© 1999. PERE SIKAVICA, MLIO NOVAK Rocenzenti: Prof, dr. se. MARIN BUBLE Prof dr. se. MARCELO DUJANIC Prof. dr. se, VELIMIR SRICA, 2a indavata: Dr. 10 BURIC Urednica: RADOJKA BCIMOVIC Prof. dr. sc. Pere Sikavica Prof. dr. sc. Mijo Novak POSLOVNA ORGANIZACIJA Treée, izmijenjeno i dopunjeno izdanje(IP ~ Ketaopizace w pubieacit Nacionala { weutlnalnzaia, Zap UDK 65.01 075.) STRAVICA, Pere ‘Poelown organizacis/ Pere Sikevica, Mijp Novak. 8. amienjeno i dopunjeno fad. ~ Zagrab:Tnformator, 1098, - XVI, 946 atest. ; 24 or. ~ (Udlbenil Svevéilitew Zagrebu ~ Manuals Universiti atadiorim Zagrabaneis) Bitiografia: st. 981- ISBN 959-170-074-5 1. Now 5, - Kenai Mio 51217036 ISBN 955.1700745 Sa zahvalnosés mojim roditeljima, supruzi i djeci Pere Sikavice Plodan znanstveni rad ostvario sam zahvaljujuci izuzetnom razumijevanju obitelji. Mijo NovakPREDGOVOR I. IZDANJU vo, da uvetina cgradnje rine privrede, tose temeli na po uzteu | poducetnist, { obrazoune insituce u proom rede one iz oblast draitvensh znanoat 2 goapodarshih poscbno, moraja irs naéane promjene w nastainin, ple ovina i programina. Cini nam se da smo no Bkonomskom fakulteta u Zagreb te romjene tur veoma uspjeina. [Novousvojeni nastaoni program holegiia »Poeloona organizaciiax strukturiran je po uzoru na ite il sine nastaone programe na poznatim 2apadnoeuropskin i sever ‘oameriSkim sveuiltima o obvezno ga upeuju soi student! »Posioune ekonomier Kijige istog ili slinogsadrjaw sujet objauliaju se pod realist nazivima kao “to su: Organisacoka tor, Organizaeia ponasenja, Poslona organiaaia, Organ ‘:acle i management i aliéna. Mi amo se opredielil an naziv aPoslovna organizacioe, Jer nam se Gini znatno prikladnifi od dosadainjeg naziva »Organizaciia posuzeéat, u ‘roo reds, snto da bismo naglasilé op odnosno univerzalni harakter organizacie i ‘ogusnostnjene primjene v vim podrugjima rada i fivota. Tite u hj jena organs- 200i! business, ednasno na organizacti 2a potrebe prurede, pa otuda i nazi hnjige sPoslouna organizaiia, u ho) se hroz atribut »poslounay Zoli apostrofratiobjekt isiradivanja t primjene ananstoenih spozaja. Uézbenik je honcipiran tako dase student u prom poglaulis upoznaju s osnoe- nim pojmovima eubremene organizacioke tore. Shjedeso Got poglalia posuecena {Su definiranja i iagradnjtorgonizacyjeke strukture, snaglaskom na éimbenike odnosno varjable oblikouanja onganizecte hao ina razradu pojedinihelemenata organizacishe strukture s posebnim naglaskom na organizaciu management, U Sestom poglavti, ‘foksu je poduzete hao objekt organiza, $ nagloskom na podusetnitvo i poduset- nike. Sedimo je polauje posueeno opisa organizacije pasounih funkeja u podurctu i napokon porcine, ormo poglavle ednosi se na jevanje organizacishih problema. Tako je ova kajiga pisana hao udSbenik namienjen studentima, u prom red eko- rnonshih, li drugih fakultets kot iufavoje organizacija, organizacyska znanja hoja te presentraju uw ovom radu,» obtrom na moguénodtinjihove éiroke primjene, imaju {276i odncero univeraani harakter fjednako se Rorisno mogu primijenit kako 1 orge- ‘izceji poduzeta, tnko iw orgenizacy stih poslownih subjekata uw ostalim delatnost- ‘na, bao Slo su obrazouanie, nanos. kultura. adrasivo, Spor, jaune slube éostale (Ova hnjiga mate tahoder horisno posts’ svima onima koji se bave terijshima. izuiauanjem organizacle odnosno teorjom.orgonizace, cli operativnim manger ‘na, u proom red, onima na rain ep management, a svima drugima na nigim or orizacishin razinama. “Knjiga je iustirana brojnim.grafdkim prikesima Sto ¢e, po nasem miljenit, olabfti ail perepirane ove slodene matenje obihovani i funkcioniranja organ she ZaorSennti ovaj predgovor, predautirukopisu tah, Zell bsmo se zohualitt recenzentima na nizs horsnthsugesta,urednicima na brisi da knjiga So prie ugleda {ijela dana hao | iadevate, hole, w vim tein gospodarskim wjetina, nagoo mo- _suezosti da tisk ovo nase djl. U Zagrebu,srpanj 1991. god. See vatPREDGOVOR I. IZDANJU ako jecod proog isdanja ove nai hnjigeproso samo netto ve od godin dana, a Ihaho je njiga prodana u rekordnom: rok, to je22 nas kao autorepredstaujalo dodatni otic da sadréaj hrjge pobolisamo te da jeu jos veto mje pribliaima potencijatnon. ‘U tom sist, ovo drugo ielanje lnjige je, ne samo protireno i dopunieno proo idanje, vee i sadréajno obogaceno. Opseg knige je 2a jednu trecinu veg w odnose na ‘brvo tzdanje. U ovo drugo izdanje ukluéeno je jedno novo, znatajno, paglauie pod na- slovom sOrganizucsha dinamikar o demu sedo sada was tli uopce nie pisalo ili see beoma male ploalo. Pored tog, w ve} i manjo] mio doflo je do tmjona li nadopuna uw suim glavaa hajige, © posebno w poglaviima 2, 3, 6. £7 [Na hucitet ovogcrugog iedanja knjge sigurno ée utjocti bogato hazalo autora i ojmova, hoje Ge étateima olakiatisnalazenj u hn. Posebno bisma istakli mali reénik poimova odnosno Glossary, s 407 obradenih ‘Poimova, 6 kot 6, nadao te, bit od velike horst Gitatelima. ZaurSauajuéi ovaj predgovorzelil bismo se zabvalitirecenzentima na niew hori ih sugestija i prijedloge, urednicima kao i svima onima iz izdavathe djlainost koji ou vojim eaxfent | odgovornim radom na hnjii omoguéii da ona Sto prijedode do tita- teliz i samom izdavaés, koji je, tikim. gospodarskim wjetima pokaeao interes 23 tishanje ovog naseg dela. U Zagreb, srpnia 1994, Autori vur PREDGOVOR IIL. IZDANJU ako je proto ve vite od pet godina, od postiednieg izdanja ove nase knige, ai ‘uratod tome So je to izdanje resprodano pred neito vite od godinu dano, ova knjige se jana tak sada w svom novom, emijenjenom, profirenom i dopunjenom tania Razlog 2a injesno zakainienie ovog izdanja,jednim dijelom nalazimo w dvoge- 218 47. Organsica neauprot bizokratskoj organizacti cece 4.8, Suvrement trendov! u oblikovanju organizacie « - 229 48.1. Toblk orgenizace rt + 288 48.2, Virbulna organizactin 2 21 488, Mrefna organize - ces, 7 26 484. Tevenute orguninca =. std 252 488. Orgenancn paukove mrete . . = 286 48.8. Timaka organicacia spot aol oe 48.7. Rront/Back orpenizasja 280 488, Ameba organinacia. «= 7 253 489, Prokialaa orgeniscia 2222121 256 49.10. Klaster organieacje «1 | : 7 © 286 48.11 Hetovarhije Hatt cetstidatd 2 a7 48.12 Bipertlat orgunisuce 7 268 (Odnos organteaciske strukture imanagementa. 