m e n a , a da j u r.ijje A u s t r i j s k o .
-u^rav': u p o č e t k u o s a m n a e s t o g a v j e k a s r u š i l a ,k ako j e ' t o u č i n i l a
s a s v i ^ t u r s k i m s p o m e n i c i m a u Bsnj^jccSa-.
Spahija K atalović bio je gospodar s e la Miha«*
1 jevca ,Šehovog Dola (Sovski dol) i Tulnice kraj Požege,
te je prema tomu posjedovao v e l i k i imetak.
Vlasnik s e l a Kadanovci kod bio
je Mehmedaga K a r a lić jk o ji je staln o prebivao- u Brodu ^
i dn je bio z ij a m e t lij a t , j . v la sn ik s.amo jednoga se la , Sm ičiklas:
j e r | a takvim označuje dodatakJlCga' kraj njegovog im ena!Svjestogodi
Vlasnik Breznžee kod Makova bio j e Ahmed= • n j ie a Oslo =
JlUfcA1 „ U
beg Niiisfećo^ s e la Žitnjaka kraj Požege Hamdibeg bodjenja
Brodjanin.^ S la v on ije
Gospoda Novog s e la kod Petrovaradina bio S t r . 197.
je Spahija Zaimbeg Brodjanin .^7 ’ ij
r Sm ičiklas:
Gospodar s e la Gradca kod Po;šege bio je a[lis
*v , Ondje:Str.
paša BrodjaniniOn je bio .dizdar t . j . zapovjednik Ilirske
|jd ^ vvlit ■»(VrA' 208,271 1
tvrd j e u BroduVTa to zato .je r mu je uz ime dodana rječ
1 1 ' 299.
npaša.Kako je paša u Požegi bio po rangu tMajakšs
n a jv e ć ifto s to ja n s tv e n ik u požeškom sandžakatu, im ao.j e
kao znali svoga dostojan stva lS*#-££ik sa dva konjska^Tdva
tu g a ),^ lip a š a u Brodu bio je paša sa jednim tugom i
kad bi iša o u ra t i l i na kakvu svečanost njegov Sau
nosio je pred njim t u g .t e se sav s v i j e t bez r a z lik e
tf^niegpvom
morao klanjatiV tugu ^tatfo samom p a ši.
Svi ovi brodski Turci b i l i su sp ahije^ tđ jt^
r a t n ic i na konju i b ila im je dužnost^da idu u rat p
svom trošku.kad ih se pozove.Kako je Turska kroz c i j e l i h
17 v ijek v o d ila neprestano manje i veće ratove na
raznim krajevim ajbijahu brodski Turci vazda ratno ras=
položeni te su l j e t i slabo p r e b iv a li u Brodu; a kada bi
I
n a sta la zima ,v r a ć a li Su se svojim domovima j e r * sred=
njem i na početku novog v ijek a n i j e bio o b ičaj zimi
ra to v a ti ^ uv*' ^ ^
t Dolaskom <4ustro-4ijemacke vojne uprave u Sla=
voniju koncem 17, v ije k a (n e sta lo je t i h <Juraka iz Broda^
tako r e ć i preko noci^ već druga gen era cija ^rodjana;
.8.
b iv š ih turskih podanika;zaboravila je potpuno
Surke u Brodu.Ostalo je od n jih samo po k o ji
jfkirski običaj i po koja r i j e č u dnevnom govoru f što
je o s ta lo sve? do danas/kao je d in i ostata k turskoga
doba u Brodu k oje je t r a ja lo gotovo dva s t o l j e ć a .
