Napisati definiciju reda i definiciju konvergencije reda. a) Definicija reda: Red je uredeni par dvaju nizova (aq) i (S,)- Clanove niza (aq) nazivamo @lanovima roda, a (Sq) 1 m pareijalnih suma tog reda. Red zapisnjemo simbolom Lan. Definicija konvergencije reda: Kazemo da red Dan konvergita prema $, odnosno da mu je emo J n= s zbroj jednak $ ako je ispunjeno lim. Sy Iskazati i dokazati nuzdan uvjet konvergencije reda. ISKAZ: Da bi Day konvergizao, nuino je da bude im ay =O. DOKAZ: Opéi Zan moze se zapisati kno razlika dviju uzastopnih parci- Jalnih suma: oy = S — Ako je red konvergentan, onda je konvergentan i niz (S,). U tom sluéaju mozemo w ovoj relaciji pustiti da n tezi u beskonacnost: Jim ay = Jim, $4. — Jim, 1 SS a) Izvesti formulu za sumu geometrijskog reda 7g", q€ R. Za koje q taj red konvergira? a) Red otito divergira za |q| > 1 buduéi da mn opéi lan ne tezi u nulu. n-ta parcijalna suma ovog reda je Sn l4+qt@tg+...tg™t=1+q(ltq+...+9q" = leg tate +... ta" yg" =1+q5n— 9" (2 boda) Iskazite i dokazite Leibnizov kriterij za konvergenciju alterniranog reda. Vidi 1. knjitica, str.24, Teorem 14 i dokaz tog teorema, a) Iskadite graniéni oblik poredbenog kriterija konvergeneije reda s pozitivnim Glanovi- ma (tzv. limes varijantu). Ako za nizove (an) i (bn) pozitivnih realnih brojeva vrijedi da psotoji broj L # 0 takav da Je lity soo $2 = L, tada ili oba reda Jaq i Xb, konvergiraju ili oba divergiraju.(2 boda) (a) (1 bod) Iskazite integralni kriterij konvergencije reda realnih brojeva. b) (1 bod) Dokazite da je za svaki a € (0,1) red > Jy divergentan. 8. [2 boda] a) Neka je ay = J(n) pri Gem je f povitivna, neprekinuta i padajuéa funkeija na (N, +00). Tada red O%; dp i integral [<° f(t)dt ili oba konvergiraju ili oba divergiraju, b) a € (0,1), & divergentan red Za a> 0 je f(z) = pozitivna, neprekinuta i padajuéa fja. na [1, +90) fH = Je edt = 1-imeoe lt 1). Ovaj limes ne pastoji ua a € (0,1), pa je red divergentan. a)(1b) Dokazite sljedeéu tvrdnju: Apsolutno konvergentan red je konvergentan, 'b)(1b) Pokazite primjerom da obrat gornje twrdnje ne vrijedi. (2 boda) Pogledaj dokaz Teorema 13, str. 22, kn ica Redovi co b)(1b) NPR: D=, 2 konvergira prema L oe bnizovom kriteriju, dok red 57 2 divergira tj, alternirani harmonijski red konvergira, a ne konvergira apso- (B boda) Dokazite da je podrudje konvergencije Maclaurinovog reda od e* eijeli skup realuih brojeva. Iavedite Taylorov red 2a funkeiju ch. oko 0 koristedi se gore navedenim redom potencija. Riefenje: D/Alambertovimn kriteriem dobivamo “3 = E52 — 2, +0, za svaki fiksni x € R, - Pe(ea)" ys 2 a cha) fet teya py eter ile-Layr (2 boda) Iskazite Cauchyev kriterij konvergencije redova s pozitivnim Glanovima, te ga dokazite koristeéi poredbeni kriteri RjeSenje: Vidi knjiziew 1.5. a) Definirati skalarni umnozak dvaju vektora u V3. b) Izvesti formulu za skalarni umnozak vektora a ita,ptak i b= bi +b +b.8. a) Neka su di b zadani vektori iy = <(@,). Skalarni produkt vektora @iD uoznaci db definira se kao oy i Aybej- 1+ aybyg J+ aybag- + Osbek “T+ asbyk-J + asb.k-B Gaby + dyby + 020, wt+ a) Napisati definiciju vektorskog umnoska vektora di. b) Napisati vektorski oblik jednadzbe ravnine. Nacrtati slikn. ) Napisati opéi oblik jednadzbe ravnine. 4ka je ft normala na ravninu. Vektorski Napomena: Skicirati sh ¢) Opéi oblik jednadzbe ravnine je: Ar + By+Cz+D=0. a) Neka su @,b,@ € V°. Kakva je geometrijska interpretacija mjeovitog produkta ako je [@, 0, @] =0, ili ako je [a,b , 2] £0? Mjesoviti produkt je nula ako i samo ako su dana tri vektora komplanarna. Ako je mjedsviti produkt razliéit od mule, onda je njegova vrijednost upravo volumen paralelepipeda opisanog tim vektorima. a) Napisite kanonsku jednadzbu pravea koji prolazi tockom T(.ro, yo, 20) i okomit je na ravninu Az + By +Cz+D=0. Vektor smjera pravea dan je izrazom AT + BT +CF = ¥ (ito je normala polazne ravnine).a) Napisati vektor u smnjeru kojega funkeija u = f(x,y,2) u tocki T'(=0., 20) najbrée raste. . . . 4) Ju(x0, yo, 20) = $£( vo, yo, 20)i + FE (Zo, yos 20) + FE (Zo, Yos20)R. a) Napisite jednadzbu tangencijalne ravnine na plohu = = f(x,y) w totki To(:t0, wo, 20) b) Skicirajte plohu z= V2? Fy, 2) 26ONAGEEA TANGENEIDALNE RAVINE NA PLOW Og) % TORK G) PLomae KeUEN stozAC(an) &Y a) Napisite definiciju usmjerene derivacije funkeije = = f(x, y) u totki To(0, vo) 1u smjeru jedinignog vektora F. b) Napisite i dokazite formulu kojom se usmjerena derivacija funkeije = = f(a.) 1u totki Zo(ro, yo) u smjeru jediniénog vektora fi raguna pomoéu Vf. 2 tog) = ton Ltartha tert) — 206.99) er, ° Ne Se og st Beateng » Bema sreteaye ; DeRacDA PUNKEME tee E(utthy ytth) tA t=. Beth) FO) pou gg + 1a GeGe PRELASKOM NA LIMES KADA E72 1) Nek je zadana funkeija J:DaR, rile je D CR, Definizajte pojam grafafunkeie = = flz,y). Skup P= {(x,y,2)| f(2,u) = =} CRS zowemo graf funkelje f 4) (1 bod) Prostoma krivulja C zadana je parametarskim jednadzbama r=a(t) C.J vault) =2(t) Neka je Ty € € totka kojoj odgovara vrijednost parametra tangente na krivulju C u tooki Ty. to. Napisite jednadzbua) Napisite jednadzbu tangencijalne ravnine na graf eksplicitno zadane funkcije == flew u totki grafa (x9, yo, 20). b) Napisite formula za parciialne derivactje $2 i 5 za funkeijn 2 implicitno zadano jednadsbom Prue) =0. ©) Koristeéi formule iz a) i b) dijela zadatka, iavedite jodnadabu tangeneijalne ravnine na plohn (2, y,2) = 0-u totki plohe (0, 4,20). Tangencijalna ravnina na funkeiju f(2,y) dana je s: 2.2 = 29 = OeS (cos n)(4 ~ 20) + yf (0, 40)(¥ — vo). Pareijalne derivacije od = su $2(,y) -fe i Sey) = -§e3. ‘Uvrstavanjem parcijalnih derivacija i mnozenjems ©, (xo, yo, zo) dobivamo A,X (x0, Yo, 20)( — to) + 9, P(xo, Yo, 20)(y — Yo) + 9: ®(xo, Yo, 20)(2 — 20) = 0. a) Prostorna krivulja € zadana je s pomoéu vektorske funkcije r(t) = 2()T + (7 + 2)F- Neka je T € C totka kojoj odgovara vrijednost t = fo. Odredite jednadzbu tangente na C u totki T. Opéa trazena tangenta je oblika Dokazatidaza P= aityj+2k irs Ve+y +2 vrijedi Vio) = He @ gmt 2 a na RIO (OR FOL FIO sok Zi sot a mamo da je Vflr) LAMT+ KAI + LACIE, pa slijedi tvednje. ‘a) Napisati nuzne uvjete za postojanje lokalnog ekstrema funkeije a varijabli b) Dokazati tvrdnju pod a).1) Ako je a lokalni ckstrem diferencijabilne funkcije J, onda je V f(a) = 0. ) Funkeija jedne varijable g(t)=f(a+th), gdje je h bilo koji uévrséent vektor, ima po pretpostavei lokalni ekstrem u tozki t= 0, dakle g'(0) = 0. Odatle po pravilu za derivacii kompozicije shijedi Vila)-h=0, vheR". Stavlinjudi b= V/(a) dobivumo |'Vf(a)]? 0, dale f(a) = 0. a) Napisatidefiniiju parejalne derivacte Z fankije = = f(x,y) u tovki Tyo, yo) 1b) Napisati definiciju diferencijabilnosti funkeije 2 = f(x,y) w totki T(x, y). an) Nelo je = = f(y) neprekimuta i definirana ma otvorenom skupu Mf © 2, Ty(eosyo) © Mf Parcijalna derivacija = u tocki Ty(z0, yo) se definira kao ay (22), =, emso 20) — fen) ay) y~ avo ay bb) Neka je = = fl2,u) ih = (hha) te off) beskonazno mala skalama velitina vigeg reda od | ti. o(h) Tig Ako promjenu funkeije Af = f(x + hi,y + ha) ~ f(y) mozemo prikazati w obliku. oft) i] (a+ hasy tha) ~ fay) = ars + azhe +o(h) za neki a = (4,22) onda kavemo da je funkeija f(2,y) diferencijabilna u todki T(r,» 2, (3 boda) —_a) Pomoéu limesa definirajte pojam usmjerene derivacije funkcije f(7) u smjeru zada- nog vektora ) Koristeéi danu definiiju napiiste i izvedite formula 2a raéunanje usmjerene derivacje funkcije f(7) s pomoéu njenog gradijenta. Rjedenje: Usmjerena derivacija funkeije fu smjeru vektora ¥ ix totke 2 je 6p) = jn LP += I) (P+), te neka je u bazi e; vektor F =D" GEG (Bs +--+ ZL (P)sn = VIF) (3 boda) a) Definirajte neprekimutost funkeije dvije varijable w nekoj totki. ) Odredite sve realne brojeve a i tako da je sljede¢a funkeija f neprekinuta u totki (0,0): . ona ako je (x,y) # (0,0), sen = { : B73, akoje (xv) = (0,0). RjeSenje: Za a) dio vidi knjizien 6.7, str. 5. Prelaskom na polare koordinate x = ros, y = rsing dobivamo da je f(z.) = (a+ 1)[r|cos(26), pa u limest (x,y) — (0,0) dobivamo f(x,y) — 0, neovisno o vrijednosti a, pa ‘@ moze biti bilo koji realan broj. Kako f(y) > 33 (pri silasku u ishodiste), to mora biti B-3=0, pajed=3.(a) (1 bod) Iskazite definiciju parcijalne derivacije (#) funkeije f po varijabli xj u tocki Or, ola}, -.-.2%)- Rj. Neka je als) = $08, ye tity 28) and a (=) ~ elo) f\ = tim Ped — lz? (ge) = #60 = a, SH (b) 2 boda) Dokavite difere Rj. Neka je h = (Az, Ay) bilnost funkcije f(x,y) = 2? + 2y* — 1 u tovki (x,y) € R* Ari + Ayj. Promjena funkcije Az iznosi Az = fle + Az,y + Ay) — f(x,y) = [(e + Ax)? + 2(y + Ay)? = 1] = [2? +2y? = 1] = = QrAr + dyAy + [(Ax) + 2(dy)"] Izraz u uglatoj zagradi je beskonagno mala velicina viseg reda od |[Ai| jer je tim (OEP +20w)? 4 (Az)? + 2)? 6 [Aly Ae 0.400 \/(Ar)* + (Ay)? ~ (Az)? + (Av)? = S ae Ro Zara Cagle HR V (42)? + Av? = 0 Ostaje . 7 Az = (2x7 + dyj)- f+ offi) a to je definicija diferencijabilnosti. Gornji limes sino mogli dobiti i prelaskom na polarne koordinate x = reosy, y= rsiny.