SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Mikela Vukorepa

OCJENA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI JADRAN GALENSKOG

LABORATORIJA D.D. RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, rujan 2015.

 SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

OCJENA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI JADRAN GALENSKOG

LABORATORIJA D.D. RIJEKA

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: Prof. dr. sc. Jurman Antun

Student: Mikela Vukorepa

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081130042

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1. Uvod ........................................................................................................................................... 1
1.1. Predmet istraživanja ........................................................................................................... 1
1.2. Svrha i cilj istraživanja ....................................................................................................... 1
1.3. Struktura rada ..................................................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode ............................................................................................................. 3
2. Kreditni rizik .............................................................................................................................. 4
2.1. Pojmovno određenje i obuhvat kreditnog rizika ................................................................ 4
2.2. Procjena i mjerenje kreditnog rizika .................................................................................. 7
2.2.1. Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika ...................................................... 8
2.2.2. IRB pristup (eng. Internal Ratings Based Approach) ................................................. 9
2.3. Upravljanje kreditnim rizikom ......................................................................................... 11
3. Kreditna sposobnost i ocjena boniteta ...................................................................................... 13
3.1. Kreditna sposobnost i kreditni rejting .................................................................................. 13
3.2. Pojmovno određenje i vrste boniteta ................................................................................ 14
3.3. Metode ocjene boniteta .................................................................................................... 15
3.4. Financijski izvještaji u poslovanju poduzeća ................................................................... 18
3.5. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća...................................................... 20
4. Analiza boniteta i kreditne sposobnosti tvrtke Jadran Galenski Laboratorij d.d. u praksi BKS
Bank d.d. .......................................................................................................................................... 24
4.1. Analiza društva na temelju „Soft facts“ činjenica ili opisnih pokazatelja ........................ 24
4.1.1. Svrha traženja kredita ............................................................................................... 25
4.1.2. Opis osnovne djelatnosti i vlasnička struktura ......................................................... 26
4.1.3. Opis kadrova, organizacijske strukture, prostora i opreme ...................................... 28
4.1.4. Analiza tržišta ........................................................................................................... 29
4.1.5. Proizvodni asortiman, kupci i dobavljači ................................................................. 30
4.1.6. Strategija i poslovni smjer u budućnosti .................................................................. 31
4.1.7. SWOT analiza .......................................................................................................... 32
4.2. Analiza društva na temelju „Hard facts“ ili eksplicitnih pokazatelja ............................... 33
4.2.1. Analiza bilance ......................................................................................................... 33
4.2.2. Analiza računa dobiti i gubitka ................................................................................ 47
4.2.3. Potraživanja od kupaca i obveze prema dobavljačima ................................................... 58
4.2.4. Kratkoročne i dugoročne obveze prema bankama i ostalim financijskim institucijama 60
 4.2.5. Osnovni financijski pokazatelji tvrtke ........................................................................... 63
4.3. Ocjena boniteta i rejtinga društva Jadran Galenski Laboratorij d.d. ................................ 70
4.3.1. Instrumenti osiguranja ................................................................................................... 71
4.3.2. Donošenje odluke o plasmanu ....................................................................................... 72
5. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 74
Literatura..............................................................................................................................76

Popis tablica.........................................................................................................................78

Popis grafikona....................................................................................................................79

Popis slika............................................................................................................................80
1. Uvod

Poslovne banke izložene su brojnim rizicima, zbog same prirode svog poslovanja.
Odobravajući kredit zajmotražiteljima (klijentima banke) tj. obavljajući svoju temeljnu
funkciju, banka prihvaća kreditni rizik.

Poslovanje svakog poduzeća obilježeno je rizikom i neizvjesnošću koji pristižu iz

njegovog okruženja. Umijeće banke očituje se u prepoznavanju potencijalnih rizika i
utvrđivanju načina na koji bi se mogući rizik mogao ublažiti i svesti na minimum. U tu
svrhu banka analizira poslovanje potencijalnog klijenta s ciljem ocjene boniteta i
kreditne sposobnosti. Cilj ocjene boniteta i kreditne sposobnosti je odabir onog
potencijalnog klijenta s kojim će rizik poslovanja biti sveden na minimum.

Analiza svakog pojedinog poduzeća nije moguća bez kvalitetnih financijskih informacija
dobivenih iz temeljnih financijskih izvještaja, ali također je važno analizirati i one
informacije koje su nefinancijske naravi kako bi se dobila cjelokupna i realna slika
poslovanja poslovnog subjekta.

1.1. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja rada je definirati kreditni rizik, kreditnu sposobnost i bonitet te na

temelju teoretskih saznanja analizirati poslovanje Jadran Galenskog Laboratorija d.d. Na
temelju provedene analize poslovanja Jadran Galenskog Laboratorija d.d. u nastavku
istraživanja cilj je svrstati kompaniju u bonitetnu skupinu na primjeru prakse BKS Bank
d.d. te zaključno odrediti je li tvrtka kreditno sposobna i koliko je za banku rizično
poslovati s njom.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja je da se kroz analizu financijskih i nefinancijskih pokazatelja

utvrdi model koji bi trebao predstavljati temelj za donošenje uspješnih poslovnih odluka.

1
Informacije do kojih se dolazi analizirajući financijske izvještaje odnose se na postojeće
stanje poduzeća, dok je analizom podataka nefinancijske naravi moguće predvidjeti
položaj poduzeća u budućnosti.

Na temelju navedenog moguće je formirati znanstvenu istraživačku hipotezu. Znanstvena

istraživačka hipoteza glasi:

Analizom financijskih i opisnih pokazatelja poduzeća na temelju ocjene kreditne

sposobnosti i boniteta, putem analize financijskih izvještaja, osnovnih financijskih
pokazatelja i procjenom kvalitete instrumenata osiguranja, moguće je donijeti povoljnu
poslovnu odluku u smislu ublažavanja izloženosti kreditnom riziku banke.

1.3. Struktura rada

Diplomski rad sastoji se u pet međusobno povezanih poglavlja: uvod, kreditni rizik,
kreditna sposobnost i ocjena boniteta, analiza boniteta i kreditne sposobnosti tvrtke Jadran
Galenski Laboratorij d.d. u praksi BKS Bank d.d. i zaključak.

U uvodu će se utvrditi predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja te na temelju

navedenog formirati znanstvena hipoteza. U nastavku će biti obrazložena struktura rada.

U drugom poglavlju bit će obrađen teorijski aspekt kreditnog rizika definiranjem samog
pojma i definicije kreditnog rizika, oblika kreditnog rizika, načina na koji se procjenjuje
i mjeri kreditni rizik te utvrđivanje mjera upravljanja i zaštite od kreditnog rizika.

U trećem poglavlju definirat će se kreditna sposobnost i kreditni rejting te će biti obrađen

teorijski okvir ocjene boniteta kroz pojmovno određenje boniteta, utvrđivanje metoda
ocjene boniteta i temeljnih financijskih izvještaja u poslovanju, a na kraju poglavlja bit
će nabrojeni i objašnjeni osnovni financijski pokazatelji bankovnog poslovanja.

Četvrto poglavlje predstavlja glavni dio i okosnicu istraživačkog rada. Analizirati će se

poslovanje Jadran Galenskog Laboratorija d.d. kroz analizu „Soft facts“ činjenica ili
opisnih pokazatelja i analizu „Hard facts“ ili eksplicitnih financijskih pokazatelja.
Unutar „Soft facts“ analize biti će obrazložena svrha traženja kredita, opisana osnovna
djelatnost i vlasnička struktura tvrtke te organizacijska struktura, prostori i oprema u
vlasništvu tvrtke i struktura kadrova. U nastavku će se analizirati ključna tržišta JGL-a,
2
kao i proizvodni asortiman, kupci i dobavljači. Na kraju će se utvrditi strategija i poslovni
smjer u budućnosti i biti izrađena SWOT analiza tvrtke.
Unutar „Hard facts“ analize biti će obrazložena financijska situacija poslovnog subjekta
kroz analizu bilance, računa dobiti i gubitka, osnovne financijske pokazatelje tvrtke te će
na kraju biti izrađen rejting tvrtke i donesena odluka o plasmanu uz ponuđene instrumente
osiguranja.

U petom poglavlju donesen je zaključak na temelju provedenog istraživanja.

1.4. Znanstvene metode

Znanstvene metode koje su korištene prilikom istraživanja problematike teme ovog rada
su: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije,
metoda deskripcije, metoda kompilacije i statistička metoda.

3
2. Kreditni rizik

Banke ocjenjuju bonitet i kreditnu sposobnost klijenata iz razloga kako bi procijenile i

kontrolirale rizike koji mogu naštetiti i ugroziti poslovanje banke.

Ulažući prikupljena sredstva u kreditne i nekreditne plasmane, kojima ostvaruju

najznačajniji dio prihoda poslovanja, banke se svjesno izlažu rizicima, što predstavlja
njihovu temeljnu funkciju.

U interesu menadžmenta svake banke je maksimalno povećanje vrijednosti kapitala

banke, a u svrhu ostvarenja tog cilja, bankovni menadžment mora percipirati moguće
rizike u okruženju i znati ih kvantificirati. Bankovni menadžment susreće se u najvećoj
mjeri sa šest temeljnih bankovnih rizika. To su:

1) kreditni rizik
2) rizik likvidnosti
3) kamatni rizik
4) operativni rizik
5) rizik kapitala ili rizik solventnosti
6) valutni rizik.
Od ostalih rizika mogu se navesti: rizik zemlje, rizik plaćanja te tržišni rizik ili rizik cijene
(Jakovčević, 2000., str. 23).

Međutim, rast banke i njezine imovine najčešće je vezan za ekspanziju kreditnog

poslovanja, te su kreditni plasmani najrašireniji plasmani banke, a kreditni rizik najčešći
rizik u bankovnom poslovanju. Izloženost kreditnom riziku zastupljena je u skoro svim
transakcijama te ukoliko ne postoji uspostavljena kontrola nad kreditnim rizikom,
moguća je pretjerana izloženost banke kreditnom riziku, koja može dovesti do
poremećaja likvidnosti banke.

2.1. Pojmovno određenje i obuhvat kreditnog rizika

Kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze dužnika
prema kreditnoj instituciji (Zakon o kreditnim institucijama, članak 96-108, NN 117/08,

4
74/09, 153/09). Na temelju navedene definicije, moguće je razlučiti osnovne čimbenike
kreditnog rizika:

· rizik neispunjenja obveza (eng. defaultrisk),

· rizik izloženosti (eng. exposurerisk) i
· rizik povrata sredstava, naplate (eng. recoveryrisk).

Slika 1: Čimbenici kreditnog rizika

DefaultRisk (PD)

Kreditni rizik RecoveryRisk (LGD)

ExsposureRisk (EAD)

Izvor: Jakovčević D., Jolić I., 2013.,Kreditni rizik, RRiF plus d.o.o., Zagreb

Kreditni rizik (eng. credit risk, njem. Kreditrisiko) nastaje ulažući novčana sredstva u
kreditne plasmane te se odnosi na neizvjesnost vraćanja novčanih sredstava koja su
uložena. Dakle, rizik neispunjavanja obveze (PD - eng. probability of default)
predstavlja vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja obveze klijenta unutar jedne
godine te očituje u tome hoće li se novčana sredstva vratiti u cijelosti ili se uopće neće
vratiti prema utvrđenoj dinamici (Leko, 1998, str. 276; Jakovčević, Jolić, str. 79).
Zbog utjecaja standarada Basel II kreditne institucije unutar EU primjenjuju tzv. bazelsku
definiciju statusa neispunjavanja obveza:

· kašnjenje u plaćanju druge ugovorene strane dulje od 90 dana po bilo kojoj

materijalno značajnoj kreditnoj obvezi i/ili
· nije vjerojatno plaćanje (eng. unlikely to pay); kreditna institucija smatra
vjerojatnim da druga ugovorna strana neće u cijelosti podmiriti svoje obveze
(Jakovčević, Jolić, 2013., str.53).

Rizik izloženosti (EAD - eng. exposure at default) je iznos izloženosti, a odnosi se na

maksimalan iznos izloženosti koji u slučaju nastanka statusa neispunjenja obveza kreditna
institucija može izgubiti.

5
Rizik povrata sredstava, odnosno naplate (LGD - eng. loss given default) predstavlja
gubitak koji je nastao zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorene
strane. Koliko će banka izgubiti ukoliko klijent neispunjava svoje obveze, ovisi i o
čimbenicima koji utječu na rizik naplate sredstava:

1) Struktura kreditnog proizvoda koja se odnosi na nadređenost, odnosno

podređenost financijskog instrumenta i instrumente osiguranja naplate
potraživanja.
Vjerojatnost naplate veći je kod nadređenih potraživanja, jer će se u slučaju
stečaja dužnika prvo naplatiti potraživanja s prvenstvom naplate (npr. obveznica
dužnika ima manji rizik naplate od dionice dužnika).
Instrumenti osiguranja mogu biti materijalni (npr. garancija) i nematerijalni (npr.
nekretnine, pokretnine, depoziti, vrijednosni papiri itd.). Naplata iz instrumenata
osiguranja ovisi o vrijednosti tih instrumenata (odnos između vrijednosti
instrumenata osiguranja i iznosa kredita), vrsti, mogućnostima i troškovima
prodaje kolaterala.
2) Značajke dužnika poput veličine poslovnog subjekta, njegove zaduženosti i
likvidnosti, industrijskog sektora i geografskog područja u kojem posluje.
3) Značajke kreditne institucije kao što su organizacija same institucije te politike
i procedure u vezi naplate potraživanja.
4) Vanjsko okruženje gdje se ističe regulatorno okruženje, koje utječe na trajanje
procesa naplate (Jakovčević, Jolić, 2013., str.55, 79).
Podjela kreditnog rizika na čimbenike koji su prethodno navedeni sukladna je Baselu II,
koji kreditni rizik produbljuje uključujući i vremensku komponentu kreditnog rizika.
Dakle, prema baselskom standardu pojavljuje se i četvrti čimbenik kreditnog rizika -
efektivna ročnost (M - eng. effective maturity) koja portfelj i svaku pojedinačnu
transakciju čini osjetljivom. Što je vremenski period transakcije dulji, to je ona osjetljivija
na rizik i nosi veći stupanj rizika. (Jakovčević, Jolić, 2013., str. 78)

Kreditni rizik nerijetko se uspoređuje s pojmom rizika suprotne stranke (counterparty

risk). Razlika je u tome da je pojam rizik suprotne stranke obično sadržan u kontekstu
kreditnih rizika sadržanih kod financijskih instrumenata poput derivativnih financijskih
instrumenata (opcije, swapovi itd.), dok je kreditni rizik u najužem smislu vjerojatnost
neplateži po ugovoru o novčanom kreditu (Jakovčević, 2000., str. 35).

6
Ako je riječ o rizicima odobrenih novčanih kredita, tada se pojam kreditnog rizika može
definirati na sljedeći način:
Kreditni rizik je vjerojatnost da će aktiva banke, posebice njen kreditni portfelj izgubiti
na vrijednosti i možda postati bezvrijedan (Jakovčević, 2000., str. 36)
Sa svakim zakašnjenjem povrata kredita i nevraćanjem anuiteta u cijelosti i prema
utvrđenoj dinamici, kreditni portfelj će gubiti na vrijednosti i posljedično ugrožavati
profitabilnost i likvidnost banke.

Kreditni rizik sadržan u odobrenim novčanim kreditima povezan je s rizikom likvidnosti.

Banke i financijske institucije koje nemaju dostatnu rezervu brzo unovčivih instrumenata
za održavanje likvidnosti, pouzdajući se u povrat kredita za podmirenje dospjelih obveza,
najčešće se suočavaju s poteškoćama održavanja likvidnosti. Takve situacije prisiljavaju
ih na održavanje likvidnosti novim kratkoročnim zaduženjima što može biti početak
prezaduženosti te nepovoljne ročne i bilančne strukture s posljedicama na insolventnost
banke. (Jakovčević, 2000., str. 36)

2.2. Procjena i mjerenje kreditnog rizika

Izloženost banke kreditnom riziku posljedica je prethodno donesenih odluka banke o

kreditnim poslovima koji sadržavaju veći ili manji stupanj kreditnog rizika.
Za banku je od izuzetne važnosti procjenjivati, mjeriti i kontrolirati kreditni rizik, kako
bi minimizirala ugroženost vlastitog kreditnog portfelja. Precizna identifikacija i mjerenje
kreditnog rizika najvažniji su aspekt bankovnog menadžmenta u smislu postizanja
visokih performansi poslovanja.

U nastavku je naveden način određivanja cijene kreditnih produkata bitnih za uspostavu

kontrole i zaštite od kreditnog rizika te su prikazane metode mjerenja kreditnog rizika
prema Basel II standardu:

· standardizirani pristup i
· interni sustav raspoređivanja - osnovni (FIRB) i napredni (AIRB).
(HNB, Rezultati upitnika o novom bazelskom sporazumu kapitalu (Basel II),2004.,str. 7)

7
 2.2.1. Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

Prilikom korištenja standardiziranog pristupa, banke dodjeljuju propisane pondere rizika

za svoja potraživanja u ovisnosti o karakteristikama tih potraživanja. Izloženosti se
razvrstavaju u pripadajuće kategorije izloženosti te se iznos izloženosti množi s
odgovarajućim ponderima. U bilanci, iznos izloženosti predstavlja stavku neto izloženost,
a to je izloženost umanjena za ispravke vrijednosti. Izvanbilančne stavke konvertiraju se
pomoću utvrđenih konverzijskih faktora, kod kojih 100% predstavlja visok rizik, 50%
srednji rizik, 20% srednje nizak rizik i 0% nizak rizik. Ponderi rizika ovisni su o vrsti
dužnika i stupnju kreditnog rejtinga koje je dodijelila VIPKR1 (npr. ponderi za središnje
države i središnje bankovne institucije niži su od pondera za trgovačka društva istog
rejtinga).

Raspoređivanje kreditnih rejtinga prema stupnjevima kreditne kvalitete utvrđuje HNB na

temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija.
Dodjela pondera rizika ovisno o rejtingu i kategoriji izloženosti prikazana je u tablici:

Tablica 1: Ponderi rizika prema standardiziranom pristupu

Stupanj kreditne kvalitete 1 2 3 4 5 6
Primjer kreditnih rejtinga Aaa- A1- Baa1- Ba1- B1-B3 Caa1 i
Moody'sa Aa3 A3 Baa3 Ba3 niže
Ponderi rizika za središnje države i 0% 20% 50% 100% 100% 150%
središnje banke

Ponderi rizika za institucije:

Preostali rok dospijeća dulji od 3
20% 50% 50% 100% 100% 150%
mjeseca

Preostali rok dospijeća 3 mjeseca

20% 20% 20% 50% 50% 150%
ili manje

Izloženosti s kratkoročnim
20% 50% 100% 150% 150% 150%
rejtingom izdanja
Ponderi rizika za trgovačka 20% 50% 100% 100% 150% 150%
društva
Ponderi rizika za izloženosti u 20% 50% 100% 100% 150% 150%
obliku udjela u investicijskim
fondovima
Izvor: Jakovčević D., Jolić I., Kreditni rizik, 2013, str. 74

1
VIPKR- priznata vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika. Ona ispunjava zahtjeve iz Odluke o
adekvatnosti jamstvenog kapitala, odnosno dobila je odobrenje HNB-a. Za potrebe standardiziranog pristupa,
prilikom utvrđivanja kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik i pondere rizika, mogu se primjenjivati jedino kreditni
rejtinz ipriznatih VIPKR.