BROD SA OKOLICOM
s a srcem B o s n e i ) l)Monum
V '■ ■ 1. , Habsbu
Razne l i č n o s t i t o g a doba i z v j oš t a onda sve= s : r . 290
moćnog F e r ^ i n a n d o vog g e n e r a l a K a c i a n a ^ k a k o T u r c i Kane i z
Kobaša p r o v a l i t i u ^ r v a t t i k u t e da su Jako u t v r d i l i Kobaš i
Brod i t u s a k u p i l i v e l i k u v o j s k u * N i j e d a k l e n ik a k v o čudo
da su J u r c i bez v e l i k o p o t e š k o ć e o s v o j i l i Požegu g o d i n o 1536^
kame s e o d x a h p r e s e l i o p a š a i z Boro da /J e r se. J e J u r c i m a P o ž e g a
č i n i l a mnogo^odesniJom i b i l q b l i ž e zorr.(
7
keje s u ^ u r c i n a s to j a li osvojiti,**
« /-
• •.; ' V« ' ■ *1
ka i zvao se J e prezimenom T a r d i ć i u s v o j o j m l a d o s t i dc=
šao J e u tocgt-sko roi st?vcf g d j e s e J e p o t o f t č i o . Imao J e
u .Šifaeniku ite bteata s v e ć o n i k a k o j i s e s n j i m e o s t a o u
b r a t s k i m vezama i Jjronda ,k ad su n j i h o v i £ i v o : n i c i l j e v i
išli s as vim p r o t i v n i m i ra vc em , S u d j e l o v a o J e Murat Tar=
d i ć u svim r a t n i m p r e d u z e č i m a H u s r ev be govim , g d j e se J e
t o l i k e o d l i k o v a o ! da ga J e Hu sr-V beg u č i r . i c s v o j i m
v o jv c d o m ik a c t a k a v s u d j e l . v 1’.': Je sa t u skom vojskom p r i
os vaj - an ju S l a v o n i j e 1 5 3 ^ ; no u Brodu ,a k a s n i j e u
Pcieg- n i j e dugo jfir&adao ,Jiar tiHkveć g o d i n e 1537. b i -$andžak=
beg u K l i s u u D a l m a c i j i . 2} ■ 2)T ruhelkaj
G l a s n i k B.H.
Murat b e g Jeprtfcli sv -J i v o j n i č k i h us: jo h a u muzeuma
1912 o d.
S l a v c - n i j i b i o .imen ova n vi ašom u S I a v o n i j i , koJu I f u r c i s t r . 140 i da=
p r o z v as; o (5ol a v o n i s t a n Bandiak * z r a z l i k u o d ( Bosna S a n d ž ak a .
Kako j e Muiifit T a r d i ć s t o č e t k a b i o k a t o l i k a na i c ^ a j a j e
p r e š a o i z l i č n i h i n t e r c s a , p a kake j e b i o u dobrim odmo«
š a j i m a sa s v o j i m bra to m Ju r o n , t £S a već š i b e n i č k i m k^ibnikom,
pok a z a o s e j e Murat t a s a prema brodskom s t a n o v n i š t v u kao
č o v j e k i t i m im u v e l i k e k o r i s t i o , j e r eu s e o n i pod nje=
! *•
govOm k r a t k o t r a j n o m vladom o s j e ć a l i p o t p u n o s i g u r n i i t a k o
se o b i k l i veoma l a h k o ns 'tu r s i uf.i jp ravu^’-ut^dn^c ,
Drugi p a š a s i a v o n s k o g ^andč a k a | k o j i j e rl?ezidireoBsfc"
- P°i e g i ,bic J a h i j a - p a š a s i n MeWeda J a & l u b g l i j a ;i4 i3 a a t t> ^ J
vojrkovogje u poznatoj K acinnerovcj vojni u S la v o n iji^
godine 1 5 3 tf 3 ) 3 )fl(ammer *Ge=
u s c h i c h t o des
Po..to j e p a š a o d tada ctilno stolovao u Osrfanische Rei
ehee.
Požegi ti r o z v a š e T u r c i s l a v o s k i s a n d ž a k imenom po?eš*»
kim ( F o ž ega jsand: ak )* U Br du j e o s t a o k ao i r e t s t a v n i k
t u r s k e c a r e v i n e k a d i j a č i ^ i t e r i t o r i j tufc*ka v r e l a n s z i ^
vahu b r o d s k i k vdiluk I broho4(k a đ i s J ) P e ž e š k i Sa nd ž ak đ j e l i o
se na č e t i r i k i đ i l u k a j I l o k -O sijek, C er n ik i Brod 4) 4)Sm ičiklass
0 r' l o b o g j o n j e
' Kako k a d i j a bio - r e t s t a v n i k civilne S l a v o n i j e irpoi
t u r s k o g ja r m e
t u r s . .e v l a s t i l f v o j n i m p og la var ov , b i o j e d i z d a r taj**/-
z a p o ^ & i A n i k t v r g j ^ . Komandantom f l o t i l e na Se v i i č u -
r t
^ lmA>
čuvarom pontonskog mosta ^bio je ćjjžaoiaga, je r džamija
znači turski lađa . 2
Brodski 5u rci u glavnome n a s ta n ili jju se
oko svoje t v r đ e ,te na teritorijum u današnjega
Ke?ga trga, oko početka današnje Mesićeve i Starčeviće=
ve u lioeću z Savu i to u posebne kvartove,zvane po
turski mahale,Današnja Mesićeva u lic a još do pred
pola s t o lj e ć a zvala se Rasol, a to je deformacija
turske r i j e č i r e js u l (mjosto gdje stanuju ,/ožjj.ifc
ugodnici).D an ašnji Istočn i dio Broda kraj Glogovice
gdje s t o j i ^©dni^kuxaixu»^3us(p ri;1adao j e u to doba
Zajedno sa okolicom nekome ‘Jurčinu imenom Lutvo,} a
su Njemci ,došavši na upravu u Brodu prozvali to mjo=
sto Lutving, a otuda n astala Lutvinka.
