Pristop in obdelava književnega

(umetnostnega) in ne-književnega
(neumetnostnega) besedila
Prof.dr.sc.Zrinjka Stančić

Predmet Učenje in poučevanje oseb s posebnimi potrebami

Študijsko leto 2015-2016
 Čitanje
• proces čitanja može se promatrati na dva
načina: kao vještina i kao sposobnost.
• čitanje kao vještina rezultat je dugotrajnog
učenja i vježbanja,
• kao sposobnost odnosi se na najvišu razinu
čitanja – interpretativno čitanje - rezultat
prethodno svladanih razina čitanja.
 Čitanje

• 1 aspekt • 2.aspekt • 3. aspekt

Psihologijsko gledište
čitanje je spoznajni
proces kroz koji S gledišta pedagoško–
Neurobiologija proces pojedinac ostvaruje metodičke djelatnosti
čitanja zasniva se na svoje spoznajne i čitanje je proces koji
složenim strukturama recepcijske osobitosti. je neophodan pri
koje se odvijaju u kori S ovog je gledišta svakom usvajanju
velikog mozga. čitanje primanje, znanja, vještina i
preradba i obradba navika.
informacija danih u
pisanom obliku.
 Čitanje i pristup čitanju
• Demokratsko pravo!
• pravo svakoga da u razumljivom obliku ima pristup
kulturi, literaturi i informacijama,
• od životne je važnosti da svi građani imaju
mogućnost primati informacije o onome što se
događa u društvu,
• Sposobnost čitanja uvelike povećava samopouzdanje
ljudi i omogućuje im da prošire svoje vidike i
preuzmu nadzor nad vlastitim životom

4
Međunarodne organizacije koje podupiru
poticanje čitanja!

• Standardna pravila UN

• IFLA-in (International Federation of Library

Associations and Institutions),

• UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice

• Povelja za čitatelja Međunarodne udruge izdavača

• Međunarodni savjet za knjigu

5
Čitanje i razumijevanje

ne sastoji se u pukom odgonetavanju značenja riječi

mora voditi do informacija i pobuditi misli i osjećaje

učenici s teškoćama pri čitanju sami mogu vrlo malo

pridonijeti pokušaju da samostalno čitaju čak i knjige lagane za
čitanje, potrebna je podrška u svim etapama

čitanje naglas ili u skupini ili slušanje priče također je

kulturno iskustvo, a zajedničko čitanje postaje smislen oblik
komunikacije i ugodan doživljaj

6
 Tematski i književno-teorijski pristup
• potrebno je mnogo truda za razvoj interes za čitanje

• preduvjet za doživljavanje i razumijevanje teksta su

osnovne čitalačke sposobnosti

• preduvjeti izražajnog čitanja: tehnička strana (pravilnost i

brzina), logička strana (razumijevanja) i estetska strana
(izražajnost)

• izbor umjetničkog teksta ovisi o literarnoj vrijednosti teksta,

tematskoj prikladnosti i primjerenosti učenicima pojedinih
razreda (dobi i interesu učenika)

7
 Tematski i književno-teorijski pristup
2 pristupa izboru teksta prema Rosandiću:
• tematski pristup – autor i djelo odabiru se
ovisno o dobi učenika; ovisno o doživljajnim
sposobnostima odabiru se tematski krugovi:
svijet djetinjstva, domovina, priroda, društvo,
putovanja, čovjekova intima, povijesni događaji,
nepoznati prostor
• književno-teorijski – očituje se u odabiru
književnih vrsta i rodova; u radu sa učenicima
koristimo priče, bajke, basne, poslovice,
zagonetke, igrokaze, pripovijetke, romane, crtice
8
Opći plan za obradu umjetničkog teksta

• ovisi o karakteru teksta, zadacima čitanja i

čitalačkim sposobnostima učenika
• obrada prolazi kroz postupne etape
• etape imaju psihološku i didaktičku
opravdanost
• opći put shvaćanja i emocionalnog
doživljavanja teksta je analitičko-sintetički:

