Gospin pla¢ Fra Slav Tope vije putke pobotnost kod Hirata uopée, poscbno uw Bosnit Heregovin snadan suizranitovanja Make Kristvei Gos pe Zalosne. To su rin putt Gospin [ae Ken pt je do danas nasnai- nia javna puzka pobotnost «svi upnimerkvama petkorliaedjom pe putke mise tjekom korame, a U kee nsko) lturgi i posebno u putkoj poboznosti ene‘ ovanje Muke Isusoveis tim povezano Zatenje Gospe Zalsne ul je star ise do sami po- {taka U svez tim iw potvrd toga stovanja ncka nam bude dopudteno nave sti svojesrsiu i edinstvenu povjesnu nt toga Stovanja. To je LaSene i Stovanje Torinskoga platna (Cava sew Torin, u tal), jedne od njstar, njseti najvatnih ranch rele irektno povezanih sa stove Muke lusov. (Radi seo plata u koje ebilo jena tel susovo kod ukopau kojem je kod Isusovauskronua, kao u Zudesnajnezbrisivo fotografi, ostalo usu (Rao satrom urezan) Isusovo mrt el, spotpuno astm izgledom ica, sasvakom i ngjmanjor ranom koju je zadobio kad razapinjana,bitevanjaiopée mute a Psebrau dug udesnu povijest Toinskoga plata negovu vjerodostojnost najswrremenia znanost nije mogla oborti, Naprots, znanstvena istragivanja pot die suze star powjesiHovanjesvetoga Patna, To Stovanje,pre- ‘ma dagom povjesnom pa ju tric od samth pote, ofpocelaje sama Maja Isusoa, jer je upravo ona, prema trai, proa prikupitaibomorno uvala, ne samo spomenut Plat, vecidrugepredmete Muke i smut svoga bo ‘anskoga Sina.) U posebnim sveanim prigodama priredujesilaganjejavnost Platnautorinskojkatedral radi stovanja i vyjernzkoga dena. Uzadnjevije- ‘meizlagonojeza ubilarne godine ~2000, iw Godin sveénika~ 2010 (10. trav- syjado 23. svibja 2010), Ovdje smo ga spomenuli kao svojevsni tra yckavnog spominjanja i tovanja Muke KristoveZaloti Margin privatno esto ne samo u korizmi vee ju drugom vremens, Zamah puékim laudama Kako smo. veé istakly stovanje Make Iosove i GospeZalmne wo je stro, Gospin pla kao cli ka pu ta poboinos tkoderima svoju dugu povjest Otome onjeunsfradin ct tama, Prema dosadatyjim p podacin, ka oblika kao pobotne peak aL, stew Engleko, Prvi plat na latino jeika, pod nadovom, Plats Beate Virgins latins et planets aad pla’ pepe. A. del (1038, - 1109). Spis ica i ove naslov: Dialogus B. Marae t Ansedle Pasione Domini i Planctus Beatae Mariae Virgins ad Anselm de Pas ssione Domini, Se. Anaelma iz Aostew Itai najpeie svt redovnik benedi tinac, zai velikopat w opai Bec w Englesko,takeder vel pobodan te log flozofsvoga vremena, borac za CCekva i, konaéno, velik nadbiskup u ‘Canterburyju, onda i danas yjerskom. centru Engleske. SpomenutiPlanctus ‘odeaaenjegovegotovo mistgne due, ‘Uuvodu svoga Planstusa kde se kako jesv. Anzelmo posto i molio Blazers, Djeview da bi mu pomagla Sto bole ‘upoznatiirazumjetibolimukunasega Spasitelja,njerina Bofanskoga Sina ‘Gospa mu se osobno ukazala i rekla da jelous toikotrpio u svoj muc da tonitkonijewstanjuispripovjeditibes pla boli Tako jenastao Anzelmov Planctus, w kajem