Kao pobožni muslimani “tu r ei su u svakoj
svojoj mahali s a z id a li sebi svoju bogomolju (džami<=
ja) talio da j e odmah.i z a polasku. Turak b ilo u Broau
11"JlcLi' 4
devet džamija, a to j e znak da j e b ilo dovot turskih 7 [ , u
I u** '<'•>■
mahala i l i u lica? >
Katoličko pučanstva u Brodu,,kao šta ro s:j edi» i/i'
o c i ,ž i v j e l i su po svom starom običaju u zadruga a
u svojim malim kućama,ograđenim, velikim drv nim
plotom i l i sibljem, da tako ne bude nikakva veza iz«
me#u n jih i njihovih turskih sugrćiđana, p a su jodni
drugefizbjegavali i z č i s t o vjerskih i s o c ija ln ih
obzira.
Na čelu svih krsaćnskih zadruga u Brodu
Hh./(sob s
bio j e knez i l i knožin,k oji ja sudioVu privatno
pravnim stvarima,dok je kadijo vršio sudovanje
samo nad 'Musi i mani ma, no b ilo j e slučajeva o sob ito u
kasnija vrjmena,d„ ,;u i kršćani tra žili-p r a v d u
kcd k adije.
Duša brodskih k a to lik a to. vn m' turske
vlade b i l i su |TranjeveiVU njihovim rukama bio j e
sav javni i privatni ž iv o t naroda, Turci nisu
t r p i l l svjetovno svećenstvo je r su d ržali da
su ovi ovisn i o Rimu,kojega su Turci smatrali
jedino svojim doraslim protivnikom,a za fra n jevce,
su d ržali .da su oni u vršenju svoj;j v jere posve
ll> /V iH'n'in&A<t
sam ostalnija osim toga fra n je v ci su imali i p rivi«
l e g i j a od sultana Mehmeda o s v o j it e ! ja: Bocn©rf5s©3*r
Ih L f,' jf'lb'ui 'u'ivn-*/ y
/
f. ' ■
U t u r s k o j t v r g j m u Brodu b i l o j e na bedemu i u n u t r a š n j o s t i
bedema drvan^vkuć® u for mi k u l e b l a t o m o b i j e p l j e n i h i b i j e l o
okr 'ć e n i h f t o j a podavalo t o j t u r s k o j tv rg .jav i o s o b it o zanimiv
i z g l e d ,o u t v r g j i su b i l e s t a z e i o v o g j ene d? skom ,da “T u r c i n e u p r l j a j u
c i L e l e f t k d ^ j o ^ i l o b l a t n o v r i j e m e , 1) 1) I z p u t o i i «
/ s a E v l i j e CeJu
U tom j e gra du s t a n o v a o s o č e t k a p a š a , k o j i se j e l e b i j e po
■ - Slavoniji
k a s n i j e i z 5^©šis^gg-e znao &6Ešće n a v r a t i t i i s t a n o v a t i u B r p d u . S ^
" 2£ Smić l gi r.v
T u r s k i v o j n i c i i be^ l i j"e Azat i i č e b e d ž i j e b i l i su O slobogjenje
S lavonije.