9
 Opći plan za obradu umjetničkog teksta

vježbe čitanja,
4. opće govorne i
3. radimo na vrijednosti
2. slobodno pismene
1. doživljavaju shvaćanju teksta
izražavaju vježbe,
tekst u cjelini, pojedinosti
doživljaj (sinteza i stvaralački i
(analiza),
generalizacija) drugi oblici
rada

Sastavni dio nastavnog sata

 Pristupi u obradi umjetničkog teksta
Bendelja, Vajnaht,
1974
Priprava
Doživljaj cjeline teksta
Izražavanje neposrednog
doživljaja
Udubljivanje (analiza,
sinteza, generalizacija)
Vježbe čitanja
Prepričavanje, stvaralački
i dr.oblici samost.radova
Rosandić, 1989 Vicić, 1996 Puljak Lucija, 2001
Doživljajno-spoznajna Priprava Motivacija
motivacija
Najava i lokalizacija Najava cilja Interpretativno čitanje
teksta
Interpretaivno čitanje Ispravno i izražajno Emocionalna stanka
čitanje teksta
Emocionalno- Kratka psihološka stanka Provjera razumijevanja
intelektualna stanka teksta
Objavljivnje doživljaja Kratka sadržajna analiza Objava doživljaja
Interpretacija Učenik čita tekst Vježbe čitanja
Sinteza Sadržajna i estetska Stvaralačko izražavanje
analiza teksta potaknuto čitanjem
Samostalni i stvaralački Zadavanje domaćeg
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
rad Sveučilišta uuratka
Zagrebu 11
 Priprava
• Psihološka: stvaranje potrebnog raspoloţenja
• Stvarna ili logička: poticanje prethodnih iskustava
• Jezična priprava: objašnjenje nepoznatih riječi, izraza,
fraza:
demonstracija predmeta
sinonimi (snen=pospan)
pojedinačni pojam objasniti općim (štuka=riba)
opisivanjem (pučina=nepregledna morska površina
prije ili za vrijeme, nakon čitanja

12
Primjeri

13
Sredstva i postupci
Slika koja ilustrira
tekst (4-6)

Razgovor o nekim iskustvima

Pričanje učitelja ili učenika

Muzičke ilustracije,

Čitanje rečenice, ulomka

14
 Važnost ilustracije

S tatom bih otišla na kraj Sve što trebam znati naučio Bum Tomica, Silvija
svijeta, učenički rad, sam još u vrtiću Stipaničić, ilustrator,
ilustrator, Ilustrator, Branka Nikolić Branka Nikolić Nara
Branka Nikolić Nara Nara
15
 Doživljaj teksta
Tekst postaje doživljaj
Osnovna metodička orijentacija:
aktiviranjem psihičkih funkcija
razumijevanje sadržaja, usvajanje
učenika, utječe na raspoloženje,
fabule, izazivanje osnovnih
razumijevanje poruke teksta,
emocionalnih raspoloženja
zauzimanje osobnog stava

Interpretativno čitanje:
artikulacija, akcent, intenzitet
glasa, ritma
- izražajno recitiranje učitelja
- nosači zvuka,
- dramske izvedbe

16
Primjer

17
18
 Izražavanje doživljaja

Kada su učenici čuli tekst, Nakon čitanja umjetničkog

ponovi se pitanje: teksta učenicima treba dati
Kako vam se svidjela priča, psihološku stanku kako bi
pjesma... sredili dojmove, uzdahnuli,
O kome govori priča... nasmijali se..

19
 Analiza, sinteza, generalizacija
Proces interpretacije teksta kojim se učenika vodi u shvaćanje teksta
- princip postupnosti
- u početku, kada se učenici tek susreću s tekstom, analizira se svaka
rečenica
- svaka rečenica ima svoj logički centar – riječ se jače naglašava

Postupno povećanje zahtjeva!