8
U kategorijama potraživanja prema standardiziranom pristupu obuhvaćena su
potraživanja od državnih institucija i središnjih banaka, banaka, trgovačkih društava,
stanovništva te potraživanja osigurana zalogom nad nekretninama.
Ponder rizika 0% dodjeljuje se izloženostima prema Europskoj središnjoj banci,
međunarodnim organizacijama, nekim multilateralnim razvojnim bankama i članicama
grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje zadovoljavaju propisane uvjete
izloženosti prema HNB-u, Republici Hrvatskoj te središnjim državama članicama i
središnjim bankama država članica EU.
U Tablici 1 možeme se uočiti da postoje dvije opcije za potraživanja prema bankama
(institucijama). Prva opcija znači da se svim bankama (institucijama) dodjeljuje za jednu
kategoriju viši ponder rizika od onog koji se dodjeljuje središnjoj državi, ako je sjedište
banke u toj državi. Druga opcija odnosi se na pondere rizika koji su direktno povezani s
vanjskim rejtingom banke te se niži ponder rizika dodjeljuje potraživanjima s ugovorenim
rokom dospijeća od tri mjeseca ili manje.
Ponder 35% dodjeljuje se izloženostima prema stanovništvu koje su osigurane
stambenom nekretninom, uz uvjet da nekretnina zadovoljava propisane uvjete.
Ponder 50% dodjeljuje se izloženostima prema stanovništvu koje su osigurane poslovnom
nekretninom, uz uvjet da nekretnina zadovoljava propisane uvjete.
Ponder rizika od 75% dodjeljuje se izloženostima prema stanovništvu koji su dio dovoljno
diverzificiranog portfelja, za koje je dužnik fizička osoba ili malo i srednje poduzetništvo,
a ukupna bilančna izloženost (umanjena za potraživanja osigurana stambenom
nekretninim) ne prelazi 2,5 milijuna kuna.
Svim ostalim izloženostima dodjeljuje se ponder 100%.
Izloženostima koje imaju status dospjelih nenaplaćenih potraživanja, a nisu osigurani
dodjeljuje se ponder rizika 100% ili 150%, ovisno o visini ispravka vrijednsti.
Ponder rizika 150% dodjeljuje se visokorizičnim potraživanjima.
Ako za određenu izloženost nije propisan ponder rizika, dodjeljuje joj se ponder 100%.

2.2.2. IRB pristup (eng. Internal Ratings Based Approach)

Kreditne institucije svijeta razvijaju sve složenije sustave upravljanja kreditnim rizikom,
s ciljem osiguranja i povećanja postojeće profitabilnosti i zaštite od gubitaka. Interni
sustav raspoređivanja (IRB - eng. internal ratings – based approach) jedan je od

9
najinovativnijih kategorija Basela II te je preuzet iz prakse velikih međunarodnih banaka.
Zasniva se na mjerenju kreditnog rizika temeljem internih rejting sustava, pa je osnovna
razlika IRB sustava u odnosu na standardizirani pristup da sve parametre rizičnosti zadaje
regulator. Banke koje primjenjuju ovaj pristup razvijaju interne rejting sustave i
kategoriziraju dužnike prema stupnjevima rizika u rejting kategorije.
Prema IRB pristupu banka kategorizira vlastita potraživanja u sljedeće grupe:

· trgovačka društva
· državne institucije
· banke
· stanovništvo
· vlasnički vrijednosni papiri

Za svaku skupinu važno je odrediti tri ključna elementa:

1. Komponente rizika (zadaje ih supervizor ili se određuju interno)
- PD - vjerojatnost nastanka statusa neispunjenja obveza
- LGD - iznos gubitka u trenutku nastanka statusa neispunjenja obveza
- EAD - iznos izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjenja obveza
- M - efektivno dospijeće (vremenska komponenta kreditnog rizika)
2. Funkcije pondera rizika - sredstvo putem kojeg se čimbenici rizika za specifična
potraživanja transformiraju u ponderiranu aktivu i potom u kapitalne zahtjeve
3. Minimalni zahtjevi - koje banka treba zadovoljiti ukoliko želi primjenjivati interni
rejting pristup.

Postoje dvije verzije IRB pristupa: osnovna ili FIRB i napredna ili AIRB verzija.
Razlikuju se u tome da li banka određuje komponente rizika sama ili ih određuje
supervizor. Na temelju razlika između tih dviju verzija, u nastavku je prikazana slika
FIRB i AIRB pristupa.

10
Slika 2: Razlike između FIRB i AIRB pristupa u određivanju komponenti rizika

Komponenta rizika FIRB AIRB

PD Vlastita procjena banke Vlastita procjena banke

LGD Zadaje supervizor Vlastita procjena banke

EAD Zadaje supervizor Vlastita procjena banke

Dospijeće Zadaje supervizor Vlastita procjena banke

Izvor: HNB, Rezultati upitnika o novom bazelskom sporazumu kapitalu (Basel II), 2004.,
str. 9
Iz Slike 2 vidljivo je da je osnovni IRB pristup pristup u kojem banka primjenjuje vlastite
procjene PD-a te procjene LGD-a, EAD-a i dospijeća koje je odredio supervizor, odnosno
HNB. Također je vidljivo da banke koje primjenjuju napredni oblik IRB pristupa u
potpunosti mogu metodologiju izračuna kapitalnih zahtjeva prilagoditi svojoj internoj
metodologiji i rizičnom profilu.

2.3. Upravljanje kreditnim rizikom

Budući da se bankarski sektor suočava s velikim problemima i gubicima uzrokovanim

kreditnom krizom, kvalitetno upravljanje kreditnim rizikom postavlja se kao prioritet za
banku kako ne bi došlo do pogoršanja njezinog kreditnog portfelja. Kako bi minimizirala
kreditni rizik, banka upravlja plasmanima i strukturira kreditni portfelj za izvršenje
njegove diverzifikacije.

Uspjeh banke povezan je s odgovornošću bankara da prate utjecaj svih faktora koji utjrču
na kvalitetu kreditnog portfelja i da pravovremeno reagiraju na nepovoljne utjecaje koji
mogu ugroziti položaj banke.

Izloženost kreditnom riziku najčešći je razlog propasti banaka. Iz tog su razloga u gotovo
svim zakonodavstvima svijeta uvedene politike i procedure za upravljanje kreditnim
rizicima.

Prema Zakonu o kreditnim institucijama Republike Hrvatske, kreditna institucija dužna

je provoditi primjerene politike i procedure za upravljanje kreditnim rizikom te osigurati
11
njihovo provođenje. Tijekom svog poslovanja banka je dužna donositi odluke o
odobravanju kredita na temelju primjerenih i jasno definiranih kriterija te definirati
postupke odlučivanja o odobravanju, promjenama, obnavljanju i refinanciranju kredita.
Prije sklapanja ugovora o kreditu, koji je osnova zbog kojeg izloženost kreditnom riziku
nastaje, kreditna institucija procjenjuje kreditnu sposobnost dužnika te kvalitetu,
raspoloživost, utrživost i vrijednost instrumenata osiguranja potraživanja. Također, za
vrijeme trajanja pravnog odnosa banka je dužna pratiti poslovanje dužnika te kvalitetu,
raspoloživost, utrživost i vrijednost instrumenata osiguranja potraživanja. Banka mora
uspostaviti primjeren i djelotvoran sustav upravljanja kreditnim rizikom te osigurati
njegovo provođenje kako bi minimizirala svoju izloženost kreditnom riziku.
Implementacija i provođenje sustava upravljanja rizikom uključuje:

a) upravljanje pojedinačnim plasmanima i portfeljima koji sadrže kreditni rizik,

prepoznavanje problematičnih plasmana i upravljanje istima te kategoriziranje
izloženosti u skupine i
b) provođenje vrijednosnog usklađivanja, ispravaka vrijednosti te rezerviranja za
rizične izvanbilančne stavke.
Kreditna institucija mora osigurati da diverzifikacija portfelja koji sadrže kreditni rizik
bude u skladu s njezinom kreditnom politikom i ciljanim tržištima. (Zakon o kreditnim
institucijama, članak 115. i 116., NN 117/08, 74/09, 153/09).

Kako bi potaknuo bankovne supervizore svijeta za razvijanje i poticanje dobre prakse

upravljanja kreditnim rizikom, Baselski odbor za superviziju banaka izdao je „Načela za
upravljanje kreditnim rizikom“. Unutar principa i pravila za upravljanje kreditnim
rizikom koji su doneseni od strane Bazelskog odbora, upravljanje kreditnim rizikom
podrazumijeva:

· uspostavljanje primjerenog okruženja za kreditni rizik,

· poslovanje u skladu s dobrim postupkom za odobrenje kredita, odnosno ispravan,
dosljedan i pouzdan proces odobravanja kredita,
· održavanje primjerenog procesa kreditne administracije,
· konstantntan nadzor kreditnog rizika te mjerenje i upravljanje kreditnim rizikom,
· primjerenu kontrolu nad kreditnim rizikom i
· aktivan nadzor i sudjelovanje supervizora.

12
3. Kreditna sposobnost i ocjena boniteta

Potrebe za ocjenom boniteta i kreditne sposobnosti su sve češće, zbog sve većeg stupnja
složenosti i rizičnosti poslovanja te se bonitet smatra ključnom komponentom procjene
rizičnosti i uspješnosti poslovanja. Prilikom procjene boniteta poduzeća ocjena se temelji
na analizi niza kvalitativnih i kvantitativnih podataka, koji odražavaju cjelokupni rejting
poslovnog subjekta. Iz tog razloga razvijene su brojne metode ocjene boniteta.

3.1. Kreditna sposobnost i kreditni rejting

Kreditna sposobnost (eng. credibility, credit worthiness, njem. Kreditwürdigkeit) je

sposobnost uzimanja, korištenja i vraćanja financijskih sredstava u potpunosti i u
utvrđenom roku njihovim izvorima. Kreditna sposobnost najčešće se procjenjuje prilikom
donošenja odluke o kreditnom plasmanu. Prilikom ocjenjivanja kreditne sposobnosti
banka ili kreditna institucija procjenjuje dužnikovu poslovnu mogućnost da prema
ugovorenoj dinamici vraća pozajmljena novčana sredstva (Leko, 1998, str. 273).

Prema tradicionalnim shvaćanjima kreditna sposobnost utvrđuje se i zasnovana je na

imovinskoj snazi dužnika te pruža visok stupanj povjerenja kreditora u dužnika.

Temeljni cilj ocjene kreditne sposobnosti poduzeća je da se prije nego što se zaključi
ugovor o kreditu, utvrdi sposobnost i spremnost dužnika da vrati primljena novčana
sredstva, prema uvjetima koji su predviđeni stajati u ugovoru.

Čimbenike koji utječu na kreditnu sposobnost poduzeća nije moguće sa sigurnošću

utvrditi i kvantificirati, jer se ocjenom kreditne sposobnosti poduzeća ne mogu u
potpunosti otkloniti nesigurnost i financijski rizik svakog pojedinačnog kreditnog posla.
Financijskom analizom kreditne sposobnosti obuhvaćaju se pojave iz poslovne prošlosti
i sadašnjosti poduzeća za koje se smatra da mogu imati utjecaja na buduće poslovanje
poduzeća (http://oliver.efri.hr/~banke/doc/Ocjena_boniteta.pdf, str. 1).

Kreditni rejting (eng. credit rating, njem. Kreditwürdigkeitsprüfung, Eischätzung der

Kreditfähigkeit) i kreditna sposobnost usko su povezani pojmovi. Kreditni rejting je
definiran kao skup svojstava tražioca kredita, poput imovine, financijskog položaja,

13
poslova i perspektive, pomoću kojih je moguće ocijeniti njegovu kreditnu sposobnost.
Kreditna sposobnost zajmotražioca može se gledati s formalne i materijalne strane.
Formalna kreditna sposobnost odnosi se na poslovnu sposobnost, dok se materijalna
kreditna sposobnost procjenjuje na temelju objektivnih mogućnosti da se podmire
preuzete obveze.

Kreditno sposoban tražitelj kredita je onaj koji osigurava vraćanje glavnice i kamata u
ugovorenom roku, koji ima uredno i ažurno računovodstvo, koji svoju imovinu i obveze
iskazuje prema stvarnoj vrijednosti i koji ima uredno financijsko poslovanje (Leko,1998,
str. 276).

3.2. Pojmovno određenje i vrste boniteta

Riječ bonitet dolazi od latinske riječi bonus, što znači dobar. Bonitet je pojam koji je
definiran na više načina, a u širem smislu odnosi se na kvalitetu poslovanja određenog
poduzeća. Kako se pojam kvalitete kod pojedinaca različito shvaća, tako se i pojam
boniteta raznoliko tumači, kao npr. kredibilitet, platežna i kreditna sposobnost,
uspješnost, „dobar glas“, imidž, rejting i sl. Ocjena boniteta poduzeća važan je čimbenik
kojim se predstavlja financijsko stanje poslovanja poduzeća, odnosno bonitet označava
kvalitetu poslovanja cjelokupnog poduzeća, koja se ocjenjuje na temelju kvantitativnih i
kvalitativnih informacija.

Prilikom ocjene boniteta jednako su važni unutarnji i vanjski (okruženje poduzeća)

aspekti poslovanja poduzeća. Zato je vrlo važno za banku raspolagati čitavim nizom
informacija kvantitativnog i kvalitativnog sadržaja, kako bi ocijenjen bonitet predstavljao
realnu sliku poslovanja određenog entiteta (Popović, Vitezić, 2009, str. 449).

Temeljni cilj ocjene boniteta da se kroz sagledavanje cjelokupnog poslovanja poduzeća

dobiju informacije kako bi se pokušali izbjeći mogući rizici neostvarivanja ciljeva koji su
zacrtani. Ocjenom boniteta poslovnog subjekta donosi se odluka o prihvaćanju posla,
formira se cijena na temelju procjenjene izloženosti riziku te se procjenjuje sigurnost
budućih prihoda (Leko,1998, str. 57).

14
Kada bonitet procjenjuje poduzeće radi interne ocjene vlastitog poslovanja, radi se o
ocjeni vlastitog boniteta u svrhu donošenja dobrih poslovnih odluka. Bonitet, također
ocjenjuju i poslovni partneri, zbog izbjegavanja poslovnog rizika te se u tom slučaju radi
o užem aspektu ocjene kreditne sposobnosti. Nadalje, bonitet procjenjuju i banke i ostale
kreditne institucije prilikom donošenja odluke o kreditnom poslovanju i tada sa bonitet
gleda sa šireg aspekta. Dakle, bez obzira radi li se o internim ili eksternim potrebama za
ocjenom boniteta njegova svrha i značaj je izbjegavanje poslovnog rizika.

Na temelju sadražaja za procjenu boniteta, bonitet se može podijeliti na:

· bonitet kratkog sadržaja ili jednostavni bonitet, koji se temelji na podacima o

solventnosti i likvidnosti poslovnog subjekta,
· bonitet proširenog sadržaja ili složeni bonitet, koji obuhvaća podatke i pokazatelje
za ocjenu financijskog položaja poslovnog subjekta i
· bonitet najkomplesnijeg sadržaja ili kompleksni bonitet, koji obuhvaća čitav niz
financijskih i nefinancijskih , odnosno kvantitativnih i kvalitativnih informacija
koji prikazuju ekonomski položaj poslovnog subjekta, njegovu poziciju na tržištu,
rezultate poslovanja, društvenu odgovornost tj. cjelokupnu sliku kvalitete
njegovog poslovanja (Popović, Vitezić, 2009, str. 449, 450).

Ocjena boniteta izuzetno je zahtjevan i stručan posao pomoću kojeg se detaljnim

analiziranjem bilance poduzeća i ostalih financijskih izvještaja, dolazi do informacija o
sadašnjoj situaciji poslovanja i procjeni budućeg poslovanja poduzeća, a ocjena uključuje
i analiziranje ugleda poduzeća koji se ne može brojčano iskazati (Leko, 1998, str. 57).

3.3. Metode ocjene boniteta

Bonitet u suštini može ocjenjivati svatko tko ima potrebu za njegovom ocjenom, a
raspolaže znanjem za tumačenje informacija dobivenih analizom financijske situacije.
Postoje brojne metode za ocjenu boniteta, koje su međusobno različite, ali kod svih
metoda naglasak je na ocjeni rizičnosti poslovanja i procjeni buduće perspektive
poslovanja.

Prilikom ocjene boniteta i dodijeljivanja rejtinga, prvenstveno treba:

15
 a) razraditi po kojim će se kriterijima vršiti izbor pokazatelja,
b) slektirati podatke i pokazatelje koji su relevantni za bonitetnu ocjenu,
c) osigurati podatke i pokazatelje koji će služiti kao usporedba (npr. najbolji u grani),
d) pojedinim pokazateljima dodijeliti mjere vrijednosti (npr. minimum, maksimum
ili optimum) i
e) standardizirati prikazivanje (obrazac)
(Popović, Vitezić, 2009., str. 450).

Prilikom razrade kriterija koji su relevantni za poslovanje poduzeća, okosnica moraju biti
ciljevi koje poduzeće želi ostvariti, pa će se izabrati oni podaci i pokazatelji kojima se ti
ciljevi mogu mjeriti (npr. likvidnost, efikasnost, profitabilnost itd.). Izabranim
pokazateljima dodijeljuje se ponder ili ocjena koja može značiti loš, dobar, vrlo dobar ili
izvrstan bonitet. Ocjena boniteta naziva se još i rejting.

Najpoznatija metoda ocjene boniteta je metoda 6 K, koja se temelji na ocjeni šest bitnih
elemenata, koji prikazuju cjelokupno poslovanje poduzeća. Dakle, metoda 6 K
procjenjuje poduzeće sa šest točki motrišta:

1. Kapacitet (eng. capacity) je najkritičniji od svih šest elemenata, jer označava

primarni izvor vraćanja novčanih sredstava. Potencijalnog kreditora najviše
interesira na koji će način i iz kojih izvora sredstava, zajmotražitelj vraćati
posuđena novčana sredstva. Kreditor će u obzir uzeti novčani tijek zajmotražitelja,
rokove dospijeća dugova i vjerojatnost uspješne naplate kredita. Uvidom u
povijest prošlih zaduženja, kreditor će procijeniti kako će se zajmotražitelj
ponašati kod budućih potencijalnih zaduženja.
2. Kapital (eng. capital) se odnosi na količinu novca koju je vlasnik uložio u
poslovanje i predstavlja indikator rizičnosti ulaganja u slučaju da poduzeće
propadne. Kreditor od zajmotražitelja očekuje ulaganje u imovinu i kapital te da
je prije traženja kredita procijenio financijski rizik vraćanja novčanih sredstava.
3. Kolateral (eng. collateral) predstavlja sredstvo osiguranja koje zajmotražitelj
može ponuditi banci, kao što su nekretnine, pokretnine, mjenice, garancije itd.
Kolateral nije zamjena za lošu kreditnu sposobnost potrncijalnog dužnika, već se
on koristi kao pokriće za posuđivanje novca. Kolateral je sekundarni izvor naplate
potraživanja, a aktivira se kada je sigurno da dužnike neće ispuniti svoju obvezu
prema banci, odnosno neće vratiti pozajmljena novčana sredstva.

16
 4. Kondicije (eng. conditions) predstavljaju glavnu namjenu uzimanja kredita.
Banka postavlja pitanje u koju svrhu će klijent uložiti kredit (povećanje
proizvodnog kapaciteta, kupnja radne opreme, ulaganje u zalihe itd.) te analizira
da li trenutna financijska situacija klijenta opravdava ulaganje koje je klijent
namijenio. Kako bi odgovorila na to pitanje, banka mora analizirati tržište na
kojem klijent posluje i procjeniti perspektivu klijenta za povrat ulaganja u
poslovanje.
5. Karakter (eng. character) predstavlja opći dojam koji bankovni referent stječe o
klijentu. Banka će formirati subjektivno mišljenje o klijentovoj sposobnosti da
vraća kredit te povjerljivosti i sigurnosti klijenta kao korisnika kredita. Također,
banka će uzeti u obzir kvalitetu poslovanja i poslovno iskustvo u branši u kojoj
posluje, kao i kompetencije zaposlenika.
6. Kontrola (eng. control) se odnosi na pregled sve zakonske regulative koja bi
mogla utjecati na financijski položaj poduzeća i ugroziti njegovu kreditnu
sposobnost.
(The 6 C of Credit Analysis: http://www.mbda.gov/blogger/financial-education/5-c-s-
credit-analysis)

Kada banka ocjenjuje kreditnu sposobnost tražitelja kredita, najraširenija je primjena

sljedećih metoda:

· CAMEL metoda koja se prilikom ocjene kreditne sposobnosti bazira na pet

snovnih pokazatelja: Capital - kapital, Assets quality - kvaliteta imovine,
Management - uprava, Earnings - zarada i Liquidity - likvidnost.
· CAMPARI matoda koja se u ocjeni boniteta oslanja na sljedeće pokazatelje:
Character - karakter, Ability - vještina, Management - uprava, Purpose - namjena
kredita, Amount - iznos kredita, Repayment - isplativost i Insurance - osiguranje
kredita.
· Interni rejting pristup je metoda donesena od strane Bazelskog odbora, koja se
koristi različitim ponderima za procjenu kreditnog rizika za banku.
· GIRAFE metoda (eng. Governance and Decision making, Information, Risk,
Activities and Services, Financing and Liquidity) je suvremena metoda koja
koristi kvantitativne i kvalitativne pokazatelje u ocjeni boniteta, a temelji se na
analizi sljedećih aspekata poslovanja: upravljanje i odlučivanje, informacije,
upravljanje rizikom, aktivnosti i usluge, financiranje i likvidnost te efikasnost i
17
 profitabilnost. Svim aspektima dodijeljene su ocjene izražene u postotku: G- 20%,
I- 12%, R- 12%, A- 25%, F- 7%, E- 24%. Rejting se ocjenjuje ocjenom izvrstan,
dobar, dovoljno, nedovoljno i jako nedovoljno.
· CGS metoda (eng. Corporate Governance Score ili Ocjena korporativnog
upravljanja) predstavlja skupno ocjenjivanje raznih poslovnih aspekata
poslovanja poduzeća. Ocjena poslovanja temelji se na četiri kriterija: vlasnička
struktura i utjecaj, vlasnička prava i veze, financijska transparentnost i pristup
informacijama te struktura uprave i procedure. Ocjene se nalaze u rasponu od 0
do 10, gdje je 0 najlošija, a 10 najbolja ocjena.
(Popović, Vitezić, 2009, str. 451, 452)

U Republici Hrvatskoj bonitetne informacije izdaje FINA (Financijska agencija), svim

poslovnim subjektima. Obrasci FINA-e za informacije o ocjeni boniteta su: BON 1, BON
2, BON PLUS i Informacija kreditni rejting (FINA, 2015.).

