TEORIJSKE OSNOVE

IZ MEHANIKE FLUIDA I TERMODINAMIKE

Fizikalne veli
ine i mjerne jedinice
m = 5 kg

Fizikalna veli
ina = {Broj
ana vrijednost}[Mjerna jedinica]

SI sustav (Meunarodni sustav mjernih jedinica)

a) osnovne mjerne jedinice b) izvedene mjerne jedinice

Ima ih 7 i to su: Ima ih mnogo (primjeri nekih):

1) Duljina (l) [m] 1) Volumen (V) [m3]

2) Masa (m) [kg] 2) Brzina (v) [m/s]
3) Vrijeme (t) [s] 3) Ubrzanje (a) [m/s2]
4) Jakost el struje (I) [A] 4) Gustoa (
) [kg/m3]
5) Temperatura (T) [K] 5) Rad, Toplina (W, Q) [J]
6) Koli
ina tvari (n) [mol] 6) Sila (F) [kg·m/s2]
7) Svjetlosna jakost (l) [cd] 7) ......
Prefiksi
mjernih jedinica:
Mehanika mehanika materijalne to
ke
krutog tijela
fluida
Statika
Dinamika
vrstoa
...

prije
eni put s m
Brzina
v = =
proteklo vrijeme t s [ ]
promijena brzine v
2  v
1 d
v m
Ubrzanje
a = = =
vrijeme t 2 t 1 dt s2 [ ]
m
Koli
ina gibanja
p =m
v [kg ]
s

Sila
d
v d
p m
F =m
a =m = kg 2 =N
dt dt s [ ]
Rad W =F

s [ Nm=J ]

2
Energija mv
E pot =mgh E kin =
2

Snaga
W Q dE J
P= = = =W
t t dt s [ ]
Inercija - Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili
jednolikog gibanja po pravcu sve dok vanjske sile
ne uzrokuju promjenu tog stanja.

Newtonovi zakoni F

=m
a
Akcija – reakcija - Ako jedno tijelo djeluje silom na
drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono
prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotnog
smjera i leže na istom pravcu.
Mehanika fluida

Tlak

N
F
p= 2
=Pa
A m [ ]
Hidrostatski tlak - Na tijelo uronjeno u fluid djelovati e težina stupca fluida
iznad tijela

Primjer: Hidrostatski tlak na dno posude (tlak težine stupca

fluida)

F a mg Vg hAg

m

phs = = = = = =gh
A A A A A

phs =gh

Ukupni tlak – zbroj hidrostatskog i atmosferskog (barometarskog) tlaka

– na gornjem primjeru ukupni tlak na dno posude:
puk = p hs  p atm
Pretlak i potlak

Ako je mjereni tlak pA vei od atmosferskog

tlaka p0 razlika se zove pretlak pp:

pp=pA - p0

Ako je mjereni tlak pB manji od atmosferskog

tlaka p0 razlika se zove potlak pv:
p=0
pv= p0 - pB

Stati
ki i dinami
ki tlak

- Prilikom strujanja fluida kroz cijevi treba

razlikovati pojave stati
kog i dinami
kog
tlaka
- Stati
ki tlak je jednak sili kojom tekuina
"pritiše" jedinicu površine cijevi.
- Dinami
ki tlak je tlak u tekuini koji nastaje
zbog gibanja tekuine kroz cijev i jednak je
kineti
koj energiji jedini
nog volumena.
Ovisi o gustoi tekuine i kvadratu brzine
protjecanja tekuine kroz cijev.
Protok
volumni maseni
3
 V dV m m dm kg 
V= = m=
 = m=
 V
t dt s [ ] t dt s [ ]
m=V

V = As= Avt=bazavisina

Jednadžba kontinuiteta - zakon o
uvanja mase

m=
 m 1 =m 2=1v 1A 1=2v 2A 2

Nekompresibilan fluid – fluid kojem se

mijenja tlak, ali GUSTOA OSTAJE
KONSTANTNA (tekuine).
Zakon o
uvanja koli
ine gibanja

p =m
v

p d
v

d =m =m
a = F
dt dt
- Zakon o
uvanja koli
ine gibanja za dva tijela mase m1 i m2 koja meusobno djeluju jedno
na drugo i kojima su po
etne brzine v1 i v2, a brzine nakon meudjelovanja v1' i v2'
glasi:

m 1v 1m2v 2=m1v '1m 2v '2

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo

njihalo kako bi zorno prikazao prijenos koli
ine
gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara
i predo
io zakon o
uvanja koli
ine gibanja.
Bernoullijeva jednadžba
- Suma potencijalne i kineti
ke energije duž strujnice je konstantna
p1 i p2 – tlakovi u 2 presjeka strujne cijevi
1 1 2 2 v1 i v2 – brzine u 2 presjeka strujne cijevi
 p  p  v v  g  z 2  z 1 =0
 2 1 2 2 1 z1 i z2 – visina težišta popre
nog presjeka
strujne cijevi u odnosu na neku
horizontalnu ravninu

Bernoullijeva jednadžba VRIJEDI SAMO ZA NEKOMPRESIBILNE FLUIDE (tekuine) !!!

