Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Bol Uđbenik

    Uploaded by

    Monika Kovač
    29 views12 pages
    bol

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    bol

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    29 views12 pages

    Bol Uđbenik

    Uploaded by

    Monika Kovač
    bol

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 12
    Poglavlje Saas) Receptor! za be | uzroel boll (02. Peze ‘8. Gamullo) seenenise t2.44. Novieoptor 39.1.2, Kemijeh postednic ba 19113. Provogonj osjta bot 13.115. Neuropatska bol 13.2. Veste boll (03. Pozerovd) 1221, Kvaltotaosieta bol 4222. Lokaleacis bol 1222.1, Visoeralna bol Bol (lat. dolor, gré. &Ayos) spada w osjete koji u mozak izravno donose obavijestio stanju orga nnjzma i njegovu odnosu s okoligem. Prema defi- niciji Medunarodaog udruzenja za proutavanje boli, »bol je neugodan osjetni i osjeéajni dozivlaj povezan sa stvarnim ili potencijalnim oSteéenjem thivae. Za karakterizaciju pojedinih bolnih osjeta ra- be se ovi pojmovi ~ normalgezija ~normalna osjetljivost na bol, ~ hiperalgezija —pojaéana osjetjivost na bol, ~ hipalgezija ~ smanjena osjethivost na bol, ~ analgezija - potpuna neosjetlivost na bol (ali su saguvani osjeti dodira i taka), ~ senzibilizacija ~ smanjenje receprorskog brags zbol poi ab su drag ose ‘Osjet boli mogu pobuditi dva temelina meha nnizma, pa razlikujemo dvije temeljne patogenet- ske vrste boli. To su nociceptorska bol, koja na- staje pobudivanjem nociceptora, perifernih re~ ceptora za bol, te neuropatska bol koju pobuduju poreme¢aji Zivéanog sustava (sl. 13-1, tabl. 13-1) Cesto je bol posliedica podraiaja nociceptora i 1 3 Patofizioloska podloga boli 19.222, Patietana bol 497 1922.8. Odratana bol 238 13.23. Noke posebne vate bol 439 13.231, Seana ol : 299 13.232. Pleurana bol 439 1323.3, Bellz ctugin vccoralnh organs, 239 1323.4. Glavobolls(cophatoa) a0 13.23.41. Funkolske glavobolle a0 13.23.42. Simptomaiske lanovais aa 428, Me boll (02. Pezerovie). 444 Literatura .sessesessssneseesesssesess aaa neuropatskih mehanizama koji pojaéavaju i po- drZavaju osjet boli Bolni signali iz pojedinih dijelova organizma provode se do hipotalamusa i limbigkog sustava koji je usko povezan sa stresom, osjecajima i paméenjem. Zbog toga bolae osjete Cesto peati iz psihitkih, tjelesnih i vegetativnih reakcija. U bolnim stanjima mijenjaju se hemodinamika i di- sanje, a Gesto je bol praéena strepnjom, tjesko- bom, plaéem, potistenoséu, muct povraca- jem, pojaéanom podr: ‘itd. Du- gotrajno odatiljanje bolnih signala a kronignim bolestima moze uzrokovati promjene reakti NOCICEPTORSKA NEUROPATSKA ZI™S dbestorenacioka | podtéavana skdnosGa pete ‘tka 131. Patogonstke vse bol 431 Nosiceptorska _podats)roccsptora Neuropatska bol cite6njapertemog it centralnog 2 anog austava eater prod pore i oantaln nocicep ns {hn vkana sa spontarim pooraze Jom nadrodenih nourona ~peetoma coitecana poston vaca sama provodanlem podradalas motorexh fsjtnh ns noccsptino vakne =podetavana sharia simpatikom _elaptko provodene sa simpatin na ‘etnroat eccapivna vakana romjestajeacrenergiénn recopora Pa neceeptvna vans sti organizma, promjene u ponaSanju, psihitke promjene, mijenjanje drustvenih odnosa, gubitak motivacije i tetke depresivne sindrome, sve do. gubitka volje Bol je jedan od signala ugrodenosti jedinke. Primjerice, bol w angini pektoris upuéuje na to da prohodnost koronarnih krynih ila nije dostatna, da bi se opskrbio sréani misig, Jednako tako, w intermitentnoj Klaudikaciji (Sepanju) postoji ras- Korak izmedu potrebe misica za kisikom i sma- rnjene moguénosti dotoka krvi zbog smanjenoga promjera arterije, Stoga se aktivira anaerobni metabolizam wz sintezw anacrobnih produkata (calijedne i fosforne kiseline) koji kao algogene wari podraduju periferne Zivéane tvorbe upozo: ravajuéi tako da nogu treba »odmoriti«, kako bi se smanjila potreba za kisikom. Nasuprat tome, sgubitak osjeta boli kao obavijesti koja wpozorava ‘omogueio bi tetka oftegenja organizma; primje- rive, pri olteGenju senzorigkih Jivaca posljedi Enom analgezijom terapijska primjena topline moe uzrokovati apekline, Osjet boli praktigno je jednak w liudi svih rasa, Medutim, podrijetlo, a i etnigka skupina kojo} Covjek pripada imaju vazan utjecaj na ponaSanje u boli. Tako stanoynici sjeverne i dijelom zapad- ne Europe pokazuju manje osjeéaja i manje