u to v r i j e : v j e č i t o na r a tn o m pohodu ^dok v o j n i c i , k o j i su
s t a l n e č u v a l i b r o d s k u t v r g j & v u , z v a l i uu s e M J ^ f e r i i n i s u n i k u d
ir^i
i z Broda piA&sfcaii« Otuda i s eid a u b r o d s k o j o k o l i c i mne go. p o r o d i c a
s a p rež im eno.. N e f e r - v i ć i *
B e š l i j s I č o b e d ž ije b i l i * su|jezgra t u r s k e v o js k e u S l a v o n i j i ,
jtfisu i m a l i „ l a ć e ( nego im j e e n r za v o j n i č k o e l u ž b e davao p o s j e d e
jOj e d i n i h s e l a u S I n v o n i j i , da se i z p r i h o d a t i h s e l a i z d r £ a v ~ j u .
i '
Tako n a s t a d e po S l a v o n i j i t u r s k i l e n s k i s i s t e m . Jedn&» t a k o s e l o
l.ao l e n o ( zvr-lc s e z i j a m e t f a v i ■ e s e l •• u l e n u z v a l o se ^ i m a r . T u r c i
nisu sm jeli s ta ln o p r e b iv a ti r.: s e l i m a nego u gr a d u , za to j e Brod
za vjerne t u r s i - e l a d a b i o pun J u r a k a . Oni p r e t s t a v l . j a j u gotov o
d v jf - p u č a n s t v o u Brt d u r g d j e j e b i l o nekoliko st. t i n a n jih o v ih
dimova { k u ć a ) # Docim u k a t o l i k a u Br đu z a p rv o vreme t u r s k a b i l o
j e oko 40 do 80 k u ć a . Kad b i g j e s e > n a s t a l o b r a n j e l j e & n e i $ - o b i
■lamo &L j a i l i c i m a n j o t i z Broda s;; ^etfitt^ s v o j i h s l u g a i V o j n i k a
u s v o j a s o l n i p o b i r a o fc»sfe£Č, a l i su z n a l i •k rša ćn sk i s e l j a c i
cova. a t i s v o j i m agama i b e z im a $ Br d os obno u k a l i m a , 3) 3) S m i e i k p a s ;
O slobogjenje
O p i s S l a v o n i j e z a iptvo doba t u r s k e vlafcfavine s ki>= Slavonje.
sad^ifii£' p o l i t i č k o g g l e d i š t a ;n a p i sa- j e 1567. F i o » £ n t i n a e Marko
A n t o n i j i P i f f a g e t t i ^ a k e s n i j e 1 susc vac Bartffil K a š i ć D u b r o v č a n i n
*
g o d i n e 1612 1618. 4) 4) S t a r i n e j u g .
. ii A ka d e m ij e b r .
I z Sk^ijovih p u t o p i s a v i d e se p o t i u n o s o c i j a l n e XXII. ’
kulturno i p o litič k e p r i l i k e k a t o l i k a u S l a v o n i j a . - Svi opi=
s u j u t a j n a r o d kao m a r l j i v p o š t e n i _.remn t a d a n j o m p r i l i k a m a
na visokom k u l t u r n o m s t u p n j u ,š to n i a u p r i m j e t n i kod p r i s t a š a
koY<L (i, tu, eh. U'Ij sUtJU' <?•/*■“'
v j e r e s v . p a v l a t . j . kod p ra vo/1 a v n i h ^ a n a r o č i t o i s t i c - u
privrženostV rim skoj crkvi i ^ a p i. Sv o ja g o s p o d a r e ‘f u r k e
ne v o l o (a l i im s e na oko p o k o r a v a j u . 5) 5) F o r m e n g j i n i
< ■ ' | S e t a Bosne ^
?4f!
T u r s k e p r i l i k e u S l a v o n i j i i z _gVII. vijek a n a jb o lje ocrtao
poznati tu r s k i putopisac E v lija Č e le b ija 1 ) l)A kadem ija
naul. a p c e g r .
N i i o d a n od o v i h p u t o p i s a c a l i č n o n i j e p r o š a o k r o z Bepd Č u p i ć o v a .50-=
d i š n j i c a 19#C
premda su i n a č e i r o p u t o v a l i g o t o v o svu S l a v o n i j u , samo Ev«
l i j a Č e l e b i j a p i š u ć i o P o ž e g i i s t i č e / d a j e u Br^du d o b a r >-
kruh / a l i j e s l a b a vod *.
f r v i o p i s Broda i o k o l i c e z a t u r s k e v l a d e u S l a v o n i j i
p o s t o j e $đ b o s r.ns kog ^ a n d : ' a g b e g a I o r a h i m p a š o M er im beg ović a.