sv. Anzelmo Gos- ‘Sees gael oka Gepn lat ivel ud otk Brats 7, eae Pa baie vlna Maja stsjae. Njegow Gospin som svake pojedine strofe, ve do platustvarjesrednjovjekovnatalian- pose ~svega 34 stro, 135 st pupitaoTsusovoj muci (od malitveu ska laude (pobvala), pudkog karakte- _hova. Neodaljva ugodnost je med Getsemaniju do polaganja u geob naa, nanijenjena pie svegapobotnom — sobno simovanje taju pevih sthova Kalvari, a ona mu odgovara, Ciplipuku, Nastanakpuke aude poveauje _u svakojstrofi (monorim). Kod reci lade podielenu 16 poglavia. se aravno sa svetim Franjom Asitkim —tranja ill pevane tog plas laude i Velo vjerojatno je jen se et razna Anzelmov Planctus Svetano zajednikopjevanje Gospina plata werkvi, lic: pisac, Maia, puke mao velik poticaj i premanastupimaraznihulog,pravajesvetadrams, 5 Krist, Tako i sadriaj i ‘pli kasijem pis «vo dabokimn duhovaim pobudama invodene imaju dram- sui pobotng peaks ski karakter. To su po- GospinaplateTakojepoznalitaljan- {njegovom dahovnoiéy,adnomo 23: anata sredajoyjekowna sveta shazanja sk pjesni,Jacopone da Todi (Roden nosom lubavija prema svim stvore- lt prikazanja,odnosno svete drame, {Tou Unibr 1238, zai prox 01 Bolg, oni plein Vann, ja jeu rulenjuzgrade zavremencke soctanst stn wastradal; tom pr _odam Jacopo kad sae ene eae inna thro da je Vanna ipadsveaih haljina no poor pos 9 ge ‘0 ano potable na obacej pri os je ranjeatkon red kajem je zor stra Zvi do srt ~ 1306), ojega neki smatrajs nepostednio petedom Dantes Alighieri (1265. © 1321), napsao oj Il pants della Madonna ~ Gopi plat svoe glavno fivorno dela, Gotovo sigurno je on autor i gatovte ltinske marjnske selvence Stat Mater dolorasa~ Ras jima,abog kojih i skojima treba hva- koje predstaviju vaiou etapu u eu iti natega Stvoritej. Franjna lauda ropsko) dramsko) umjetnosti uopée, ‘esa bratusuncuoznadilajepodetak — Razvoji pu je ovako iao. le rkvene zamah besbrojaim puckimlaudams, Kturgijerazvla se iturgijska drama, ie koje su od 13. do scedine 19. stojeéa__njedramatiziranalauda na narodnom 1 Tali predstavjale glavna crkvent jezik i, konaéno, sveto prikazane i pci pjesma (popijer). sveta drama, kako smo je one raz nel Tak (dams) Gospn ple Srednjovjekome svete drame ‘dosovce supreplavil cela Evrope, Jacoponcova marjanska Lauda pogevi od 13. stleéa(u Njemakoj Gospin plat ima. dramski karakter, _ihje-utom stojeéu bilo 38, od razih vo ugodnu i zanimive forms. Sva autora) jeu sha sedmerc, po éefrstiha u _Svejetounaiimkrajevima takoder 33 strofe muzetak je pra stro satri_snaéno odjekivalo,Prvizapisi Gos stiha, koja estalim strofama sti kao nlhplaéevakod nas Hrvata, prema do- vera ivilougodan ritamski odjek, jer sadainjimpodacima nalazeseuglago- se njesin ted sth rimyje sa etvetim Haskojitertur od 14, do 1S. stoljeéa 34-200, |S Cela [45MatjaDiekoi, Gospn plat (vidi w Su Cecil, 1929, st 62) Tpak, plagei nekih autora iz neito kasnijeg ‘remena posebno suse name it saznim preinakama odtali