se Hale na bol od nacija iz juzne Europe ili onih Ia tinskog podrijetla. Amerikanci engleskog podri- jetla sasvim drukéije reagiraja na bol od Ameri- Kanaca talijanskog podrijetla, pri Cemu potonji mnogo pie tafe pom regia lo emovio~ 432. PATOFIZIOLOGUA 13 Patofizioloska podloga boli 1s1. Receptor za bol i uzroci b 311. Nociceptori Receptori za bol odgovaraju na jake padrazaje koji mogu oitetiti tkiva tako da pobuduju osjet boli. Gradeni su kao Zivéani zavréetci. Meda no- ciceptorima ko¥e, gdje su najgu&éi i najbolje pro- uéeni, razlikujemo dvije glavne vrste, To su me- hanoreceptoris visokim pragom podrazaja i poli- modalni nociceptori. Mchanoreceptori s visokim pragom podrala- ja odgovaraju na jake mehanike podradaje. Ti receptori su slobodni fivéani zavrSetci mijelinizi- ranih vlakana tipa A8, Podrazaj mehanikih noci- ceptora osjegamo kao brzu, dobro lokaliziranu ubodnu bol. Polimodalni nociceptori imaju nemijelizirana c-vlakna te odgovaraju na jake mehaniéke, pose- bice tlagne, toplinske i kemijske podrazaje. Bol koju oni pobuduju osjega se kao tupa i neostro lo- Kalizirana, Osim tih glavaih vesta nociceptora postoje i oblici s mijeSanim znagajkama. Primjeri ce, polimodalni nociceptori s mijeliniziranim a- ksonima vjerojatno prenose toplinske podrazaje koji pobuduju brzi odgovor. Za stvaranje bolnih, signala postoji edredeni receptorski prag. Kad je podradajjati, u procese depolarizacije i repolari- zacije ukljucuje se sve vise Bivéanih zavrSetaka, dakle i veti broj signala. Ta se pojava naziva pro- stornom sumacijom. § jako8éu podrazaja poveéa- va se i brzina prijenosa u pojedinim sivéanim zavréetcima, sto se naziva vremenskom sumaci- jom. Te pojave sudjeluju uw odredivanju vrste i kyaliteta bolnih osjeta U mifigima nociceptorsku funkeiju imaju slo- bodni zavrietci viakna Ai C, Njihovo podrativa- je rastezanjem, jakom koncentracijom, kemij skim podraajima, ishemijom i drugim podrazaji ‘ma pobuduje osjet boli, U unuteagnjim organima nisu nadeni posebni nociceptori. Stoga oftesenja, parenhima organa poput jetre i pluca ne pobudu: iu bol. Medutim, brojai jaki podrazaji suphiih or~ gana trbusne Supljine (Zeludac, crijevo, Zucni pu tovi) kao Sto sw dilatacija, spazam, ishemija ili upala izazivaju jaku bol. Ti se podrazaji prenose aferentnim vlaknima koja prolaze kroz simpati- Eke ganglije odnosno simpati¢ko deblo i s rani communicantes ulaze w strainje korjenove gdje w 13 Patofizioloska podloga boli spinalnim ganglijima imaju stanigno tijelo, Nji- hovi centralni ogranei tvore sinapse s neuronima spinotalamickog puta. Na istim neuronima zavr- Savaju i nociceptivna vlakna somatosenzornih Zi- vaca, Sto omogucuje viscerosomatsku konver~ genciju, pojavu da se isti neuron moze aktivirati podrazajima visceralnih i somatskih Zivaca. Sto ga se visceralni bolni podrazaji projiciraju, kao odragena bol, w inervacijska podrugja odgovara- jucih somatskih divaca (¥. odjeljak 2.2.5., sl 13-7). Bolne podrataje s parijetalnog peritoneja codnosno pleure kna C koja se priklja- Eaju odgovarajucim somatosenzornim fiveima is njima laze u kraljeznitnu motdinu. Stoga se bol pobudena podrazajem s patijetalnih ovojnica os- je€a na mjestu podradaja 1312, Kemijski posrednici boli Brojni vanjski i nutarnji Zimbeniei koji uzxo Kuju bol podraéuju receptore nepostedno meha- nitkim, toplinskim ili kemjskim djelovanjem ili posredno, oslobadajuci algogene tvari koje po- baduju osjet bol ili snizuju prag podrazaja noci- ceptora. Povidenje koncentracije K* ili H* u mikroo- Koligu nocieeptora pobuduje osjet boli. To se zbi va pri ckivnim oSte¢enjima kada K* izlazi iz sta nica u vanstanigni prostor, odnosno pri ishemi ji kad se anaerobnim metabolizmom proizvodi rmlijeéna kiselina, B44 Pri veéim tkivnim oiteéenjima oslobadaju se razlitite tvari koje posreduju u reakeijama upale (&. pogl. 16.3.). Njihova brojna djelovanja uklju Eaju i poticanje asjeta boli. Biogeni amini, hista- min i serotonin, te peptid bradikinin podrazuju nociveptore, alii sniauju njihov prag tako da po- jagavaju djelovanje drugih podrafaja, Prostaglan- dini sami po sebi ne izazivaju osjet boli nego pojagavaju algogene udinke histamina i bradikini na, Osim udinka na nociceptore, posrednici upal- ni reakeija wzrokuju vazodilataciju i poveéavaju propusnost Kapilara Sto dovodi do edema koji mehani¢kim podradajem nociceptora izaziva bol. Mehanizmi sinteze, oslobadanja