Struktura vzgojno-izobraževalnega

procesa (spoznavna, metodična,

psihološka in materialno tehnična)

Prof.dr.sc.Zrinjka Stančić

Predmet : Učenje in poučevanje oseb s posebnimi

potrebami
Študijsko leto 2015-2016
„Krenuo zečić s veseljem u školu. Kada je došao iz škole, oduševljeno je svojim
roditeljima pričao kako je u školi sve krasno i lijepo i da su radili upravo ono što
on najviše voli, a to je skakutanje i grickanje mrkvice.
Roditelji su bili prezadovoljni.

Sutradan je zečić otišao sretan u školu nadajući se još jednom prekrasno

provedenom danu. Vratio se iz škole šepajući, sav izudaran i tužan. Zabrinutim
roditeljima objasnio je kako je u školi morao letjeti, a to nikako nije mogao iako
se jako, jako trudio.
Roditelji su ga ohrabrili i poručili mu kako će sljedeći dan sigurno biti puno
uspješniji.

Zečić se s puno nade sljedeći dan uputio u školu. Vratio se doma mokar, kašljući i
s porukom kako njegovi roditelji moraju sutradan doći u školu na ozbiljan
razgovor. Zapanjenim roditeljima ispričao je kako je taj dan na redu bilo plivanje.
Silno se trudio biti uspješan u tome, ali su ga na kraju morali spašavati.
Pitao je svoje drage roditelje zašto on mora učiti letjeti kao ptica i plivati kao riba
kada njemu najbolje ide skakutanje?

Zabrinuti zec i zečica odgovorili su – zato jer je to škola.“

 Zašto je važno okruženje za učenje

1. način
rada
mozga
2. osjetilni
modaliteti
3. tjelesne
potrebe
4. ekološki
uvjeti
5. stavovi

Bio-psiho-socijalna struktura potreba Prashing i Walus, 2003

 Revolucionarne promjene

TRADICIONALNI Vs. SUVREMENA

PRISTUP NASTAVA
1. Otkriti kombinaciju značajki stilova učenja
2. Pokazati nebrojene mogućnosti za kvalitativno drugačije
okruženje za učenje
3. Osigurati nit vodilju kako bi se svakom učeniku pružala
primjerena podrška u učenju
4. Prilagoditi specifične zahtjeve obzirom na razlike među
učenicima
 JEDNAKOPRAVNOST – PRIHVAĆANJE I POŠTIVANJE RAZLIČITOSTI
(crtež 71. str. priručnika „111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima”, naklada udruga
Mali korak)
 Zadatak u malim grupama
vrijeme: 10 minuta

1.grupa Vaš je zadatak da zajednički otpjevate pjesmu Bratec

Martin/Majster Jaka u kanonu.

Vaš je zadatak da se svi uhvatite za ruke na način da

2.grupa zatvorite krug (kolo). Nakon toga trebate u sljedećih 5
minuta svi zajedno skakati na različite načine.

Imate zadatak da u sljedećih 5 minuta pronađete i

3.grupa donesete u prostoriju 5 neobičnih predmeta. Pritom
ne smijete verbalno komunicirati.

Zatvorite oči i prepustite se doživljaju. Vi ćete nešto

čuti, nešto što nije štetno i ugodno je. Nemojte ništa
4. grupa govoriti samo slušajte, zapišite što ste sve čuli.
 Socijalni čimbenici
Kognitivno procesiranje informacija i najradije uči kada radi:
jake strane učenika • uz potporu učitelja
• govorno jezične vještine • sam
• vizualno prostorne vještine • u paru, skupini

Osobnost učenika
• spreman na izazove
• sklon oprezu
Potreba za kretanjem
Najbolje uči kada se:
• kreče se i izvodi zadatak
• sjedi mirno i promatra druge
Individualni modaliteti i stil učenja
• Vizualni i uči gledanjem
• Auditivni i uči slušanjem
• Kinetstetički i uči kada čini
Okruženje u prostoru
učenja
• osvjetljenje
• zvukovi/muzika
• raspored klupa i stolaca
Ostali čimbenici
• razredna klima i vršnjaci
• očekivanja učitelja, roditelja,
• uvjeti za učenje kod kuće

Lannen, 2006, Stančić, 2007. 30

 Zamislite...
• okruženje poticajno za učenje
Nastava je osmišljen, planski organiziran i vođen proces
obrazovanja tj. poučavanja i učenja

Poučavanje i učenje - dva međusobno povezana ključna

pojma, a odnose se na aktivnost učitelja (poučavati) i učenika
(učiti).

