NJEMAČKO CARSTVO

- USPON PRUSKE

Prisjetite se prilika u Njemačkoj poslije mira u Augsburgu 1555.

Što je utvrđeno tim mirom?
Što znate o problemima u Njemačkoj poslije tog mira?
Utvrdite političke prilike u Njemačkoj na temelju onoga što znate o Tridesetogodišnjem ratu.Što zaključujete na temelju tih
prilika?
Kakve su razlike postojale između Francuske i Njemačke u unutrašnjoj organizaciji države?
Od XVII.st. počinje uspon kneževine Brandenburg, kojom vladaju knezevi iz dinastije Hohenzollern.Na zemljovidu (str.25)
utvrdite položaj Brandenburga. U ovoj temi pratit ćemo uspon te dinastije i njezine države.

Postanak pruske države

U Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.), koji se vodio uglavnom na

prostoru Njemačke – Svetoga Rimskog Carstva – uvelike je opustošena ta
država.Westfalskim mirom, sklopljenim u Njemačkom gradu Münsteru (u
Westfaliji, njemačkoj pokrajini po kojoj je mir nazvan Westfalski) između
njemačkog cara Ferdinanda III. te Francuske,Švedske,Bavarske,Saske i
Brandenburga,Sveto Rimsko Carstvo izgubilo je oko 100 000 km² u korist
sila pobjednica. Uz to, ono je moralo priznati neovisnost Švicarske i
Ujedinjene Nizozemske.Westfalskim je mirom uvelike oslabljeno Sveto Rimsko
Carstvo, koj zapravo od tada postaje vrlo labava konfederacija malih
kneževina čiji vladari (vojvode, knezovi, grofovi, markgrofovi, biskupi i
nadbiskupi) vode samostalnu politiku, ne obazirući se na vrhovnoga državnog
poglavara (cara), koji se birao iz vladarske kuće Habsburg. Oni samostalno
sklapaju saveze s europskim državama, a ratuju i protiv cara. Jedna je od tih
kneževina bio i Brandenburg, u vlasti dinastije Hohenzollern, koja je
Westfalskim mirom znatno proširila svoje neplodne
zemlje, nazvane ''carskim pješčarama'', u čemu se
posebno ističe knez Fridrik Vilim (1640. – 1688.).

Hohenzollerni šire svoju vlast na vojvodinu Kleve na

Rajni, vojvodinu Prusku i Pomerje. Njihovi su
posjedi, međutim, odvojeni, zemljopisno i politički.
Teritorijalno širenje provode diplomacijom, ratovima
i različitim spletkama. Hohenzollerni su posjede
oduzimali uglavnom susjednim državicama. Tokom
XVII. st. Oni su svoje posjede utrostručili. U tome
im je uvelike pomogla vojska, o kojoj se Fridrik
Vilim posebno brine. Osnivanjem pojedinih
upravnih organa Fridrik Vilim jača centralnu vlast.
Bili su to Tajni savjet, Tajni zemaljski ured i Viši savjet. Uz njihovu pomoć
on suzbija vlast pojedinih pokrajina.Hohenzollerni su nastojali teritorijalno i
politički ujediniti svoje posjede, a to nisu mogli bez oduzimanja tuđih
područja, pa zato i stvaraju jaku vojsku. U ratu za španjolsku baštinu knez
Fridrik III. (1688. – 1713.) izborio je 1701. od njemačkog cara naslov kralja.
Koa pruski kralj vlada pod imenom Fridrik I. Od tada se posjedi kojima
vladaju Hohenzollerni nazivaju Kraljevina Pruska.

· Što znate o prilikama u Njemačkoj poslije Westfalskog mira?

· Kako je nastala Kraljevina Pruska?
· Koji su poznati vladari dinastije Hohenzollern u XVII. st.?