i djelovanja postednika upale (sl. 13-2) povezuju bol s dra- gim obrambenim reakcijama organizma kao Sto su upala, hemostaza, tromboliza, veuéiea, kata: boligka reakeija i imunosna obrana, Sve te reakei- je, ukljuéujuéi bol, ogranci su cjelovite reakcije organiza na ozjjedu, 1313, Provodenje osjeta boli Obavijesti koje dolaze iz senzoritkih recepto- 1a s periferije aferentnim se spinalnim Zivcima dale prenose u kraljednignu moddinu, retikular~ nu war produzene mozdine, pons i mezencefa- Jon, do maloga mozga, talamusa i somestetigkog podrutja velikoga mozga. Jedna je od osjetnih in- formacija i bol &iji se prijenos obavlja vlaknima antigen rotate fone me prin pone Wt, TN tai ‘pala HE sgmovagulaciet erinogen pizzme veataboicha 7 ve veal agg, a) riiena wrusies bol Se ‘tka 122, Povezanost nactaka bl otah obrambeninraskaiworganizmy. Kratos: HF- Hagemanov attr IL prostaglandin TNFa -Gmbentumorske neko a PATOFIZIOLOGUA 433 13.1.3, tipa ASC, Delta-lakna podraZaje manic jakost prenose brzinom od 10 do 40 mis, a neka debela ¥lalena @ mogu provoditi podrataje breinom i tnedu 701120 mis, Odredena brzina potrebna je dab se ugtotent dio organizma zaftio od pre- welikog otetenja i povetanog intenziteta bolnog bsjta. Za spoije provodenje bola signalasluze tanka nemijlinizirana C-vlakna koja signale pre- nose’ do 20 pita sporije od misliniziranih, Ona Eine 8096 svihvlakana u Fiveu, Osjet bolt iz unt trabnih organaiskljudivo provodevlakna Ceska pine ‘Vakna 2a bol ulaze u kraljetnitnw moPdina pusem spinaaih ganglija | seainih Korienova spinalnih Zivaca, a zavréavaju u sinapsama dor- zalne sive tvari (neuron prvog reda) (sl. 13-3). Postsinaprcka vlakna krdaj se ispredsredinjeg Kanala i tvore ncospinotalamigki pu, a potrebna sara ber | katak oxjt bol (epikrtitka bol). C- ‘Maka prolaze porrtinskim slojevima Eelatino- aoe tratt i latetalng dolaze «dade + njeninim a meee en ay pessoa raphe nucle! oo i cease ‘tka 13-3 Pu bolog signalavekrima AiG od rovoptora za bol proma kealjeanitro| moda rokapéanjs | pronotonia im pulea roe kraljsnignamotainupromamozgus pooratnim se Zama za drugs ajelove mozga, Vii so siazn inibicjek toro Toninek put sharanjemotoekog simpatichog bolnog 434 PATOFIZIOLOGUA 13 Patofizioloska podloga boli stanicama. Postsinaptitka vlakna velikim se dije- Jom krizaja i wvore ulazne putove koji provode dsjete bol i temperature, Ti putevi zavréavaju w talamusu (medijalni i lateralni sklopovijevgata), retikularnoj tvari produZene motdine i srednjeg ‘mozga te cervikalnim jezgrama, Talamokortikal ne svere Koje odlaze iz ateralnih ergata tal $2 zavréavaja u somatosenzorno kori tlemenog reinja Biroke komunikacije s razliitim podrugjima 825-3, osim Sto pobuduju osjet boll, povezsja nociceptorske informacije s razliitim funkeija- ‘ma. Preko veza s hipotalamusomn i limbitkim su stavom bolni podrataji pokreéu stzesni odgovor (v. pogl 17.2), avezes retikularnom twat potigu budnost 13.14. Nadzor osjeta boli Na svim razinama sustava osjeta boli (recep- torskoj, prijenosnoj i stedinjoj) brojni mehaniz- mi ugadaju osjet boli bilo da ga pojaéavaju ili potiskuju Promjene mikrookoli8a nociceptora mogu po- visiti ili sniziti prag osjeta boli. Spomenuli smo ginak prostaglandina koji poveéavaju osjetljivost nociceptora. Osteéenja tkiva i bol pobuduju spi- nalne i simpatieke reflekse. Prvi pove¢avaju nape- tost misiéa, a drugi izazivaja vazokonstrikeiju i ishemiju st0 u oba sluéaja snizuje prag nocicepro- 1a. Cini se da su mehani¢ki nociceptori u bliskom dodiru s eferentnim simpatigkim vaknima, tako dda poveéana simpatigka aktivnost poveéava osjet- ljivost nociceptora. Staga, kad je simpaticka aktiv- nost poveéana, kao u stresu ili Soku, i bladi meha- nitki podrazaji mogu se osjeéati kao bol (sl. 13-4). ‘Tvar P, peptid graden od 12 aminokiselina (v pogl. 11.6.4.4.) oslobada se u strazajim rogovi- ima kraliezniene mozdine adje djluje kao poticaj- ni neurotransmitor aktivirajuéi nocieeptivne spi- notalamitke neurone. Osim toga stedisnjeg,dje- lovanja evar P ima i periferne uginke. Aksoni s nociceptora Salju periferne i centralne ogranke (SI. 13-5). Periferni odlaze prema obliznjim kev nim Zilicama i mastocitima, a centralni putem rammi communicantes k paravertebralnom sim patickom lancu, simpatickim ganglijima i visce~ ralnim organima. Blago podraaivanje nocicepto- 1a potige samo ortodromno provodenje k spinal- nom