Viskoznost

- dinami
ka (apsolutna),  [Pa·s]

- kinematska,  [m2/s]

= - Dinami
ka viskoznost iznosi 1 Pa·s kada se


koristi sila od 1 N za gibanje dviju površina
-  = dinami
ka viskoznost površine po 1 m2 u mediju, s razlikom brzina
-
= gustoa fluida od 1 m/s na udaljenosti od 1 m.
Laminarno i turbulentno strujanje

- U slu
aju stacionarnog strujanja kroz cijev sa

kružnim popre
nim presjekom, za Reynoldsove
brojeve manje od 2300 strujanje se smatra
laminarnim.
- Meutim, Reynoldsovi brojevi za koje e
Veli
ina koja pokazuje karakter strujanja je
laminarni tok postati turbulentni ovise o
Reynoldsov broj:
geometriji protoka.
v SL v SL
R e= = Tipi
ne vrijednosti Reynoldsova broja:


a) Spermatozoid  Re ~ 0.01
-
= gustoa fluida [kg/m3] b) Krvotok u mozgu  Re ~ 100
- vS = brzina fluida [m/s] c) Krvotok u aorti  Re ~ 1000
-L = karakteristi
na dužina [m] d) Osoba koja pliva  Re ~ 4000000
- = dinami
ka viskoznost [Pa·s]
e) Plavi kit  Re ~ 3·108
- = kinematska viskoznost [m2/s]
f) Veliki brod  Re ~ 5·109
 Na
ini promjene unutarnje energije
Termodinamika

Unutarnja energija

U =mu
- U = unutarnja energija [J]
- m = masa tijela, plina, tekuine [kg]
- u = specifi
na unutarnja energija [J/kg]

- Specifi
na unutarnja energija

predstavlja zbroj kineti
kih i
potencijalnih energija svih molekula od
kojih se sastoji tijelo, plin ili tekuina.

Temperatura

- Veli
ina stanja koja karakterizira stupanj

zagrijanosti tijela, [K],[°C], [°F] ...
Toplina (oznaka Q, mjerna jedinica [J])
- Koli
ina topline koju tijelo zagrijavanjem
prima ili hlaenjem predaje, jednaka je:
Q=mcT 
- Q = toplina [J]
- m = masa tijela [kg]
- c = specifi
na toplina [J/kg·K]
- T = promjena temperature tijela [K]
Omjer specifi
nih toplina
(eksponent adijabate)
cp Cp
Specifi
na toplina c [J/kg·K] ili C[J/kmol·K]
- Specifi
na toplina ili specifi
ni toplinski
kapacitet je koli
ina topline koju treba
dovesti jedinici koli
ine neke tvari da bi
temperatura tvari porasla za jednu
jedinicu temperature.
- Treba razlikovati specifi
nu toplinu pri
konstantnom volumenu cV (CV) i pri
konstantnom tlaku cp (Cp).
= =
cv Cv

Opa plinska konstanta

=C p C v - Veza cV i cp: c p c v =R
=8314 [J / kmolK ] - R = plinska konstanta ovisna o
vrsti plina [J/kg·K]
Toplinska dilatacija
- Razlikujemo dvije vrste toplinske dilatacije: linearnu i volumnu.

Linearna dilatacija

- Šipka po
etne duljine L0 i po
etne temperature T0 (obi
no je to duljina L0

na temperaturi T0 = 0°C = 273,15 K).

- Nakon što se temperatura promijeni za T, duljina se promijeni za L.

 L=L 0 T
L novo= L 0 L= L0 1 T 

- Konstanta  naziva se koeficijent linearne dilatacije i konstanta je svakog

materijala (o
itava se iz tablica). Mjerna mu je jedinica K-1 ili (°C)-1.

- Formule za linearnu dilataciju vrijede za bilo koju linearnu dimenziju tijela

(duljinu, visinu, promjer i sl.).
Volumna dilatacija

- Kocka po
etnog volumena V0 i po
etne temperature T0 (obi
no je to

volumen V0 na temperaturi T0 = 0°C = 273,15 K).

- Nakon što se temperatura promijeni za T, volumen se promijeni za V.

 V =V 0T

V novo =V =V 0 V =V 01 T 

- Konstanta  naziva se koeficijent volumne dilatacije i konstanta je svakog

materijala (o
itava se iz tablica). Mjerna mu je jedinica K-1 ili (°C)-1.

- Veza izmeu koeficijenta linearne i volumne dilatacije:

=3
Zakoni termodinamike

Nulti zakon termodinamike

- Temperatura je skalarna veli
ina svojstvena termodinami
kim

sustavima u ravnoteži, na takav na
in da je jednakost
temperatura nužan uvjet za termodinami
ku ravnotežu.
- Nulti zakon termodinamike kaže da više sustava prepušteni
sami sebi teže nakon nekog vremena postizanju ravnoteže:
toplinske, kemijske, mehani
ke, i ostale.

Prvi zakon termodinamike

- Toplina dovedena nekom tijelu troši se dijelom na poveanje

unutarnje energije tijela, a dijelom na vršenje mehani
kog
rada.

Q=U 2 U 1W

dQ=dU dW
- Toplinska i mehani
ka su dva oblika energije te je mogua pretvorba jedne u drugu (Q = W).

- Entalpija (sadržaj topline): mjera za unutarnji sadržaj toplinske energije

H =U  pV H = entalpija [J]

h=u pv h = specifi
na entalpija [J/kg]

- Jednadžba stanja idealnog plina:

pv=RT za 1 kg idealnog plina

pV =mRT za m kg idealnog plina

- Jednadžba stanja realnog plina:

pV =ZmRT

Faktor kompresibilnosti, ovisi o

tlaku i temperaturi plina

Faktor kompresibilnosti - Dušik

Faktor kompresibilnosti - Metan

Promjene stanja plina

- Izohora - promjena stanja pri stalnom volumenu (V = konst.)

- Izobara - promjena stanja pri stalnom tlaku (p = konst.)
- Izoterma - promjena stanja pri stalnoj temperaturi (T = konst.)
- Adijabata (izentropa) - promjena stanja bez izmjene topline (Q = 0)
- Politropa - promjena stanja uz izmjenu topline i promjenu temperature
Kružni procesi

- Za ponovo vršenje procesa (promjene stanja)

potrebno je radni medij vratiti u po
etno stanje.
Ovo se obi
no u toplinskim strojevima cikli
ki
ponavlja.

Poznatiji kružni procesi:

Carnotov ciklus - sastoji se od 2 ad. i 2 it.

Rankinov proces - parnoturbinsko postrojenje
Braytonov ciklus - plinska turbina
Stirlingov ciklus - Stirling motor
Otto, Diesel, Sabathe...
Korisnost (iskoristivost) toplinskog stroja
Drugi zakon termodinamike

Kelvin-Planck formulacija
- Nije mogue ostvariti proces,
iji bi jedini u
inak bio da uzima toplinu iz jednog spremnika topline i
pretvara tu toplinu u cijelosti u rad. Takav stroj bi bio perpeetum mobile 2. vrste.

Clausiusova formulacija
- Toplina spontano može prelaziti samo s toplijeg na hladnije tijelo.

Entropija S [J/K] - predstavlja mjeru nepovrativosti termodinami
kog procesa, odnosno

mjerilo savršenosti pretvorbe topline u mehani
ki rad.
Specifi
na entropija s [J/kg·K]

dQ J
dS=
T K [ ] Matemati
ka definicija drugog
dq J glavnog stavka (drugog
ds= zakona termodinamike)
T kgK
[ ]
Svojstva vode

Machov broj: omjer brzine tijela i brzine zvuka

u mediju kojim se tijelo kree pri zadanim
uvjetima
c c
M a= =
a  RT
Prijelaz topline

1. Provoenje (kondukcija): širenje topline kroz kruti materijal (stijenku) ili fluid u mirovanju
t 1t 2 Q - toplinski tok [W]
Q= F  - koef. toplinske vodljivosti [W/m·K]

t1 , t2 - temp. na površinama stijenke [K]
- debljina stijenke [m]
F - površina stijenke [m2]

2. Konvekcija: prijenos topline strujanjem, s fluidom u pokretu, ili sa stijenke na fluid koji se kree

Q=Ft 1 t 2  Q - toplinski tok [W]

 - koef. prijelaza topline konvekcijom [W/m2·K]
F - površina stijenke [m2]
t1 , t2 - temp. stijenke i fluida u gibanju [K]

3. Zra
enje: izmjena topline putem elektromagnetnih valova.

Ovaj mehanizam nije vezan uz materiju te je mogu
i u vakuumu (Svemiru, Sunce  Zemlja).
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI !