Naslovna

Lutkarsko proljeće, punim nazivom Vukovarsko lutkarsko proljeće, nacionalna je manifestacija,

odnosno festival lutkarskog kazališta koji okuplja lutkarska kazališta iz Hrvatske i njene
dijaspore. Festival je nastao u poslijeratnim godinama, 1996., na inicijativu organizatora
Festivala glumca, koji je utemeljen dvije godine ranije u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Naime, tijekom ratnih i ranih poslijeratnih godina ukazala se potreba za razvojem kulture za
najmlađu publiku, a s obzirom da se na repertoaru Festivala glumca znala naći i poneka lutkarska
predstava, prema izboru Vanje Dracha, pojavila se ideja o osnivanju festivala koji će okupljati
dječja, odnosno lutkarska kazališta kako bi i najmlađoj publici približili svijet lutkarstva i
kazališta.

Kao odgovor na početnu ideju, kazališna agencija Asser Savus ulazi u dogovore i pregovore s
dječjim i lutkarskim kazalištima iz Osijeka i Rijeke te oni zajedno pokreću projekt Lutkarskog
proljeća, koji je tada nosio ime Lutkarsko proljeće u županiji Vukovarsko-srijemskoj. Potreba za
takvim nazivom manifestacije javlja se zbog činjenice da su pojedini dijelovi županije još uvijek
bili okupirani stoga su kazališta iz Osijeka i Rijeke svoje predstave igrala u svim neokupiranim
mjestima županije, dok im je sjedište bilo u Vinkovcima i Županji. Završetkom rata i početkom
mirne reintegracije cijelog područja Vukovarsko-srijemske županije, festival se polako širi na
cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju te stoga Vukovar postaje središnjim mjestom ove
manifestacije. 1999. službeno se osniva Vukovarsko lutkarsko proljeće kao samostalna
manifestacija te se za njeno središe određuje grad Vukovar. Manifestaciju Lutkarskog proljeća
utemeljili su Hrvatski centar UNIMA, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Vukovar,
Vukovarsko-srijemska županija te kazališna družina Asser Savus (nastala iz ranije navedene
kazališne agencije).

S obzirom da je bila pokretač u realizaciji početne ideje o festivalu za najmlađu publiku,

kazališna družina Asser Savus, zajedno je s Hrvatskim centrom UNIMA, odredila određene
značajke Lutkarskog proljeća koje ga čine posebnim i zanimljivim za sudjelovanje, kako aktivno,
tako i pasivno, odnosno samo kao gledatelj. Tako je Lutkarsko proljeće festival radnog karaktera,
odnosno sadrži niz različitih radionica u kojima sudionici mogu sudjelovati i naučiti nešto novo;
kazališta u kojima se festival održava određuju koje će se predstave u njima igrati, a predstave
koje sudjeluju na Lutkarskom proljeću moraju biti prilagodljive svim prostorima za igru, od
pozornica do školskih dvorana, te, naravno, moraju imati određenu umjetničku kvalitetu. Festival
se održava u tjednu prije Velikog tjedna blagdana Uskrsa (iz te činjenice proizlazi i njegovo ime)
te u sudjelovanju na festivalu prednost imaju članice Hrvatskog centra UNIMA.

Kroz dugi niz godina postojanja Lutkarskog proljeća, ono je dostiglo mnoge zavidne brojke,
posebno značajne za festival koji je određen za specifičnu granu kazališta u vrlo specifičnom
području. Uz pet velikih gradova uključenih u program festivala (Vukovar, Vinkovci, Županja,
Ilok i Otok), u festivalski program uključilo se i dvadesetak manjih gradova i općina, što podiže
broj odigranih predstava na festivalu na otprilike sto. S obzirom da festival traje svega šest dana,
taj broj je zaista fascinantan, posebno kada se jednostavnom matematikom izračuna kako
različita kazališta koja sudjeluju u program Lutkarskog proljeća odigraju i više od 10 predstava u
šest festivalskih dana. Posebnost Lutkarskog proljeća je i “poklon gledateljima”, odnosno ulaz na
sve predstave tijekom trajanja Lutkarskog proljeća je slobodan – gradovi i općine poklanjaju
predstave svojim sugrađanima, što je posebno značajno jer se uskršnje predstave poklanjaju
najmlađim gledateljima. Takav potez organizatora festivala donio je sa sobom velik broj
gledatelja, ne samo pojedinaca nego i vrtića, škola i drugih organiziranih posjetitelja. Izračunato
je kako predstave imaju otprilike 200 gledatelja po izvedbi, a daljnja računica pokazuje kako
tijekom trajanja festivala, odnosno unutar šest dana trajanja festivala, predstave pogleda otprilike
18 000 gledatelja, što je svakako zavidan broj.

Osim kazališne družine Assur Savus, značajnu ulogu u podizanju Lutkarskog proljeća na razinu
na kojoj se danas nalazi odigralo je Gradsko kazalište lutaka Rijeka, posebno tadašnji ravnatelj
Srećko Šestan, te su predstave riječkog kazališta obilježile početke Lutkarskog proljeća. Kada se
1999. Hrvatski centar UNIMA uključio u organizaciju festivala, osnovao se i organizacijski
odbor festivala. Njega čine predsjednik Zvonko Festini i sljedeći članovi: Jasminka Mesarić,
predstavnica UNIMA-e; Ruža Marić, predstavnica grada Vukovara; Zdenka Buljan, predstavnica
grada Županje; Srećko Šestan, predstavnik Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) te
Himzo Nuhanović, predstavnik družine Asser Savus. Osnivanjem organizacijskog odbora,
Lutkarsko proljeće dobiva krila i vrlo brzo i uspješno napreduje.

Osim tijekom trajanja festivala, Organizacijski odbor Lutkarskog proljeća organizira različite
radionice i seminare tijekom godine za nastavnike, profesore i učenike škola na području
djelovanja festivala. Na seminarima i radionicama uče se različite tehnike izrade lutaka, a uz to
postoje i različite filmske i likovne radionice za učenike, posebno za učenike osnovnih škola u
Vukovaru. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, točnije Agencija za kulturu tadašnjeg
Ministarstva prosvjete uključila se aktivno u Lutkarsko proljeće te je omogućila dobivanje
službenih i valjanih certifikata za prosvjetne radnike koji im koriste u kasnijem radu, posebno u
dijelu mentorskog rada s mladim nastavnicima.

Kako bi Lutkarsko proljeće bilo još posjećenije i debelim se slovima upisalo na popis
renomiranih kazališnih festivala u Republici Hrvatskoj, odlučilo je uvesti i dvije nagrade za
životno djelo. Jedna nagrada odnosi se na životno djelo za doprinos Umjetnosti hrvatskog
lutkarstva, dok se druga nagrada odnosi na životno djelo za Doprinos glumačkoj umjetnosti
hrvatskog lutkarstva. Nagrada se sastoji od skulpture pod nazivom “Šokac”, koju je izradio
akademik Zlatko Bourek, certifikata te novčane nagrade.

Trenutni organizacijski odbor Lutkarskog proljeća čine Jasminka Mesarić kao predsjednica te
sljedeći članovi: Iva Hraste Sočo, iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske; Viktor Lukačević
i Marija Budimir, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije; Ivanka Miličić, predstavnica
Hrvatskog doma Vukovar; Dražen Kobašević, predstavnik grada Vukovara; Ruža Marić, iz
gradskog muzeja Vukovar; te Himzo Nuhanović i Slaven Nuhanović, kao predstavnici
umjetničke organizacije Asser Savus.