3.4. Financijski izvještaji u poslovanju poduzeća

Ocjena boniteta i kreditne sposobnosti određenog poslovnog subjekta pretpostavlja

kvalitetnu informacijsku podlogu o njegovom poslovanju. Izvor kvalitetnih informacija
o poslovanju nalazi se u temeljnim financijskim izvještajima poduzeća.
Cilj financijskog izvješćivanja je pružanje informacija o financijskom položaju i
uspješnosti poslovanja poduzeća, na način da se sve informacije moraju iskazivati u
sadržaju i obliku koji je razumljiv osobama kojima su namijenjene. Financijski izvještaji
zadovoljavaju uvjet kvalitete jedino ako su razumljivi, usporedivi , pouzdani i u skladu s
propisanim međunarodnim računovodstvenim standardima (MSFI).
Kako bi se zainteresiranim korisnicima omogućio uvid u financijsku situaciju poduzeća,
ona moraju minimalno jednom godišnje dostaviti primjerena financijska izvješća
nadležnim poreznim vlastima.

Temeljni financijski izvještaji su:

· Bilanca,
· Račun dobiti i gubitka,
· Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice,

18
 · Izvještaj o novčanom toku i
· Bilješke uz financijske izvještaje.
(Žager i suradnici, 2008, str. 52)

Bilanca ili izvještaj o financijskom položaju poduzeća je temeljni financiski izvještaj koji
na određeni datum prikazuje stanje imovine (aktive), kapitala i obveza (pasive). Iz tog
razloga može se reći da je bilanca statički izvještaj, jer prikazuje položaj poduzeća u
određenom trenutku. Osnovni elementi bilance povezani su temeljnom
računovodstvenom jednadžbom, koja glasi: Imovina = Kapital + Obveze.
Imovina predstavlja vlasništvo poduzeća proizašlo iz prošlih događaja, a od nje se
očekuju buduće ekonomske koristi, npr. od prodaje dijela imovine. Imovina je u bilanci
podijeljena na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu. Dugotrajnu imovinu uglavnom čine
materijalna, nematerijalna imovina, dugotrajna financijska imovina i potraživanja, dok
kratkotrajnu imovinu čine novac u banci i blagajni, potraživanja, kratkotrajna financijska
imovina i zalihe. Kratkotrajna imovina je dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se
u roku od godine dana pretvoriti u novčani oblik, dok će dugotrajna imovina ostati u svom
pojavnom obliku i neće se u tako kratkom roku pretvoriti u novčani oblik. Kapital
obuhvaća sva vlastita prava, potraživanja i udjele u ukupnim sredstvima poduzeća,
odnosno kapital predstavlja vlastite izvore sredstava. Obveze predstavljaju tuđe izvore
sredstava, koje se prema roku dospijeća dijele na dugoročne i kretkoročne obveze.
Kratkoročne obveze trebaju se podmiriti u roku koji je kraći od godine dana, a odnose se
uglavnom na obveze prema dobavljačima, obveze prema zaposlenicima, obveze za
izvršene usluge, kratkoročne kredite itd. Dugoročne obveze terbaju se podmiriti u roku
koji je dulji od godine dana, a najčešće se radi o primljenim dugoročnim kreditima,
obvezama po emitiranim obveznicama itd.

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji predstavlja profitabilnost poslovanja i

aktivnost poduzeća tijekom jedne godine, pa se može reći da je RDG financijski izvještaj
dinamičnog karaktera, za razliku od bilance stanja. Osnovne kategorije računa dobiti i
gubitka su prihodi i rashodi te ostvareni dobitak ili gubitak, kao razlika između prihoda i
rashoda. Sučeljavanjem prihoda i rashoda dolazi se do uvida u uspješnost poslovanja
poduzeća u promatranom razdoblju.

Izvještaj o novčanom toku sastavlja se na novčanoj osnovi te prikazuje novčane priljeve

i odljeve u promatranom razdoblju. Razlika između novčanih priljeva i odljeva

19
predstavlja čisti novčani tok poduzeća, kojime se utvrđuje višak raspoloživih, odnosno
nedostatak novčanih sredstava te se dobije prikaz pravog „zdravstvenog stanja poduzeća“
(Žager i suradnici, 2008, str. 81).

Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice (kapitala) sastavni je dio temeljnih

financijskih izvještaja, koji bi trebao prikazati promjene u kapitalu između dva datuma
bilance. Iz ovog izvještaja dobivaju se informacije o promjenama vlasničke glavnice na
osnovi uplata i povlačenja novčanih sredstava od strane vlasnika i zarade od poslovanja,
ali i onih promjena zbog kojih dolazi do izravnog povećanja ili smanjenja vrijednosti
vlasničke glavnice, kao što su revalorizacija, tečajne razlika s osnova neto ulaganja u
inozemno poslovanje itd. (Dečman, 2012, str. 449).

Bilješke uz financijske izvještaje dodatno pobliže objašnjavaju vrijednosti i strukturu iz

prethodno navedenih financijskih izvještaja te sadržavaju sve informacije koje se ne
mogu direktno vidjeti iz temeljnih financijskih izvještaja, a koje su nužne za
razumijevanje i ocjenu poslovanja poduzeća (Žager i suradnici, 2008, str. 89).

3.5. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća

Analiza financijske situacije poduzeća temelji se na šest osnovnih skupina pokazatelja, a

to su:

1) pokazatelji likvidnosti,
2) pokazatelji zaduženosti,
3) pokazatelji aktivnosti,
4) pokazatelji ekonomičnosti,
5) pokazatelji profitabilnosti i
6) pokazatelji investiranja (Žager i suradnici, 2008, str. 243).

20
Tablica 2: Osnovni financijski pokazatelji analize financijskih izvještaja

Pokazatelji likvidnosti Formula

koeficijent trenutne likvidnosti
koeficijent ubrzane likvidnosti
koeficijent tekuće likvidnosti
koeficijent financijske stabilnosti
Pokazatelji aktivnosti
koeficijent obrtaja ukupne imovine
koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
koeficijent obrtaja potraživanja
trajanje naplate potraživanja u danima
Pokazatelji zaduženosti
koeficijent zaduženosti
koeficijent vlastitog financiranja
koeficijent financiranja
pokriće troškova kamata
faktor zaduženosti
stupanj pokrića I.
stupanj pokrića II.
Pokazatelji ekonomičnosti
ekonomičnost ukupnog poslovanja
ekonomičnost poslovanja (prodaje)
ekonomičnost financiranja
ekonomičnost izvanrednih aktivnosti
Pokazatelji profitabilnosti
neto marža profita
bruto marža profita
neto rentabilnost imovine
bruto rentabilnost imovine
rentabilnost vlastitog kapitala
Pokazatelji investiranja
dobit po dionici (EPS)
dividenda po dionici (DPS)
odnos isplate dividendi (DPR)
odnos cijene i dobiti po dionici (P/E)
ukupna rentabilnost dionice
dividendna rentabilnost dionice
Izvor: Žager i suradnici, Analiza financijskih izvještaja, 2008, str. 248, 251 - 254
novac/kratkoročne obveze
novac+potraživanja/kratkoročne obveze
kratkotrajna imovina/kratkotrajne obveze
duotrajna imovina/kapital+dugoročne obveze
ukupni prihod/ukupna imovina
ukupni prihod/kratkotrajna imovina
prihodi od prodaje/potraživanja
broj dana u godini (365)/koeficijent obrtaja
potraživanja
ukupne obveze/ukupna imovina
kapital/ukupna imovina
ukupne obveze/kapital
dobit prije poreza i kamata/kamate
ukupne obveze/zadržana dobit+amortizacija
kapital/dugotrajna imovina
kapital+dugoročne obveze/dugotrajna imovina
ukupni prihodi/ukupni rashodi
prihodi od prodaje/rashodi prodaje
financijski prihodi/financijski rashodi
izvanredni prihodi/izvanredni rashodi
neto dobit+kamate/ukupni prihod
dobit prije poreza+kamate/ukupni prihod
neto dobit+kamate/ukupna imovina
dobit prije poreza+kamate/ukupna imovina
neto dobit/vlastiti kapital
neto dobit/broj dionica
dio neto dobiti za dividende/broj dionica
dividenda po dionici (DPS)/dobit po dionici (EPS)
tržišna cijena dionice (PPS)/dobit po dionici (EPS)
dobit po dionici (EPS)/tržišna cijena dionice (PPS)
dividenda po dionici (DPS)/tržišna cijena dionice
(PPS)

Pokazatelji likvidnosti ukazuju na sposobnost određenog poslovnog subjekta u smislu

podmirenja kratkoročnih obveza. U pokazatelje likvidnosti ubrajaju se koeficijent
trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i

21
koeficijent financijske stabilnosti. Pokazatelji likvidnosti izračunavaju se koristeći
podatke iz bilance poduzeća koje se analizira.
Koeficijent trenutne likvidnosti ocjenjuje mogućnost poduzeća za trenutačno podmirenje
obveze. Korisnike informacija ovaj pokazatelj lako može prevariti, jer ukuliko ja na dan
provođenja analize uplaćena velika svota novaca na žiroračun poduzeća, pokazatelj će
biti visok što se može tumačiti da poduzeće nema prooblema sa likvidnošću, a u stvranosti
to ne mora biti tako.
Puno bolji pokazatelj likvidnosti je koeficijent ubrzane likvidnosti, čija vrijednost treba
biti 1 ili više kako bi poduzeće održavalo normalnu likvidnost.
Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti trebala bi biti 2, odnosno ako poduzeće želi
izbjeći situaciju nepravodobnog plaćanja obveze, mora imati dvostruko više kratkotrajne
imovine u odnosu na kretkoročne obveze.
Koeficijent financijske stabilnosti izračunava se kao odnos između dugotrajne imovine i
vlasničke glavnice uvećane za dugoročne obveze. Ovaj pokaatelj mora biti manji od 1 jer
bi poduzeće trebalo dio kratkotrajne imovine financirati iz radnog kapitala tj. kvalitetnih
dugoročnih izvora. Što je pokazatelj manji, veća je financijska stabilnost i likvidnost
iobrnuto. Ako je pokazatelj veći od jedan, poduzeće nema radnog kapitala, dakle javlja
se „deficit radnog kapitala“.

Pokazatelji zaduženosti su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja,

koeficijent financiranja, pokriće troškova kamata, faktor zaduženosti, stupanj pokrića I i
II.
Prva tri pokazatelja ukazuju na statičku zaduženost, jer se podaci dobivaju iz bilance i
odraz su strukture pasive te pokazuju koliki je dio imovine financiran iz tuđeg kapitala, a
koliki iz vlastitog kapitala. Pokriće troškova kamata i faktor zaduženosti predstavljaju
dinamičku zaduženost poduzeća te se izračunavaju pomoću podataka iz računa dobiti i
gubitka i bilance, a dug razmatraju s aspekta mogućnosti za njegovo podmirenje.
Pokazatelj pokrića troškova kamata pokazuje koliko su puta kamate pokrivene iz bruto
dobiti poduzeća. Dakle, što je pokazatelj veći, to je zaduženost poduzeća manja.
Faktor zaduženosti prikazuje koliko je godina potrebno da se iz zadržane dobiti uvećane
za amortizaciju podmire ukupne obveze. Što je pokazatelj manji i zaduženost je manja.
Stupnjeve pokrića I i II moguće je izračunati pomoću podataka iz bilance. Pokazuju koliki
je dio dugotrajne imovine financiran glavnicom, odnosno glavnicom uvećanom za

22
dugoročne obveze. Stupanj pokrića II mora biti veći od 1, jer dio dugoročnih obveza mora
biti namijenjen financiranju kratkotrajne imovine.

U pokazatelje aktivnosti ubrajaju se koeficijent obrtaja ukupne i kratkottrajne imovine,

koeficijent obrtaja potraživanja i dane naplate potraživanja. oni ukazuju na brzinu
cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Nevedeni pokazatelji računaju se pomoću
podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka. Pokazatelj bi trebao biti što veći, jer on
ukazuje na kraće vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine.

Pokazatelji ekonomičnosti su ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost

prodaje, ekonomičnost financiranja i ekonomičnost izvanrednih aktivnosti. Oni
razmatraju odnos između prihoda i raashoda i prikazuju koliko je prihoda ostvareno po
jedinici rashoda. Ekonomičnost poslovanja je bolja, što je pokazatelj veći.

Pokazatelji profitabilnosti su neto i bruto marža profita, neto i bruto rentabilnost

imovine i rentabilnost glavnice.
Neto i bruto marža profita izračunavaju se pomoću podataka iz bilance i računa dobiti i
gubitka, a razlika među njima očituje se u obuhvatu poreza kod neto marže profita te
odnos između ta dva pokazatelja ukazuje i na porezno opterećenje.
Ako se marža profita pomnoži s koeficijentom obrtaja ukupne imovine, dobije se
rentabilnost imovine te se rentabilnost može povećeti uvećanjem marže profita i
koeficijenta obrtaja.
Rentabilnost vlastitog kapitala je najznačajniji pokazatelj rentabilnosti, koji prikazuje
odnos između neto dobiti i vlastitog kapitala. Prilikom usporedbe rentabilnosti vlastitog
kapitala i rentabilnosti imovine te kamatne stope koja znači cijenu korištenja tuđih izvora
sredstava, može se doći do zaključaka o stupnju korištenja financijske poluge.

Pokazatelji investiranja ocjenjuju uspješnost ulaganja u dionice. Prilikom računanja

pokazatelja investiranja osim podataka iz financijskih izvještaja, potrebni su i podaci o
broju dionica i tržišnoj cijeni dionica.
(Žager i suradnici, 2008, str. 248-254)

23
4. Analiza boniteta i kreditne sposobnosti tvrtke Jadran Galenski Laboratorij
d.d. u praksi BKS Bank d.d.

Interni rating BKS Bank d.d. predstavlja osnovicu i bitan potporanj u procesu odlučivanja o
kreditu i u vođenju poduzeća (kontrola struktura rizika).
Rating predstavlja objektivno snimanje stanja situacije nekog poduzetnika, njegovog
financijskog stanja i njegova očekivanja u budućnosti. Procjena/izrada ratinga temelji se na
kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima društva kojima se dobivaju povratne informacije o
sposobnostima podmirenja potencijalnih obveza.
U cilju dobivanja jasne i nedvosmislene slike o poslovanju klijenta, analiza društva i ocjena
boniteta bazirana je na dvjema skupinama pokazatelja:

a) „Soft facts“ ili opisni pokazatelji i

b) „Hard facts“ ili eksplicitni financijski pokazatelji.

4.1. Analiza društva na temelju „Soft facts“ činjenica ili opisnih pokazatelja

Prvi korak u analizi društva je takozvana izrada „Soft facts“ činjenica. Opisnim
pokazateljima, referent banke, upotpunjuje svoja saznanja o klijentu kako bi identificirao
moguća poboljšanja poslovne suradnje s klijentom uz procjenu potencijalnog rizika. Bit
„Soft facts“ činjenica je dobivanje direktnih informacija prijeko potrebnih za razumijevanje
potreba klijenta, a samim time i pružanje adekvatnog savjetovanja klijenta u skladu s
mogućnostima banke. U nastavku su navedene neke od potrebnih informacija za izradu „Soft
factsa“:

· kratak opis djelatnosti poduzeća (naglasak na promjene u odnosu na prošlu godinu),

opis organizacije, managementa i kadrovske strukture,, podaci o proizvodnim
kapacitetima, poslovnim prostorima, asortimanu proizvodnje (prodaje) tehnologije;
· trenutni tržišni položaj tvrtke, konkurencija u zemlji i inozemstvu, postojanje
godišnjih ugovora s kupcima i dobavljačima, uvjeti plaćanja i osiguranja itd.;
· poslovni smjer i politika društva.

24
4.1.1. Svrha traženja kredita

Dana 15.08.2015. društvo Jadran Galenski Laboratorij d.d. zatražilo je od BKS Bank d.d.
dugoročni kredit u iznosu od 3.000.000,00 kuna za proširenje proizvodnih kapaciteta. U
nastavku je prikazan primjer kreditnog zahtjeva BKS Bank d.d.

Tablica 3: Primjer kreditnog zahtjeva BKS Bank d.d.

Borrower: Jadran Galenski Laboratorijd.d.

Request: 3.000.000,00 kuna
Facilitytype: facility, (LPT) Dugoročni kredit
Amount financed by SGSB: -

Amount financed by HBOR: 3.000.000,00 kuna

Total amount: 3.000.000,00 kuna

Drawdown: -

Utilization: Od 01.09.2015.

Grace period: -

Maturity (including grace 10 godina

period):

Principal repayment: Anuitetna otplata

Interest rate on SGSB part: -

Interest rate on HBOR part: 5,5%

Interest repayment: Anuitetna otplata

Flat fee on SGSB part: -

Flat fee on HBOR part: 0,9%

Penalty interest on SGSB part: -

Penalty interest on HBOR -

part:

Collateral: Bianco mjenica i zadužnica, hipoteka na

proizvodne pogone

Izvor: www.bks.hr
25
BKS Bank d.d. u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) izdvaja iz svoje
ponude financiranje koje ima za cilj poticanje razvoja različitih područja gospodarstva
Republike Hrvatske. Ova vrsta financiranja ima vrlo niske i poticajne kamatne stope, a
pomaže konkurentnosti domaćih pravnih osoba na globalnom tržištu.

BKS Bank d.d. podržava sve oblike kreditnih linija koje HBOR nudi i redovito ažurira svoju
ponudu sukladno HBOR-ovoj ponudi te surađuje s raznim razvojnim agencijama.

4.1.2. Opis osnovne djelatnosti i vlasnička struktura

Jadran Galenski Laboratorij je velika privatna tvrtka osnovana 1991. godine u Rijeci, a
prethodnica tvrtke bila je „Ljekarna Jadran“. JGL je dioničko društvo za proizvodnju i
promet farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, a danas je druga najveća farmaceutska
kompanija u Hrvatkoj. Ključne djelatnosti za koje je društvo registrirano su: prozvodnja
farmaceutskih preparata, proizvodnja osnovnih farmaceutskih sirovina, proizvodnja ostalih
kemijskih proizvoda te proizvodnja parfema i toaletno kozmetičkih preparata.