OM j e i z i - o l i t i č k i l i s t r a i e g i j ski^ r a z l o ga p r o p u t o v a o b o s a n s k im
v il a jf e to m g o d i n e 1612,} a i z j e š t a j po - l a o u C a r i g r a d V i s o k o j
(P orti* 2) 2) S m i č i g i a s
^ oslobogj^nje
U M&LJrjbegovićevoii i z v j e & L a j u <? stoji da Brod ( Brohod J s i ^ v c n i j o I I
s t r . 5.
l e ž i 0 požeškom Sandžaku u čarobnom k r a j u , da imađe 80 k u ć a
a isto toliko lju d i s ,-so b n i/z a o ru žje. Tu s t a n u j e k a t k a d
£ a n đ f a k b e g p o ž e š k i m a kdjipfcLj^ s t a l n o njemu p r e b i v a . M er im be /
gc v i ć s?.mo s p o m i n j e t u r s k e k u ć e u B r o d ^ a k r š a ć n e k e n j e g a u o p ć e
n e j i n t e r e s i r a j u • I z g l e d a /da j e ivlennbegovidsa o i i s B ro d a
u p o g l e d u t u r s k i h k u ć r: n e i s i r a v a n / j e r j ć u r a k a b i l o mnogo
v i š e p e g o l i s e s p o m i n j t u n v e ■. vorc i z v j e š t a j u fc, vUAi p l ,6,
£* f^Lo f __ __ Ac«V>' ’
Godine 1626 dao j e ifo&Loo p i s Broda
A n a s t a z i j e G r g i ć e v i ć a S„>lić anin.\/^ On j e po n ' l s g K
c a r a F e r d i n a n d a I I . i r o j u t o v o Ugarskom i SI a v e n i j o m ^ k o j t 39-
b i l i pog ^Turcima o s v o j e n e j j s r j e F e r d i n a n d h t i o i m a t i j a s n u
s l i k u onih k rš ć a n s k ih k r a j e v a ^ o j i eu b i l i nokoć s a s t a v n i d io
z e m a l j a Krune Sv. S t j e p a n a (a s ad s , s© n a l a z i l e 1 od t u rs k o m vlašću^
j e r se nadao da ć e o v i k r a j i v i rij i l i k a s n i j e do ć i 1 cd n je «
govu v l a s t , G r g i ć e v i ć j e bi o v r l o u en č o v j e k , t e ^ p i s a o sve /
š t o J e m i s l i o ,đn njegovome g o s t o d a r a u može dobro p o s l u ž i t i « 3)
3) St a r i no Jug,
Koncem o ž u j k a 1626. k r e n u o j e G r g i č e v i ć i z Budicaa u A k a d e m ij e
- XVII s t r . 116
Si avoni ju« i e s t i dan p u t a i z Budim - , r e k c ^ s i j e k a s t i g a o J e
4 travnja u Brođj, oko 7 s a t i n v e č e r . P u t o v a o j e o b uč en
u tursk o d i j e l o ,a dol azio{‘u v ž n i j ^ m j e s t a noću ,dr: ne bude
J u r c i m a u p a d l j i v . Brod mu J e s l o s a 500 k u ć a , t u r s k i h i s a
9 d r a m i j a ^ n d a imade 40 k u ć a k a t o l i k a , k o j i su s v i j S l o v e n c i .
V i ' . ' L- 'f\ ' ' - } T• ’ V •
( S l a v i ) . Nad ovim k a t o l i c i m a k ao^/ nad o k o li c o m , k o j a j e sva,'
k a t o l i č k a v r š i duhovnu i a s t v u J e an o t a c s v . F r a n j e /imenom
f e t a r Bj el v i ć § o š n j a k od K r e š e v a .