- 2-4 rečenice, s 2-3 riječi (jednosložne ili dvosložne)
- 3-6 rečenica s 2-5 riječi (dvosložne)

20
 Etape analize, sinteze i generalizacije na
složenijem umjetničkom tekstu
Ponovno čitanje (na glas, u
Čitanje i analiza sebi)
Pitanjima se produbljuje
Ako se tekst može podijeliti
shvaćanje sadržaja; učenike
na ulomke, čita se i analizira
po ulomcima, a na kraju se
se potiče na aktivan odnos
prema likovima, njihovim
izvodi sinteza
postupcima, dogaĎajima

Nakon čitanja vršimo Možemo uz analizu uključiti U analizi pjesme

stvarnu, jezičnu, psihološku, i promatranje ilustracija koje interpretacija
Nove riječi pišemo na ploču
etičku, estetsku analizu podupiru razumijevanje usmjerena na emocije,
odlomka teksta pjesničke slike,

Bitno je da se ne razbije
Ako pjesmu čini više doživljena iluzija – ona na
Basnu i bajku djeca Treba ih analizirati kako bi
misaonih cjelina može se alegorijski način izražava
doživljavaju kao realnost učenici razumjeli fabulu
analizirati po strofama, pozitivne i negativne
osobine ljudi

21
Analiza teksta 22
Analiza pjesme
23
 Planiranje teksta
• Planiranje – misaoni proces kojim produbljujemo
shvaćanje teksta, otkrivamo bitni smisao ulomka,
olakšavamo prepričavanje
• Planiranje izvodimo nakon analize ulomaka
• Usmjerenim pitanjima nastojimo da učenici shvate što je
bitno u ulomku i da to jezično oblikuju u naslov
• Najjednostavniji oblik planiranja je plan u slikama:
složene slike možemo “pobrkati” s ciljem da ih učenici
slože po planu – logičkom slijedu
učenici mogu i sami ilustrirati tekst u nekoliko slika i dati
im podnaslove

24
Primjeri

25
Sinteza i generalizacija

Generalizacija se
odnosi na povezivanje
Daljnji proces Pojedinosti i ulomke
sa životom i
misaonog ponovo povezujemo u
zauzimanje osobnog
udubljivanja cjelinu
stava prema likovima i
njihovim postupcima

26
 Vježbe čitanja
Cilj: umjerena brzina, pravilnost, izražajnost

Postići brzinu približno jednaku brzini govorenja, da čitanje bude

pravilno uz tendenciju izražajnosti

Čitanje u sebi individualizira čitanje

Glasno čitanje omogućava kontrolu čitanja radi ispravljanja

nepravilnosti, novo kulturno iskustvo

Učitelj – uzoran model učenicima

Naizmjenično čitanje
čitanje po ulogama, izborno čitanje, zborno čitanje
27
 Važno je znati!
zahtjevi u interpretaciji tekstova postupno se, sustavno proširuju i
dopunjuju u skladu s doživljajnim i spoznajnim mogućnostima učenika -
radnja, događaji, opis, rječnik, pri čemu se pri interpretaciji likova učenik
osposobljava za što samostalnije zapažanje, doživljavanje i prosuđivanje
etičkih i estetskih vrednota književnog teksta,

zahtjeve u odnosu na lektiru prilagoditi čitalačkim, spoznajnim i

doživljajnim sposobnostima učenika.

učeniku treba omogućiti da čita svojim tempom lektiru -podijeljeno na

dijelove, ili samo dio lektire te da mu se praćenje i pisanje lektire olaša
odreĎenim planom ili jasnim zadacima,

omogućiti kontinuitet u svim elementima interpretacije kao i aktivan

odnos prema tekstu.