Diferenciranost u nastavi - ostvarenje optimalnih individualnih

razina obrazovnih postignuća učenika temeljem uvažavanja
različitih putova učenja sukladnih njihovim posebnostima.

Cilj - razvoj ključnih kompetencija značajnih za daljnje

školovanje i životni put učenika.
Za provođenje nastave osnovno je znati:

koji su CILJEVI I ZADACI jer time znamo ZAŠTO SE UČI i ŠTO

ĆE SE RADITI (za što učenici trebaju biti osposobljeni)

koji su SADRŽAJI u nastavi jer je time dato ŠTO SE UČI

kakve STRATEGIJE se primjenjuju jer time planiramo KAKO

UČITI (nastavne metode, postupci, načini učenja)i ČIME UČITI
(nastavna sredstva i mediji)

kakve OCJENJIVAČKE AKTIVNOSTI se primjenjuju jer njima

procjenjujemo ISHODE UČENJA
 O B R A Z O V A NJ E
Cilj

ZNANJE SPOSOBNOSTI
(činjenice, generalizacije) (spoznajne, psihomotoričke, afektivne)

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M
Zadaci

IZBOR SADRŽAJA PSIHOFIZIČKA ZRELOST

(predmeti i njihovi sadržaji) (učenika određene dobi)

NASTAVNI PROCES

Sadržaj aktivnosti školskog učenja spoznaja

Metode, postupci doživljaj
Sredstva, oblici psihomotorika

ISHODI UČENJA
PRAĆENJE
Ivančić, 2000.,Model obrazovanja
 Film „Bridging our Future”

https://www.youtube.com/results?search_query=bridging+our+future

36
Učenje je promjena ponašanja pojedinca koja je izazvana vanjskim i
unutrašnjim poticajima (utjecajima sredine i potrebama pojedinca).

Promjene do kojih dolazi u procesu učenja:

 na kognitivnom području - pojedinac nauči nešto što prije nije znao,

dolazi do spoznaja koje prije nije posjedovao, dolazi do promjene u
znanju i njegovoj primjeni (analizi, sintezi i evaluaciji)
 na konativnom području-promjene u stavovima, uvjerenjima,
motivima
 na psihomotornom području- pojedinac može obavljati različite
psihomotorne aktivnosti koje prije učenja nije mogao

Različiti oblici (tipovi učenja):

-učenje uvjetovanim refleksima, instrumentalno učenje
-učenje pokušajima i pogreškama, učenje motoričkih radnji
-učenje uviđanjem u situaciju, učenje identifikacijom
-učenje imitacijom, različiti oblici verbalnog učenja
-učenje po modelu, problemsko-otkrivajuće učenje
-učenje rješavanjem problemskih situacija
-učenje igranjem uloga
ZADACI U NASTAVI predstavljaju operacionalizaciju
ciljeva kroz aktivnosti školskog učenja

Putem zadataka nastave učitelj /specialni in

rehabilitacijski pedagog/logoped
određuje ŠTO ĆE SE RADITI I ZAŠTO,
upoznaje učenike s onim ŠTO ĆE SE OD NJIH
ZAHTIJEVATI
upoznaje učenike KOJE AKTIVNOSTI SE OČEKUJU

sa svrhom ostvarivanja postavljenih zadataka

http://www.mizs.gov.si/si/delovna_podrocja/direktorat_za_predsolsko_vzgojo_in_osnov
no_solstvo/izobrazevanje_otrok_s_posebnimi_potrebami/programi/
Operacionalizacija se vrši :

preko nastavnog programa (okvirnog programa) za određeni nastavni

predmet (npr. program matematike za osnovnu školu).

kroz izvedbene (operativne programe)koje učitelj izrađuje za

određeni predmet. Zadaci se raščlanjuju na programske cjeline (dijelovi programa koji
su po sadržaju odvojivi), a zatim operacionaliziraju kroz nastavne cjeline (dijelovi
programa koji predstavljaju jednu sadržajnu cjelinu iz koje je moguće povući određene
zaključke, zakonitosti i koja obuhvaća sve, od uvoda do provjere učenika).

kroz nastavne jedinice (situacije nastave)koje predstavljaju najmanji

dio nastavnog programa koji se ostvaruje u nekoj situaciji učenja. To je dio
programa koji se ostvaruje u jednom školskom satu ili blok satu, tj. u uvjetima praktične
vježbe u nekom drugom vremenskom okviru.
 NASTAVNE CJELINE

PROGRAMSKE
CJELINE

ZADACI
NASTAVNOG
PREDMETA

NASTAVNE
JEDINICE

Model nastave (Ivančić, Stančić, 2005)

Zadaci se ostvaruju na tri područja koja se trebaju promatrati u
prožimajućem tj. jedinstvenom odnosu i cjelovito pokrivaju proces nastave i
učenja.

Zadaci su:
1. obrazovni (materijalni) ili informativni zadaci ŠTO UČENIK
TREBA NAUČITI?
 na kojoj razini odnosno dubini (stjecanje novih znanja) učenici upoznaju
svijet oko sebe, shvaćaju prirodne i društvene pojave , mišljenje kao
čovjekov najveći evolucijski put.
 informativni- radi se o prenošenju informacija u različitim predmetima
 materijalni - usvajanje znanja predstavlja materijalnu osnovu prenošenja i
primjene znanja
2. funkcionalni (formalni) zadaci KOJE SPOSOBNOSTI, VJEŠTINE, NAVIKE,
INTERESE; MOTIVACIJU UČENIK RAZVIJA U ODREĐENOJ SITUACIJI
usmjereni su na razvoj sposobnosti, vještina i navika te na angažiranje
voljno-emocionalnih karakteristika (psihofizički razvoj učenika).
Učenici razvijaju osjetilne, misaone, verbalne, fizičke i praktične
sposobnosti djelovanja.

3. odgojni zadaci odnose se na formiranje i samoformiranje ličnosti KOJE

STAVOVE I UVJERENJA UČENIK USVAJA (afektivni razvoj učenika).
Učenici upoznaju društveno priznate vrijednosti i razvijaju se
kao emocionalno-socijalna bića.

materijalni zadaci, formalni zadaci, odgojni zadaci

= spoznajni, psihomotorički, doživljajni razvoj učenika
 DIFERENCIRANA NASTAVA
OSOBITOSTI UČENIKA - ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE

RAZLIKOVNA PODRŠKA

spoznaja doživljaj psihpmotorika

PLANIRANJE VREDNOVANJEI
OCJENJIVANJE
Sadržaji priprema obrada vježbanje ponavljanje provjeravanje
Ciljevi, zadaci ishodi

strategije aktivnosti praćenje

poučavanja školskog učenja aktivnosti učenika

RAZLIKOVNA PODRŠKA

OSOBITOSTI UČENIKA-ODGOJNO –OBRAZOVNE POTREBE

INKLUZIVNO OKRUŽENJE
Ivančić, Stančić, 2013
 ZAHTJEVI U ODNOSU NA SPOZNAJNU
STRANU NASTAVE
(promatranje, mišljenje, primjena)

• pridružiti činjenice (sredstva) odabranim sadržajima

• didaktičko-metodičkim postupcima provesti organizaciju
sadržaja
• potaknuti procese mišljenja
• usvojite nove generalizacije/znanja učenika
• razvijati sposobnosti, s ciljem njihove primjene
• sve strukturalne elemente pojedinih etapa prilagoditi
spoznajnim sposobnostima učenika
 ZAHTJEVI U ODNOSU NA
METODIČKU STRANU NASTAVE
(nastavne metode i postupci)
• didaktičko-metodičko prelamanje i prožimanje odabranih
sadržaja u skladu sa sposobnostima i ograničenjima učenika
• primjena i izmjenjivanje metoda i postupaka treba biti
osmišljena i svrsishodna
• razvijati operativna/funkcionalna znanja
• kako se one koriste i na koji način se nadopunjavaju i prožimaju

METODE RADA – način aktiviranja ili komuniciranja subjekata

odgojno-obrazovnog procesa uz ostvarivanje zadataka.
Odgojno-obrazovne strategije dijele se na metode, a ove na
postupke. To su načini aktiviranja – od nastave orijentirane na
učitelja prema nastavi orijentiranoj na učenika!
 češće korištenje radi iskustava učenika,
teškoća u formiranju pojmova, poteškoća
zamišljanja, asociranja i razumijevanja
METODA DEMONSTRACIJE
što više osjetnih modaliteta (pokret, dodir,
vidni, slušni)
uputiti na bitno u promatranju
demonstraciju opetovano ponoviti
(provjera razumijevanja i doživljaja
demonstriranog)
polaziti od demonstracije konkretne
stvarnosti, prema slici, zatim simbolu
u odnosu na istu razinu stupnjevito koristiti
pažljivo odabrani modalitet
zadržavanje na pojedinoj razini ovisi o
sadržaju učenja i sposobnostima učenika
obratiti pozornost na demonstraciju
izvođenja intelektualnih radnji njihovim
logičnim razlaganjem na pojedine sukcesivne
operacije - provjeriti razumijevanje svake
operacije
 usvajanje radnih vještina i navika, doprinosi METODA PRAKTIČNIH
boljem razumijevanju sadržaja učenja i upoznavanju
objektivne stvarnosti RADOVA
uključivati učenike u društveno korisne akcije
provjeravati poznaju li učenici materijale, sredstva,
funkciju, tijek i cilj izvođenja
omogućiti obavljanje jednostavnijih aktivnosti,
potom cjeline
kod složenih OPERACIJA osigurati obavljanje
pojedine praktične operacije s time da ima uvid u
strukturu i ishod cjelokupne radnje
pripremiti učenika za izvođenje rada uvođenjem u
postupak - razlaganje u koracima, uz provjeru
razumijevanja svake etape obrazlaganja, koristiti
plan rada
pri izvođenju složenijeg praktičnog rada poticati
rad u paru ili grupi čime se osigurava bolja
uspješnost, a ujedno potiče interakcija s vršnjacima
 crtež - prikazati bitno u sadržaju
METODA CRTANJA
izbjegavati suvišne detalje, ometaju percipiranje i
razumijevanje gledanog
koloristički vizualizirati
koristiti crtež - struktura nekog složenog pojma ili
pojmovnih odnosa (slikovno, tabelarno, shematski)
crtežom potkrijepiti ono što je u tekstu bitno, predočiti
slijed događaja npr. kronološki ili fabularni slijed
apstraktni sadržaj crtežom transponirati u perceptivne
kako bi bili dostupni osjetilnom spoznavanju
usmjeravati učenike na crtanje, kao dio samostalnog
rada, što je posebno poticajno ukoliko se njime izražavaju
osobni doživljaji ili događaji iz života
u zahtjevima u odnosu na učenikovo crtanje određenih