Grgičević je kod njega i otsjeo.Sutradan krenuo je iz Bro
da prema Banja Luei pa u d a lj iv š i se za jedan h ita c puške
Broda prema zapadu naišao j e sa svojom pratnjom do ne
kakvih debelih zidova k oji su b i l i napola srušeni a tamoš
n j i ž i t e l j i r e k li su mu da je tu u p r o š lo s ti s t a ja la v e l i
ka palaca despota Djure i da je od t e palače pa do grada
Jajca u Bosni jedan dan puta na konju a da je odatle daleko
do Jajca 17 m ilja ^Le^he neka sredovječna ta lija n sk a mjera
za daljinu}Putujući odavle prema Savi za jedno 2 m ilje n ai
šao je na jedan s t a r i grad na Savi,oko kojega je b ilo jedno
25 turskih kuća a s druge strane Save takodger j e bio jedan
mali gradić imenom Dubočac sa 250 kuća,medju kojima je b ilo
oko 20 k a to ličk ih kuća sa jednim fratrom bosanoem k oji je
tu v ršio župničku službu.Ka i s t o j stra n i Save udaljeno od
. Dubočca za jednu m ilj a ropet je b ilo jedno tursko selo sa
200 kuća,kako su ga u vjerav ali njegovi p r a t io c i,k o j i su po
znavali taj k rajf a l i Grgičević n ij e n iš t a vidio j e r je b ila
pala noć. Putujući dajje uz Savu za jedno pola m ilje,p o što
je b ilo 11 s a t i noći ;legao je spavati sa svojim pratiocima
na polju pod vedrim nebom.Sutradan stig a o je u selo Svinjarski
& g jC danas Davor selo^odakle se je preko Save prevezao na
Bosansku stranu i uputio se prema Banja Luci.Grgičević je po
tom svom iz v je š ta j u našao u Brodu 500 turđkih kuća a samo 40
kuća k a to ličk ih ;dok Merlmbegočrićevo iz v je š ć e spominje samo
80 turskih kuća,a u njihovom putovanju postfcj© samo 14 god.
razmaka.Teško j e u tv r d iti, k o ji j e i i z v j e š t a j v je r o d o sto jn iji.
Malo kasnije no i s t e godine p o s to ji novo iz v je š ć e G rgićević-
evo o Brodufa l i tu /tv r d i da imade u »#«hu 800 k a to ličk ih kuća
1. Star.Jug.
Akad. XVII
s t r . 116
Karakteristična su opažanja Grgićevićeva glede palaće
despota Djure u Brodu.Nastaje p ita n je d a li je Grgičević pod
imenom despota Djure m islio ime despota Stjepana i j&a, to £
b i t i n a jv je r o ja tn ije ,pa je Grgičević kasnije p išu ći svoje
b ilje šk e zamjenlo imena^te mjesto Stjepana metnuo Djure
premda po Dr.Iviću i po madjarskim vrelima ž iv io j e početkom
16 vijek a u Brodu i Djuro B e r is la v ić ,k o j i je p reživ io katae
strofu svojega roda dolaskom Turaka u Slavoniju.Po Mesiću
bio je u vrijeme orooasti St.ienana B erislavl^ a
jfedan Djuro B e risla v ić ^ali ta j je bio v l a s t e l i n u Velikoj
Mlaki u Turopolju.se ivakako je interesantno/da su Etrod-
jani u vrijeme putovanja G rgičevićevog7dakle 90 godina
iza tragične smrti zadnjega feudalnoga gospodara Broda i
ok olice Stjepana B erislavića^ zad ržali uspomenu na taj
slavn i rod pod tudjom vladom i tako uvaženom putniku ka
kav je bio Grgičević pokazali tada valjda jedinu znameni-
t o s t svog mjesta a bez sumnje,da im je i Grgičević
rekao svrhu svoga putovanja ,zato su mu valjda i pokazali
ruSevine toga B erislavićevog grada.Interesantno je i tox
da Grgičević naziva Bosancima.
U daljnjem svom putopisu opisuje Grgičević na t a j i | a n .
jeziku Bosnu oko Banja Luke pa Liku,a onda se opet vraća
na opis iJerničkog i požeškog sandjakafpa opisuje Orahovicu,
Kraljevu V elik u ,V iro viticu i Vukovar,Osijek,Djakovo pa
opet Brod ,te o njemu kaše da ima u njemu 000 k a to ličk ih
kuća a da može dati i v iše vojnika od ovoga broja.Ovo dru-
go iz v je š ć e o Brodu pisao je Grgičevio /Išasnije i po nećijem
kazivanju,vjerojatno po iskazu nekoga franjevca, k oji je po
znavao ovaj kraj^ pa pod tako velikim brojem k ato ličk ih kuća
u Brodu svakako su ubrojene k atoličk e kuće iz brodske oko
l i c e iz s e la Slobodnica,Podvinje,Bukovlje,Vrbu i Ruščicu
gdje je svo pučanstvo b ilo katoličko*/^*
jjn^rtu. i/0. £c A ~jhti V' đrrJ*— '
Par godina kasnije i to 1639, proputovao je kroz Brod
franjevački vizitator^ otac Pavao P e li z z e r 7rodom i z Rovignja/
koji se obično naziva po hrvatskim povjesnim vrelima Pavao
Rovinjanin.On je po nalogu rimske kurije putovao u Bosnu
da iz v id i tamo p r ilik e medju franjevcima pošto su u to do
ba u Bosn^lmenovana b # a 3 biskupa,od kojih n i jedf-n n ij e
Stanovao u B o s n i ^ i t i je v ršio biskupsku službu.U tom pu
topisu na talijanskom jezik u (dao je Pavao Rovinjanin jasnu
slik u kulturnih p r ilik a u Bosni i S la v o n iji ii-to^Boba^^-
l.SM
3. • tfHfeasr.