sve do da- nas. Utradici hrvatskihplagevappuno je originalnoga i domaéega,curopski (csobito tans’ plageviposhuilise samo kao uzorinadabnée. Nsjstari tekst pla nalan sew Pcievoj(Rap- sko)) pesmaric (1471). ‘Tridesetak sodinakasnjetishan e plage pld, po uzoru na Picige (vile dramski). U tom jo doteranjem obliku jest pg w glgolskom zboriks Simmana Klimantoviga (1505, i 1514). Sled- Ja suiadanja w narativnom obliku: Osorsko-hvarsksj pjesmarii (1533), Kordulanska (1560), deugoj Rapskoj (1563), Budljnsko) (1640). ‘Aliza procvat i ogtstvo plageva kod nas najasiniije fa Matija Div- ovid (1563. 1631), bosanskiranje- 46 [ses Coo 34-200, ‘ac rodom iz Jelaiaka (Tom acu bo- unone mydermasti, kak gs raver nazivams, gradi) Gospina setita w Olu, fa Lj Zou (1895. ~ 1968), psveti je je zapadnu kul u prote- Iu dana ore. Grob mu se nazi, roma miSjenu pocnatoga arteloga ue Basler negdje w prednem djla dorbtadanasnje eke Gospinasveita 1 Olovyu stare kaj set nalaz- a, vl verona ispred precbiteriia te stare crkve, nedleko od crmoga kame- a ~ danas sv zatrpano zemlom zhog fzgradje nove erkve 1936). Divkovie je mala8ki napravio prirodan saie- tak prethodnih iedanja. Njegov Plaé blaéene Divice Marje (1616), priéno ata (418 stihova), 2 opetcjeloit, 1 pripovi,-anja spontan i neodojy, dobar i praktifan svakome 2a privat no i zajedniho pjevanie tskan u ta. ‘Malom nauk karsijanskom, dotivio je mnoga iadana. i posiudo kao uzor svim kasnijim iedanjima. Divkovie sadcfajem sedi Anzelmov Planctus, samo sdrugaijim rasporedom: unje- sto poglavi, cel test rasporeduje u da dla ~ od Getsemanija do Gro- bana Kalvaijt i dogadaj nakon toga Divkovice pla posto je kno uzor svi kasnijimizdanjima, Medu njima se sib idanja Githarae Octochordae (701, 1723). Odmah nakon toga, godine 1726, Divkovigey pla obra- clo je ina sv) nadin preradio njegov DIVKOVIC Muka gorka Gospodina Isukersta Botjeg Sina Polvanuevandelist Koji Gospiplaénavist. Uporedujuel i analzisjui teksto- ve raanih oveje spornenutih plageva mote se rida su se stihovi Divkovi redovnigki subrat, fa Tema Babié (1680, ~ 1750), dij je tekst duboko prodet Dikovigevor gradom i pot om danas ponege w uporabi (neki kzajeri Dalai) .Zatim se pojavio plat Maka gn lowe Krist ipl Make syegove (1753), od fra Petra Knebevi- <2. Nakon nega po uzoruna nega t ska eu pesmarct Vina bogalubh isa (Buc, 1856), svoj Pla, sa S372 tha fa Manian aig Brodsnin (1795. 1858). U Novom njenc sti phé (428 sthova osmeraca) tskan je Bakova (1908) i a Dobrovnik (0915). U Bose danas najpoznati spomenuti pat od fea Petra Knedevi asMukag a lsusaKrstaiplaé Mae jegove (1753), koji sit, bog dul neteksta (1542 tina osmerca) abiaje narivati vik nog zara cd Divkovigevs =maloge pla (668 stihova osmeraca) -idanas uuporab, posehno wu Hercegoini (: Maivenie {fra Andela Nuiée, Mostar, 198, st. 263 - 285). Kneteviev Pla je dra- ‘atdani sled takve prthodne wz re: amjenjuju se ulogepisea, Gospe i sus, do eenik van nastypa sarno apodetka pri kau, dak spomens tom Dikovigevom »malom« plaéu nema indvojenih nastupa pojedinih loa, vee pisa sam od potetha do kaj nasa opisvati i voditi cielo dlogadane. Obs plata prepoznatliva supopevim sthovima: KNEZEVIC Sto ste stl omisnii, Storadite,redovnici? Stoseagodi jurvdit, ato, dakle,ne evilite? eva Plata do danas ipak odrali bilo doslovce(makarifagmentarn) bilo kaoidejailikao forma,~Molivenic nemaj psn naperaneg ek sao tks pla. melodia se renola wmenom prem ean jv Ange ‘Saéwati dragu poboinost Sligo kao i kriéni put, pjevane ili poboino privatno recitiranje (malje- je) Gospina plaéa vrlo je omibjena vjeritka praksa sve do danas. To pevom redu vujed za Bost, gdje su danas w uporabi najveéim dijlom Knedeviger ~ >dugia, ali nije nepo: nat ni Divkovigey ~ krathi« plaé (glamnom kao privatno pobotno pje- vanjeili molenje) UBosnijeuzajednikim jarnim po bodnostima prtwagen plat od ira Petra Kneieviée, — vjerjatno sajednidkopjeraje Gospina pda u cel, prema nastupima razah logs, prvaje vet drama, avo dabokim uhovnim pobudama. - Zhog svoje Aine Knebevéer Plt se ne mote t shat ujednom moltvensk vee wr jeksamo kao zsebna kien. Tj pag x Bos je do sada dotivio 38 idan ade indaje od pie sedam godina (Seo ret Sarjevo~Zageb 2003), soto je rspradano,Priredivad toga dana (a Slav Top), sporararma +inkvadem,pedltioj psebno tb _putanapraijena od odgovarsjuh kit ca Kncbevideva Gospina plata, Za sv: kad It postsja krdnoga puta odabra ne su ktice toga plas, koje sadrisjem ‘odgovarsj za prior pojedine poste, ‘Zawvodi postaje izavrietakte vst po- Dodnostikritnoga puta odabrane su 82 tice Plata (Ove) de rado se pridrasio poksjni de fra Vitomir Shag priwatin de odabere adgovarajucektce iz Plata) Kako smo ist rarlograttrostraca variant ponodi 2a pjevanje Gospina pata danas jst nedostatak viernena og drugis lrg hogsvogiivog,wioosje- Prvi zaps Gospinih plateva kod nas Hevata, prema dosadainjizm skihdogadanjaukoje ésjnog dramskog doga-_—podacima,nalazeseuplagoljatho) iteraturiod 14.do15. je svt ukjuden anja takoderabog svog _stoljeéa, Zaprocvatibogatstvo plaéevakod nasnajzasuinijije _Vebikom fjednu. Ako melodiskog bogatstva i fra MatijaDivkovié, bosanskifranjevac,rodomizJelaSaka. _ se nema vremena or iaazova, Saka uloga ima svoju melody, te su melodie pone kad orginalne upojedinim bossnskim regifama. Tako wloga psca danas ima {tir napjeva, prema éetri bosanske pokrajine: fojpigki napjey, keebewski nape, varedki napjey, travnizko vanjski napjev. Napjev 2a ulogu Ivana jezajednizk, sto tako ra leu, dokna- piewza ulogu Gospe varia spojedinim kajevima, ii bole reeno, barem ti tala nayeva poznata su, sneznataim. varjntama,u svakom kraju. Svefano io eenja danainjepjevanetoga Gospinaplada Naimepredladenesute ‘arjante kod pevana: dase pjeva ce tekst (ovih 1542 sia) dase, ad kat koée vemens, pjevafu samo odabrane kite (uk ce tskane masnim slviza toje698 stor, zaoko paiva rman; Kod