Ustrojstvo apsolutističke države

Razjedinjene posjede dinastije

Hohenzollern ujedinjavala je samo osoba
vladara. U njima su vlast imali staleži,
koji su pružali otpor svakom obliku
centralizacije i jačanja kraljevske vlasti.
Oduzimanje političke moći staležima
Hohenzollerni su rješavali tako što su im
priznavali ekonomsko– društvene
povlastice, oslobodivši ih od poreza i
carina. Taj je proces uvelike ojačao ulogu
zemljišnog plemstva (junkera).
Centralizaciju vlasti Hohenzollerni su
najlakše proveli u Brandenburgu, u
kojemu Fridrik Vilim više i ne saziva staleže, ali staleži Pruske i Klevea, s knezovima
na čelu, ne priznaju suverenost kralja i vladaju samostalno.U ustrojstvu moćne
vojne sile i jake, centralizirane birokratske države kralj Fridrik Vilim ne želi ovisiti o
staležima. Zato on osniva ustanove uz čiju će pomoć to nesmetano osigurati.
Domenska komora brinula se o upravljanju zemljama zemljišnog posjeda vladara i
tzv. regalijama – poštom, rudnicima itd. Ratni komesarijati utjerivali su novac za
potrebe vojske i organizirali prikupljenje posrednih poreza na robu, koji su se ubirali
samo u gradovima.
Potrebna financijska sredstva Fridrik Vilim osigurava vođenjem merkantilističke
politike. Gradi kanal između Odre i Spreve te podiže manufakture. Iako je bio
protestant, radi napretka pruskoga gospodarstva dopuštao je naseljavanje
pripadnika drugih vjera ne bi li uz njihovu pomoć unaprijedio gospodarstvo svoje
države. Osobito je bio sklon naseljavanju hugenota, koji su zato što je Ljudevit XIV.
ukinuo Nanski edikt morali napustiti Francusku. Bili su to uglavnom zanatlije ,
manufakturisti i trgovci. Oni su u Prusku unijeli svoj kapital i tehničku opremu, te
uvelike unaprijedili gospodarsku djelatnost. No, uprkos tome Pruska uvelike zaostaje
za državama zapadne Europe. Njezino se gospodarstvo razvija sporo, a gradovi su
slabo naseljeni. Tako prijestolnica Berlin potkraj XVII. st. ima samo 24 000
stanovnika.
Kralj Fridrik Vilim I. Pruski (1713. – 1740.) nastavio
je voditi politiku svoga djeda Fridrika Vilima. Za
Fridrika Vilima I. kažu da je cijeli svoj život posvetio
državi, dovršivši njezinu centralističku izgradnju.
Vrhovni organ vlasti u Pruskoj postao je Generalni
direktorij (osnovan 1723.), u kojem su se sjedinile
civilna i vojna državna vlast.
Fridrik Vilim I. uvelike je smanjio državne troškove,
ukinuvši dvorsku raskoš, koju je bio uveo njegov otac
Fridrik I. ne bi li mu više sredstava ostalo za vojsku.
Taj bogobojazni i štedljivi kralj vladao je izdavanjem pismenih naloga koji su bili
obvezni za sva državna tijela.
· Na koji se način u Pruskoj provodi centralizacija i apsolutizam?
· Tko pruža otpor centralizaciji?
· Kakvu ulogu u jačanju centralizacije državne vlasti imaju vladari
Fridrik III. i Fridrik Vilim I. Pruski?

Kameralizam
Gospodarska politika Pruske temeljila se na kameralizmu. Riječ je o njemačkom
smjeru merkantilizma koji se razvijao u XVIII. st.(Pruska, Bavarska, Habsburška
monarhija). Cilj je kameralizma (camera – vladareva riznica) bilo povećanje prihoda
zemaljskoga kneza državnim porezima, pazeći da se taj novac troši razumno. To je
državu usmjeravalo prema jačanju državnoga financijskog interesa. Kameralizam je
osobito poticao i unapređivao obrt i manufakturu. Istaknuti teoretičar kameralizma
u Austriji bio je Joseph von Sonnenfels (1733. – 1817.). Smatrao je sa se
''sreća''podanika mora ostvariti naporima države. Sonnenfels živi u doba vladavine
Marije Terezije i Josipa II., koji vladaju u skladu sa shvaćanjima kameralista
(djelomično ukidanje kmetstva, smanjenje osobnih davanja).