jgŽhl?*JJugošl
Akad.XXIII
L je ti 1639 putovao je Rovinjanin iz srednje Bosne pre
ko Modriča,Odžaka i planine Vučjaka ,starom Berislavlćevom
^ J
sćddrijćri cestom koja je spajala Brod sa-^rebreničkom bano
vinom u srednjem vjeku i doputovao u Brod.Preko Savo je pre
šao skelom na lij e v u stranu Save $od gra
dom Brodom i odmah o tiša o mjesnome župniku,koji je sta
novao u sred in i grada.Kod župnika je otsjeojprendičio/
sutradan slu ž io misu u drvenoj c r k v ie i koja se n a la z ila
u dvorištu Župskoga stanaka d v o rište b ilo je ogradjeno’
visokim drvenim plotom .Iza mise pošao j e u velikim k o l i
ma pod koja su b ila . upregnuti ja k i konji put Pežege no
tamo se ni je 4imlo n a v r a titi je r su ga n jegovi k a to lič k i
p r a tio c i o d v r a tili od toga.Za Požegu tv rd i da je veća
od Broda i da imade 14 džam ija,te Brod i Požegu naziva
B itta U j<^gra4ovima( a za Požegu jo š kaže ,da j©- nad gra
dom utvrda /S a stellu m /.
N astaje p ita n je ,gdje je s ta ja la ta Župnikova kuća
aa crkvom u sred in i Broda.Kako B r lić u sv^/im,Uspomenama
na s ta r i Brod i s t i č e , da je stara franjevačka crkva u
Brodu s ta ja la n ešto poviše od danačnje kuće poro
dice S eb astijan ovića znači, da je s ta ja la negdj® ii sre
d in i današnje Starčevićeve u llce^ a pojam sredine Broda
smatrao je Rovinjanin tako^da je u$ Brodu uračunao
svu k atoličk u p e r ife r iju od Slobodniee do Rušćice 1
onda j e d o sita sta ra Brodska crkva god. 1639. s t a ja la u
sred in i Broda, kako to Rovinjanin i s t i č e .
Desetak godina k asnije i to god. 1666, p o s to ji opet
opis Broda u Iz v je šta ju oca Petra N ik o lić a fr a n je v c a
Bosne Srebrene ;k o ji je bio član samostana u V elikoj
kod Požege a inače je bio duhovni vikar Zagrebačkog
biskupa u krajevima izmedju Save i Drave k o ji su tada
b i l i pod turskom v l a s t i . I otac N ik o lić je po nalogu
tadanjeg zagrebačkog biskupa Petra P e tr e tić a obišao
župe u donjoj S la v o n iji i pružio vrlo iije fiu s lik u
tadanjih p r ilik a u S lavon iji.O ve krajsve u crkvenom
sm islu svojatao je za sebe zagrebački biskup7a za n jih
se je otimao i bosanski biskup otac M atija B enlić fra
njevac rje r mu je rimska k u rija te župe u dtfibnj^Slavoniji
p o v je r ila radi njegovog lakčeg uzdržavanja i pomaganja
/Bosanskih fra n jev a ca ,k o ji su tada s t a j a l i u vrlo lo š in
m aterijalnim prilikam a.Badi toga j e čudno,da se otac
N ik olić zauzima za ju r is d ik c iju zagrebačkog biskupa u
/y .