28
 Grafički analizatori olakšavaju
interpretaciju pročitanog teksta

29
Upute i pitanja za čitanje lektirnog djela
priredila Draganić, 2009.

30
 Obrada teksta po izboru
• studenti se dijele u skupine
• odabiru tekst po osobnom izboru
• moguće je odabrati tekst iz knjižnice
nastavnika
• u svrhu pisanja priprave koriste poznati
obrazac
• izvještavaju po skupinama
 Obrada lektirnog djela
• Charlie i tvornica čokolade
• Primjer dobre prakse (OŠ Ljudevita Gaja, Osijek)
• Knjiga o džungli
 Obrada filma
• Primjer dobre prakse (OŠ Ljudevita Gaja, Osijek)
• Harry Potter, blok sat
 Gradivo lako za branje

Prof.dr.sc.Zrinjka Stančić

Predmet Učenje in poučevanje oseb s posebnimi potrebami

Študijsko leto 2015-2016
 Građa lagana za čitanje
Što je lagano za čitanje?
2 definicije (Tronbacke, 2005)

Jezična prilagodba teksta koja olakšava čitanje i tekst čini

dostupnijim od prosječnog, ali ne olakšava razumijevanje

Prilagodba teksta koja olakšava i čitanje i razumijevanje

35
 Građa lagana za čitanje
• Osobe s
• Mora voditi računa o
različitim razinama
teškoćama nisu
teškoća učenika homogena
• Uvažavati razlike u skupina
sposobnostima čitanja
čak i unutar skupine s • Postupci podrške
istim problemima pri
čitanju (individualne NE SMIJU izostati
razlike)

| www.erf.unizg.hr 36
 Građa lagana za čitanje
• beletristika, nebeletristika,
prilagođene klasike.. • Otvoriti vrata,
• romani, novele, trileri, pobuditi
poezija, putopisi…vijesti,
časopisi, radio i tv zanimanje i dati
• bez građe lagane za čitanje
osobama s teškoćama čitanja
priliku da učenici
brojna su književna djela
nedostupna
razviju osobne
• pobuditi interes, pružiti čitateljske interese
mogućnost za razvijanje
sposobnosti čitanja

| www.erf.unizg.hr 37
 • Izbjegavajte simbolično izražavanje
(metafore)!
• Budite sažeti.
• Rasporedite riječi tako da jedna fraza
zauzme samo jedan redak.
• Pišite konkretno! • Svaka rečenica trebala bi se rastavljati
na mjestu na kojem se u govoru
• Tekst uredite kroz lijevo pojavljuje prirodna stanka.
poravnanje • Izbjegavajte teške riječi, ali ipak
koristite riječi s težinom primjerene
• Izbjegavajte apstraktan jezik! osobi koja čita.
• Budite logični! • Složene odnose u tekstu objasnite i
opišite na konkretan i logičan način.
• Radnja treba slijediti nit s
logičnim slijedom! • Potrebno je potaknuti pisce i ilustratore
da ponajprije upoznaju čitateljsku
• Radnja mora biti neposredna i publiku.
jednostavna, bez dugačkih • Slika može pobuditi i olakšati
uvoda i previše likova razumijevanje teksta.

| www.erf.unizg.hr 38
 Analiza primjera
• Priče iz davnine (I.B.Mažuranić)
• Bajke (Grim)
• 10 najljepših bajki
 Literatura
• Draganić, Ružić, Stančić: Moj svijet riječi 5, (1.dio, 2.dio), čitanka s radnim
udžbenikom iz hrvatskog jezika, Alkascript, Zagreb, 2009.
• Draganić, Ružić, Stančić: Moj svijet riječi 6, (1.dio, 2.dio), čitanka s radnim
udžbenikom iz hrvatskog jezika, Alkascript, Zagreb, 2009.
• Ortner, G., (1998.), Bajke koje pomažu djeci,Zagreb, Mozaik knjiga
• Ortner, G., (1999.), Nove bajke koje pomažu djeci, Zagreb, Mozaik knjiga

40