6.2... 2... 211 chor organizacioke strakture poduzeéa. . sees 218 4:11 Cente odgovornostw organiacisko strukturl podureéa . 2 4.11.1, Trotkovni cents (Cost centr). « + 280 41113, Pribodni conti Revenue centers) «| | Sao 4114.8. Profit conte (Prfit anlar) = 22 S| 202 ‘114 Invests cont (investment centers) 204 NIZACIJA ELEMENATA ORS ara 5. ORGANIZACIJA MATERIIALNIH CIMBENTRA 299 5.1. Orgnnizacija kapitalnth debera (opreme) cee 298 5.2. Organizaciia materijalath inputa (srovina i materiale) 308, 15.8, Racionalna organizadija unutarnieg transporte. cee 209) 6. ORGANIZACWJA LJUDSEIA RESURSA a Su nd ear hn ava clementoeeiacabe rary a7 6.2. Formiranje skupa zapostenih. .. .. . - 218 63, Integracia zapostenih 7 a 4. Ostali problemi organizacje skupa zapodienh ......... . . 396 7. ORGANIZACIJA RASCLANJIVANSA I GRUPIRANJA ZADATAKA, 331 7h Rakeanjivanje Lgrupivenje vedataha. . a cee 3a ‘TA. Nala rabtanjivana zadataka 235 ‘TAR. Nadel gropranja sadataka 2221) 340 72. Oreanizacifafunkein : ut 721 Eanvce gn mi et ces Mb nkela fio cia rsbogedsha 347 723 Klasifkacia tines... - ey 724, Koordinsele fankejn |. > Eb fh) ao 7.28. Odnos fant i organiacih jdinica Di ast 7.3 Organizacla radnih miesta 255 184. Definirane radnog jest, 355 73.2. Blementi radnog mjesta .- - 256 738, Prenat frirn hoy injeita Lo ase 134, Progena redaih mjewa =~ + LDL TTI TD aon xv7a5. 736 ‘Analicerednog ms evenivanje radnih esta 5 ‘8 ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA 1 MANAGEMENTA ‘BAL. Rezgranigenie exdriaja poimova upraviianja, managementa {ievréenja 37S Management . . - : a2, 83. 84. 85. aa 323, aaa a2 as. 327, aa 32, Delege cvatidgovros = emor ing woena« 823. Toit | decree eanagemenia - ‘Dneinke modernog manegerenia i munagera ‘Paskole managements, Raine managementa ‘824.3, Vihorm rakovedsive Cop agement) « @.243. Giednje rukovodabre Mid Manogensat) 8.243. Pool’ kadar (iat Lvel Supervisors). - 244 ‘oma face wine mor ri mae 82.69, Punks stay manegeneaia 7 8.953. Stabvolinjei selay menagementa |... 5. 8.254. Projekt suslev managerenta «5 5 8.265. Matin eustay management. : 256. Osta somtel managements ‘opine pagreke w management Kako manager treble upravistevjim wremenom. « ‘Vodenie- Patni deinirane otenje 8321. Ove 83:22. Odgovernont 8828. Date et dgrercat Stiri voter.» 8.31. Aatokoatald etd wodenia. . 8.282. Demekratl el vodenia 83.33. Teoria Kei torn Ye. .< 83.4. Kontinuum vodenj. BA36. Odnonj etrakture 83.36. Teor tvotuog kita vodenja. + 8327. Managereha mela . 8988, Radarom sasha tevin votes « 259. Toorda sPubdo cae 82.310, Vioom¥ettonov modal oda ‘Odnos managements i vodenin ‘atusivanie. BS 352, 853, 855, 356 Pojam i defn dlutvan i odlaka asia Programinano | neprogramiranoodluéiranje Tnuitime odludivanje,odlativa Sracionano odluivan ‘Ohne haji vw wlesaje = ‘Ginbeni ko weds na odlutivanjo [Meds tehnikeodhtivena oe enue ana 364 at 318 at 381 387 380 401 405, 208 408 408 a3 ung os a8 Daa 44 cy Lan 2 49a 698 an 83 485, 9, ORGANTZACIIA VREMENSKOG REDOSLIJEDA OBAVLJANJA POSLOVA_491 9.1. Pojam i definiranje vrementkog redoslieda obavijanja poslova. 