V. • ■’ V ' ^ - ' *r L i
vremena kroz S la v en iju ,uvijok putovali in cognito
u t u r si. om i l i dom "ć om -5J e l u a n i k a k o u o d j o u t ađ n v o
' o v r r t s k a modo p u t u j u r e d - v n noću ^ i z b j e g a v a j u ć i t**fiko- con-
t n v o, Voć r i j e s ' m o n e t i F * v ^ ^ R o v i n j a r i i n , aro], n ž o ć i k r o z
S a r a j e v u um U o da n i j o i .-ginuo mak '-r J o b i c »buć o.a u
C(* JC, T<4/n4Mr
tur-r-K h a l j i n o fj o r su ga cfjeca roi o z n " ! ayt o:; t c n i J o no oi">
tor'idu sJtobfGlšanu na t a rr k i na i n . I f r a n j o v c i n i nu s m j e l i
- - * -
Javno n o s i t i o v c j o r o d ;vnick~ on j e l o , n0go su s a n o ć i l i k o s
o b i č n i f r i v i t m c i ta k- da s'e o b i ć n . g đ v j o t a nisu n iš t" ’
r a z l i k e v • lij* 3L a v n j a r a d . vni o .t, h a l j i n o n o o i l i su s:.u.o
unutar stan a i l i s'i o .c s ta r.a* BoJ4 k r š ć a n ~ za t u r s k e v l r d e
b i l a su c r n q , i . ' i za...: ^ o n i * e n j a , d o a .uu samo “J u r c i „ n j o H .
n e o l ta. c rv o n u i l i zelenu b o ju . l ) l)B atinićj
d j e l a v ^r.jc
I' - i j o fiiraa Oto .sat' /»r - t i v n i k <jf4araka b i l e j e franjevac-
II.str.Ili
njć*4£kfl c a r s t v o * Radi t o g ? c;u ? u r c i _ r e t i v n j ©ga. v o d i l i i cT I j e
voli- v oj -o u •cooaaostO'.T. v,; oku .no u v. ok boz voć oge t.-oli =
tici; ; u{/f j r hr . v Jfo i n j -rma..fce c * r s t v * n i j o e c t a l : c ?ur ein u
du'n.-» . B ro jn i agoniđ'boek' g. c a r a no* rc? t a n r su r o v a r i l i >. ro»
n i s u n i a k t i v n o ni asivn ; id i o lo v l i . 1) l ) Š v o a r : 0 g - r- '
a ^ i l i ^ - r i z :(K t r .
Iz g le d v ^ r e jf-tn o r C f 3 brodski 1 : e i n ic u 4538«
V.
b i l i t i, vi zaluKčrri ka njih ov'’ braća drugih rogova *
S - v o n i j o ,i a nogu*. iz ta j r a z l o g ? vlsđnlov. .. o i o g j u
brog,j«Au k a t - l i k a i ' t u r a k vmi.'. . ' u s r o t l j i v a p t ,d a ać©
i „ r i jčitv>l ja;.vo« T u r c i su i •■*■'•3 n i l i u i-rvom ro d u rnn<$*/
k o j i .J e c č i t j » r a t i v n j i h r ' d i c c- k r š ■<a r.i n" f k j i j o bio
>r?m* r.jin .0 ir.irnr: i t c k t i - * n j u T-'.li .su r m ir u j-,1odi ne
ćaku' !•■.<;!*' o t.a r a n t u ^ a o i t ! 'ui r-^ . n i c a (d 1. t.-v sc* :.;ili.;.oni
k r š ć a n a u v o l i k j t.*.rsko j c a r v i n i r e z r-u'alu: 0' i - s a č u v * l i /
š t o n o b i n glo b i t i ,dn' «u ^ u r c i b i l i s u h i a u l u n u s r i -,r ■•■k ■ i h
j h itu raj a .1 :i. ti ••.•3j u t i w 1 i z I 0'?.. ago -j c u ic o
1650 Iu r a li i m , b : u v r i /» c ^ t a n 1 d o b a r će v,; ek / t o z a '
n j o g vo vi u@ n i j a b i l o n i j e d n o buno k a s ć a n u S l a v o n i j i # 9)
__ 2 )Eerajof 65^ =
B r ’d s k i i', t a l i c i M curcirn** • lc-' a l i » j - t (j’o'ie>ga
s t r . 145.
dana#, i t o ko» ; b r t r n c i 1 ©3 o i gi v -.r in u (
j e o .> dedvo zi . atnq f o r i n t " ' d 5 v a k a Lućei^i ' rv r h to g ' ; n a z -
^ viMV'U',)
n a tn u sv tu m i a o h r r a č a ^ i: jx 0 i š a o u c a r s k u bi-'.g^.jnu