gangliju, a kad su podrataji jadi aktivira se i 13 Patofizioloska podloga boli cararak simpatiog Hes sioronne = ae swe var prjenos al Bot Slka 194. oxanogjlovanjo simpatiée emule uaziva- sol antidromno provodenje kroz ogranke na éijim se zavrletcima oslobada tvar P. Ona izaziva lokalnu vazodilataciju i oslobadanje histamina iz masto- cita, a ako su aktivirani i centralni ogranci mogu. se uz bol pojaviti i razliiti poremeéaji autonom- nih i visceralnih funkeija, Obrauto, bol iz wnutar~ njih organa preko aksonskih refleksa i oslobada- tvari P izaviva vazodilataciju i bol w odgovara- juéim podrugjima koe, nezavisno od mehanizma viscerokutane konvergencije meds nociceptiv- nim neuronima kraljezniéne moidine Akcivacija nociceptivnih spinotalamigkih pa- tova ovisi o broju podrazenih nociceptora i frek- veneiji njihovih impulsa, te o aktivnosti inbibici- skih neurona koji potiskuju prijenos impulsa na stanice spinotalamickih putova. Aktivacija inhi- -impatée ganal a varP ‘tka 1-5, Oslobadanje ari puto aksonekonrofleksa nape. flr oprancima akgona Koj provode eset bo 13.1.4 bicijskih neurona moguéa je podrazajima Koji tlaze w odgovarajuti segment kraljeznigne mo dine ii silsznim putovima koji poiskuju osjet boli. Od brojnih inhibicijskih neurotransmitora natodimo gficin, game-sminomeslaéun Katelin (GABA) encefaline, Prva dva ns ukljuena v seg: ‘mentnu inhibicja, kad jaki podradaji koji ulaze w odredeni segment kraleiniene mo?dine potisku- iwosjerboli w odgovarajuéem inervacijskom pod- radju. Cini oe da neurone koji late encefaline ‘noge potaknuti segmentniulazni podrataji, kao { podeazay koji dolazesilsznim patevima i vith centara S25 Silazni inkibicjski sustav boli (l. 13-6) potjece inperialvedakine sive tvalsrednjeg motga, koja je povezana s nucleus aphes magnarn. Odatle polaze Silazna serotoninergigna vlakna koja zavrlavaju na stanicama strainjih rogova kraljezniéne mo idine, Vierojatno oslobadanje P-endorfina u pe- rikveduktno} siva} tari potige aktivnost sila. 2nog inhibicijskog sustava boli. Moguée je das lana serotoninergiéna vlakna neposredno pot -sndertn poisvedulina produtens rata, fh Soa + ence eltnosna XS PATOFIZIOLOGUA 435 13.1.4. skuju: aktivnost nociceptivnih neurona spinotala- mickih putova, ali je vierojatnije da to rade akti- vacijom inhibicijskib neurona koji luge encefali- ne, Adrenergiéni silazni inhibicijski put polazi iz locus ceruleus. Adrenergitni impulsi tog puta imaju u kraljeznignoj moddini analgetigki uéinak dielujugi preko a-receptora, Brojni gimbenici mogu dielovati na aktivnost silaznih mehaniza ma inhibicije boli. Opéenito, bolni podrazaji i stres povetavaju, a strah, depresija i jeskoba smanjuju aktivnost tih mebanizama. 1315, Neuropatska bol To je bolni osjet koji nastaje zbog ofteéenia perifernog ili stediinjeg Fivéanog, sustava, bez istodobnog podrazaja nociceptora. Prema meha- nizmu nastanka razlikujemo tri skupine neuro- patske boli. To su deaferencijaijska bol, perifer- na neuropatska bol i bol koju podezava simpat eka aktivnost. Deaferencijacijska bol nastaje presijecanjem perifernih ili centralnih nociceptivaih viakana tako da izostaje ulaz impulsa s nociceptora. Presi- jecanje moze dovesti do spontanog izbijanja pro- Ksimalno od ozljede ili iz spinalnog, ganglia. Iz0- stanak waza aferentaih impulsa s periferije mote ‘ukinuti segmentnu inhibiciju neurona spinotala- mitkih putova i omoguéiti njihovo spontano iz bijanje. Centralne ozliede nociceptivnog sustava (oitegenja spinotalamitkih putova u kraljezni- Eno} mofdini, produzeno} mozdini, srednjem ‘mozgu te oite¢enje talamusa) uzrokuju spontano inbijanje nadzedenih neurona s osjetom boli. Ts va se bol pojavijuje spontano uz razligce osjetil- ne poremeéaje koji odgovaraju mjestu ozljede. Fantomska bol koju uz druge fantomske osjetne ‘modalitete bolesnici projiciraju na mjesto ampa- tiranog okrajka tumati se takoder deaferencijaci- jom i posljeditnom prepodrazijivoséu supraspi- naloih newrona (v. pogl. 35.5.2.3.), Perifernu neuropatsku bol uzrokuju ostecenja perifernih fivaca koja potigu nociceptive im= pulse. Moguée je da postoje nociceptori nervi nervorum, koje podrati ozljeda tivea. Na mjestu oajede mijelinskih ovojnica Zivganih viakana moze se uspostaviti Kratki spo} izmedu vlakna Kojim akcijski potencijali prelaze s jednog vlakna, na drugo. Takva se veza zove efapsa, a provode- nje efapsitko provodenje ili »krizni razgovors. 