PARNOTURBINSKA POSTROJENJA

Osnovno parnoturbinsko postrojenje (CLAUSIUS-RANKINE proces)

Parni kotao sa pregrija
em pare: dio kružnog procesa

(4-4'-4''-1) u kojem se dovodi toplina od ogrijevnog
spremnika. Kemijska energija pretvara se u toplinsku.
Turbina: dio kružnog procesa (1-2) u kojem se oduzima
razlika dovedene i odvedene koli
ine toplinske
energije. Toplinska se energija pretvara u mehani
ki
rad.
Kondenzator: dio kružnog procesa (2-3) u kojem se dio
dovedene topline odvodi rashladnom spremniku. Para
kondenzira da bi se postigao što niži tlak na kraju
ekspanzije u parnom stroju.
hk Cirkulacijska pumpa: dio kružnog procesa (3-4) u kojem
se (adijabatska kompresija) proces vraa u po
etno
stanje. Ovo je ureaj koji kondenzat (vodu) iz
kondenzatora tla
i u parni kotao na radni tlak kotla.
Stupnjevi korisnosti u parnoturbinskom postrojenju

1) Termi
ki stupanj korisnosti

w dobiveni rad

t= =
q1 dovedena toplina H0 – adijabatski toplinski pad na
turbini [J/kg]
w q 1 q 2 q 2 H 0 H P Hp – adijabatski toplinski pad na

t= = =1 =
q1 q1 q1 q1 pumpi [J/kg]

2) Unutarnji stupanj korisnosti turbine

- Ekspanzija pare u turbini, zbog

gubitaka, ne odvija se adijabatski
ve politropski, pa je stvarni
toplinski pad u turbini manji od
teorijskog adijabatskog pada.

H0 – adijabatski toplinski pad

Hi – stvarni (iskorišteni) politropski
toplinski pad
Stupnjevi korisnosti u parnoturbinskom postrojenju

2) Unutarnji stupanj korisnosti turbine - nastavak

H i wi Unutarnji stupanj korisnosti

i = = turbine kree se od 0,65 do 0,89.
H 0 w0

- Teoretska snaga turbine je:

 0
P 0 = mH H0 – adijabatski (teoretski) toplinski pad [J/kg]

- Stvarna (indicirana) snaga turbine je:

P i= mH
 i =P0
i = mH
 0
i Hi – stvarni (iskorišteni) politropski
toplinski pad [J/kg]
Stupnjevi korisnosti u parnoturbinskom postrojenju

3) Mehani
ki stupanj korisnosti

- Pored unutarnjih gubitaka u turbini, postoje i mehani
ki gubici u ležajevima turbine, nastali
uslijed trenja. Ovi su gubici obuhvaeni mehani
kim stupnjem korisnosti:

Pe Pe – efektivna snaga na spojci turbine

m= Pi – indicirana snaga turbine
Pi

- Mehani
ki stupanj korisnosti kree se od 0,96 do 0,98.

- Efektivna snaga koja pokree generator je:

P e =Pi
m =mH
 0
i
m
Stupnjevi korisnosti u parnoturbinskom postrojenju

4) Stupanj korisnosti strujnog generatora

- Snaga na stezaljkama strujnog generatora, koja se predaje iz elektrane, manja je od efektivne

snage na spojci turbine za gubitke u generatoru. Ovi su gubici obuhvaeni stupnjem
korisnosti strujnog generatora.
Pg Pg – snaga koju daje strujni generator

g=
Pe Pe – efektivna snaga na spojci turbine

- Ovaj stupanj korisnosti kree se od 0,96 do 0,98 za strujne generatore hlaene zrakom,
odnosno od 0,98 do 0,99 za strujne generatore hlaene vodikom.

- Snaga koju daje strujni generator je:

P g =P e
g = mH
 0
i
m
g

ELEKTRINI GENERATOR, stator turbogeneratora

snage od 80 MVA za Termoelektranu-toplanu Zagreb
Stupnjevi korisnosti ostalih ureaja u termoenergetskom postrojenju

a) Stupanj korisnosti generatora pare (parnog kotla)

- Svi gubici u generatoru pare obuhvaeni su stupnjem korisnosti generatora pare, koji za
.
proizvodnju m [kg/s] vodene pare, tlaka i temperature p0 i t0 utroši B [kg/s] goriva donje
ogrijevne moi Hd [kJ/kg].