preciznih crteža vezanih uz nastavni sadržaj (npr.
geometrijski crteži, tehničko crtanje) učenika uvoditi u
postupak, slijedom sukcesivnih radnji, uz pojašnjavanje i
provjeravanje je li učenik razumio što i kako treba raditi,
u odnosu na pojedine etape i zadatak u cjelini
 uvažavati učenikove sposobnosti/vještine pisanja u
odnosu na složenost, pravilnost i brzinu pisanja
METODA PISANJA
zahtjevi u odnosu na pisanje trebaju biti ujednačeni u
svim predmetima
pri reproduktivnom pisanju (prepisivanje) dozirati
dužinu teksta
omogućiti prepisivanje u dijelovima, uz obaveznu
provjeru ispravnosti i točnosti prepisanog sadržaja
u tekstu, nekim oblikom isticanja, označiti ono što je
bitno za prepisivanje
po potrebi sažeti tekst i/ili napisati jednostavnijim
govornim izrazom - tako priređen dati učeniku da
prepisuje
kada su prisutne izrazite teškoće čitanja i pisanja
potrebno je tekst predviđen za prepisivanje ulijepiti u
učenikovu bilježnicu
kada se diktira dijelove sadržaja potrebno je
tempom, dužinom i izražajnošću prilagoditi
sposobnostima učenika
 provoditi selekcionirano diktiranje (od cjelokupnog
teksta učenik zapisuje samo one rečenice za koje mu
se kaže da je potrebno)
zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom
predavanja potrebno je izbjegavati (učenici teško
samostalno mogu odrediti što je u izlaganju bitno)
ukoliko su prisutne vidno-perceptivne teškoće
potrebno je prilagoditi tisak teksta za prepisivanje
(povećani razmaci između riječi, rečenica, redova
teksta, a također učeniku po potrebi označiti prostor
za pisanje (po redovima i unutar reda)
posebno treba obratiti pozornost, uz sadržajnu
pravilnost, na preglednost i čitkost napisanog
(tehnička pravilnost slova, razmaci pri pisanju) te na
isticanje bitnog dijelova teksta (pravila, definicija,
zaključaka)
za pisanje samostalnih pismenih radova - dati
kompozicijske smjernice (plan) u vidu slika ili pitanja.
podsjetiti na osnovna pravopisna pravila pri pisanju
kao i gramatičke i pravopisne oblike u kojima učenik
najčešće griješi
 uvažavati učenikove sposobnosti - vještinu
čitanja u odnosu na tehniku i razumijevanje
pročitanog (riječi, rečenice, kraći, duži tekst)
zahtjevi u odnosu na čitanje trebaju biti METODA ČITANJA
ujednačeni u svim nastavnim predmetima
kada postoje teškoće čitanja - primjereno
uključivanje u rad (čitanje na početku teksta, na
početku odlomka)
upućivanje na korištenje orijentira u čitanju
(praćenje slijeda čitanja prstom, korištenje
podupirača)
za samostalan rad učenika (bilo u školi ili kod
kuće) istaknuti bitno, različitim tipovima
obilježavanja
 istaknuti dijelovi usmjeravaju učenika na
ono što je važno za učenje ili mu pomažu u
rješavanju zadanih zadataka (npr. odgovori na
pitanja, matematički zadatak) METODA ČITANJA
tekst na planu ploče u pravilu treba biti
formiran u rečenicama, a ne u natuknicama
znanstveno popularni tekst uputno je sažeti
(bitne odrednice sadržaja, bitne činjenice,
slikovno popratiti jer se time pojašnjava
njegov sadržaj
znanstveno popularni tekst je potrebno
semantički preraditi u smislu
pojednostavljivanja govornog izraza - građa
lagana za čitanje
praćenje fabule (slijed događaja )
potkrijepiti slijedom slika, rečenica - označiti
brojem
 Znakovi