436 PATOFIZIOLOGUA 13 Patofizioloska podloga boli Efapsitkim provodenjem mogu se na nociceptiv- na vlakna provesti impulsi s drugih aferentnih vlakana ili motoriékih eferentnih vlakana, Tada se podrazaj s mehanoreceptora odnosno moto- neurona osje¢a kao bol. Simpatigka aktivnost moze poticati, podria vati ili pojagavati bol na nekoliko nagina (sl. 13-4), Veé smo naveli da poveéana simpaticka aktivnost poti¢e osjet boli izazivajuei ishemiju te nepostednim uéinkom povecava osjetljivost no- ciceptora. Poveéana simpatitka aktivnost tako- der poveéava spontano izbijanje o8teéenih noci- ceptivnih neurona, Taj uéinak mote biti posljedi- ca uspostavljanja kratkog spoja i efapsickog pro- vodenja izmedu demijeliniziranog nociceptivnog vlakna i eferentnog simpatickog vlakna ¢ oitece nim Schwannovim stanicama, Moguée je da se adrenergigni receptor iz okolnih stanica premje- ste na oBte¢eni dio nociceptivnog vlakna, pa to vlakno tako postane izravno osjetljive na adre~ nergiéne uéinke. ‘Mchanizmi kojim poveéans simpatitka aktiv- nost pobuduje bol vjerojatno uzrokuju i refle- ksnu simpatigku distrofiju. Radi se 0 bolnom sindromu s poremeéajem autonomnih funkeija koji se najéesée razvija na distalnim dijelovima udova nakon ozljede, oStegenja perifernih diva ca, ali i nakon infarkta miokarda i motdanog udara. Sindrom se otituje Zareéom bolju (kauzal- iia), ervenilom, toplinom i edemom zahvaenog, podrugja (Sake, stopala). Kasnije koza postaje bli- jeda i hladna, a potkoZno tkivo, misi¢i i kostur atrofirajn. Vidimo da patolotki procesi potitu bol sloze- ‘nim mehanizmima u kojima postoje brojne mo- guénosti aktivacije nociceptivnog sustava. Razu- mijevanje tih mehanizama nuino je 2a pravilno ‘tumaéenje bolnih tegoba bolesnika, a tisimptomi vode nas ka pravilnoj dijagnozi i usmjeravaju lije- Cenje. Stoga Cemo w nastavku ovog poglavlja pri Kazati veste boli prema kvalitet i lokalizaciji i povezati ih s odredenim patoloSkim procesima. 132. Vrste bolt 1321, Kvaliteta osjeta boli Kvaliteta boli subjektivna je obavijest 0 bol- nom dofivljaju. Prema klini¢kom iskustvu, veéi- 13 Patofizioloska podtoga boli na bolesnika dotivljava bol kao paljenje, Zarenje, Kidanje, rezanje itd. Raznolikost subjektivnog, dofivljaja boli ovisio visti podrazenih receptora, njihovoj kvaliteti i rasporedu, naravi o8teéenja (mchani¢ko, fizitko, kemijsko), o sudjelovanju i drugib, nealgogenih receptora, o podrazivanju i ‘ofteGenju algogenih putova na drugim razinama {periferni five, spinalni gangliji, spinotalamicki put itd.) te 0 sudjelovanu simpatickog zivéanog, sustava u nastanku boli Bolni se osieti uglavnom razvrstavaju s obzi- rom na mjesto nastajanja. Primjerice, bol nastala u koi ili w povrSinskim sluznicama moze imati bilo koju kvalitetu, ali predstavlja vest povrsinske boli. Specifiéne vrste boli nastaju ofteéenjem raz- ligitih Bivéanih tvorevina koje sluze u prijenosu obavijesti o boli (periferno Zivéano vlakno, spi- nalni ganglij itd), ‘ol bockanja je povrinska, kratkorrajna oftra, dob 1 lokalizirana bol Pulsiajuéa bol pojavliui se istodobno spulsnim uda- om. Objainjava 3¢ smanjenim pragom podrazaia noci- ceptora s bolno podradcnom podrutju, Plsnim se uda- tom izazove naglo poviene hidrodinamigkog taka, a0 ‘atokuje bol “estos teiuéa bol karakteristigna je, primjerice, 2a perforasia Supilh organa u peritonitis. Sadr) se ih frgana ilijew peritone) { podraislobodne Fivéane ravt- fetke, Kad je zahvacena parijetalna porrbufniea, bol se Jokalinies neposredno iznad oftegenog organas zabvade- 1a vsceralna potrbuSnica daje difuenu bol Bol rinekrox guiterate potinie kao sain kidane, 4a bi posi postaladifurna, Nastaejakim podrativanjem Slobodnih Hvtanih zaveetaka proizvodimta nekrone. Bol poput paljenja nastaje sifuznim podrativaniem slobodnih siveaih savrsetakas povrtine since (nana, bukalna, gentalna itd), Pravluje epi oftegenju Fel: ane slanice ‘Mula se bol osjeéa dubin,Potege ie kost, xo bova, mifica i Glisonove ovanic. Gréevita bol nastje pr sirenja suplih organairaste zanju, si stezanja latkih 5 poprietnopragasih mites “Takva bol pojslije se pri Zaghim kamencima, prolazu Kamenca kror ureter | peptignim vrijedovima jednjaka i feluca. Mote seoponatat tu pokusu tako das pomocu sonde u crijevo uvede balon | napute, Time se postgn bolt ipa kolika. U to su vierojaeno uklutena éva meha- sizma koji podrafujuslobodne fivéane zavrbetke, Prv je poveéana napetost glatkih misiéa koja izravno podrazuje feceptore 12 bol, Pri pojatano) napetost pojav se she rij uz oslobadanje mlijene kiselie, Dragi mehanizam fkljuduje otputtanfe algogenth tari koje u Koneentraci- jama samo nef vidi od fiaioloakih iazivaju bol. Opi- Sana je bo esto praenasimsptomima koji se pojavjuiu patoloskim procesima u koje je ukljugen santonomni fi Esai sustay. 