shradivanja nije dial w tek edo pojediih uloga, kako soje originals). Tieéa predlodena varjanta,tskana na krsja geloitoga tekst, star est poboinostkénoga ganizzatipripeemith plevanjeGospinapaéaucijelotinitipo skraéenoj variant, onda se plaé mote pjevati barem u petak prje Cyjtnice, ili drogi kj dan, kad se obavijspobot- ost krnoga pata koriami,stapajui tako dije omiljene pobodnosti pada i itnoga puta ujednupobotnost Take ese saduvai tradicia i praksa zaje igkog pjevanjaplaga danas. Jer utome 6-0 zadnje-wijeme, zbog ltargiskih promjenaznatno popustil - poneggje sve do potpune zanemarenosi Pivat: 34-200, [Sve Cea [47Dalmac tage) Nadis piu dekanata potetbom inaigkom bioje cbs dau otove sak, vedarladee tamer at pjerahs jeje pre ker oPle Gorpine Kadzarvonivononaveéerjponda GGospin, omah pestanizmoiy jot >aAndeo Gospodif,vaaja se ku ‘Anna Velie peta pred veer dare Seroj pred Balj grb epet persis Mok Iason sh Pl Gorpin (V Si, Cea, 116,69) Dak kod Hevata,uopé,pewanje Gospina pa Zannalajeevetaduhovna baiting, ko sarin rater Napiewt onosimo najprie napjevezapjeva sje Divkovigeva Plata. Trinapjevapo- no, pjevane ili recitranje (moljene) __U Hercegovini se ugavnom pjeva _vezanauzpjevanjetogplazasnimjena pata jof unjek se odetava u kuéama, Divkovigev Pla, tradcionalno(obve- su 1980. godine w Neretvci (elo Bu ‘2ajedno ili pojedinaéno,tokom ciele znol)tiskan u popularnom Molitvei- koviea~Mirad), napjevsnimljen uBo korizme u vedere ste nate, prrod- ku fra Andela Nuiga.Idanaspojedine rovici kod Kraljeve Sutjeske i napjev no tradicional mjestopjevana pla&a_osobe isjevjuejeli tj ple po vo snimfjenu Rami (eo Jaki). Osoba jee ilo (ota!) na Veliki petak_jednostaynom, melodijski i ritmigki_Rojaje pjevalanapjevu Borovci abo eter Praksa danas dria drugadijadostabrzom, esto svomvastitomna- se prisjedal teksta, gotovo je sgurno sicenj. Vatno je pod svaku cies sa-_pjevu,Gospinplagpjevaosenesamou da je improviiala Divkoviev tekst. euvatitudragupobonost Bosniiflereegovini vegiuSlaveniju Evo thnapjeva: [Napjev ie eres, bij a Slavko Tops ‘498 Dota br20 Mu-ka gor-ka = Gos-po- dm T-su-kr-sa Beb-jog St~ na Nap ie Bronce, Kraljova Sutesa, railed i Savko Topie ‘980) Gor = ka muha Goe-po = di- me Si- na Bod jeg pro - mis - je - me Napjev ic Rane, abe ia Savho Tope 1980) Muse gore Ges pone diene Te su esa Bor jo Si na 48 [ses Cos 34-200,Slijedestandardninapjevinakojese vimaimajunematne arjante Evo th pieva Knedevicev Pla‘ cel) Bosni, standard napjeva "Naravno tinapjeviupojedinim kraje- GOSPA Absmo} Bowe, jad-na th samt Seste mice, tu an th samt Aj + me hiespo lh = ce mo- ga Sin= ka dmgog imi = lo- ga! oj, k= Ion je to des = i= ka ie je a-ak nee Aj- me le = po = ce mo-gh Sin kn dru = eo i mi-lo - ga IVAN Kad ves, Goe- po, fe = Mi mm, pao ft Maa = Kod od - go-vor timo) 70-1, da) sam Bod-ji Sin sam wei. Ob moj O-8 we-mo- gu - Gwenn m-th je ba du TH mai du sam is = pu tio oe pos tm ko Mo iM 34-200, [Sve Cea [49