- Raspoloživa toplina u gorivu vea je od topline koja se preda pari u generatoru pare, a
definira se izrazom:

Q g =BH d

- Toplina koja se preda pari u generatoru pare:

Q 1 = mh  h
 0 h v =m

- Stupanj korisnosti generatora pare:

Q1 m
 h

gp= =
Q g BH d

- Stupanj korisnosti generatora pare

kree se od 0,91 do 0,93.
Stupnjevi korisnosti ostalih ureaja u termoenergetskom postrojenju

b) Stupanj korisnosti cjevovoda

- Kod transporta pare od generatora pare do turbine nastaju gubici uslijed pada tlaka pare u
cjevovodima zbog otpora strujanja, te toplinski gubici u cjevovodu zbog prijelaza topline
u okolinu.

- Zbog te se
injenice stanje pare na ulazu u turbinu razlikuje od stanja pare na izlazu iz
generatora pare.

- Svi ovi gubici obuhvaeni su stupnjem korisnosti cjevovoda:

c = od 0,97 do 0,99
Stupnjevi korisnosti ostalih ureaja u termoenergetskom postrojenju

c) Stupanj korisnosti pomonog potroška pare

- U procesnom postrojenju, toplinska energija pare koristi se i za druge svrhe, a ne samo i

jedino za proizvodnju energije u turboagregatu.

- Toplinska energija pare koristi se za pogon parnog ejektora, turbopumpi i ostalih pomonih
ureaja.

- Odnos koli
ine pare dovedene turbini i proizvedene pare u generatoru pare, naziva se stupanj
korisnosti pomonog potroška pare:
.
m 0 m0 – maseni protok pare doveden turbini

pp= .
m m – maseni protok pare proizveden u generatoru pare

Parni ejektor
Stupnjevi korisnosti ostalih ureaja u termoenergetskom postrojenju

d) Stupanj korisnosti pomonog potroška elektri
ne energije

- Sva proizvedena elektri
na energija u strujnom generatoru ne predaje se u mrežu, ve se

jedan dio troši i za potrebe unutar termoenergetskog postrojenja, npr. za pogon
elektromotora, pumpi, ventilatora, rasvjete i sl.

- Odnos snage na pragu elektrane i snage na stezaljkama strujnog generatora naziva se stupanj
korisnosti pomonog potroška elektri
ne energije:

Pu Pu – snaga na pragu elektrane

pe =
Pg Pg – snaga na stezaljkama strujnog generatora
UKUPNI STUPANJ DJELOVANJA TERMOENERGETSKOG POSTROJENJA

- Ukupni stupanj djelovanja cjelokupnog termoenergetskog postrojenja definira se kao

umnožak svih do sada razmatranih stupnjeva korisnosti:

uk =
t
i
m
g
gp
c
pp
pe

Pu Pu – snaga na pragu elektrane

uk = [kg/kWh] Qg – raspoloživa toplina u gorivu
Qg

- Ukupni stupanj djelovanja pokazuje koliko topline treba dovesti u proces iz goriva, da bi se
dobio 1 kW elektri
ne energije.

- Ovo je osnovni pokazatelj rada cjelokupnog termoenergetskog postrojenja.

- Uz navedene, ukupni stupanj djelovanja elektrane je produkt i brojnih drugih parcijalnih

stupnjeva djelovanja pojedinih elemenata elektrane.
Dijagram toplinskih tokova termoenergetskog postrojenja
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

- Poveanje ekonomi
nosti može se postii:

1) Poveanjem tlaka pare na ulazu u turbinu,

2) Poveanjem temperature pare na ulazu u turbinu,

3) Meupregrijavanjem pare (u generatoru pare ili u zasebnom pregrija
u),

4) Smanjenjem tlaka na izlazu iz turbine,

5) Uvoenjem regenerativnog zagrijavanja napojne vode,

6) Upotrebom turboagregata vee snage i poboljšanje njegovog stupnja korisnosti,

7) Smanjenjem gubitaka u kondenzatoru, iskorištenjem topline oduzete pare iz turbine, za

tehnološke i ogrijevne potrebe (zajedni
ka proizvodnja toplinske i elektri
ne energije).
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

1) Poveanjem tlaka pare na ulazu u turbinu

- Poveanjem tlaka svježe pare (uz

konstantnu temperaturu T0)
poveava se ekonomi
nost
postrojenja (iz istog postrojenja
dobiva se vei rad), ali samo do
optimalnog tlaka.
- Daljnjim poveanjem tlaka (iznad
optimalnog) smanjuje se
ekonomi
nost postrojenja.

