III OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE

Definišimo električ nu struju. Šta je to električna struja? U dosadašnjoj literaturi

postoji niz različ itih definicija, koje su uopštene ili djelimično tač ne. Na
ovom stepenu saznanja, električnu struju definišemo kao organizovano
kretanje nosilaca elektriciteta (elektrona, jona i šupljina) kroz provodnik
(vodljivu sredinu) pod dejstvom električnog polja, odnosno napona. Električnu
struju možemo definisati i kao pojavu koja se manifestuje u vidu kretanja
elektriciteta (naboja).
Mi električnu struju ne vidimo kad ona teč e kroz provodnike, ali zato
možemo vidjeti ili osjetiti njena dejstva ili učinke. Najpoznatija dejstva
električ ne struje su: svjetlosno, toplotno, hemijsko, elektromagnetno,
mehaničko, biološko i tako dalje.

IV DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA

Električna struja, prolazeći kroz tijelo ljudi ili životinja, može izazvati:
mehaničko, toplotno, hemijsko i biološko dejstvo.

Toplotno dejstvo, pri kojem se tijelo zagrijava, što izaziva nastajanje

unutrašnjih i vanjskih opekotina. Naime, na mjestima gdje struja ulazi u č
ovječ iji organizam i na mjestima gdje izlazi iz organizma nastaju opekotine
koje mogu biti izuzetno teške. Ove opekotine su vidljive, mnogo se lakše
liječ e nego unutrašnje opekotine, koje nastaju prije svega na organima koji
su sastavljeni od nježnih i finih tkiva, kao što su bubrezi, pluć a, jetra,
crijeva itd. Unutrašnje opekotine su opasnije, jer se nevide, ošteć uju
vitalne organe, bez kojih č ovjek ne može živjeti.
Hemijsko dejstvo, koje se manifestuje kroz kidanje (razlaganje) veza međ u
najsitnijim dijelovima ljudskog organizma - ć elijama. Naime, električna struja
prilikom prolaska kroz čovječ ije tijelo vrši razlaganje krvi na njene sastavne
dijelove, tj. izaziva ključ anje krvi i vrši njenu elektrolizu. Poznata je uloga krvi
kao organa, ona prije svega snabdijeva mozak kisikom, bez kojeg č ovjek ne
može živjeti duže od 9. minuta. Ako se mozak ne snabdijeva kisikom duže od 5.
minuta nastaju trajna oštećenja mozga koja se ne mogu sanirati.

Biološko dejstvo, koje možemo podijeliti na udarno i oscilatorno. Udarno dejstvo

izaziva kontrakciju mišić a, grčenje i paralizu disajnih organa i prestanak
disanja, paralizu rada srčanog mišića i njegov zastoj. Oscilatorno dejstvo (ima
samo izmjenič na struja pa je ona i opasnija za čovjeka, a naročito struja
industrijskih frekvencija izmeđ u 42 i 60 Hz), dovodi do treperenja srč anih komora
pri jačinama struje većim od 20 mA (miliampera).
Sva djelovanja struje mogu izazvati lakše i teže povrede, pa i smrtne slučajeve. Na
težinu ozljede utič u jačina struje i visina napona koji tjera struju, zatim,
vremensko trajanje prolaska struje kroz organizam, put prolaska struje, visina
frekvencije i individualne osobine organizma.
Električna struja djeluje na čovjeka samo kad se on nađ e u zatvorenom
strujnom kolu.

Opasnosti koje ona izaziva su ELEKTRIČNI UDAR i ELEKTRIČNE TRAUME.

ELEKTRIČNI UDAR obično ozljeđ uje cijeli organizam i ne ostavlja vanjske

vidljive znake.
Električni udar je najopasniji oblik ozljede od električ ne struje i najčešć e
dovodi do smrti.
Obično nastaje kad električna struja prolazi kroz grudni koš i zahvata srce.
Smrt pri električnom udaru nastaje zbog paralize disajnih organa (pluća) ili
paralize rada srca, a najč ešć e oboje.
ELEKTRIČNE TRAUME. U električ ne traume, osim opekotina i mehaničkih
povreda, ubrajamo i ozljede oč iju električ nim lukom. Posebno je opasno
ako se kod ozlijeđ enog pojavi šok. To je teška smetnja u krvotoku i živčanom
sistemu.