u na ispod iznad iza izvan

veliko malo visoko nisko dugačko kratko

53
Slika i tekst za čitanje
• U VOĆNJAKU

• TATA BERE JABUKE.

• MAMA BERE ŠLJIVE.

• IVO JEDE ŠLJIVE.

• ANA NOSI ŠLJIVE.

 češće koristiti - djeluje poticajno po učenika,
usmjerava u izlaganju
daje mogućnost provjere razumijevanja sadržaja
slušanog, izlaganja ili uputa
daje mogućnost praćenja rada u pojedinoj etapi
nastavnog procesa
poželjno je koristiti usmjerena (jednoznačna) pitanja METODA RAZGOVORA
alternativna pitanja za provjeru naučenog
posebno su značajna pomoćna pitanja (ima teškoća
u izlaganju prepričavanje, pričanje, opisivanje,
izvještavanje)
učenika treba navikavati na slobodu da postavlja
pitanja uvijek kada nešto ne razumije, kada mu je
potrebno pojašnjenje
predusreću se pogreške u radu, jača samopuzdanje
učenika
učitelj/rehabilitator učeniku daje povratnu
informaciju na susretljiv način
 izlaganje - s pojmovnim fondom i mogućnostima učenika
jednostavnijeg semantičkog izraza, s poznatim riječima, kraćih rečenica,
usmjereno na bitno (sažeto) i interesantno
uputno je približavanje učeniku te vidljiva izražajnost u govoru artikulacije
nakon kraćeg izlaganja provjeriti praćenje i razumijevanje izrečenog sadržaja
po potrebi ponoviti ono što učenik nije zapamtio ili razumio
izlaganje popratiti paralingvističkim znakovima (boja, jačina, visina glasa,
mimika, gesta)
izlaganje popratiti slikovnim predočavanjem (crtežom, slikom, shemom)
provjeriti je li učenik razumio sadržaj izloženog

METODA IZLAGANJA
 METODA IZLAGANJA

po potrebi na drugačiji način pojasniti

primjereno objašnjavati kad se obrađuju apstraktni pojmovi (pojmovi, pravila,
definicije, zaključci, formule...)
objašnjavanje provoditi korak po korak uz obaveznu provjeru razumijevanja
zorno predočavanje konkretizira sadržaj apstrakcije
učenička izlaganja poticati i razvijati uz pomoć vizualne potpore i/ili plana u
obliku pitanja, verbalnom podrškom te mimikom i gestom učitelja
posebno motivirajuća su izlaganja vezana uz pričanje osobnih doživljaja ili
događaja iz svakodnevnog života pa ih treba koristiti kad god je moguće
 ZAHTJEVI U ODNOSU NA PSIHOLOŠKU STRANU
NASTAVE

uspostaviti pozitivan, dobronamjerni odnos

pohvaliti trud koji učenik ulaže
postaviti dogovore u radu (jasnija struktura rada, dogovor)
ostvariti aktivnost učenika u svim etapama nastavnog procesa
stjecanje znanja i razvoj sposobnosti - u skladu s mogućnostima,
ostvareni primjerenim načinom rada učitelja
primjenjivati interesantne poticaje i raznolika adekvatna sredstva
dobro je razraditi motivacijski plan - razrađeni sustav poticajnih
postupaka, i aktivnosti s ciljem jačanja interesa, volje i želje učenika za
provođenje planiranog rada
posebno je važno poticati pozitivnu interakciju s vršnjacima
provođenjem rada u paru i grupi, poticanjem suradnje u zajedničkim
aktivnostima, provođenjem radionica, kako bi se, bez obzira na različitost,
uspostavili suradnički i prijateljski odnosi
 ZAHTJEVI U ODNOSU NA
METERIJANO-TEHNIČKU STRANU

Korištenje izvorne stvarnosti kao polazišta u prikupljanju činjenica potrebnih za

stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti
Originalna nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način
da se pažnja učenika rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je
u promatranju bitno, po potrebi prekriti nepotrebne pojedinosti
Perceptivno prilagođavati sredstva kojima se prezentira sadržaj uz poželjnu
izmjenu izvora; radi lakšeg poučavanja povećavati, usporavati, ubrzavati izmjene
Izrađivati individualizirana izvorna sredstva (karte, makete, vremenske lente,
matematičke slike i dr.)
Koristiti posebno izrađena sredstva za isti sadržaj rada kojima će se učeniku
omogućiti stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja

Film “Theaching in the 21st century”