· Šta je kameralizam ?
· Koji je njegov cilj ?
· Kamo kameralizam usmjerava državu ?
· Tko je Joseph von Sonnenfels?

Ratovi i reforme Fridrika II. Velikog

Vanjska politika Pruske bila je izrazito neprincipijelna.

Kako bi postigla svoj cilj, ona je iznevjeravala sad
jednog, sad drugog saveznika i širila svoje posjede.
Prema ocjeni onodobnoga diplomata, ona je bila
''razbojnička država''. Ta je bezobzirnost osobito la
izraza za vladanja Fridrika II. Velikog (1740. – 1786.),
koji je naslijedio Fridrika Vilima I. Pruskog. Fridrik je
imao golemu vojsku od oko 200 000 vojnika. Došavši
na vlast zaratio je protiv Habsburške Monarhije,
osporavajući Mariji Tereziji pravo nasljedstva na
temelju Pragmatičke sankcije (Karlo VI. nije imao
muškog nasljednika, već ga je na habsburškom
prijestolju naslijedila kći Marija Terezija). U ratu za
austrijsku baštinu (1740. – 1748.) na strani Fridrika II.
bili su vladari Španjolske, Sardinije i Bavarske.
Saveznica Habsburške Monarhije bila je Velika Britanija. Fridrik II. je mirom u
Achenu dobio bogatu austrijsku provinciju Šlesku, čime je počeo proces
zaokruživanja pruskih posjeda u jedinstvenu, cjelovitu državu.
U Sedmogodišnjem ratu (1756. – 1763.) Pruska je bila saveznica Velike Britanije,
ratujući protiv Francuske, Habsburške Monarhije, Rusije, Švedske i njemačkih
državica. U ratu nije imala uspjeha. Njezin položaj bio je gotovo bezizlazan. Ruska je
vojska pod zapovjedništvom grofa Saltikova, potukla Fridrikovu vojsku blizu
Kunersdorfa 1759., a 1760. zauzela je i Berlin. Zhvaljujući ruskom caru Petru III.,
koji je došao na vlast poslije smrti svoje žene carice Elizabete, Fridrik je izbjegavao
katastrofu. Petar III., inače veliki poštovatelj pruskoga kralja, zaključio je s Pruskom
mir, što je spasilo Fridrika i omogućilo mu da sačuva Šlesku. Poslije Sedmogodišnjeg
rata u europskoj se politici sve više očituje austrijsko – pruski antagonizam. Obje su
države težile prevlasti u Njemačkoj, koja je i dalje ostala rascjepkana na mnoštvo
malih kneževina.
Fridrik II. je za svog vladanja do vrhunca razvio militarističku državu. Vladao je
despotski, prezirući ljude oko sebe i zahtijevajući od njih slijepu poslušnost,
progoneći one koji su mu se u bilo čemu suprostavljali. Sve je državne poslove vodio
sam jer nije imao povjerenja u druge. Fridrik II. za svog vladanja poveo je mnoge
reforme. Najpoznatije su reforme provedene u duhu prosvijećenog apsolutizma.
Ozakonio je vjersku snošljivost,ukinuo torturu kao sredtsvo u sudskom postupku, a
u mjestima u kojima su djelovale osnovne škole uveo obvezno školovanje.
Osnivanjem Glavne administracije kraljevskih prihoda želio je ojačati državne
financije upropaštene Sedmogodišnjim ratom, čime je ograničio prava junkera
(pripadnika zemljoposjedničke aristokracije) u skupljanju indirektnih poreza. Radi
oživljavanja gospodarstva, promiče kolonizaciju pustih, nenaseljenih područja i
melioraciju močvarnog zemljišta. Donio je više zakona kojima je zaštitio seljake (ukaz
o zabrani protjerivanja seljaka s posjeda, proglas o ukidanju kmetstva na državnim
imanjima i u pokrajini Pomorje, ukaz o zabrani otuđivanja seljačkih posjeda). Seljake
su junkeri tjerali sa zemlje, stvarajući velika gospodarstva, koja su obrađivali
najamni radnici, čime je država gubila poreznike. Zato Fridrik II. zabranjuje tjeranje
seljaka ne samo s kraljevskih posjeda već i s posjeda feudalaca, davši im nasljedno
pravo vlasništva nad njima. Ujedno je zabranio da se seljačka zemlja pripaja
feudalčevoj zemlji. Budući da se seljak nije mogao žaliti na postupke feudalaca, oni
su na različite načine izigravali kraljeve reforme. Većina navedenih ukaza bila je
potaknuta državnom politikom i sigurnošću pritjecanja državnih prihoda.Reforme
Fridrika II. nisu bile djelotvorne, osobito one kojima je pokušavao ukinuti kmetstvo.
Otpor reformama pruža plemstvo.

· Koji su uzroci rata za austrijsku baštinu i Sedmogodišnjeg rata ?

· Što je Pruska dobila tim ratovima?
· Navedite neke reforme Fridrika I. ?
· Što Fridrik II. želi postići osnivanjem Glavne administracije kraljevskih prihoda?
· Opišite Fridrikovu gospodarsku politiku!

Stvaranje militarističke države

Osnove pruskog militarizma postavi je kralj Fridrik Vilim I. koji je najviše bio
zaokupljen ustrojom pruske vojske. Stvorio je jaku vojsku od oko 76 000 vojnika, za
koju je država izdvajala velika sredstva, osigurana porezima, nametnutima uglavnom
seljacima. Više od četvrtine svih državnih troškova odnosilo se na vojne potrebe. Na
svim višim časničkim položajima bili su isključivo plemići. U tijeku ustroja pruske
vojne sile formira se tip pruskog časnika kojega zanima samo vojarna. Odnosi u
vojsci temeljili su se na strogoj stezi, stalnim vježbama i slijepoj pokornosti kralju. S
podčinjenima su pretpostavljeni postupali surovo, bez ljudskih osjećaja.
Pruska je vojska bila najjača u Europi. Svi su u državi radili za vojsku. Zato se
pouzdano može reći da je Fridrik Vilim I. utemeljitelj pruskog militarizma i
apsolutizma. U državnoj upravi i vojsci uvodi se kruta disciplina i dresirano
časništvo i činovništvo. Osnovna je deviza glasila: ''Ne razmišljaj.'' Zapovjedi su se
morale izvršavati bez pogovora, formalnom tačnošću.
Fridrik II. završio je uspostavu militarističke države. Za njegova vladanja pruska je
vojska narasla na 186 000 vojnika, koliko nije imala ni jedna europska država.
Vojska je sasvim iscrpila državnu blagajnu. Veliki izdaci za vojsku sputavali su
ekonomski razvitak. Ekonomska politika bila je usmjerena prema vojnim potrebama.
Zabranjivala se gradnja cesta kako bi se onemogućio prodor neprijateljske vojske,
ograničavalo se putovanje trgovaca u druge zemlje da se novac ne bi trošio u drugim
zemljama, i slično. U Pruskoj je u doba Fridrika II. ustrojena država posvemašnje
poslušnosti svih podanika apsolutističkoj vlasti.

· Tko je utemeljitelj pruske militarističke države?

· Što je militaristička država?
· Kakva je uloga Fridrika II. u izgradnji militarističke države ?

Ponovite
Što znate o prilikama u Njemačkoj poslije 1648. godine?
Kako je nastala Pruska država?
Koji su poznati pruski vladari?
Kakva je njihova politika?
Zašto kažemo da je Fridrik II. bio prosvijećeni vladar?
Što znate o njegovoj vanjskoj politici?