Jadran Galenski Laboratorij d.d. je dio Grupe JGL d.d. , a Grupu JGL d.d. čine:

- Matično poduzeće JGL d.d. Rijeka

- Društva kćeri:
· Farmis d.o.o. Sarajevo,
· Jadran- Galenski laboratorij d.o.o., Ljubljana
· Jadran- Galenski laboratorij d.o.o., Beograd
· JGL d.o.o., Beograd Sopot
· Pablo d.o.o., Zagreb
· JGL North America LLC, New York, USA
· Adrialan d.o.o. Rijeka
- Društva unuke:
· ZU Pablo, Rijeka
· Poliklinika Pablo, Solin

26
Tablica 4: Vlasnička struktura JGL d.d. na dan 31.12.2014.

IME I PREZIME BROJ DIONICA % U KAPITALU

Ivo Usmiani 366.924 31,12

Zdravko Saršon 235.196 19,95
Marina Pulišić 53.096 4,50
Grozdana Božić 29.282 2,48
Sanja Vujić Šmaguc 25.000 2,12
Vesna Črnjarić 24.862 2,11
Đurđica Miletović Forempoher 19.800 1,68
Majid Hejja 14.600 1,24
Radmila Načeta 12.000 1,02
JGL d.d. 24.828 2,11
Mali dioničari (200) osoba 373.492 31,67
UKUPNO 1.179.080 100,00
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Prema odluci redovne glavne Skupštine, 30. prosinca 2014., nastupila je reorganizacija
strukture upravljanja. Na temelju Zakona o trgovačkim društvima, tvrtka prelazi iz
dualističkog ustroja dioničkog društva (Uprava i Nadzorni odbor) u monistički ustroj te
ulogu vođenja i nadzora preuzima jedno tijelo- Upravni odbor tvrtke.

Tablica 5: Članovi Upravnog odbora JGL d.d. od 30. prosinca 2014. godine

Ime i prezime Dužnost u Upravnom odboru

Ivo Usmiani Predsjednik
Zdravko Saršon Zamjenik predsjednika
Marina Pulišić Članica
Grozdana Božić Članica
Eva Usmiani Capobianco Članica
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Upravni odbor je imenovao i izvršne direktore koji zastupaju tvrtku i preuzimaju operativno
vođenje poslovanja.

27
Tablica 6: Izvršni direktori JGL d.d. od 31.12.2014.

Ime i prezime Dužnost

Jasmin Huljaj Glavni izvršni direktor i izvršni direktor za razvoj
poslovanja i upravljanja odnosima s kupcima
Sanja Vujić Šmaguc Zamjenica glavnog izvršnog direktora i izvršna
direktorica za upravljanje brendovima i portfoliom
Dražen Jakšič Izvršni direktor korporativnih financija
Mate Poropat Izvršni direktor za farmaceutsko tehničke operacije
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

4.1.3. Opis kadrova, organizacijske strukture, prostora i opreme

Strategija upravljanja ljudskim resursima u JGL-u zasnovana je na jačanju perspektive

učenja i rasta. Cilj je da takva perspektiva internih resursa bude ljudski, informacijski i
organizacijski uravnotežena, kao i da ima sposobnost postizanja postavljenih ciljeva. Učenje
zaposlenika presudno je za uspjeh JGL-a te je uvedena dinamična i učinkovita strategija
učenja u organizaciju, koja je usmjerena ne samo na jačanje ključnih kompetencija
zaposlenika, već i na edukaciju zaposlenika o kvalitetnijem i zdravijem načinu života kroz
antistres radionice i predavanja o zdravoj prehrani.
Cilj JGL-a je razvijati i zadržati učinkovite i motivirane zaposlenike, kroz razvoj sustava
nagrađivanja i sustava upravljanja učinkom. JGL je dobitnik brojnih nagrada za upravljanje
ljudskim resursima te jedna od najboljih tvrtki u Hrvatskoj u segmentu kadroviranja.
Ukupan broj zaposlenika 31. prosinca 2014. bio je 733, a dva najveća tržišta s obzirom na
broj zaposlenika su Hrvatska i Rusija. U 2014. godini zaposleno je 73 nova zaposlenika, što
čini 11,06% više zaposlenih u odnosu na 2013. godinu. U ukupnoj strukturi zaposlenika 73%
čine žene, a 25% muškarci, dok je postotak visokoobrazovanih zaposlenika 73%. Prosječna
dob zaposlenika je 37 godina.2
JGL d.d. okuplja uspješan i sposoban vrhovni management. Predsjednik Upravnog odbora i
osnivač tvrtke je mr.pharm.spec. Ivo Usmiani, koji je ujedno i većinski vlasnik dionica
tvrtke. Osim njega, postoje još četiri člana Upravnog odbora.

Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

2

28
Od 31. prosinca 2014. transformirana je organizacijska struktura s funkcionalnog na procesni
ustroj, s ciljem povećanja efikasnosti poslovanja i realizacije korporativne strategije kojoj je
u središtu pozornosti zadovoljenje svih potreba kupaca.

Najveća promjena u 2014. godini u imovini tvrtke veže se uz najveću investiciju u povijesti
tvrtke, projekt „Svilno 2“. Projekt uključuje izgradnju velike hale na zemljištu od 76.750
četvornih metara, kao i nabavu strojeva, laboratorijske opreme, osobnih i teretnih vozila,
namještaja i uredske opreme. Projektom „Svilno 2 - Pharma Valley“ JGL d.d. povećava
svoje proizvodne kapacitete tri puta.
Konstantnim ulaganjem u modernu tehnologiju i povećavanjem proizvodnih kapaciteta
priprema se temelj za ostvarivanje startegije rasta i internacionalizacije proizvodnje prema
brzorastućim tržištima.

4.1.4. Analiza tržišta

JGL d.d. jedna je od vodećih tvrtki u farmacemacutskoj industriji u Hrvatskoj te je postala

lider u korištenju blagodati morske vode u svrhu zdravlja. Već 24 godine prisutna je na
nacionalnom farmaceutskom tržištu te se nalazi na drugom mjestu prema ostvarenim
ukupnim prihodima u nacionalnoj farmaceutskoj industriji.

Internacionalizacija poslovanja tvrtke kao prioritet postavljena je vrlo rano te su proizvodi

JGL-a plasirani na preko 35 tržišta svijeta. JGL d.d. je izvozno orjentirana tvrtka, a
najznačajnija tržišta za tvrtku su zemlje Jugoistočne Europe te Rusija i Ukrajina, na kojima
je u 2014. godini ostvaren veliki pad prihoda zbog teških ratnih situacija i pada tečaja ruske
rublje. U 2014. godini fokus distribucije proizvodnje stavljen je na zemlje EU-a, Jugoistočne
Azije (ASEAN), Kinu, zemlje Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA) te Latinske
Amerike.

JGL d.d. posluje na iznimno konkurentnom tržištu s visokim legislativnim barijerama oko
licenciranja i distribucije lijekova.

Domaća farmaceutska industrija nalazi se u dramatičnoj situaciji zbog velikih rezova cijena
lijekova, nepovoljne i nejasne politike lijekova i iznimno dugih rokova plaćanja. Posljedica

29
je da domaći proizvođači lijekova povećavaju broj prodanih proizvoda, ali im prihodi
dramatično padaju. Nadalje, prihod generičkih farmaceutskih kompanija (jedna od njih je i
JGL d.d.) na hrvatskom tržištu u 2014. godini pao ja za 10%, dok je generičko tržište u
ukupnom farmaceutskom tržištu palo sa 37% na 34% u 2014. godini.
Za razliku od domaće farmaceutske industrije, strana farmaceutska industrija uspjela je
smanjiti jaz između prodaje jeftinijih pakiranja generičkih proizvoda i pada financijskog
učinka na ukupnom tržištu lijekova.

Zaključno, vodstvo tvrtke smatra da JGL d.d. više ne može rasti na hrvatskom tržištu te svoju
strategiju rasta usmjerava prema inozemnom tržištu.

4.1.5. Proizvodni asortiman, kupci i dobavljači

Na cjelokupnom tržištu JGL nudi širok asortiman brendiranih generičkih proizvoda i OTC
proizvoda, od temeljnih i najzahtjevnijih lijekova, do prirodnih lijekova i dermokozmetike
namijenjene djeci i odraslima. Portfelj tvrtke čini gotovo 100 brendova, preko 500 proizvoda
s ukupno 1100 varijacija segmentiranih u programske cjeline: Bezreceptni program,
Receptni program i Oftamološki program. Tvrtka se specijalizirala za proizvodnju sterilnih
kapi za nos, oči i uši, a naglasak je na ključnom brendu Aqua Maris. JGL je prvi proizvođač
na svijetu u kategoriji „nasal saline“, a Aqua Maris je najveći brend na svijetu na osnovi
morske vode. Aqua Maris je najinternacionalniji brend tvrke s 9% svjetskog tržišta te je
prisutan na 3 kontinenta i u preko 30 zemalja svijeta. Brend Aqua Maris na tržištu egzistira
već 15 godina te je prodan u više od sto milijuna primjeraka.

Posljednjih nekoliko godina sklopljeni su partnerski ugovori za ključne brendove u Italiji,

Velikoj Britaniji, Portugalu, Litvi, Latviji, Rumunjskoj, Kuvajtu i Turskoj. Također,
kompanija ima ugovore, gdje posluje pod tuđim imenom, sa Švicarskom, Finskom,
Norveškom, Danskim, Islandom, Bugarskom, Irskom, Rumunjskom i Slovačkom.

30
4.1.6. Strategija i poslovni smjer u budućnosti

Ciljevi za budućnost postavljeni su ambiciozno, a odnose se na povećavanju tržišnog udjela

na dosadašnjim tržištima, širenje asortimana na nova tržišta, kao i razvoj inovativnih
proizvoda. U 2015. godini očekivani rast prihoda od prodaje je 10%.

Na temelju postojećih ugovora i ugovora koji su u pripremi, fokus plasiranja proizvoda biti
će brzorastuća tržišta- SAD, Zapadna Europa, Bliski Istok, Kina, Južna Amerika i Vijetnam.3
Predviđeno je da će u slijedeće četiri godine proizvodi JGL-a biti plasirani na više od 50
tržišta svijeta.
Dugoročna vizija JGL-a je postati svjetski lider u razvijanju, proizvodnji i prodaji nazalnih
dekongestiva i generičkih oftalmika (sterilnih otopina), što zahtjeva terapijsku i tehnološku
fokusiranost. Skladišni i proizvodni kapaciteti kontinuirano se povećavaju, a 2015. godinu
obilježit će zaključivanje najveće investicije u povijesti tvrtke - projekt „Svilno 2- Pharma
Valley“, pokretanje proizvodnje u okviru JGL d.o.o. Beograd - Sopot te proizvodnja i razvoj
tradicionalnog dijela asortimana u sklopu tvrtke Adrialab - tvrtke kćeri u stopostotnom
vlasništvu JGL d.d.

Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

3

31
4.1.7. SWOT analiza

SWOT analiza predstavlja analizu okruženja ili okoline poduzeća te podrazumijeva

sagledavanje vanjskog i unutrašnjeg okruženja s ciljem određivanja strateškog smjera
odvijanja poslovanja u budućnosti.

SWOT analizom utvrđuju se prilike i prijetnje koje se nalaze izvan poduzeća i na koje
menadžment poduzeća nema utjecaja, kao i snage i slabosti koje se nalaze u unutarnjem
okruženju i na koje menadžment poduzeća ima utjecaja.

U nastavku je u tablici prikazana SWOT analiza Jadran Galenskog Laboratorija d.d.

Tablica 7: SWOT analiza JGL d.d.

SNAGE (STRENGHTS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

· izvozno orjentirana tvrtka ( > 70%

poslovnih prihoda) · struktura vlasništva (samo jedan
· visokoobrazovani zaposlenici većinski vlasnik)
· konstantno unaprijeđivanje · zadovoljenje potreba kupaca u
tehnoloških i proizvodnih smislu sigurnosti, jer se radi o
kapaciteta generičkim lijekovima
· razvoj kadrova i organizacije · nedovoljan potencijal za ravoj
poslovanja uvođenjem učeće poslovanja na domaćem tržištu
organizacijske strukture
· lider u korištenju morske vode u
svrhu zdravlja - Aqua Maris
· diferenciranost proizvoda
· povećanje proizvodnog kapaciteta
zaključivanjem projekta „Svilno 2“
PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)

· strateški plan širenja na nova
tržišta- Južnu Ameriku, SAD, Kinu,
Vijetnam, Zapadnu Europu
· internacionalizacija ključnih
proizvoda
· konkurencija na tržištu
· snižavanje cijena lijekova od strane
Ministarstva zdravlja i HZZO-a
· ratni sukobi na ključnim tržištima
Rusije i Ukrajine
· geopolitička i gospodarska kriza
· legislativne barijere na inozemnim
tržištima
· utjecaj tečaja stranih na gubitak
prihoda

Izvor: Izrada autora na temelju provedenih istraživanja

32
4.2. Analiza društva na temelju „Hard facts“ ili eksplicitnih pokazatelja

Financijska analiza važan je instrument banke za donošenje odluka o kreditnom poslovanju.

Postoje različite vrste financijske analize, a svima njima zajedničko je da se koriste različitim
analitičkim metodama i tehnikama da bi se numerički podaci iz financijskih izvještaja
pretvorili u korisne i upotrebljive informacije relevantne za donošenje poslovnih odluka.

BKS Bank d.d. raspolaže standardiziranim programom za analizu financijskih varijabli.

Bitne komponente financijske analize poslovanja su analiza bilance, računa dobiti i gubitka
te analiza pomoću relevantnih financijskih pokazatelja. Na taj način moguće je pratiti
pojedine stavke iz bilance, računa dobiti i gubitka i relevantnih financijskih pokazatelja kroz
određeni vremenski period, najčešće dvije godine.

Kako bi financijska analiza bila uspješno i precizno provedena potrebno je da subjekt koji
se analizira dostavi kvalitetne financijske izvještaje. Financijski izvještaji Jadran Galenskog
Laboratorija d.d. sastavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar. Nov., br. 109/07
i 54/13) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od
Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske komisije.4

4.2.1. Analiza bilance

Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji predstavlja prikaz stanja imovine, obveza i
vlasničke glavnice u određenom trenutku, na određeni datum, najčešće 31. prosinca. Bilanca
prikazuje imovinu kojom poslovni subjekt raspolaže i izvore sredstava kojima je imovina
financirana, a njezinom analizom moguće je ocjeniti stabilnost i sigurnost poslovanja
poslovnog subjekta.

U nastavku rada biti će prikazana horizontalna i vertikalna analiza bilance tvrtke JGL d.d.
za 2013. i 2014. godinu.

Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

4

33
4.2.1.1. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza bilance društva JGL d.d. pokazuje povećanja/smanjenja pojedinih

stavaka u bilanci te je korištena kako bi se analizirala dinamika pojedinih kategorija za
razdoblje od 2013. do 2014. godine.

U nastavku je prikazana bilanca društva Jadran Galenski Laboratorij d.d. za 2013. i 2014.
godinu.

Tablica 8: Bilanca JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu - horizontalna analiza

INDEKS
Povećanje/
NAZIV POZICIJE 2013. 2014. smanjenje
(2014./
2013.)

1 2 3 4=3-2 5=3/2*100

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA 365.264.088 476.714.199 111.450.111 130,51

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 31.874.941 33.925.118 2.050.177 106,43

1. Izdaci za razvoj 7.770.077 7.078.096 -691.981 91,09
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala
prava 12.075.295 11.111.400 -963.895 92,02

3. Goodwill
4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine
5. Nematerijalna imovina u pripremi 12.029.569 15.735.622 3.706.053 130,81
6. Ostala nematerijalna imovina
II. MATERIJALNA IMOVINA 291.991.522 394.876.754 102.885.232 135,24
1. Zemljište 4.915.132 5.325.452 410.320 108,35

2. Građevinski objekti 58.571.901 72.638.646 14.066.745 124,02

3. Postrojenja i oprema 89.535.751 104.109.650 14.573.899 116,28
4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 11.358.721 11.791.690 432.969 103,81

5. Biološka imovina
6. Predujmovi za materijalnu imovinu 12.686.711 8.252.605 -4.434.106 65,05

7. Materijalna imovina u pripremi 111.829.170 187.934.668 76.105.498 168,06

8. Ostala materijalna imovina 604.080 598.920 -5.160 99,15

9. Ulaganje u nekretnine 2.490.056 4.225.123 1.735.067 169,68
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 36.633.939 47.066.819 10.432.880 128,48

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 35.257.987 45.554.382 10.296.395 129,20

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 1.140.147 1.200.147 60.000 105,26

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

34
 7. Ostala dugotrajna financijska imovina
8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 235.805 312.290 76.485 132,44
IV. POTRAŽIVANJA 0 0 0
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika
2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit
3. Ostala potraživanja
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 4.763.686 845.508 -3.918.178 17,75

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 566.670.098 552.465.354 -14.204.744 97,49

I. ZALIHE 150.026.836 181.874.192 31.847.356 121,23
1. Sirovine i materijal 61.717.075 50.764.056 -10.953.019 82,25

2. Proizvodnja u tijeku
3. Gotovi proizvodi 60.778.388 100.558.468 39.780.080 165,45

4. Trgovačka roba 1.504.076 1.288.154 -215.922 85,64

5. Predujmovi za zalihe
6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 26.027.297 29.263.514 3.236.217 112,43
7. Biološka imovina
II. POTRAŽIVANJA 407.613.831 333.194.869 -74.418.962 81,74

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 60.741.989 41.019.561 -19.722.428 67,53

2. Potraživanja od kupaca 337.588.922 264.000.526 -73.588.396 78,20

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 22.150 20.514 -1.636 92,61
5. Potraživanja od države i drugih institucija 7.968.178 14.787.873 6.819.695 185,59

6. Ostala potraživanja 1.292.592 13.366.395 12.073.803 1034,08

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 970.137 23.063.966 22.093.829 2377,39

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 278.000 1.936.753 1.658.753 696,67

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire 500.000 0 -500.000 0,00

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 192.137 241.107 48.970 125,49

7. Ostala financijska imovina 0 20.886.106 20.886.106

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 8.059.284 14.332.327 6.273.043 177,84

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI
PRIHODI 7.697.728 5.636.785 -2.060.943 73,23

E) UKUPNO AKTIVA 939.631.914 1.034.816.338 95.184.424 110,13

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753 268.631.806 421,06

PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE 387.613.592 393.217.826 5.604.234 101,45
I. TEMELJNI (UPISANI KAPITAL) 58.310.000 117.908.000 59.598.000 202,21

II. KAPITALNE REZERVE 8.004.817 7.776.478 -228.339 97,15

III. REZERVE IZ DOBITI 6.996.731 13.768.790 6.772.059 196,79
1. Zakonske rezerve 3.000.000 6.000.000 3.000.000 200,00
2. Rezerve za vlastite dionice 2.269.752 8.110.811 5.841.059 357,34
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 413.800 2.482.800 2.069.000 600,00

35
 4. Statutarne rezerve
5. Ostale rezerve 2.140.779 2.140.779 0 100,00
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 242.467.258 235.807.210 -6.660.048 97,25

1. Zadržana dobit 242.467.258 235.807.210 -6.660.048 97,25

2. Preneseni gubitak
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

1. Dobit poslovne godine 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

2. Gubitak poslovne godine
VII. MANJINSKI INTERES
B) REZERVIRANJA 1.012.986 940.947 -72.039 92,89
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 1.012.986 940.947 -72.039 92,89

2. Rezerviranja za porezne obveze

3. Druga rezerviranja
C) DUGOROČNE OBVEZE 320.665.943 349.274.628 28.608.685 108,92
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima
2. Obveze za zajmove, depozite i slično
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim
institucijama 181.053.276 209.493.961 28.440.685 115,71

4. Obveze za predujmove
5. Obveze prema dobavljačima
6. Obveze po vrijednosnim papirima 139.612.667 139.780.667 168.000 100,12

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Ostale dugoročne obveze

9. Odgođena porezna obveza
D) KRATKOROČNE OBVEZE 213.749.448 269.306.319 55.556.871 125,99
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 6.129.618 6.416.255 286.637 104,68
2. Obveze za zajmove, depozite i slično
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 83.057.191 145.824.191 62.767.000 175,57
4. Obveze za predujmove 644.719 324.651 -320.068 50,36
5. Obveze prema dobavljačima 90.004.198 105.943.902 15.939.704 117,71

6. Obveze po vrijednosnim papirima 3.320.000 1.900.000 -1.420.000 57,23

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje
sudjelujući interesi 98.871 127.037 28.166 128,49

8. Obveze prema zaposlenicima 13.046.189 3.029.489 -10.016.700 23,22

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 17.183.683 4.932.074 -12.251.609 28,70
10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 21.000 26.400 5.400 125,71

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze 244.429 781.631 537.202 319,78

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG
RAZDOBLJA 16.589.945 22.076.618 5.486.673 133,07

F) UKUPNO- PASIVA 939.631.914 1.034.816.338 95.184.424 110,13

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753 268.631.806 421,06

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

36
U Tablici 8 prikazana je horizontalna analiza za društvo JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu.
Stupac 2 prikazuje apsolutne iznose pojedinih stavki bilance u kunama za 2013. godinu, a
stupac 3 apsolutne iznose u kunama za 2014. godinu. Stupac 4 prikazuje razliku u apsolutnim
iznosima između 2013. i 2014. godine, a stupac 5 postotni iznos povećenja/smanjenja za
2014. godinu prema 2013. godini.
Analizom bilance društva JGL d.d. na dan 31.12.2014. evidentirano je povećanje aktive i
pasive za 10,13% u odnosu na 2013. godinu.
Unutar ukupne aktive društva u 2014. godini najveći porast bilježi dugotrajna imovina, koja
je u odnosu na 2013. godinu porasla za 30,51%. Unutar dugotrajne imovine u 2014. godini
nematerijalna imovina bilježi porast za 6,43%, materijalna imovina za 35,24%, dugotrajna
financijska imovina za 28,48%, jedino odgođena porezna imovina bilježi pad za 82,25% u
odnosu na 2013. godinu. Povećanje nematerijalne imovine u 2014. godini odnosi se na
ulaganja u računalne programe, razvojne projekte te nabavu licenci. Povećanje materijalne
imovine u 2014. godini ostvareno je najvećim dijelom zbog ulaganja u projekt „Svilno 2“,
gdje je uloženo 85.207.537 kuna, zatim nabavku laboratorijske opreme, strojeva za izradu
lijekova, uredske opreme, namještaja te osobnih i teretnih vozila. Smanjenja u poziciji
materijalne imovine tijekom 2014. godine odnose se na dokapitalizaciju društva JGL d.o.o.
Beograd-Sopot i prodaju opreme.
U 2014. godini kod kratkotrajne je imovine evidentiran pad za 2,51% u odnosu na 2013.
godinu. Najveći pad u 2014. godini unutar kratkotrajne imovine evidentiran je kod plaćenih
troškova budućeg razdoblja i obračunatih prihoda za 26,77% i kod potraživanja, koja su se
smanjila za 18,26% u odnosu na 2013. godinu. Rast unutar kratkotrajne imovine u 2014.
godini zabilježen je kod zaliha za 21,23%, kratkotrajne financijske imovine za 2277,39% te
novca u banci i blagajni za 77,84% u odnosu na 2013. godinu. Povećanje vrijednosti zaliha
u 2014. godini uzrokovala je neisporuka gotovih proizvoda na rusko tržište krajem godine.
Smanjenje vrijednosti potraživanja u 2014. godini uzrokovano je zbog ispravaka vrijednosti
potraživanja kupaca u inozemstvu.
Unutar pasive u 2014. godini najveći rast zabilježen je kod kratkoročnih obveza za 25,99%,
te troškova i prihoda budućeg razdoblja za 33,07%, a pad bilježe rezerviranja za 7,11% u
odnosu na 2013. godinu. U 2014. godini kapital i rezerve porasle su za 1,45%, a dugoročne
obveze za 8,92% u odnosu na 2013. godinu.

37
4.2.1.2. Vertikalna analiza

Nakon horizontalne analize bilance, potrebno je provesti i vertikalnu analizu bilance društva
JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu, koja prikazuje strukturu pojedinih stavaka bilance.

Tablica 9: Bilanca JGL d.d. za 2013.i 2014. godinu - vertikalna analiza

NAZIV POZICIJE 2013. STRUKTURA 2014. STRUKTURA

1 2 3 4 5
A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A
NEUPLAĆENI KAPITAL
B) DUGOTRAJNA IMOVINA 365.264.088 38,87 476.714.199 46,07
I. NEMATERIJALNA IMOVINA 31.874.941 8,73 33.925.118 7,12
1. Izdaci za razvoj 7.770.077 24,38 7.078.096 20,86
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i
ostala prava 12.075.295 37,88 11.111.400 32,75
3. Goodwill
4. Predujmovi za nabavu nematerijalne
imovine
5. Nematerijalna imovina u pripremi 12.029.569 37,74 15.735.622 46,38
6. Ostala nematerijalna imovina
II. MATERIJALNA IMOVINA 291.991.522 79,94 394.876.754 82,83
1. Zemljište 4.915.132 1,68 5.325.452 1,35
2. Građevinski objekti 58.571.901 20,06 72.638.646 18,40
3. Postrojenja i oprema 89.535.751 30,66 104.109.650 26,37
4. Alati, pogonski inventar i transportna
2,99
imovina 11.358.721 3,89 11.791.690
5. Biološka imovina
6. Predujmovi za materijalnu imovinu 12.686.711 4,34 8.252.605 2,09
7. Materijalna imovina u pripremi 111.829.170 38,30 187.934.668 47,59
8. Ostala materijalna imovina 604.080 0,21 598.920 0,15
9. Ulaganje u nekretnine 2.490.056 0,85 4.225.123 1,07
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA
9,87
IMOVINA 36.633.939 10,03 47.066.819
1. Udjeli (dionice) kod povezanih
96,79
poduzetnika 35.257.987 96,24 45.554.382
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima
3. Sudjelujući interesi (udjeli) 1.140.147 3,11 1.200.147 2,55
4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje
sudjelujući interesi
5. Ulaganja u vrijednosne papire
6. Dani zajmovi, depoziti i slično
7. Ostala dugotrajna financijska imovina
8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom
0,66
udjela 235.805 0,64 312.290
IV. POTRAŽIVANJA 0 0,00 0 0,00
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika
2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

38
 3. Ostala potraživanja
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 4.763.686 1,30 845.508 0,18
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 566.670.098 60,31 552.465.354 53,39
I. ZALIHE 150.026.836 26,48 181.874.192 32,92
1. Sirovine i materijal 61.717.075 41,14 50.764.056 27,91
2. Proizvodnja u tijeku
3. Gotovi proizvodi 60.778.388 40,51 100.558.468 55,29
4. Trgovačka roba 1.504.076 1,00 1.288.154 0,71
5. Predujmovi za zalihe
6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 26.027.297 17,35 29.263.514 16,09
7. Biološka imovina
II. POTRAŽIVANJA 407.613.831 71,93 333.194.869 60,31
1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 60.741.989 14,90 41.019.561 12,31
2. Potraživanja od kupaca 337.588.922 82,82 264.000.526 79,23
3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika
4. Potraživanja od zaposlenika i članova
0,01
poduzetnika 22.150 0,01 20.514
5. Potraživanja od države i drugih institucija 7.968.178 1,95 14.787.873 4,44
6. Ostala potraživanja 1.292.592 0,32 13.366.395 4,01
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA
4,17
IMOVINA 970.137 0,17 23.063.966
1. Udjeli (dionice) kod povezanih
poduzetnika
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 278.000 28,66 1.936.753 8,40
3. Sudjelujući interesi (udjeli)
4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje
sudjelujući interesi
5. Ulaganja u vrijednosne papire 500.000 51,54 0
6. Dani zajmovi, depoziti i slično 192.137 19,81 241.107 1,05
7. Ostala financijska imovina 0 0,00 20.886.106 90,56
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 8.059.284 1,42 14.332.327 2,59
D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I
OBRAČUNATI PRIHODI 7.697.728 0,82 5.636.785 0,54
E) UKUPNO AKTIVA 939.631.914 100,00 1.034.816.338 100,00
F) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753
PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE 387.613.592 41,25 393.217.826 38,00
I. TEMELJNI (UPISANI KAPITAL) 58.310.000 15,04 117.908.000 29,99
II. KAPITALNE REZERVE 8.004.817 2,07 7.776.478 1,98
III. REZERVE IZ DOBITI 6.996.731 1,81 13.768.790 3,50
1. Zakonske rezerve 3.000.000 42,88 6.000.000 43,58
2. Rezerve za vlastite dionice 2.269.752 32,44 8.110.811 58,91
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 413.800 5,91 2.482.800 18,03
4. Statutarne rezerve
5. Ostale rezerve 2.140.779 30,60 2.140.779 15,55
IV. REVELORIZACIJSKE REZERVE
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI
59,97
GUBITAK 242.467.258 62,55 235.807.210
1. Zadržana dobit 242.467.258 100,00 235.807.210 100,00
2. Preneseni gubitak

39
 VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE
4,57
GODINE 71.834.786 18,53 17.957.348
1. Dobit poslovne godine 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00
2. Gubitak poslovne godine
VII. MANJINSKI INTERES
B) REZERVIRANJA 1.012.986 0,11 940.947 0,09
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i
100,00
slične obveze 1.012.986 100,00 940.947
2. Rezerviranja za porezne obveze
3. Druga rezerviranja
C) DUGOROČNE OBVEZE 320.665.943 34,13 349.274.628 33,75
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima
2. Obveze za zajmove, depozite i slično
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim
institucijama 181.053.276 56,46 209.493.961 59,98
4. Obveze za predujmove
5. Obveze prema dobavljačima
6. Obveze po vrijednosnim papirima 139.612.667 43,54 139.780.667 40,02
7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje
sudjelujući interesi
8. Ostale dugoročne obveze
9. Odgođena porezna obveza
D) KRATKOROČNE OBVEZE 213.749.448 22,75 269.306.319 26,02
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 6.129.618 2,87 6.416.255 2,38
2. Obveze za zajmove, depozite i slično
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim
institucijama 83.057.191 38,86 145.824.191 54,15
4. Obveze za predujmove 644.719 0,30 324.651 0,12
5. Obveze prema dobavljačima 90.004.198 42,11 105.943.902 39,34
6. Obveze po vrijednosnim papirima 3.320.000 1,55 1.900.000 0,71
7. Obveze prema poduzetnicima u kojima
0,05
postoje sudjelujući interesi 98.871 0,05 127.037
8. Obveze prema zaposlenicima 13.046.189 6,10 3.029.489 1,12
9. Obveze za poreze, doprinose i slična
1,83
davanja 17.183.683 8,04 4.932.074
10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 21.000 0,01 26.400 0,01
11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine
namijenjene prodaji
12. Ostale kratkoročne obveze 244.429 0,11 781.631 0,29
E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD
BUDUĆEG RAZDOBLJA 16.589.945 1,77 22.076.618 2,13
F) UKUPNO- PASIVA 939.631.914 100,00 1.034.816.338 100,00
G) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753
DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski
izvještaj
A) KAPITAL I REZERVE
1. Pripisano imateljima kapitala matrice
2. Pripisano manjinskom interesu
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

40
U Tablici 9 prikazana je vertikalna analiza bilance društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu.
Stupci 2 i 4 prikazuju apsolutne iznose pojedinih stavaka u bilanci, a stupci 3 i 5 postotni
udio pojedinih stavaka u aktivi ili pasivi.
U nastavku je na grafikonu prikazana struktura aktive za društvo JGL d.d. za 2013. i 2014.
godinu.

Grafikon 1: Struktura aktive društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

120,00%

100,00%

80,00%
PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG
RAZDOBLJA I OBRAČUNATI
PRIHODI
KRATKOTRAJNA IMOVINA
60,00%

DUGOTRAJNA IMOVINA
40,00%

20,00%

0,00%
2013. 2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Iz Grafikona 1 vidljivo je da se ukupna struktura aktive društva JGL d.d. sastoji od

dugotrajne imovine, kratkotrajne imovine te plaćenih troškova budućeg razdoblja i
obračunatih prihoda. U 2013. i 2014. godini najveći udio u strukturi ukupne aktive društva
JGL d.d. otpada na kratkotrajnu imovinu. Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj aktivi iznosio
je 60,31% u 2013. godini, a u 2014. godini 53,39%, odnosno udio kratkotrajne imovine u
ukupnoj aktivi u 2014. godini je za 6,92% manji u odnosu na 2013. godinu.

41
Udio dugotrajne imovine u ukupnoj aktivi u 2013. godini iznosio je 38,87%, a u 2014. godini
46,07%., odnosno udio kratkotrajne imovine u 2014. godini je za 7,2% veći u odnosu na
2013. godinu.
Udio plaćenih troškova budućeg razdoblja i obračunatih prihoda u ukupnoj strukturi aktive
u 2013. godini iznosio je 0,82%, a u 2014. godini 0,54%, odnosno udio se u 2014. godini
smanjio za 0,28% u odnosu na 2013. godinu.

Grafikon 2: Struktura dugotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
120,00%

100,00%

80,00% ODGOĐENA POREZNA

IMOVINA
DUGOTRAJNA FINANCIJSKA
60,00% IMOVINA
MATERIJALNA IMOVINA

40,00% NEMATERIJALNA IMOVINA

20,00%

0,00%
2013. 2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

U Grafikonu 2 prikazana je struktura dugotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014.
godinu, koja uključuje nematerijalnu imovinu, materijalnu imovinu, dugotrajnu financijsku
imovinu i odgođenu poreznu imovinu.
Iz Grafikona 2 , također je vidljivo da je sruktura dugotrajne imovine slična obje godine
promatranog razdoblja te da največi udio u dugotrajnoj imovini otpada na materijalnu
imovinu. Udio materijalne imovine u dugotrajnoj imovini u 2013. godini iznosio je 79,94%,
a u 2014. godini 82,83%, što je povećanje od 2,89%. Unutar materijalne imovine najveći
udio zauzima materijalna imovina u pripremi, koji je 2013. godine iznosio 38,30%, a 2014.
godine 47,59% te udio postrojenja i opreme koji je 2013. godine iznosio 30,66%, a 2014.
42
godine 26,37%. Udio građevinskih objekata u 2013. godini činio je 20,06% materijalne
imovine, a 2014. godine 18,40%, što ukazuje na pad udjela građevinskih objekata u strukturi
mateijalne imovine za 1,66% u 2014. godini.
Udio nematerijalne imovine u 2014. godini iznosio je 8,73% dugotrajne imovine, a u 2014.
godini 7,12% dugotrajne imovine, što znači da se udio nematerijalne imovine u strukturi
dugotrajne imovine u 2014. godini smanjio za 1,61% u odnosu na 2013. godinu. Pad je
uzrokovan smanjenjem udjela izdataka za razvoj u strukturi nematerijalne imovine za 3,55%
u 2014. godini te smanjenjem udjela koncesija, patenata, licencija, robnih i uslužnih marki,
softvera i ostalih prava za 5,13% u 2014. godini prema 2013. godini. U ukupnoj strukturi
nematerijalne imovine rast u 2014. godini zabilježen je jedino kod nematerijalne imovine u
pripremi i to za 8,64% u odnosu na 2013. godinu.
Udio dugotrajne financijske imovine u ukupnoj strukturi dugotrajne imovine 2013. godine
iznosio je 10,03%, a u 2014. godini 9,87%, što znači da se udio dugotrajne financijske
imovine u u ukupnoj strukturi dugotrajne imovineu 2014. godini smanjio za minimalnih
0,16% u odnosu na 2013. godinu. Razlog tome je smanjenje udjela (dionica) kod povezanih
poduzetnika u strukturi dugotrajne financijske imovine u 2014. godini za 0,55% te smanjenja
udjela sudjelujućih interesa u strukturi dugotrajne financijske za 0,56% u odnosu na 2013.
godinu.
Udio odgođene porezne imovine u ukupnoj strukturi dugotrajne imovine 2013. godine
iznosio je 1,30%, a u 2014. godini 0,18%, što znači da se udio odgođene porezne imovine u
ukupnoj strukturi dugotrajne imovine u 2014. godini smanjio za 1,12% u odnosu na 2013.
godinu.

43
Grafikon 3: Struktura kratkotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
120,00%

100,00%

80,00% NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA
60,00% IMOVINA
POTRAŽIVANJA

40,00% ZALIHE

20,00%

0,00%
2013. 2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

U Grafikonu 3 prikazana je struktura kratkotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014.
godinu, koja uključuje zalihe, potraživanja, kratkotrajnu financijsku imovinu i novac u banci
i blagajni. U strukturi kratkotrajne imovine najveći udio i u 2013. i u 2014. godini zauzimaju
potraživanja te su ona u 2013. godini iznosila 71,93%, a u 2014. godini 60,31% kratkotrajne
imovine. Pad potraživanja u ukupnoj strukturi kratkotrajne imovine za 11,62% u 2014.
godini uzrokovan je najviše zbog smanjenja udjela potraživanja od kupaca, koja su u 2013.
godinu u strukturi potraživanja iznosila 82,82%, a u 2014. godini 79,23%.
Udio zaliha u strukturi kratkotrajne imovine 2013. godine iznosio je 26,48%, a u 2014.
godini 32,92%, što je porast zaliha u ukupnoj strukturi kratkotrajne imovine u 2014. godini
za 6,44%. U strukturi zaliha najviše su rasle zalihe gotovih proizvoda, čiji je udio 2013.
godine iznosio 40,51%, a 2014. godine 55,29% zaliha. U strukturi zaliha pad je zabilježen
kod sirovina i materijala koji su u 2013. godini iznosili 41,14%, a u 2014. godini 27,91%.

44
Udio kratkotrajne financijske imovine u strukturi kratkotrajne imovine 2013. godine iznosio
je 0,17%, a u 2014. godini 4,17%, što je porastkratkotrajne financijske imovine u ukupnoj
strukturi kratkotrajne imovine u 2014. godini za 4%.
Udio novaca u banci i blagajni u u strukturi kratkotrajne imovine 2013. godine iznosio je
1,42%, a u 2014. godini 2,59%, što je porastnovca u banci i blagajni u ukupnoj strukturi
kratkotrajne imovine u 2014. godini za 1,17%.

Grafikon 4: Struktura pasive društvs JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

120,00%

100,00%
ODGOĐENO PLAĆANJE
TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG
RAZDOBLJA
80,00% KRATKOROČNE OBVEZE

DUGOROČNE OBVEZE
60,00%

REZERVIRANJA
40,00%

KAPITAL I REZERVE

20,00%

0,00%
2013. 2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Iz Grafikona 4 vidljivo je da se ukupna struktura pasive društva JGL d.d. sastoji od kapitala
i rezervi, rezerviranja, dugoročnih obveze, kratkoročnih obveza te odgođenog plaćanja
troškova i prihoda budućeg razdoblja. Najveći udio u ukupnoj strukturi pasive društva JGL
d.d. otpada na kapital i rezerve koji su u 2013. godini iznosili 41,25% pasive, a 2014. godine
38% pasive, što znači da je udio kapitala i rezervi u ukupnoj strukturi pasive 2014. godine

45
manji za 3,25% u odnosu na 2013. godinu. Navedeno je uzrokovalo povećanje udjela
kratkoročnih obveza.
Udio kratkoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive 2013. godine iznosio je 22,75%, a u
2014. godini 26,02%, što je porast kratkoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive u 2014.
godini za 3,27%. U strukturi kratkoročnih obveza najviše su rasle dugoročne obveze prema
bankama i drugim financijskim instituacijama, čiji je udio 2013. godine iznosio 38,86%, a
2013. godine 54,15% zaliha, što je porast udjela dugoročnih obveza prema bankama i drugim
financijskim instituacijama u strukturi kratkoročnih obveza za 15,29%. Obveze prema
dobavljačima u 2013. godini činile su udio od 42,11% u strukturi kratkoročnih obveza, a u
2014. godini 39,34%. Dakle, udio obveza prema dobavljačimau strukturi kratkoročnih
obveza u 2014. godini smanjio se za 2,77% u odnodu na udio u 2013. godini.
Udio dugoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive 2013. godine iznosio je 34,13%, a u
2014. godini 33,75%, što je smanjenje udjela dugoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive
u 2014. godini za 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. U strukuturi je prisutno smanjenje
obveza po vrijednosnim papirima sa 43,54% udjela u dugoročnim obvezama u 2013. godini,
na 40,02% u 2014. godini. Nasuprot tome, udio dugoročnih obveza prema bankama i drugim
financijskim instituacijama porastao je sa 56,46% udjela u dugoročnim obvezama u 2013.
godini, na 59,98% u 2014. godini.
Udio rezerviranja u ukupnoj strukturi pasive 2013. godine iznosio je 0,11%, a u 2014. godini
0,09%, što je smanjenje udjela rezerviranja u ukupnoj strukturi pasive u 2014. godini za
0,02%.
Udio odgođenih plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja u ukupnoj strukturi pasive
2013. godine iznosio je 1,77%, a u 2014. godini 2,13%, što je povećanje udjelaodgođenih
plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja u ukupnoj strukturi pasive u 2014. godini za
0,36%.

46
4.2.2. Analiza računa dobiti i gubitka

Analiza računa dobiti i gubitka prikazuje ostvarene prihode i rashode te ostvaren financijski
rezultat društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu, odnosno analiza računa dobiti i gubitka
ocjenjuje učinkovitost i uspješnost poslovanja društva za gore navedeno razdoblje.
U nastavku su prikazane horizontalna i vertikalna analiza raćuna dobiti i gubitka.

4.2.2.1. Horizontalna analiza

Tablica 10: Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu- horizontalna
analiza

Iznos INDEKS
NAZIV POZICIJE 2013. 2014.
povećanja/ (2014./
smanjenja 2013.)
1 2 3 4=3-2 5=3/2*100

I. POSLOVNI PRIHODI 663.354.058 562.238.618 -101.115.440 84,76

1. Prihodi od prodaje 654.454.802 524.970.548 -129.484.254 80,21
2. Ostali poslovni prihodi 8.899.256 37.268.070 28.368.814 418,78
II. POSLOVNI RASHODI 578.659.163 500.003.169 -78.655.994 86,41
1. Promjene vrijednosti zaliha
proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda -271.703 -39.780.080 -39.508.377 14641,02
2. Materijalni troškovi 342.208.207 342.769.632 561.425 100,16
a) Troškovi sirovina i materijala 189.148.964 185.464.148 -3.684.816 98,05
b) Troškovi prodane robe 2.992.978 3.304.900 311.922 110,42
c) Ostali vanjski troškovi 150.066.265 154.000.584 3.934.319 102,62
3. Troškovi osoblja 149.225.757 127.366.806 -21.858.951 85,35
a) Neto plaće i nadnice 89.831.247 80.189.724 -9.641.523 89,27
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 38.370.564 28.391.696 -9.978.868 73,99
c) Doprinosi na plaće 21.023.946 18.785.386 -2.238.560 89,35
4. Amortizacija 23.755.370 26.017.332 2.261.962 109,52
5. Ostali troškovi 30.118.987 28.923.174 -1.195.813 96,03
6. Vrijednosno usklađivanje 22.961.033 35.351 -22.925.682 0,15
a) dugotrajne imovine (osim financijske
imovine) 0
b) kratkotrajne imovine (osim
financijske imovine) 22.961.033 35.351 -22.925.682 0,15
7. Rezerviranja 95.645 0 -95.645 0,00
8. Ostali poslovni rashodi 10.565.867 14.670.954 4.105.087 138,85
III. FINANCIJSKI PRIHODI 21.438.622 72.097.223 50.658.601 336,30

47
 1. Kamate, tečajne razlike, dividende i
slični prihodi iz odnosa s povezanim 1.177.304 899.078 -278.226 76,37
poduzetnicima
2. Kamate, tečajne razlike, dividende i
slični prihodi iz odnosa s nepovezanim 20.240.773 49.119.832 28.879.059 242,68
poduzetnicima i drugim osobama
3. Dio prihoda od pridruženih
poduzetnika i sudjelujućih interesa 20.545 37.945 17.400 184,69
4. Nerealizirani dobici (prihodi) od
financijske imovine 0 21.290.738 21.290.738
5. Ostali financijski prihodi 0 749.630 749.630
IV. FINANCIJSKI RASHODI 38.964.249 112.533.631 73.569.382 288,81
1. Kamate, tečajne razlike i drugi
rashodi s povezanim poduzetnicima 2.672.466 2.265.366 -407.100 84,77
2. Kamate, tečajne razlike i drugi
rashodi iz odnosa s nepovezanim 36.291.783 109.583.407 73.291.624 301,95
poduzetnicima i drugim osobama
3. Nerealizirani gubici (rashodi) od
financijske imovine 0 602.228 602.228
4. Ostali financijski rashodi 0 82.630 82.630
V. UDIO U DOBITI OD
PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 85.300 76.485 -8.815 89,67
VI. UDIO U GUBITKU OD
PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA
VII. IZVANREDNI- OSTALI PRIHODI
VIII. IZVANREDNI- OSTALI
RASHODI
IX. UKUPNI PRIHODI 684.877.980 634.412.326 -50.465.654 92,63
X. UKUPNI RASHODI 617.623.412 612.536.800 -5.086.612 99,18
XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE
OPOREZIVANJA 67.254.568 21.875.526 -45.379.042 32,53
1. Dobit prije oporezivanja 67.254.568 21.875.526 -45.379.042 32,53
2. Gubitak prije oporezivanja 0 0 0
XII. POREZ NA DOBIT -4.580.218 3.918.178 8.498.396
XIII. DOBIT ILI GUBITAK
RAZDOBLJA 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00
1. Dobit razdoblja 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00
2. Gubitak razdoblja 0
DODATAK RDG-U (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)
XIV. DOBIT ILI GUBITAK
RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala
matice
2. Pripisana manjinskom interesu
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

II. OSTALA SVEOBUHVATNA
DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA 0 0 0
1. Tečajne razlike iz preračuna
inozemnog poslovanja
2. Promjene revalorizacijskih rezervi
dugotrajne materijalne imovine

48
 3. Dobit ili gubitak s osnove
ponovnog vrednovanja financijske
4. Dobit ili gubitak s osnove
učinkovite zaštite novčanog toka
5. Dobit ili gubitak s osnove
učinkovite zaštite neto ulaganja u
inozemstvu
6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika
7. Aktuarski dobici/gubici po
planovima definiranih primanja
III. POREZ NA OSTALU
SVEOBUHVATNU DONIT
RAZDOBLJA
IV. NETO OSTALA
SVEOBUHVATNA DOBIT ILI
GUBITAK 0 0 0
V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI
GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00
DODATAK Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani
godišnji financijski izvještaj)
VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI
GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala
matice
2. Pripisana manjinskom interesu
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Iz RDG-a društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu vidljivo je da su ukupni prihodi u 2013.
godini iznosili 684.877.980 kuna, a u 2014. godini 634.412.326 kuna, što je smanjenje
ukupnih prihoda u 2014. godini za 50.465.654 kuna, odnosno 7,37% u odnosu na 2013.
godinu. Ukupni rashodi u 2013. godini iznosili su 617.623.412 kuna, a u 2014. godini
612.536.800 kuna, što je smanjenje ukupnih rashoda u 2014. godini za 5.086.612. kuna,
odnosno 0,82% u odnosu na 2014. godinu.
Nakon 23 godine rasta poslovnih prihoda, prvi je puta u 2014. godini zabilježen pad istih za
društvo JGL d.d.
Poslovni prihodi u 2013. godini iznosili su 663.354.058 kuna, a u 2014. godini 562.238.618
kuna, što je pad poslovnih prihoda za 101.115.440 kuna, odnosno 15,24% u odnosu na isti
period prethodne godine.

49
Poslovni prihodi društva JGL d.d. sastoje se od:

Tablica 11: Poslovni prihodi JGL d.d. 2013. i 2014. godine

Vrsta poslovnih prihoda 2013. u kn 2014. u kn
Prihodi od prodaje na domaćem tržištu 133.294.117 117.333.418
Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu 521.160.685 407.637.130
Prihodi od dotacija i subvencija 87.880 120.720
Ostali prihodi 8.811.376 37.147.350
UKUPNO 663.354.058 562.238.618
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, str. 35,
www.jgl.hr

Iz Tablice 11 vidljivo je da najveći udio u poslovnim prihodima u 2013. i 2014. godini

zauzimaju prihodi od prodaje na inozemnom tržištu. 2013. godine na inozemno je tržište
plasirano 78,56% ukupnih poslovnih prihoda, dok u idućoj godini izvozna djelatnost bilježi
72,50% ukupnih poslovnih prihoda, dakle društvo JGL d.d. najveći dio svojih prihoda
ostvaruje iz izvozne djelatnosti. Evidentan pad izvoznih prihoda u 2014. godini dogodio se
zbog zaraćenih odnosa na najvažnijim tržištima u Rusiji i Ukrajini te zbog velikog pada
tečaja ruske rublje i grivnje.
Prodaja na domaćem tržištu u 2013. godini iznosila je 133.294.117 kuna, a u 2014. godini
117.333.418 kuna, odnosno smanjila se za 11,97% u 2014. godini u odnosu na ukupne
poslovne prihode, što upućuje na činjenicu da je domaća farmaceutska industrija još uvijek
u razdoblju recesije te su domaći proizvođači sučeni s padom cijena generičkih lijekova.

Poslovni rashodi u 2013. godini iznosili su 578.659.163 kuna, a u 2014. godini 500.003.169
kuna, što je smanjnje poslovnih rashoda u 2014. godini za 78.655.994 kuna, odnosno 13,59%
u odnosu na prethodnu godinu. Uzrok tome je najvećim dijelom smanjnje troškova osoblja
za 14,65% u kontekstu smanjenja plaća za posljednja dva mjeseca u 2014. godini te neisplata
bonusa

Iz Tablice 10 vidljiv je značajan porast financijskih prihoda u 2014. godini, za 226,30% u

odnosu na 2013. godinu. Razlog tome je povećanje pozitivnih tečajnih razlika, ali sukladno
rastu financijskih prihoda, povećali su se i financijski rashodi za 188,81% u odnosu na 2013.
godinu. Povećanje financijskih rashoda uzrokovali su značajni kamatni rashodi i
neophodnost „hedging-a“ valuta.

50
U 2013. godini ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila je 67.254.568 kuna , dok je za
isto razdoblje u 2014. godini ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila 21.875.526 kuna,
odnosno u 2014. godini ostvarena dobit prije oporezivanja smanjena je za 67,47% u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine.

Društvo je u 2013. godini koristilo odobrene porezne poticaje Zakona o poticanju investicija
i unapređenju investicijskog okruženja u vidu smanjene stope poreza na dobit od 0% te je
iskazalo odgođenu poreznu imovinu u iznosu 4.580.218 kuna koja uvećava neto dobit
oporezivanja. U 2014. godini društvo je također koristilo porezne poticaje u vidu smanjene
stope poreza na dobit od 0%, ali je ukinuto 3.918.178 kuna odgođene porezne imovine koja
umanjuje bruto dobit razdoblja.

Gore navedene činjenice rezultirale su smanjenjem neto dobiti razdoblja sa 71.834.786 kuna
u 2013. godini, na 17.957.348 kuna u 2014. godini. Neto dobit razdoblja u 2014. godini
smanjena je za 75% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

4.2.2.2. Vertikalna analiza

U idućoj tablici prikazana je vertikalna analiza računa dobiti i gubitka društva JGL d.d. za
2013. i 2014. godinu.

Tablica 12: Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu- vertikalna
analiza

NAZIV POZICIJE 2013. STRUKTURA 2014. STRUKTURA

1 2 3 4 5
I. POSLOVNI PRIHODI 663.354.058 96,86 562.238.618 88,62
1. Prihodi od prodaje 654.454.802 98,66 524.970.548 93,37
2. Ostali poslovni prihodi 8.899.256 1,34 37.268.070 6,63
II. POSLOVNI RASHODI 578.659.163 93,69 500.003.169 81,63
1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje
u tijeku i gotovih proizvoda -271.703 -0,05 -39.780.080 -7,96
2. Materijalni troškovi 342.208.207 59,14 342.769.632 68,55
a) Troškovi sirovina i materijala 189.148.964 55,27 185.464.148 54,11
b) Troškovi prodane robe 2.992.978 0,87 3.304.900 0,96
c) Ostali vanjski troškovi 150.066.265 43,85 154.000.584 44,93
3. Troškovi osoblja 149.225.757 25,79 127.366.806 25,47

51
 a) Neto plaće i nadnice 89.831.247 60,20 80.189.724 62,96
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 38.370.564 25,71 28.391.696 22,29
c) Doprinosi na plaće 21.023.946 14,09 18.785.386 14,75
4. Amortizacija 23.755.370 4,11 26.017.332 5,20
5. Ostali troškovi 30.118.987 5,20 28.923.174 5,78
6. Vrijednosno usklađivanje 22.961.033 3,97 35.351 0,01
a) dugotrajne imovine (osim financijske
imovine)
b) kratkotrajne imovine (osim financijske
imovine) 22.961.033 100,00 35.351 100,00
7. Rezerviranja 95.645 0,02 0 0,00
8. Ostali poslovni rashodi 10.565.867 1,83 14.670.954 2,93
III. FINANCIJSKI PRIHODI 21.438.622 3,13 72.097.223 11,36
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i
slični prihodi iz odnosa s povezanim 1.177.304 5,49 899.078 1,25
poduzetnicima
2. Kamate, tečajne razlike, dividende i
slični prihodi iz odnosa s nepovezanim 20.240.773 94,41 49.119.832 68,13
poduzetnicima i drugim osobama
3. Dio prihoda od pridruženih
0,10 0,05
poduzetnika i sudjelujućih interesa 20.545 37.945
4. Nerealizirani dobici (prihodi) od
0,00 29,53
financijske imovine 0 21.290.738
5. Ostali financijski prihodi 0 0,00 749.630 1,04
IV. FINANCIJSKI RASHODI 38.964.249 6,31 112.533.631 18,37
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi
s povezanim poduzetnicima 2.672.466 6,86 2.265.366 2,01
2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi
iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i 36.291.783 109.583.407
drugim osobama 93,14 97,38
3. Nerealizirani gubici (rashodi) od
financijske imovine 0 0,00 602.228 0,54
4. Ostali financijski rashodi 0 0,00 82.630 0,07
V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH
PODUZETNIKA 85.300 0,01 76.485 0,01
VI. UDIO U GUBITKU OD
PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA
VII. IZVANREDNI- OSTALI PRIHODI
VIII. IZVANREDNI- OSTALI RASHODI
IX. UKUPNI PRIHODI 684.877.980 100,00 634.412.326 100,00
X. UKUPNI RASHODI 617.623.412 100,00 612.536.800 100,00
XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE
OPOREZIVANJA 67.254.568 100,00 21.875.526 100,00
1. Dobit prije oporezivanja 67.254.568 100,00 21.875.526 100,00
2. Gubitak prije oporezivanja 0 0
XII. POREZ NA DOBIT -4.580.218 3.918.178
XIII. DOBIT ILI GUBITAK
RAZDOBLJA 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00
1. Dobit razdoblja 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00
2. Gubitak razdoblja
DODATAK RDG-U (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani
godišnji financijski izvještaj)

52
 XIV. DOBIT ILI GUBITAK
RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice
2. Pripisana manjinskom interesu
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a
I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00
II. OSTALA SVEOBUHVATNA
DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA 0 0
1. Tečajne razlike iz preračuna
inozemnog poslovanja
2. Promjene revalorizacijskih rezervi
dugotrajne materijalne imovine
3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog
vrednovanja financijske
4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite
zaštite novčanog toka
5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite
zaštite neto ulaganja u inozemstvu
6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika
7. Aktuarski dobici/gubici po
planovima definiranih primanja
III. POREZ NA OSTALU
SVEOBUHVATNU DONIT RAZDOBLJA
IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA
DOBIT ILI GUBITAK 0 0
V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI
GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00
DODATAK Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani
godišnji financijski izvještaj)
VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI
GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice
2. Pripisana manjinskom interesu
Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

U Tablici 12 stupci 2 i 4 prikazuju apsolutne iznose pojedinih stavaka u računu dobiti i

gubitka, a stupci 3 i 5 postotni udio pojedinih stavaka u ukupnim prihodima i ukupnim
rashodima.

U nastavku je na grafikonu prikazana struktura ukupnih prihoda za društvo JGL d.d. za 2013.
i 2014. godinu.

53
Grafikon 5: Struktura ukupnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%
POSLOVNI PRIHODI
60,00%

FINANCIJSKI PRIHODI
50,00%

UDIO U DOBITI OD
40,00%
PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%
2013. 2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Iz Grafikona 5 vidljivo je da se ukupna struktura prihoda društva JGL d.d. sastoji od

poslovnih prihoda, financijskih prihoda i udjela u dobiti od pridruženih poduzetnika. I u
2013. i u 2014. godini najveći udio u strukturi ukupnih prihoda društva JGL d.d. otpada na
poslovne prihode. Udio poslovnih prihoda u strukturi ukupnih prihoda u 2013. godini iznosio
je 96,86%, a u 2014. godini 88,62%, odnosno udio poslovnih prihoda u strukturi ukupnih
prihoda u 2014. godini je za 8,24% manji u odnosu na 2013. godinu.
Udio financijskih prihoda u strukturi ukupnih prihoda u 2013. godini iznosio je 3,13%, a u
2014. godini 11,36%., odnosno udio financijskih prihoda se u strukturi ukupnih prihoda u
2014. godini povećao se za 8,23% u odnosu na prethodnu godinu.
Udiou dobiti od pridruženih poduzetnika u strukturi ukupnihprihoda je u 2013. godini
iznosio0,01%, kao i u 2014. godini.

54
Na idućem grafikonu je prikazana struktura ukupnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i
2014. godinu.

Grafikon 6: Struktura ukupnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%

50,00% POSLOVNI RASHODI

FINANCIJSKI RASHODI
40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

2013.
2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Na Grafikonu 6 prikazano je da se ukupna struktura rashoda društva JGL d.d. sastoji od

poslovnih i financijskih rashoda. Udio poslovnih rashoda u strukturi ukupnih rashoda u
2013. godini iznosio je 93,69%, a u 2014. godini 81,63%, odnosno udio poslovnih rashoda
u strukturi ukupnih prihoda u 2014. godini je za 12,06% manji u odnosu na 2013. godinu.
Udio financijskih rashoda u strukturi ukupnih rashoda u 2013. godini iznosio je 6,31%, a u
2014. godini 18,37%., odnosno udio financijskih rashoda se u strukturi ukupnih rashoda u
2014. godini povećao se za 12,06% u odnosu na prethodnu godinu.

Na sljedećem grafikonu prikazana je struktura poslovnih prihoda društva JGL d.d. za 2013.
i 2014. godinu.

55
Grafikon 7: Struktura poslovnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%
PRIHODI OD PRODAJE
50,00%
OSTALI POSLOVNI PRIHODI
40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%
2013. 2014.

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Strukturu poslovnih prihoda društva JGL d.d. u 2013. i 2014. godini činili su prihodi od
prodaje i ostali poslovni prihodi.
Na Grafikonu 7 prikazano je da prihodi od prodaje u 2013. godini čine 98,66% u strukturi
poslovnih prihoda, a u 2014. godini 93,37% , što je smanjenje udjela prihoda od prodaje u
strukturi poslovnih prihoda za 5,29% u 2014. godini u odnosu na prethodnu godinu.
Ostali poslovni prihodi u 2013. godini činili su 1,34% u strukturi poslovnih prihoda, a u
istom razdoblju iduće godine 6,63%, što je povećanje udjela ostalih poslovnih prihoda u
strukturi poslovnih prihoda za 5,29% u 2014. godini u odnosu na prethodnu godinu.

U nastavku je na grafikonu prikazana struktura poslovnih rashoda društva JGL d.d. za 2013.
i 2014. godinu.

56
Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

70,00%
PROMJENE VRIJEDNOSTI ZALIHA
PROIZVODNJE U TOJEKU I
GOTOVIH PROIZVODA
60,00%
MATERIJALNI TROŠKOVI

50,00%
TROŠKOVI OSOBLJA

40,00%
AMORTIZACIJA

30,00%
OSTALI TROŠKOVI

20,00%
VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE

10,00%

REZERVIRANJA
0,00%
2013.
OSTALI POSLOVNI RASHODI
2014.
-10,00%

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Strukturu poslovnih rashoda društva JGL d.d. u 2013. i 2014. godini činili su materijalni
troškovi, troškovi osoblja, amortizacija, ostali troškovi, vrijednosno usklađivanje, promjene
vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda, rezerviranja i ostali poslovni
rashodi.
Na Grafikonu 8 prikazano je da je udio materijalnih troškova u strukturi poslovnih rashoda
u 2013. godini iznosio je 59,14%, a u 2014. godini 68,55%, odnosno udio materijalnih
troškova u strukturi poslovnih rashoda u 2014. godini je za 9,41% veći u odnosu na 2013.
godinu.
Udio troškova osoblja u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je 25,79%, a u
2014. godini 25,47%., odnosno udio troškova osoblja se u strukturi poslovnih rashoda u
2014. godini smanjio se za neznatnih0,32% u odnosu na prethodnu godinu.

57
Udio amortizacije u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je 4,11%, a u 2014.
godini 5,20%., odnosno udio amortizacije se u strukturi poslovnih rashoda u 2014. godini
povećao se za 1,09% u odnosu na prethodnu godinu.
Nadalje, ostali troškovi su u 2013. godini činili 5,20% u strukturi poslovnih rashoda, a u
2014. godini 5,78%, što je povećanje udjela ostalih troškova u strukturi poslovnih rashoda u
2014. godini za 0,58% u odnosu na 2013. godinu.
Vrijednosna usklađivanja su u 2013. godini činila 3,97% u strukturi poslovnih rashoda, a u
2014. godini 0,01%, što je smanjenje udjela vrijednosnih usklađivanja u strukturi poslovnih
rashoda u 2014. godini za 3,96% u odnosu na 2013. godinu.
Udio rezerviranja u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je 0,02%, a u 2014.
godini rezerviranja nisu evidentirana u računu dobiti i gubitka.
Udio ostalih poslovnih rashoda u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je
1,83%, a u 2014. godini 2,93%., odnosno udioostalih poslovnih rashoda se u strukturi
poslovnih rashoda u 2014. godini povećao se za 1,10% u odnosu na prethodnu godinu.
Zalihe gotovih proizvoda u 2014. godini iznosile su 100.558.468 kuna, a u 2013. godini
60.788.388 kuna te je ostvaren veliki porast zaliha gotovih proizvoda od 39.780.080 kuna.
Razlog tome je naglo slabljenje ruske rublje u prosincu 2014. godine. Cijene u Rusiji, zbog
carinskih propisa i ugovornih odredbi, nije bilo moguće mijenjati u kratkom roku te Društvo
u prosincu nije izvozilo robu u Rusiju. Navedeno je uzrokovalo promjenu vrijednosti zaliha
u računu dobiti i gubitka.

4.2.3. Potraživanja od kupaca i obveze prema dobavljačima

U nastavku rada prikazana su potraživanja od kupaca za 2013. i 2014. godinu, kao i obveze
prema dobavljačima na temelju podataka iz bilance Društva.
Tablica 13: Potraživanja od kupaca JGL d.d. u 2013. i 2014. godini
UKUPNA POTRAŽIVANJA UKUPNA POTRAŽIVANJA
r.br. KUPCI
2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. Kupci u zemlji 48.242.521 38.424.088

2. Kupci u inozemstvu 289.346.401 225.576.438

3. Stanje na 31. prosinca 337.588.922 264.000.536

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

58
U 2013. godini ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji iznosio je 39.203 kune,
a u 2014. godini nije bilo ispravaka vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji.
U 2013. godini potraživanje od kupaca u inozemstvu umanjeno je za ispravak vrijednosti od
22.805.444 kuna, a u 2014. godini za iznos od 35.351 kunu. Razlog tome je što je u 2013.
godini zbog političke situacije u Ukrajini izvršen cjelokupan ispravak vrijednosti
potraživanja od ukrajinskih kupaca.

Na sljedećoj tablici prikazane su obveze prema dobavljačima za 2013. i 2014. godinu na

temelju podataka iz bilance Društva.

Tablica 14: Obveze prema dobavljačima JGL d.d. u 2013. i 2014. godini
UKUPNE OBVEZE UKUPNE OBVEZE
r.br. DOBAVLJAČI
2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. Dobavljači u zemlji 42.378.990 48.407.723

2. Dobavljači u inozemstvu 47.625.208 57.536.179

3. Stanje na 31. prosinca 90.004.198 105.943.902

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Obveze prema dobavljačima na dan 31.12.2014. godine iznose 105.943.902 kuna, što je
manje nego potraživanja od kupaca koja u istom razdoblju iznose 264.000.536 kuna.

59
4.2.4. Kratkoročne i dugoročne obveze prema bankama i ostalim financijskim institucijama

U idućim tablicama biti će prikazane dugoročne i kratkoročne obveze društva JGL d.d.
prema bankama i leasing kućama na dan 31.12.2014. u usporedbi sa stanjem istoga dana
2013. godine.

Tablica 15: Dugoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca društva JGL d.d. za 2013.
i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE 37.949.511 18.661.688

Splitska banka -
21.587.032 12.432.308
2. SocieteGenerale

3. HBOR 75.517.595 149.189.474

4. Privredna banka Zagreb 36.146.165 3.153.294

5. Stanje na 31. prosinca 171.200.303 183.436.764

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Dugoročne obveze Društva prema bankama dana 31.12.2015. godine uznosile su

183.436.764 kuna, dok su istoga dana 2013. godine iznosile 171.200.303 kuna, što je
povećanje dugoročnih obveza prema bankama na dan 31.12.2014. za 12.236.461 kuna u
odnosu na isti datum prethodne godine. Dugoročne obveze uglavnom se odnose na kredite
Programa kreditiranja gospodarstva HBOR-a i Programa kreditiranja izvoznika te nabavku
postrojenja i opreme projekta „Svilno 2“. Nakon datuma bilance Društvo je potpisalo
Ugovor o kreditu na 20.000.000 eura s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), ali
kredit ne uvećava ukupne obveze Društva prema bankama, jer će biti korišten u svrhu
zatvaranj kredita u poslovnim bankama.
Na sljedećoj su tablici prikazane kratkoročne obveze prema bankama Društva JGL d.d.

60
Tablica 16: Kratkoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca društva JGL d.d. za
2013. i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE 13.431.586 34.991.645

2. HBOR 0 1.162.472

Hypo Alpe-Adria Bank

10.118.355 7.669.101
3. d.d.

4. Privredna banka d.d. 33.049.920 44.541.517

5. Raiffeisen Bank d.d. 7.640.552 15.375.129

6. Sberbank 0 22.984.413

7. Spliska banka 12.123.730 9.172.056

Obveze prema kartičnim

103.618 45.596
8. kućama

9. Obveze za naknade 878.442 401.570

10. Stanje na 31. prosinca 77.346.203 136.343.499

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Povećanje kratkoročnih obveza na dan 31.12.2014. za otprilike 59 milijuna kuna usporedno

s 31.12.2013. uzrokovano je povećanjem zaduženja putem kratkoročnih kredita, zbog
poteškoća u poslovanju i održavanja likvidnosti.

61
Tablica 17: Dugoročne obveze prema leasing kućama na dan 31. prosinca društva JGL d.d.
za 2013. i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE S-leasing 1.929.367 3.858.653

2. Hypo leasing 0 8.019.922

3. OTP leasing 0 640.526

4. PBZ leasing d.o.o. 6.762.286 3.622.078

5. Raiffeisen leasing 0 6.711.189

6. SG leasing 0 2.022.636

Unicreditleasing Croatia
1.161.320 1.182.193
7. d.o.o.

8. Stanje na 31. prosinca 9.852.973 26.057.197

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Predmeti ugovora o dugoročnom financijskom leasingu su strojevi za pakiranje i izradu

lijekova, teretna vozila, laserski čitači kodova, analitička oprema itd.

62
Tablica 18: Kratkoročne obveze prema leasing kućama na dan 31. prosinca društva JGL d.d.
za 2013. i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE S-leasing 2.304.346 1.967.344

2. Hypo leasing 0 2.053.748

3. OTP leasing 0 144.233

4. PBZ leasing d.o.o. 2.994.685 3.161.306

5. Raiffeisen leasing 0 1.329.233

6. SG leasing 0 374.897

7. Unicreditleasing Croatia d.o.o. 411.957 450.620

8. Stanje na 31. prosinca 5.710.988 9.481.381

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Navedene kratkoročne obveze prema leasing kućama odnose se na tekuće dospijeće

dugoročnih obveza prema leasing kućama za 2015. godinu.

4.2.5. Osnovni financijski pokazatelji tvrtke

U nastavku rada biti će izračunani i prokomentirani osnovni financijski pokazatelji

likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja, na primjeru
Jadran Galenskog laboratorija d.d. za 2013. i 2014. godinu.

Tablica 19: Pokazatelji likvidnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
POKAZATELJI
FORMULA 2013. 2014. INDEKS
LIKVIDNOSTI
koeficijent trenutne
likvidnosti
novac/kratkoročne obveze 0,038 0,053 139,47
koeficijent ubrzane
likvidnosti
novac+potraživanja/kratkoročne obveze 1,945 1,290 66,32
koeficijent tekuće
likvidnosti
kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze 2,651 2,051 77,37
koeficijent financijske dugotrajna imovina/kapital+dugoročne
stabilnosti obveze
0,516 0,642 124,42
Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance društva JGL d.d.

63
Pokazatelji likvidnosti JGL d.d. izračunati su pomoću podataka iz bilance poduzeća.
Koeficijent trenutne likvidnosti ima tendenciju rasta u odnosu na prethodnu godinu, što
ukazuje na povećanje likvidnosti u 2014. godini za 39,47% u odnosu na 2013. godinu.
Koeficijent ubrzane likvidnosti i koeficijent tekuće likvidnosti upućuju na tendenciju
smanjenja likvidnosti u 2014. godini. Koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji
od 1, a koeficijent tekuće likvidnosti ne bi smio biti manji od 2. Iako je u Tablici 19 vidljivo
da se koeficijent ubrzane likvidnosti u 2014. godini smanjio za 33,68% u odnosu na
prethodnu 2013. godinu, on je još uvijek veći od 1 te iznosi 1,290. Dakle, JGL d.d. održava
normalnu stopu likvidnosti (iako s tendencijom pada) i posjeduje nešto više brzo unovčive
imovine od kratkoročnih obveza.
Isto tako se u Tablici 19 može vidjeti da je koeficijent tekuće likvidnosti u 2014. godini
smanjen za 22,63% u odnosu na 2013. godinu, ali još je uvijek veći od 2 i iznosi 2,051.
Dakle, JGL d.d. održava tekuću likvidnost (iako s tendencijom pada) na normalnoj razini te
posjeduje dvostruko više kratkotrajne imovine od kratkoročnih obveza, što znači da se dio
kratkotrajne imovine financira iz kvalitetnih dugoročnih izvora.
Koeficijent financijske stabilnosti se u 2014. godini povećao za 24,42% i iznosi 0,642. Ovaj
bi pokazatelj prema definiciji trebao biti manji od jedan, što je slučaj kod društva JGL d.d.
Dakle, poduzeće dio svoje kratkotrajne imovine financira iz radnog kapitala, ali se
financijska stabilnost poduzeća smanjila u odnosu na prethodnu godinu, jer bi pokazatelj
trebao biti što manji.
Može se zaključiti da društvo JGL d.d. još uvijek održava likvidnost na normalnoj razini, ali
je ona u 2014. godini smanjena u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 20: Pokazatelji zaduženosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
POKAZATELJI
FORMULA 2013. 2014. INDEKS
ZADUŽENOSTI
koeficijent zaduženosti ukupne obveze/ukupna imovina 0,587 0,620 105,62
koeficijent vlastitog
financiranja
kapital/ukupna imovina 0,413 0,380 92,01
koeficijent financiranja ukupne obveze/kapital 1,424 1,632 114,61
pokriće troškova kamata dobit prije poreza i kamata/kamate 2,726 1,196 43,87
ukupne obveze/zadržana
faktor zaduženosti
dobit+amortizacija
2,074 2,451 118,18
stupanj pokrića I. kapital/dugotrajna imovina 1,061 0,825 77,76
kapital+dugoročne obveze/dugotrajna
stupanj pokrića II.
imovina
1,939 1,558 80,35
Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance društva JGL d.d.
Pokazatelji zaduženosti također su izračunati na temelju podataka iz bilance društva.
64
Koeficijent zaduženosti u 2013. godini je iznosio 0,587, a u 2014. godini 0,620. Dakle, udio
ukupnih obveza u ukupnoj imovini u 2013. godini iznosio je 58,7%, a u 2014. godini 62%,
što upućuje na povećanje zaduženosti za 5,62%.
Koeficijent vlastitog financiranja u 2013. godini iznosio je 0,413, a u 2014. godini 0,380.
Poželjno je da ovaj pokazatelj bude što veći, a on se u 2014. godini smanjio za 7,99% o
odnosu na prethodnu godinu te se može zaključiti da se udio vlastitog financiranja smanjio.
Koeficijent financiranja trebao bi biti što niži ili maksimalno 1 (100%). U 2013. godini
koeficijent financiranja društva JGL d.d. iznosio je 1,424, a u 2014. godini 1,632 te
povećanje iznosi 14,61%. Dakle, poduzeće svoje ukupne obveze ne može podmiriti iz
vlastitih izvora financiranja.
Pokriće troškova kamata u 2013. godini iznosilo je 2,726, a u 2014. godini 1,196, što znači
da su se raspoloživa sredstva iz bruto dobiti za pokriće kamata smanjila za 56,13%. U 2013.
godini iznos raspoloživih sredstava iz bruto dobiti za pokriće kamata bio je 2,726 puta više,
a u 2014. godini samo 1,196 puta više.
Faktor zaduženosti u 2013. godini iznosio je 2,074, a u 2014. godini 2,451, što je povećanje
od 18,18%. Dakle, u 2013. godini je bilo potrebno 2,074 godine da se iz zadržane dobiti
uvećane za amortizaciju podmire ukupne obveze, a u 2014. godini je bilo potrebno 2,451
godina.
Stupanj pokrića I i II također pokazuju tendenciju smanjnja, odnosno povećanja stupnja
zaduženosti. Dakle, pokriće dugotrajne imovine glavnicom je za 22,24% manje u 2014.
godini u odnosu na prethodnu godinu, a pokriće dugotrajne imovina uvećane za dugoročne
obveze, za 19,65% manje.

Tablica 21: Pokazatelji aktivnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
POKAZATELJI
FORMULA 2013. 2014. INDEKS
AKTIVNOSTI
koeficijent obrtaja
ukupne imovine
ukupni prihod/ukupna imovina 0,729 0,613 84,09
koeficijent obrtaja ukupni prihod/kratkotrajna
kratkotrajne imovine imovina
1,209 1,148 94,95
koeficijent obrtaja
potraživanja
prihodi od prodaje/potraživanja 1,606 1,576 98,13
broj dana u godini
trajanje naplate
potraživanja u danima
(365)/koeficijent obrtaja 227,273 231,599 101,90
potraživanja
Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka društva JGL
d.d.

65
Pokazatelji aktivnosti društva izračunati su na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i
gubitka. Poželjno je da pokazatelji budu što veći.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine u 2013. godini je iznosio 0,729, a u 2014. godini 0,613
te se smanjio za 15,91%. To ukazuje na slabu učinkovitost ukupne imovine u ostvarivanju
prihoda.
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine veći je od 1 i u 2013. i u 2014. godini, ali s
tendencijom smanjenja. U 2014. godini koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine smanjio se
za 5,05% u odnosu na 2013. godinu. Dakle, učinkovitost kratkotrajne imovine u ostvarivanju
prihoda je dobra, iako se u navedenom razdoblju povećalo trajanje obrtaja kratkotrajne
imovine.
Koeficijent obrtaja potraživanja, također je u 2013. i 2014. godini veći od 1, ali se smanjio
za 1,87%, što znači da se trajanje obrtaja potraživanja povećalo u 2014. godini, ali je još
uvijek na zadovoljavajućoj razini.
Trajanje naplate potraživanja u 2013. godini je iznosilo 227,273 dana, a u 2014. godini
231,599 dana. Poželjno bi bilo da je trajanje naplate potraživanja što manje, ali se za društvo
JGL d.d. u 2014. godini trajanje naplate potraživanja povećalo za 4,326 dana, tj, za 1,90% u
odnodu na 2013. godinu.
Pokazatelji aktivnosti ukazuju na to da je cirkulacija imovine društva JGL d.d. u poslovnom
procesu sve manja.

Tablica 22: Pokazatelji ekonomičnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

POKAZATELJI
FORMULA 2013. 2014. INDEKS
EKONOMIČNOSTI
ekonomičnost ukupnog
poslovanja
ukupni prihodi/ukupni rashodi 1,109 1,036 93,42
ekonomičnost poslovanja
(prodaje)
prihodi od prodaje/rashodi prodaje 1,146 1,124 98,08
ekonomičnost financiranja 0,550 0,641
financijski prihodi/financijski rashodi 116,55
Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka društva JGL d.d.
Ekonomičnost poslovanja je skupina pokazatelja koja prikazuje koliko je jedinica prihoda
ostvareno po jedinici rashoda te bi poželjno bilo da je pokazatelj što veći. Podatke za ocjenu
svih pokazatelja ekonomičnosti nalaze se u računu dobiti i gubitka.
Prema pokazatelju ekonomičnosti ukupnog poslovanja u Tablici 22 je vidljivo da je u 2013.
godini društvo JGL d.d. ostvarilo 1,109 jedinica prihoda po jedinici rashoda, a u 2014. godini
1,036 jedinica prihoda po jedinici rashoda, što je uzrokovalo smanjenje ostvarenja jedinice

66
prihoda po jedinici rashoda za 6,58%. Dakle, u 2014. godini ekonomičnost poslovanja je
slabija u odnosu na 2013. godinu.
Ekonomičnost poslovanja (prodaje) u 2013. godini iznosila ja 1,146 jedinica prihoda od
prodaje po jedinici rashoda od prodaje, a u 2014. godini 1,124 jedinice prihoda od prodaje
po jedinici rashoda od prodaje, što je uzrokovalo smanjenje ekomomičnsti poslovanja
(prodaje) za 1,92% u 2014. godini.
Ekonomičnost financiranja u 2013. godini iznosila je 0,550 jedinica financijskih prihoda po
financijskim rashodima, a u 2014. godini 0,641 jedinica financijskih prihoda po financijskim
rashodima, što je povećanje od 16,55% jedinica financijskih prihoda po financijskim
rashodima u 2014. godini.
Pokazatelji ekonomičnosti ukupnog poslovanja i prodaje imaju tendenciju pada, ali su još
uvijek veći od 1, što govori da su ukupni prihodi i prihodi od prodaje po jedinici veći od
ukupnih rashoda i rashoda od prodaje po jedinci. Za razliku od ekonomičnosti ukupnog
poslovanja i ekonomičnosti prodaje, ekonomičnost financiranja imala je tendenciju rasta u
2014. godini, ali je još uvijek manja od 1, što znači da su financijski prihodi po jedinici manji
od financijskih rashoda po jedinici.

Tablica 23: Pokazatelji profitabilnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

POKAZATELJI
FORMULA 2013. 2014. INDEKS
PROFITABILNOSTI
neto marža profita neto dobit+kamate/ukupni prihod 16,2% 20,5% 126,54
dobit prije
bruto marža profita
poreza+kamate/ukupni prihod
15,6% 21,1% 135,26
neto dobit+kamate/ukupna
neto rentabilnost imovine
imovina
11,8% 12,5% 105,93
dobit prije
bruto rentabilnost imovine
poreza+kamate/ukupna imovina
11,3% 12,9% 114,16
rentabilnost vlastitog
kapitala
neto dobit/vlastiti kapital 18,5% 4,6% 24,70
Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka društva JGL
d.d.
Pokazatelji profitabilnosti izračunavaju se pomoću podataka iz bilance i računa dobiti i
gubitka, a prikazuju se u postotku. Koriste se za prikazivanje uspješnosti odlučivanja i
ulaganja u poduzeća te mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti u odnsu
na priode, imovinu i vlastiti kapital.
U 2013. godini neto marža profita je veća od bruto marže profita jer poduzeće imalo pravo
na povrat poreza, pa je neto dobit veća od bruto dobiti. Neto marža profita u 2013. godini

67
iznosila je 16,2%, a u 2014. godini 20,5%, što iznosi 26,54% povećanja neto marže profita
u odnosu na 2013. godinu. Razlog tome nije povečanje neto dobiti, nego povećanje iznosa
kamata. Bruto marža profita u 2013. godini iznosila je 15,6%, a u 2014. godini 21,1%, što
iznosi 35,26% povećanja bruto marže profita u 2014. godini. Razlog tome je povećanje
kamata u 2014. godini i nepostojanja poreznog opterećenja u 2013. godini. Razlike između
neto i bruto marže profita u 2014. godini iskaz je poreznog opterećenja koje je iznosilo 0,6%.
Neto rentabilnost imovine ili koeficijent ROA prikazuje koliko određeno poduzeće uspješno
zarađuje novac. Neto rentabilnost imovine u 2013. godini iznosila je 11,8%, a u 2014. godini
12,5%, što je povećanje ROA-e za 5,93% u 2014. godini prema prethodnoj godini. Dakle,
12,5% aktive se vraća iz neto dobiti uvećanoj za kamate u 2014. godini.
Bruto rentabilnost imovine u 2013. godini iznosila je 11,3%, a u 2014. godini 12,9%, što je
iznos povećanja od 14,16% u 2014. godini.
Najbolji pokazatelj rentabilnosti je rentabilnost vlastitog kapitala ili ROE, koji prikazuje
kolika je dobit po novčanoj jedinici uloženog kapitala. Poželjno bi bilo da je koeficijent ROE
oko 15%. ROE koeficijent za društvo JGL d.d. u 2013. godini je iznosio je 18,4%, a u 2014.
godini zabilježen je veliki pad rentabilnosti vlastitog kapitala na 4,6%, tj. pad je iznosio
75,3%. Uzrok tome je veliki pad neto dobiti u 2014. godini.