 ZAHTJEVI U ODNOSU NA
METERIJANO-TEHNIČKU STRANU

Za izvođenje vježbanja i ponavljanja poželjno je izrađivati individualizirane

nastavne listiće koji će biti sukladni sadržajima učenja i primjereno didaktičko-
metodički oblikovani (lota, igre)
Učenicima s teškoćama u pamćenju i zapamćivanju omogućiti korištenje
kalkulatora s time da razumiju postupak rješavanja zadatka ili bit računske
operacije
Korititi računalo u cilju interesantnog učenja, vježbanja, ponavljanja, osobito
kada su prisutne teškoće pisanja

Film The History of Tehnology in Education

 IZBOR NASTAVNIH MEDIJA –
iskustvo i učenje
APSTRAKTNO
SIMBOLI STVARNOSTI
Govorni (usmeno, pisano)
Vizualni (simboli, formule, tablice, )

AUDIOVIZUALNA, AUDIO, VIZUALNA PREZENTACIJA

STVARNOSTI (film, televizija, kompjutor, zvučni zapisi,

NEPOSREDNI DODIR SA STVARNOŠĆU

Dramatizacije (metoda slučaja, radionice,oluja mozgova, diskusije…)
Eksperimenti (prirodni uvjeti, laboratotij škole, muzej, birke…)
K Stvarni uvjeti, dodir s predmetima, pojavama, procesima stvarnog svijeta
Iskustvo i učenje – stožac učenja

Reci mi 15% od onoga što naučimo

naučimo iz onoga što kažu drugi

Pokaži mi 50% od onoga što naučimo,

naučimo iz onoga što vidimo

Uključi me 90% od onoga što naučimo,

naučimo iz onoga što sami
kažemo i učinimo
 osobine učenika na pojedinim razvojnim područjima (percepcije,
mišljenja, govora i jezika, pažnje i koncentracije, pamćenja, senzorike,
motorike, emocija i ponašanja) odražavaju se na njihovo spoznajno,
doživljajno i psihomotoričko funkcioniranje

ogleda se u različitim aspektima školskog učenja (usvajanje sadržaja,

razvijanje vještina, organizaciju učenja, vještine učenja, odnos prema
učenju i radu i način iskazivanja znanja) i to u svim etapama
nastavnog rada.

Rezultati učenja iskazuju se u postignućima učenika, odnosno u

ishodima njihova učenja, a u konačnici u ostvarenim kompetencijama
unutar određenog nastavnog predmeta.
 uloga je učitelja da promišlja ciljeve i zadatke te njihovu
realizaciju kako bi učenici postigli željene ishode u svom učenju .
Realizacija ciljeva i zadataka u nastavi provodi se putem različitih
tipova (vrsta) učenja i osmišljenih aktivnosti (situacija) učenja.

pomoćnicima u nastavi trebaju biti jasni ciljevi i zadaci

poučavanja za pojedinog učenika kako bi svojom podrškom
doprinijeli uspješnom ostvarenju postavljenih ciljeva i zadataka.

pomoćnici u nastavi podršku učeniku ili učenicima pružaju u

aktivnostima školskog učenja pomažući dodatnim pojašnjenjima i
radnjama vezanim uz metode, sredstva, oblike i zahtjeve u radu.
 literatura
• Ivančić, Stančić (2002, 2004): Didaktičko-metodički aspekti rada s
učenicima s posebnim potrebama: Do prihvaćanja zajedno: Integracija
djece s posebnim potrebama, priručnik za učitelje, Zagreb, Hrvatska
udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM.
• Stančić, Z., Ivančan, A., Periša, D., Vučić-Pavković, M., Dobrić Fajl, E (2006):
Stilovi učenja-novi putevi učenja i poučavanja. Zbornik radova šestog
međunarodnog međunarodnog seminara (str.109-118), Đurek, V. (ur.),
20.04.-22.04.2006. Varaždin: Savez defektologa Hrvatske, Varaždin.
• Sekušak-Galešev, S, Stančić, Z., Igrić, Lj. (2015): Škola za sve, razvrstavanje
učenika i čimbenici učenja. U Igrić, Lj. I sur. Osnove edukacijskog
uključivanja. Škola po mjeri svakog učenika je moguća (str-203-249),
Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Školska
knjiga, d.d.