13.24 1322, Lokalizacija boli Prema lokalizaciji, bol koja je potaknuta iz unutrainjih organa moze biti viseeralna, parije- talna i odrazena. 13,22.2. Visceralna bol Nastaje pri podrazivaniu slobodnih Zivéanih zayrietakau visceralnim organima, Slabo je loka- lizirana, €esto odrazena, neugodna, pragena zna- kovima podrazaja simpatikusa (tabikardija, vazo- konstrikcija, hiperglukozemija, opstipacija iana- rija). Katkad se, medutim, visceralna bol pojav- ljuje s bradikardijom, hipotenzijom, mugninom i hipersalivacijom, Sto znavi da je previadao tonus parasimpatikusa. Kad su podrazene obje kompo- nente vegetativnog Zivéanog sustava uz ukljuce- nije limbiénog sustava (Sto je estou kronignim bolestima), pojavljuje se psihogeni nemit, depre- sivna stanja, abnormalno bolesnixovo ponaanje uzsmanjeno podnosenje boli, poremecaj sna, po- veéana podradljivost stca i poremeéaj apetita. Visceralna bol prenosi se osjetnim viaknima koja su smjeStena izmedu vlakana autonomnog, fivanog sustava u miSicnom sloju i serozi. Hipoksija, upala i rastezanje misicne stijenke, seroze ili ovojnica (primjerice Glissonove ovojni- ce jetre) glavni su gimbenici koji pobuduju bolne ‘siete iz visceralnih organa. Brzina rastezanja vis- ceralnih struktura vagna je za osjet boli. Polagano i postupno rastezanje mi8iCnog sloja ili serozne ovojnice ne pobuduje bol, dok naglo rastezanje uzrokuje akutni osjet boli. SnaZne kontrakeije Suplith organa (erijeva, 2udovoda, mokraéovoda) koje potakne upala ili opstrukeija pobudaju na- padaje osjeta boli koje nazivamo kolike. Kolike su vazan znak u simptomatologiji takvih stanja. 13222, Parijetaina bol Nastaje kao posliedica oBteéenja unutrasnjih corgana koja zahyaéaju i serozne ovojnice. Bolni ‘oseti iz unutranjih organa prenose se ina Zivéa- na vlakna koja inerviraju parijeralnu potrbuini- cu, popluénicu i perikard, a potjetu iz trbusnih i prsnih skeletnih Bivaca, Parijetalna vlakna 2a bol inerviraju i retroperitonealno smjeStene organe, kao Sto je bubreg (on ujedno ima i visceralna vlakna), PATOFIZIOLOGUA 437 13.2.2. Ta je bol obigno otra, ima svoj kkadito i mukle boli, posebice kad je nadrazaj bio difuzan, Poznato je da su rezovi parijetalnog pe- ritoneja velo bolni zbog obilne inervacije. Na bol je velo osjethiva jetrena ovojnica, ito na oaljedu i istezanje. Takoder su vrlo osjetljivi bronhi i pari jetalna popluénica, dok su, naprotiv, jetteni pa renhim i pluéne alveole neosjethive. farenja, a 13228, Odrazena bol Osjega se u dijelu tijela koji je udaljen od mie sta ofteCenja tkiva, Bol nastala u unuteagnjem or ganu odraZava se na povsSinu tijela koja ne odgo- vara topografskom polodaju tog organa. Odraze- na bol se objasnjava time sto se grane visceralnih vlakana za bol i vlakana koja prenose bolne im- pulse s ko¥e prikljuéuju na iste neurone (viscero- somatska konvergencija, ¥. odjeljak 1.1., sl 13-7). Jako podrazena visceralna vlakna za bol prenose bolne impulse i na neurone koji inervira- ju kozu, Odratena bol move biti posljedica kon- vergencije impulsa iz unutrainjih organa i koze nna razini talamusa. Gdje Ge se odraziti visceralna bol, ovisi o segmentu iz kojeg je taj organ pote- kao u embrijskom razvoju (sl. 13-8 i 13-9). Po- znavanje mjesta na povrsini tijela na koja se odraiava bol iz visceralnih organa pomaze po- stavljanju dijagnoze. Visceralni organi nemaju osjetnih receptora zabilo koji drugi modalitet osjeta osim za bol, pa leuvobe =4Ste ‘tka 18-7. Moguei menanizam odrazene bol. Konvergencia Bolnhsignata ka dolar s Kot unaradryh organs, 13 Patofizioloska podloga boli T10, 11 ol oko pha parietana bot ruin NX ‘wth upaljenog ljepog crjova dosinjetoutow sora Sika 12+, Prikaz o¢razene i parjtaine bol pr upal crv. Viscoraina aforotnacbaviest lax uKrasanigna modsinu wv sini TIO-T11 sogmonta go uaz osjtra vk i podria ;pupka ipo so pola bol oko pupa, odrazena bal zboa Kon ‘orgonele). Produ wha upaljnog erultas partanom potrbufricom,paretana oa pronoeiskaati=n fives use ‘monte iL? WeBumeyjeva lobes) bolo pojauuetenad er. nie ohudse iota ube lous debeto, ubeog Ja rmaternca Slika 129, Powdinak oar nl viscera orgs 438 PATOFIZIOLOGUA 13 Patofizioloska podtoga boli samo difuzno podrativanje Zivéanih zavréetaka izaziva bol. Crijevo se npr. moze i prerezati a da se bol ne osieti \Vrlo zoran primjer odrazene i parijetalne boli nalazi se uw akutnoj upali crvuljka kad on lezi w normalnom polozaju. U pogetnom stadiju akutne upale bol se najprije pojavi oko pupa. To je zato. Sto viseeralna simpatigka vlakna w kraljednigmu moidinu ulaze u podrugju segmenata T10-T11, ‘upravo na mjesta ulaska osjetnih vlakana iz pod. rugja oko pupka. Poslije se bol pojavi u desnom donjem trbunom kvadrantu zbog toga Sto vzh upaljenog ervulika dodiruje parijetalni peritone} (McBurneyeva togka), a bol se prenosi skeletnim Jivcima u kraljednigna moddinu u podrugju seg- menata L1 i L2 (sl. 13-8), 1323. Neke posebne vrste boli Opisujeme ih posebno thos sloZenominihove algo- fgeneze, abo toga Sto neki boln ose gu biti vo ose Bain i zato sto su ualgogenezu eesto ukljuzenvegeta- tivniBivdan i endokeins sustav i os)éai. 19203. Sréana bol Sréana bol poseban je oblik odratene i paijetalne bo- Ii, Potjete ia podrutja koe je ishemitno zhog koronarne steroskleroze, spazma, tromboze koronarn krvai la sed. Osje bol odrazava seu ljevoj ruc, lievom ramenu, prsnom kot (aavastito oko sternum), vzata, danjo) Tjusi, a erietko prelaz ina desmu strana. Smatra se da je tome uzrok to ston embrionalngj dobi rarvojna osno: ‘a sed efi visoke ispod éeljusnih nastavaka w podragja vrata kao {osnova ruku, pa stoga ti dijelovi tela primaju ivéana vlakna iz istog segienta krajelnigne motdine, ‘Odratena stéana bol pokufava se objasnitirefleksnim Tukom. Zbog ishemije ukljueuje se anaerobni metabol- zam sz oslobadanje anaerobnih prodokata (Ka0 Sto je rljegna kiselina) koji izravno podratuj receptore 28 bolt Nastali impulsi puruju du aterentoih steanih Bivaca do ganglskih neutona strani korjenova, a odatle dud cervikalnog aksona uw kraljetnignu modding, Tamo 2avr- $avaju na neuronima spinotalamikih putova i asocijai)- skim neuronima, dorzolateralnoj 1 intermedialnoj skupini stanica sve tari (sl. 15-10), Odatle se zavarai refleksnilukovis motoneuronima { ganglijima simpatikusa. Mehanizmom viscerosomatske konvergencije bol pri angini pektorsiinfarkeu mokarda, projicia eeu ramena i ruke, preteznolijevo. Konvergen- ‘jog na raznstalamiesa bol se mote projcirat inet: ‘Sisko podragie trigeminuss. Osecaj subeternalnog stra bis tmazi se refleksnom kontraksiiom interkostalnih sisi. Kad je bol jata mote se refleksno pokrentt sim 13.2.2, ‘acai free Seder tat ir sorte or Seennt bras ion esate rman tas srpstt so sostgaaion Vezotont seens cli ia sea Siesnonen ‘Bae mate Soma atone eta ioe inwcarar ska 12-10 Mogulkosatenestara oa. Soracoaete infarcranag pocruta tor {nu modsina Eloront pao es puticko podrtavanje boli ws razltite poremeéaje auto- romine inervacie (6 odjljak 1-5.) 13282. Pleuralna bol Pleura je bogato opskebliena receptorima 2a bol. Nii- hhova podvativanje daje oftru i probadajucu bol koja je najoserija pri udisanj; da bi smanjio bo, bolesnik die sve plige. Recepsor su naljage podrateni pri bakteriskoj ‘upal pluéa infiltacijtumorskim masama. Podrazivanje eceptora potebrice daje osjet boli u samo} prsno}stien- tdok podrazeni receptori medijatinalne poplucnice ‘uazivaju bol retrosternano,u vrata ramenima.Patolo- ki procest iznad stednjeg dielaoBiea podrate receprore je aferentna vakna wlaze u 5. 4.15. veatni segment kea- Tjcinitne moddine putem frenitkog divea, pase, osm pa sjetalne boli pojavi i odrazena bol na vehu ramena. [sta projekeiju boli nalazimo pri bazalno} peumonij ili pri skutno} upali uenog miebura kad upala zabvad i doa ‘tana offta, Bol s vaniske dvie tretine ofita prenost se ‘meduecbrenim Sivcimai osjecase ustijenci prstoga koS. 132.3. Bol iz drugih visceralnih organa Bol iz jednjaka (el. 13-9) odratava se w Edel, do- sem ails vrata, ruc ili sredini piu podev8 of po PATOFIZIOLOGUA 439 13.2.3, sg ruba sternuma do prblitno donjeg rubs srea Zelucani dio jednjakai kardia daju bolne osjete neSto i= ‘nad stca, u dermatomu segmenta iz koje je organ pote- ‘kao tijekom embrionalnog razvitka, Bolno podrugje &=- so je teko omediti ato fo se dermatoms pojedinsh or gana preklapaju Zeluzana bol odeaiava se na predojoj strani pei, i= ‘nad stea ili neito nie. Ima stojtvo 2arenja. Pepin ul- kus lokalizivani oko pilorusa, u Zelueu 1 dvanaesniku dau bolne osjete iamedu pupa i ksifoidnog nastavka Zeluéanu bol prenore aferentna vlakna koja lave k Jjefnignu motdina od 7, do 9. pranog kraljedk, gd we dei vlakna 1a bal i koze prednje trbutne sen. ‘Odratena bo iz §uénih kanala i fuénog mjehura loka Uinta se u stedajem epigastiu Bol mofe biti gréevita iw obliky farenja, Mote se fodraavati ina vthu desne lopatice jer je prenose somat- ska aferentnavlakn koja laze w kraledniena mordina u visini 9. prenog kraljetka. Nerijetko se pojavljyje na vehu tamena, kad je podraten ofit, dnosno n. phrenicus, Bol pri upali gusteraze osjea se ispred i iza ne. Si nije bol u leds neposredno ira gusterage sama se sime ‘to gaterata lei retroperitones no pa su podratena sen= roritka aferentna vlakna koja laze u parietal perito- fe), a potetu iz sradnje stjenke trbutne fupljine, ‘Bubreg, nakapnica i mokragovodi imaju 2bog retro- peritonealnog smjetaja parjetalmu i odrazenu bol. Nii- hova viakna 2a bol potjets ir skeletnihBivaca, Sto wzr0- Kj parijetalon vest bali (iri se ie sabina prema prepo- nama). Povremeno se impulsi prenose i viscera afe- fentnim vlalnima pa se ada bol odeatava oko pupka. Bol mokraénog mjchura, bog panjetalnog spleta vaca, daje osjetiznad samog organa. Moiese odraztiw preponi i testisima zbog prekopéavanja nekih parietal> uh elakana w krajeFnigno) mosdini na istom mest na Koje stizu vlakna ix genitalnog podeucia. Cerebrospinalni, simpaticki i parasimpaticki Zive {nerviraju organe i tkivau 2djelici putem hipogastiénih, sakralnih, pelvigaih, rektalih, vterim 1 veeikularaih ‘runkusa,pleksusa i ganglija. Obaviesti o promjenama w 2jeliciprimaju ogranei osjetnih tivaca i nadredena see= difia u mozgu, + one se tek nakon integraije utim sredi= ‘ima povratnim putem ofityju kao bo. “Tako bol i uterusa mote biti gréevit Ii popu peve- ja. Odtadava se na predaju tebudnu stijenku, sakralno Ingvinalno padrugje, ovino 0 tome jens li podeazen afe- renin, parietal ll visceraln receptor xa bal. Cesto je pracena simptomima kojih je podrijtlo u nadsataju ve- Betativnog sustava 13234, Glavobolja (cephalea) Glavobolis(eephalea) spada u odrazens i parijetalnu bol, aZesjepeatilac drugih bolestiorganiama. Raguna se dda duijeereine lind bar jedanpuc u divoraimaju glavo- bolju. Oko 15-2086 Ijudi pat od velo jaldh glavobola Poshije zubobolie, to je naeeseaIiudska bol pae orbilian ruitveni, gospodarski i zdravstveni problem. 440 PATOFIZIOLOGUA 13 Patofizioloska podloga boli Kao i kod drugih vesta boli i ovdje postoltiaravan ppodtata) vorbe osjetlive na hol il se bol izaziva ostoba- ‘anjem algogenih twat, Uzzoct su pokretanja bolaib sig rala mehanicki (aajéeSe), toplinski,elekerieni,a esto | Kemijski. Mehaniehi su istzanje, prtisale uvijanie, sue je Sirenje arteija,arteriolai vena. Oni djeljrnaosjet= Jjve tvorbe w Iubanj ili jevan nje. Na bol je osethiva Kota, patkolne tkivo, miSii i arterije, pokosniea, aeki Jovi aka, uhs, sinusai uene Supine: UlubaniskojSup- Jini osjdhivi su vensk sinusi i pripadajuce vene, dijelovi dare i prategeartersje na bani mozpa,nekt Bive (geri ‘nus, glosofaringeus i prva ti cervikalna fivea). Nabol n= su osjetjvi mozak, kralebnigna motdina i ncki dijelovi ‘motdanih ovojnica, U navelu, glavobolje se etiopatoge= pets mogu srstat funkeiske simptomatske. U pozadini simptomatskih glavobolajasno su irate ti etiopatogenetsks mehanizms (infekeije, ozliede, mo- dana kap ie). Glavoboliew tim stain posliedien sa podrafaj algogenih tvorevina w glavi osnovnim patolo- kim proces 13.23.41. Funkeljske glavobolje Pretpostaljaju bolna stanjau Kojima nema nikakwo- ga organskog oftecenja niu mozgu ni drvedje. Najeetce th dijelimo na vaskularne (migrena), neuralgiske (iio patska neuralgia troglavoga fivea), miogene (cervikal- ‘e), psihogene i kombinirane glavobolje. Miogene i psi- hogene glavobole katkad se narivaju t tenaijskim Migrena spada w funkciske glavobole ja se prava ctiopatogencra jot ne sna, Prevladava midljenje dase radi f vaskularnim fankejskim poremecajims (vazokonstik ja, vazodilatacia, edem). Biokemijsko tumavenje i= sreaskog napadaja objatajava se kolebanjem koncentea- ‘je erotonina u pla Zna se da wabudenje i napetost wzrokuju refleksn spazam motdanih arteria {arteriolar ishemsja nekih

    You might also like