- Za p01 > p0 slijedi w01 > w0 slijedi

t1 >
t.
°
- Iz dijagrama je vidljivo da za
konstantnu temperaturu, kod °
poveanja tlaka naglo raste
°
dobiveni rad sve do optimalnog
tlaka, a nakon toga rad opada.
- Više temperature svježe pare na ulazu ° °

u turbinu zahtijevaju više optimalne

tlakove.
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

2) Poveanjem temperature pare na ulazu u turbinu

- Za T01 > T0 slijedi w01 > w0 slijedi
t1 >
t.

- Poveanjem temperature (uz konstantan tlak p0) poveava se ekonomi
nost postrojenja (iz istog
postrojenja dobiva se vei rad).
- Poveanje radne temperature svježe pare na ulazu u turbinu ograni
avaju primijenjeni materijali
(maksimalne temperature su 540 – 560 °C).
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

3) Meupregrijavanjem pare (u generatoru pare ili u zasebnom pregrija
u)

- Meupregrijavanje pare izvodi se dovodom topline pari, obi
no izmeu visokotla
nog i

srednjetla
nog dijela parne turbine.
- Svrha meupregrijavanja je dvostruka:
a) Smanjenje vlažnosti pare na izlazu iz turbine (radi smanjenja pojave erozije na
zadnjim lopaticama turbine i radi smanjenja gubitaka radi vlažnosti pare),
b) Poveanje termodinami
ke ekonomi
nosti postrojenja (poveanje raspoloživog rada
koji se dobiva iz procesa).

Meupregrija

POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

3) Meupregrijavanjem pare (u generatoru pare ili u zasebnom pregrija
u) - nastavak

POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

4) Smanjenjem tlaka na izlazu iz turbine

- Odraena para iz turbine odlazi u kondenzator na ukapljivanje.

- Proces ukapljivanja (kondenzacije) vrši se pri konstantnom tlaku i konstantnoj temperaturi.

- Što je niži tlak u kondenzatoru, to e biti vei dobiveni rad u procesu.

- Smanjenje tlaka u kondenzatoru, za istu veli
inu, daleko više doprinosi poveanju

dobivenog rada i ekonomi
nosti, u odnosu na poveanje tlaka na ulazu u turbinu.

- Tlak odraene pare u kondenzatoru ovisi o slijedeim faktorima:

a) Temperatura rashladne vode,
b) Koli
ina rashladne vode,
c) Radna površina kondenzatora,
d) Konstrukcija i tip kondenzatora,
e) Optereenje turbine, tj. koli
ina pare koja kondenzira, i sl.
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

4) Smanjenjem tlaka na izlazu iz turbine - nastavak

POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

5) Uvoenjem regenerativnog zagrijavanja napojne vode

- Pod regenerativnim zagrijavanjem napojne vode podrazumijevamo zagrijavanje napojne

vode parom, oduzetom turbini iz jednog ili više oduzimanja.

- Termodinami
ka korist zagrijavanja napojne vode ogleda se u smanjenju gubitaka

topline u kondenzatoru turbine, jer se dio pare koristi za regenerativno zagrijavanje i
taj dio pare uope ne dolazi do kondenzatora.

- Takoer, s termodinami
kog stajališta, nije ekonomi
no relativno hladan kondenzat

temperature tk = 20 – 40 °C (ovisno o tlaku kondenzacije 3 – 7 kPa) zagrijavati u
generatoru pare vruim ogrijevnim plinovima,
ija je temperatura
tp = 1400 – 1600 °C, ve je daleko ekonomi
nije taj kondenzat zagrijavati parom iz
turbine koja ima temperaturu nešto višu od temperature zagrijavanja u svakom
pojedinom zagrija
u.

- U regenerativnim zagrija
ima kondenzat se zagrijava za tz = 20 – 40 °C.

- Što u postrojenju imamo više regenerativnih zagrija
a, TO JE VEI TERMIKI

STUPANJ DJELOVANJA PROCESA!!!

- Razlikujemo dvije vrste regenerativnih zagrija
a: Otvorene i Zatvorene.

POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

5) Uvoenjem regenerativnog zagrijavanja napojne vode - nastavak

OTVORENI REGENERATIVNI ZAGRIJAI

- Direktni izmjenjiva
i topline u kojima se miješaju para odvedena turbini i napojna voda.
- Para nakon predaje topline kondenzira u zagrija
u i miješa se sa napojnom vodom.
- Tlakovi pare za zagrijavanje i napojne vode u zagrija
u moraju biti jednaki.
- Jednostavne su konstrukcije, ali je u postrojenju potrebno postaviti pumpu prije i iza svakog
otvorenog regenerativnog zagrija
a (n zagrija
a nužno zahtijeva n+1 pumpi).
- Prora
un otvorenih regenerativnih zagrija
a svodi se na izra
un koli
ine pare koju treba
dovesti svakom zagrija
u, da bi se napojna voda zagrijala na to
no željenu temperaturu.
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

5) Uvoenjem regenerativnog zagrijavanja napojne vode - nastavak

ZATVORENI REGENERATIVNI ZAGRIJAI

- Izmjenjiva
i topline u kojima su strogo odvojene struje napojne vode i pare za zagrijavanje,
a izmjena topline se vrši preko krute stijenke.
- Para nakon predaje topline kondenzira u zagrija
u i vraa se prigušnicom u kondenzator ili
se pumpa na mjesto višeg tlaka (cjevovod prije generatora pare).
- Tlakovi pare za zagrijavanje i napojne vode u zagrija
u NE MORAJU biti jednaki.
- Složene su konstrukcije, ali je u postrojenju potrebno postaviti samo jednu pumpu prije
prvog zatvorenog regenerativnog zagrija
a (n zagrija
a zahtijeva samo 1 pumpu).
- Prora
un zatvorenih regenerativnih zagrija
a složeniji je u odnosu na otvorene zagrija
e, jer
je u postrojenju najprije potrebno utvrditi koja se temperatura napojne vode želi postii.
POVEANJE EKONOMINOSTI PARNOTURBINSKOG POSTROJENJA

5) Uvoenjem regenerativnog zagrijavanja napojne vode - nastavak

Primjer parnoturbinskog postrojenja sa otvorenim i zatvorenim zagrija
ima napojne vode

NUKLEARNE ELEKTRANE

- Umjesto fosilnih goriva koristi se nuklearno gorivo (klasi
no nuklearno gorivo sastoji se
od 95 – 96% U238 obogaeno sa 4 – 5% U235).
- Proces u reaktoru je nuklearna fisija (raspad), dok su nuklearne elektrane koje rade na
principu nuklearne fuzije tek u procesu istraživanja.
- Nuklearno gorivo (pelete) slažu se u šipke i montiraju u reaktor.
- Fisijom 1 grama U235 oslobaa se toplina od 86500 MJ (cca. kao 2000 kg tekueg goriva
ili 2500 kg ugljena).
U procesu nuklearne fisije neutron udara u atomsku jezgru goriva:
a) Jezgra se raspada na fisijske produkte,
b) Oslobaa se odreena koli
ina energije
fisije (koja je mnogo vea od energije
kemijske reakcije),
c) U prosjeku se stvaraju 2,5 slobodnih
neutrona koji bombardiraju ostale
jezgre goriva i pospješuju
lan
anu reakciju,
d) Osloboena toplina predaje se
radnom mediju (plinu ili vodi).
NUKLEARNE ELEKTRANE - nastavak

1) Zaštitna zgrada
2) Rashladni toranj
3) Gorivni štapovi
nuklearnog goriva
4) Kontrolni štapovi
5) Tla
na ekspanzijska posuda
6) Generator pare
7) Zaštitna reaktorska posuda
8) Parna turbina
9) Elektri
ni generator
10) Transformator i spoj na
elektroenergetski sustav
11) Kondenzatorska rashladna
voda
12) Parovod
13) Kondenzator procesa
14) Kondenzator rashladnog
tornja
15) Izlaz pare iz rashladnog
tornja
16) Cirkulacijska pumpa
17) Pumpa napojne vode
NUKLEARNE ELEKTRANE - nastavak

T–s dijagram toplinskog procesa u nuklearnoj elektrani

1-2 Tla
enje napojne vode
(kondenzata) u niskotla
noj
T
pumpi
2-3 Regenerativno grijanje u
niskotla
nim zagrija
ima
3-4 Tla
enje napojne vode u
visokotla
noj pumpi
' 4-5 Regenerativno grijanje u
'' visokotla
nim zagrija
ima
5-6 Dogrijavanje i isparivanje u
ispariva
u nuklearnog reaktora
6-7 Ekspanzija pare u visokotla
noj
turbini
7-7'' Odvlaživanje pare
7''-8 Pregrijavanje pare
8-9 Ekspanzija pare u niskotla
noj
s turbini
9-1 Kondenzacija pare
NUKLEARNE ELEKTRANE - nastavak

Usporedba parnoturbinskog procesa u nuklearnoj i klasi
noj elektrani

T t = 550 °C

p = 180 bar

t = 281 °C p = 65 bar

p = 0,05 bar

s
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI !