216 lvould u upitnim retelicaDa izrarava uljuddu molbu. Npr.

Would you kindlg give ?ae l{odete li mi, molim vas'

that 6htraA? dati onu pepeljaru?
Would yon, please, mail I{oeete U mi, molim vas,
thi.s letter tor me? predati ovo pismo na Po-
Stu?

217 Would iznt va uobilajeDu railnju u p!o61osu.Npr.

Eoerg alternootu the oIiI
rnorl would .it in his arm-
chair bg the uinilou.
Wheneaerhe .uDlas lree he
would pby uith his Little
son.
Starac bi svako popodne
sjedio krej prozora u svoEr
naslonjatu.
Kad god je bio slobodan,
igrao se sa svojim sinai_
aem.

218 Would se upotrebljava u JrazamaI would sooner,I lpould nthot

- bilo bi mi milile, ja bih radije. Iza tih fraza dolazi infinitiv
b€z to. Npr.
Ee woulil $ther live in. On bi radije Zivio u svoioi
As own country than ab- zemlji nego u inozemstvu.

They would sooner die oni bi radije umrli nego

than bredk theii promise, prekdili svoje obe6anje,

INFINIIIV

Tho Inf initiv€

21e Infinitiv ili neodredeni oblik glagole u engleskomjeziku obitno
dolazi s prijedlogom to.
U hrvatskosrpskom jeziku postoji samo jedan oblik za infini-
tiv, dok u engleskom lazLkuiemo nekoliko oblika infinitiva.

220 Inlidtiv 9lezetrts: to come * dodi, to spesk - govoriti, to lesm

- udti itd. Npr
He @anteil to comc ct Htio ie odmah dodi.
onEe.

54
 llt NGsvrSod infinitiv prezelta: to be workilg - raditi, to b6 c{D-
bg - dolaziti itd. Npr.
!4e -seems to be comitrg Cini se da ona redovito
regulafL!, dolazi,
Nesvrseni infinitiv prezenta tvori se oal infinitiva glagola to be
i pafticipa prezenta glagola koji mijenjamo.

122 InJinitiv perfekta: to have coEe, to have spoken, to have undeF

stood itd. Npr.
He l,cs sorrg to have coDe. Bilo mu je Zao da je
doiao.
Infiltitiv pedekta tvori se oal infinitiva pomoinog glagola
to
have i participa perfekta glagola koii miienjamo.

t :l Nsswsoni inlinitiv per:fekta: to have beetr readiDg,to have

' bee[
wdtiry-, to have beeD sendlng itd. Taj se inlinitiv vrlo rijetko
upotrcbljava.
Ne_svrseniinfinitiv perJekta tvori se od inJinitiva pedekta gls-
gole to be (to have been) i participa prezenta glagola
koji mi_
Jenlamo.

Idiniliv prozenta pasivni: to be taught _ biti pouaavan,

to be
sent - biti poslan, to be closed _ biti zatvoren itd. Npr.
To punish is. someti.mes Katkada je gore ---kazniti
-"'
urorse,hdrl to be punished. nego biti iaz;jen.
IDlinitiv perlekta pasivni: to have been cure4 lo havo be€n
seDt,
to have beeD punishod itd. Npr.

Ir is d good thing Jor him Za nj,Ed je dobro da su

ro been,sent ro dn ga poslali u engtesku
_lr,al€
!,ngrrsn schoot, Skolu

Intinitiv perlekta pasivni tvori se od infinitiva perlekta gla_

gola to be (to hove been) i participa pedekta gtagola
koji;i_
Jenlamo.

55
 Inlinitiv se upotrobliava:

226 za izratavaDje namiere. Npr.

She uent to the countrg PoSla je na selo d a p o-
to saa her tri,eniL. s j eti svoju prijateljicu.
His rncle sent him to Lon- Njegov ga je shic poslao
doa to study English lite- u L o n d o nd a s t u d i r a
englesku literaturu.
He got up early i\ ordet Ustao je rano (s namjerom)
to hav€ a l,aJk, da bi se proSetao.
Znadenje namjere pojadava se ako se Jraza in ordor stavi pred
infinitiv.

227 iza mnogih glagola u konstruLciji objekt + ir initiv (tzv. aku-

zativ s in{initivom). To su glegoli koji izrazavaju:Zelju (npr.
want, wish, desire);zapovijed(npr. order - naloziti, command
- zapovjediti;ask -- traziti); izricanje (npr. tell - reci, irvite
- pozvati); osjedanje (npr. like - voljeti, love - ljubiti, hatc
- mrziti, disliko - ne voljeti) i mnogi drugi. Npr.

His tather wanted, hi']tr to Njegov je otac Zelio da

becomo@docro?, on postene lijednik.
TheA ordered, hifr to lea\te Nalozili su mu d a i z i d e
the room. iz sobe.
She osk€d me to l^y the Zarnolila me da pros-
table, trem stol.
I tolil bjm to stay at home. R.ekao sam mu neka
ostane kod kude.
Theg iw)ited him to come Pozvali su ga d a d o tl e
to d,i,nner, na vederu.
I lik€ my coat ta he roelt volim d a mi je kaput do-
cut. bro skrojen.
Ile hates hrs room to be On ne voli kad mu ie
too hot, soba prevru6a,

228 Ta se komtrur<cua (akuativ . infinitivom) prevodi na hrvabkosrpc&t

r€dolito avisnom ret€nicom, kao lto to vldimo iz navedenthpiilevoda.

56
220 iza-nekih glagola, npr. to know _ znar,
to teach _ poudavati,
to leam - uditi itd. stavlja se pred infinitiv
rijed ho;. Npr.
She d,oesnot knou [Low to Ona ne zna plesati.
He taught him bow to Naudio ga je dtati.

Pl i::ot*- soo.iLauthors Cirajuii dobre pisce nau_

::"':ttr,xi:;:,:'il"";: racnjie'izraz;;;i
seiv.
li[i1

Viilimoda e how + i.tinitiv obidm prevodi na

hrvafskosrpskissmo inli-

290 iza pridjeva kojt izraravaju,osiec{e,npr. happy

- veseo.-sad . . zarostan.
fu-ri6ut_ u:;"*,.' a?tlir,i.a _
devlien itd. Npr.
1. 1ods dolighted to spend
tne aJternoonuith aou.
I ihall be happy to meet
Aour parents.
Ite rros sad to part ulrft
He told tne bo& iurious
theg uerc tD ln;ayelost the
garne,
231iz3 too i enough. Npr.
He rras too young t(' un-
derstand h;s Jarh€;'s deci-
Ile l,cs too weak to alimb
the steps.
I om old enough to look
atter rWseIJ.
He diil not run l^st
auough to cstch the bss.
-_S""r"r,'Jau_
"y;'6n
j3Ti^;..
Bilo mi je vrto tijepo pro-
vesrr popoctnes vilma.
Bit 6u sretan da upo-
znam vase roditelje.
Bio je Zatostan Sto se
rastaje odnje.
Rekao mi je kako su biie-
sni Sto su izgubili
rgIu.
Bio je premtad da bi
razumio odluku svoga
Bio je preslab da se po-
pne uza stepenice,
Dovoljno sam star ds se
brinem z &s e b e .
Nije dovoljno brzo trdao
da bi ulovio autobur.

5?
232 Iz prijevoda gotovo svih ovih p mjera vidimo da se engleski
inJinitiv prevodi na hrvatsLosrpski iezik zavisnom redenicom.
Tako npr. iDlinitiv to como to ditrrer prevodimo: da doale na
veaeru,to eeoh€r lrlend - da posjeti svoju prijateljicu, to havo
lo3t lhe game - sto su izgubili igru, too eak to climb - prc-
slab da se popne itd.

Infinitiv bez "to"

InJinitiv bez "to" upotrebljavase:
238 iza delektivnlh glagola: can, coultl, must, may, might, shall,
shoul4 will, would. Npr.
Canvoulo d.meyour pen? MoZeSli mi posuditi pero?
You nust re,.il thi,sbook. Momte proaitati ovu knii-
gu.
It night tain tod,z!. Danas bi moglo biti kis€.
I should,be at horne norD. Sada bih morao biti kod
kuie.
He lrill lotgive !ou. On deti oprostiti.
214 tza ghgola "maLe" (kad znadi pris iti, navesti, nagovoriti) i
glagola lot Npr.

He rnaile het cry. ju je na plac.

Natjerao
The juilge maile htm coa- Sudac ga je naveo da
le$ |lrs crrme. prizna svoj zlo{in.
Let hin do as he plea.ses. Pusti ga da radi po
svojoj volji.
Let hinT rcpeat the sen- Neka ponovl redenicu.

235 iza glagoLao3jefanja, kao Sto su: hesl - iuti, rratch - proma-
trati, s€o- vidjeti itd. Npr.
I heard hi,m open the door. Cuo sam ga kako je
otvorio vrata.
 From lng uinalou I sa||D
her $oss the street-
I .watcheil the bogs cumb
It6 tza fraza kao sto su: had bott6r, would mther, woulal soonat
Np!.
You l.dil better go Jor a
udlk thai st,! ot, home.
I uoulil rather go l'J{i,th
gou.
He uottld sooner die than
b€ dtuhonest.
Vidio-sam je sa svoga pro-
z o r ak a k o j e p r e S l a
ulicu.
Promatrao sam djedake
k a k o s e penl u na
drvo.
Bit de bolje da podes
na ietnju nego da oste-
nei kod kude.
Ja bih radije igao s vama.
On bi prije umro neqo bio
nepoltln."

t'7 Katkade priiedlog to moZe zamijeniti inlinitiv s to. Takav se

to upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glagola koji je ved
rpolaenut. Np!.
She did 4ot ''].Jorrt
to go to
the,Nrt! bltt she hnd. to
1901.
TheU a.skzd, her to bdng
her litfle d,aughtet but sha
drd.not udtlt to (bdng her)
oecause it uas too coliL
Nije hljela idi na ----'-'
zabavu.
atile m"o.etaliti-yL
Zamoliu su je ila poveale
svoju kderkicir. ali o'na niie
htjela (da ie Dovede)
' 'ier 'ie
bilo suvise hliano.

OBLICI NA -ing

-i!g ForEg

Oblici koji se tvore od inJinitiva i nastavka -irlg mogu biti:

glrr1!d
I zrrL,od of wa'xnng Volim getati kroz polja.
ttrrou'h the tielits.

5t