Tablica 24: Pokazatelji investiranja društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

POKAZATELJI
FORMULA 2013. 2014. INDEKS
INVESTIRANJA
dobit po dionici (EPS) neto dobit/broj dionica 123,195 15,230 12,36
dio neto dobiti za dividende/broj
dividenda po dionici (DPS)
dionica
9,961 8,922 89,57
odnos isplate dividendi dividenda po dionici (DPS)/dobit
(DPR) po dionici (EPS)
0,081 0,586 723,46
Izvor: Izrada autorice na temelju podataka računa dobiti i gubitka društva i godišnjeg
izvješća JGL d.d.
Društvo JGL d.d. je u 2013. godini zaradilo 123,195 kuna po dionici, a u 2014. godini 15,230
kune po dionici, odnosno dobit po dionici se u 2014. godini smanjila za 87,64% u odnosu na
2013. godinu.
U 2013. godini društvo JGL d.d. isplatilo je 9,961 kunu dividendi po dionici, a u 2014. godini
8,922 kune dividendi po dionici, odnosno isplaćena dividenda po dionici smanjila se za
10,43%.

68
U 2013. godini ostvareno je 0,081 jedinica dividende po dionici u odnosu na dobit po dionici,
a u 2014. godini 0,586 jedinica dividende po dionici u odnosu na dobit po dionici, što je
povećanje za 623,46% u odnosu na 2013. godinu.

Može se zaključiti da društvo JGL d.d. u 2014. godini nije uspješno poslovalo, kao i u
dosadašnjim godinama te da su uglavnom svi financijski pokazatelji lošiji u odnosu na
prethodnu godinu. U odnosu na 2013. godinu društvo JGL d.d. manje je likvidno,
profitabilno, ekonomično i aktivno, a zaduženost je sve veća i sukladno tome udio
financiranja iz vlastitih sredstava sve manji.

69
4.3. Ocjena boniteta i rejtinga društva Jadran Galenski Laboratorij d.d.

Nakon prethodnih koraka provjere klijenta i definiranja istih, prelazi se na sljedeći korak,
izradu financijskog rejtinga.

BKS banka raspolaže standardiziranim programom za analizu financijskih varijabli. Bitne

komponente su usporedbe računa dobiti i gubitka i bilance. Osim toga, na taj se način može
točno pratiti razvoj svake pojedine stavke bilance kroz vremenski period.

Na idućoj tablici prikazane su skupine interne rejting ocjene BKS Bank d.d. i minimalni
zahtjevi pokrivenosti.

Tablica 25: Stupnjevi ratinga i minimalni zahtjevi pokrivenosti BKS Bank d.d.

Rating stupnjevi
Rating Stupanj pokrivenosti
Kratki opis

1a Prvoklasni bonitet Trenutno nije relevantno

1b Vrlo dobar bonitet 15%

2a Dobar bonitet 25%

2b Bonitet još dobar 60%

3a Prihvatljiv bonitet 80%

3b Još nekako prihvatljiv bonitet 100%

4a Nedostatan bonitet 100%

100%
odnosno
vrijedi za nove korisnike plasmana:
4b Loš bonitet
100% u obliku garantnog depozita koje
je otporno na osporavanje

Izvor: www.bks.hr

Na temelju provedene financijske analize društva, ocjena boniteta Jadran Galenskog

Laboratorija d.d. u 2013. i 2014. godini iznosi 3 a, odnosno prihvatljiv bonitet. Iako je većina
pokazatelja u 2014. godini zabrinjavajuća u odnosu na prethodnu 2013. godinu, prilikom

70
ocjene ratinga poduzeća najviše se važnosti pridodaje koeficijentu vlastitog financiranja
(equity ratio5) koji je u 2013. godini iznosio 41,3%, a u 2014. godini 38%.
Vrijednost pokazatelja (equityratio) ovisi od djelatnosti, ali uglavnom sve ispod 20% bi se
moglo nazvati slabim pokazateljem.

4.3.1. Instrumenti osiguranja

Konačna odluka o kreditnom prijedlogu ovisii najviše o procjeni vjerojatnosti hoće li klijent
biti u mogućnosti redovito podmirivati vlastite obveze. Prilikom odobravanja dugoročnih
financijskih aranžmana nužno je kao sredstvo osiguranja osigurati materijalno pokriće.
Vrijednost materijalnog pokrića u direktnoj je proporcionalnoj vezi s visinom rizika.
Procjenu tržišne vrijednosti ponuđenih instrumenata osiguranja izrađuju ovlašteni
procjenitelji i sudski vještaci prihvatljivi za Banku.
Kolateral je određena materijalna ili nematerijalna imovina koja za Banku predstavlja zaštitu
u slučaju da klijent više nije u stanju podmirivati svoje obveze te bi vrijednost kolaterala
trebala biti neovisna o uspješnosti poslovanja dužnika.Traženi kolateral trebao biti obrnuto
proporcionalan bonitetu klijenta.
Kolateral je potreban i situacijama kada je teško procijeniti budućnost zajmoprimca usprkos
njegovoj u osnovi dobroj trenutnoj situaciji. Ta nesigurnost može biti posljedica raznih
faktora od onih unutar tvrtke do onih na koje tvrtka ne može utjecati (npr. nesigurnosti
budućih izgleda za čitavu granu djelatnosti u kojoj radi zajmoprimac).
S obzirom da se tržišne vrijednosti kolaterala mijenjaju tijekom vremena potrebno je
minimalno jednom godišnje ispitati je došlo do značajnije promjene vrijednosti te ukoliko
postoje naznake da je došlo do značajnijeg rasta vrijednosti, potrebno je napraviti novu
procjenu vrijednosti kolaterala. U slučaju da ima naznaka da je vrijednost smanjenja, bez
odlaganja treba napraviti novu procjenu kolaterala.

Najčešći instrumenti osiguranja (vrste kolaterala) su: nekretnine i pokretnine, dionice i

obveznice, bankovne garancije, novčani depoziti, mjenica (bianco mjenica bez protesta),

5
Equity ratio = ukupni kapital / ukupna pasiva

71
zadužnica ili javnobilježnička izjava o zapljeni računa, sudužnici, garancija druge tvrtke,
pismo potpore (strong / weak)te cesija ( tiha cesija / potvrđena cesija)
Instrumenti osiguranja koji su operativni (mjenice, zadužnice) uvijek imaju prednost pred
ostalim instrumentima kod kojih se više oslanja na nečiju reputaciju.
Izvor:www.bks.hr

Društvo JGL d.d. je kao instrument osiguranja ponudilo bianco mjenicu i zadužnicu
te hipoteku nad zemljištem u vrijednosti od 3.500.000,00 kuna.

4.3.2. Donošenje odluke o plasmanu

Dana 15.08.2015. društvo Jadran Galenski Laboratorij d.d. zatražilo je kredit u iznosu od 3
milijuna eura od BKS Bank d.d. Kao svrha traženja kredita ističe se proširenje proizvodnih
kapaciteta proizvodnje u Srbiji.
Analizirajući opisane pokazatelje, može se reći kako je društvo Jadran Galenski Laboratorij
d.d. privatna tvrtka u farmaceutskoj industriji, specijalizirana za proizvodnju generičkih
liijekova, posebno u domeni korištenja blagodati morske vode u zdravstvene svrhe. Tvrtku
karakterizira bogat proizvodni asortiman, ali je prekretnica razvitak proizvoda Aqua Maris,
koji je prvi proizvod na bazi morske vode u svijetu, prodan u sto milijuna primjeraka.
Nekolicina proizvoda prodaje se pod drugim imenom što nije dobro u kontekstu jačanja
brenda tvrtke.
Vlasničku strukturu tvrtke čine deset velikih i dvjesto malih dioničara, a po udjelu dionica
ističe se glavni osnivač i predsjednik Upravnog odbora dr. Ivo Usmiani. Tvrtka je
struktuirana na temeljima učeće organizacije, a konstantno ulaganje u perspektivu i razvoj
kadrova okosnica je strategije poslovanja.
Poslovanje tvrtke je izvozno orjentirano te je preko 70% ukupne prodaje plasirano na
inozemnom tržišu, od kojih su strateški najvažnija rusko i ukrajinsko tržište. Ta dva vođeća
tržišta za JGL d.d. u 2013. i 2014. godini doživjela su krah zbog teške ratne situacije te je
Društvo moralo obustaviti veliku količinu plasmana proizvoda što je uzrokovalo veliko
povećanje zaliha gotovih proizvoda. Tvrtka je na izvoznom tržištu suočena s izrazito
konkurentskom okolinom i velikim legislativnim barijerama, koje su prepreka za brzi rast i
osvajanje novih tržišta. Osim izazova na inozemnom tržištu, loša politička situacija na

72
domaćem farmaceutskom tržištu uzrokovala je veliki pad cijena generičkih lijekova za
domaće proizvođače i sukladno tome pad prihoda.
Analiza financijske situacija JGL d.d. pokazala je da je 2014. godina prva godina u kojoj je
evidentiran veliki pad poslovnih prihoda i na inozemnom i na domaćem tržištu, što je uz
velika ulaganja u projekt „Svilno 2“ pridonijelo padu neto dobiti u 2014. godini za čak 75%
u odnosu na 2013. godinu. Osnovni financijski pokazatelji lošiji su u 2014. godini u odnosnu
na prethodnu, posebno u vidu povećanja zaduženosti i smanjenja udjela financiranja iz
vlastitih sredstava, ali su i dalje na relativno prihvatljivoj razini. Uprkos očigledno
pogoršanoj situaciji u 2014. godini, interni rejting tvrtke ocijenjen je ocjenom prihvatljiv
bonitet (3a), kao i u prethodnoj godini. Razlog tome je visok udio vlastitog kapitala u pasivi
u obje godine, što je od presudnog značaja za ocjenu boniteta. Društvu ne ide u prilog
povećanje obveza prema bankama i leasing kućama, ali ono sve svoje obveze vraća uredno
i nije akter nijednog ozbiljnog sudskog spora vezano uz povrat financijskih sredstava.
Iako je poslovna situacija u 2014. godini za Jadran Galenski Laboratorij d.d. znatno lošija u
odnosu na prethodnu godinu, odlučeno je da će se zatraženi kredit odobriti pod navedenim
uvjetima, jer se, uz dobro ponuđene instrumente osiguranja i obećavajuću poslovnu
strategiju u budućnosti, očekuje da će Društvo moći uredno vraćati zatražena financijska
sredstva.

73
5. ZAKLJUČAK

Ocjena boniteta i kreditne sposobnosti od velikog je značaja za ocjenu uspješnosti i

potencijala poslovanja određenog poslovnog subjekta. Temeljna funkcija banke je
preuzimanje rizika, kojim se najčešće suočava u kreditnom poslovanju.Tijekom odobravanja
kredita banka procjenjuje sposobnost potencijalnog klijenta da vrati posuđena financijska
sredstva u ugovorenim uvjetima te donosi odluku o odobravanju i neodobravanju kreditnog
rizika.

Poslovanje svakog poduzeća obilježeno je rizikom i neizvjesnošću koji pristižu iz njegove

okoline, a banka može ostvariti profit jedino ako kreditni rizik svede na minimum. Iz tog
razloga potrebno je koristiti analizu financijske situacije, kroz analizu financijskih izvještaja
poduzeća i financijskih pokazatelja, kao i analizu onih informacija koje su nefinancijske
naravi. Na taj način moguće je utvrditi trendove kretanja poslovanja u odnosu na prošlost,
ali i očekivanja trenda poslovanja u bliskoj budućnosti.

Temeljem provedenog istraživanja glavna istraživačka hipoteza je potvrđena:

Znanstvena istraživačka hipoteza glasi da je analizom financijskih i opisnih pokazatelja

poduzeća na temelju ocjene kreditne sposobnosti i boniteta, putem analize financijskih
izvještaja, osnovnih financijskih pokazatelja i procjenom kvalitete instrumenata osiguranja,
moguće je donijeti povoljnu poslovnu odluku u smislu ublažavanja izloženosti kreditnom
riziku banke. Istraživanje se odnosilo na ocjenu boniteta poslovanja Jadran Galenskog
Laboratorija d.d. te je utvrđeno da BKS Bank d.d. ima uspostavljen kvalitetan sustav ocjene
rejtinga i kreditne sposobnosti. Prilikom provođenja ocjene boniteta i kreditne sposobnosti,
banka korisi analizu „Hard facts“ pokazatelja, koji su bazirani na financijskim podacima o
poslovanju poduzeća te uspoređujući podatke iz prošlosti uviđa trend poslovanja u
sadašnjosti i analizu „Soft facts“ pokazateljima, kojima je kroz analizu informacija
nefinancijske naravi moguće odrediti trend poslovanja određenog poslovnog subjekta u
budućnosti. Nadalje je utvrđeno da je provedenom kvantitativnom i kvalitativnom analizom,
na primjeru društva Jadran Galenski Laboratorij d.d. minimiziran kreditni rizik za banku, što
će zasigurno uzrokovati minimalan broj loših kredita i poboljšanu sliku bankovnog kreditnog
portfelja.

Može se zaključiti da su glavni preduvjeti za uspješno kreditno poslovanje jedne banka

pravovremeno i pravodobno prepoznavanje potencijalnog kreditnog rizika za banku,

74
kontinuirani kontakt s klijentom i konstantno aktualiziranje podataka o klijentu te ,ukoliko
je potrebno, poduzimanje mjera za smanjenje potencijalnih opasnosti i rizika za banku.

75
LITERATURA

KNJIGE:

Jakovčević, D., 2000, Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu, TEB

Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb
Jakovčević, D., Jolić I., 2013, Kreditni rizik, RRiF plus d.o.o., Zagreb
Leko, V., 1998, Rječnik bankarstva, Masmedia d.o.o., Zagreb
Popović, Ž., Vitezić, N., 2009, Revizija i analiza: instrument uspješnog donošenja poslovnih
odluka, Udžbenici sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Zelenika, R., 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stučnog djela, 5.
izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Žager i suradnici, 2008, Analiza financijskih izvještaja, drugo prošireno izdanje, Masmedia
d.o.o., Zagreb

ČLANCI:

Bešvir, B., (2010), Bonitest – brza provjera boniteta poduzetnika, Računovodstvo, revizija i
financije, br. 11/2010, str.96-100
Dečman, N., (2012), Financijski izvještaji kao podloga za ocjenu sigurnosti i uspješnosti
poslovanja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj, Ekonomski pregled, str.446-
467
Jakovčević, D., (2006), Novi pristup mjerenju i vrednovanju kreditnog rizika banaka,
Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/2006, str.141-147
Ljubić, D., (2004), Modeli za ocjenu boniteta poslovnih partnera, Računovodstvo, revizija i
financije, br. 6/2004, str.52-60
Pervan, I., (2008), Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu boniteta
trgovačkih društava, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2008, str.35-42

INTERNET:

Dostupni članci JGL d.d. <dostupno na http://www.poslovnidnevnik.hr/>, [pristupljeno

03.srpnja 2015.]
Financijski izvještaji JGL d.d. <dostupno na http://www.jgl.hr/>, [pristupljeno 12. srpnja
2015.]

76
HNB, (2010.) Smjernice u postupku priznavanja i praćenja vanjske institucije u procjeni
kreditnog rizika <dostupno na http://www.hnb.hr/>, [pristupljeno 08. srpnja 2015.]
Izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća za 2013.
godinudostupno na http://www.jgl.hr/>, [ pristupljeno 13.srpnja 2015.]
Izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća za 2014.
godinudostupno na http://www.jgl.hr/>, [ pristupljeno 13.srpnja 2015.]
Narodne novine (2013),Zakon o kreditnim institucijama br. 71-05-03/1-13-2 <dostupno na
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3328.html>, [pristupljeno
08.srpnja 2015.]
Ocjena boniteta i kreditne sposobnosti klijenata banke <dostupno na
http://oliver.efri.hr/~banke/doc/Ocjena_boniteta.pdf >, [pristupljeno 15.srpnja 2015.]
The 6 C of Credit Analysis: http://www.mbda.gov/blogger/financial-education/5-c-s-credit-
analysis [pristupljeno 12. srpnja 2015.]

OSTALI IZVORI.

HNB (Direkcija za bonitetnu regulativu i analizu bankarskih sustava, (2004.), Rezultati

upitnika o novombazelskom sporazumu o kapitalu (Basel II)
Marčeta, G., (2008.), Upravljanje kreditnim rizikom u bankama, specijalistički rad, Fakultet
poslovne ekonomije Banja Luka
Šarlija (2008.), Rizici u bankama, materijali s predavanja, Ekonomski fakultet Zagreb

77
Popis tablica

Redni broj Naslov Str.

1 Ponderi rizika prema standardiziranom pristupu 11

Osnovni financijski pokazatelji analize financijskih

2 24
izvještaja

3 Primje kreditnog zahtjeva BKS Bankd.d. 28

4 Vlasnička struktura JGL d.d. na dan 31.12.2014 30

Članovi Upravnog odbora JGL d.d. od 30. prosinca

5 30
2014. godine

6 Izvršni direktori JGL d.d. od 31.12.2014 31

7 SWOT analiza JGL d.d. 35

Bilanca JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu- horizontalna

8 37
analiza
Bilanca JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu - vertikalna
9 41
analiza
Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014.
10 50
godinu - horizontalna analiza

11 Poslovni prihodi JGL d.d. 2013. i 2014. godine 53

Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

12 54
godinu - vertikalna analiza

13 Potraživanja od kupaca JGL d.d. u 2013. i 2014. godini 61

Obveze prema dobavljačima JGL d.d. u 2013. i 2014.

14 62
godini
Dugoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca
15 63
društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

78
 Kratkoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca
16 64
društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
Dugoročne obveze prema leasing kućama na dan 31.
17 65
prosinca društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
Kratkoročne obveze prema leasing kućama na dan 31.
18 66
prosinca društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu
Pokazatelji likvidnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014.
19 66
godinu
Pokazatelji zaduženosti društva JGL d.d. za 2013. i
20 67
2014. godinu
Pokazatelji aktivnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014.
21 68
godinu
Pokazatelji ekonomičnosti društva JGL d.d. za 2013. i
22 69
2014. godinu
Pokazatelji profitabilnosti društva JGL d.d. za 2013. i
23 70
2014. godinu
Pokazatelji investiranja društva JGL d.d. za 2013. i 2014.
24 71
godinu
Stupnjevi ratinga i minimalni zahtjevi pokrivenosti BKS
25 73
Bank d.d.

Popis grafikona

Redni broj Naslov Str.

1 Struktura aktive društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 44

Struktura dugotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i

2 45
2014. godinu
Struktura kratkotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013.
3 47
i 2014. godinu

4 Struktura pasive društvs JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 48

79
 Struktura ukupnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i
5 57
2014. godinu
Struktura ukupnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i
6 58
2014. godinu
Struktura poslovnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i
7 59
2014. godinu
Struktura poslovnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i
8 60
2014. godinu

Popis slika

Redni broj Naslov Str.

Čimbenici kreditnog rizika

1 8

Razlike između FIRB i AIRB pristupa u određivanju

2 14
komponenti rizika

80
81