92, 9a. 9.11, Pred procter ereivnj mending doled obavjanja post 9.19, Polen enka reproduc procs ho wernt redoaljed cbavania poeown. = = + = 9.13, Redoaljed odviaja polovninakiivnosts 9.14, Zannatven’ privp pragenju polovaihsliaostt Store leds na orgnaizac vrementhog rdosiledn obavtianja poslova Prinieri vemenskog redodeda obavaniaposlown Memenyering postovmin procesn (BPI « : 9.4.1. Pojam i definirane reingenjrings - 9.4, Zaito je potrebun renfenjering? 9.43, Tomelj polritareidenjerings ©. 0 2s. 9.44, Karekerithe | glavas obit reintenjvings 945, Orguniacieke implikacje reméenjerings- + « 9.46, Nose reintenerings posloaih procese . 491 . 492 . 498 2 495 490 + 501 2 508 Sw su 2 516 S56 519 Soa Saas Waenceuratatec enue 10, ORGANIZACLISIE PROMTENE 104. Pojam i definiranje organizacistdh promjona, 10.1.1. eu to onganizacinke promjene 20.8. dae prominin ermine Projo ho pis eda wane ‘ldno etabioea i promjens wot 10. 10.2, Cimbenict kof ued ne uspieh promjena w oosia 10.8, Veste orgunizactjlh promjena . . 104. 10:21. Inicjatr promjene 102.8 Odredvane onoga io tra print 10:28."ip,odnoene vrata promjena. - 10.24, Pojeine! pogodentpromjenama 10.26. Vrednorane promjena, 10.1. Tekno promjene 10.32. Struktare promjone 10.3. Promjene aapelandh 10.3.4 Promjene pro‘evoda iw Upravijane organizacickim promfenama . 1044.1. Ospor prema promjenama . ss. « 104. Promjone shes... = + 10.12 Smangivane opera na promjon 1.4.4. Poatupsk provedenja proms 10.4.5. Korat w apravjani promjenama <6... To prevodi organizucake premjene. «ss ss «11, QRGANIZACHISRA KULTURA 509 11.1 Pojam idefiniranje organizacijse leulture. - cece es 698 11.2, Vest onganizactekih altura ee ee eee eee ees 600 11.8. Siaholl oneanizsiice kulture... 608 11.4, Vlogs organizactcke allure... eee eee 613 41.8. Rastonlegovane onganizactiskelaleare - or) 118. Mijonjanje orvanizaeliske Kaltare 620 12, SUKOBU oF 12.1 Pojam i definiranjo akoba. . cece OB 12.2, Uerool sabeoba : cones 629 sia 519 12.2. Vrete rakoba : 12-4. Faze konflicinog process... 12.5, Bele eakeba. saat + 63 12.8, Upraviianje mukobina 0. ee ees Waroeascactke st amoncan baci a 1. PODUZETNSTVO, 653 19.1. Sustav onganizacije draftvenog rade 13.2, Poduzete 13.3, Poduzetniivo. « 134, Poduactnile. 14, PRAVNI OBLICI PODUZECA. a1 141, Prova oblicl poduzeéa u eviieta 6. 141. Indviduana peduzalas ee 14.12. Paterso drive u i 1418. Korporacia U1 Drednoat 14.2, Pravaloblicl podozeda w Hrvatsko} 14.2.1. Jamo teporat druito. 1422, Romandlino drsivo. « . 14.28. Dries oganitonom gerne 1424. Diontke drustoo . . = lsoati rasittih pravnth ahitea podunas )BLICI INTEGRACLIE PODUZECA, 16.1, Pojam {definiranje intopraciia m 18.2. Tipovtintograciio. .- : ‘08 16.3. Modell integraciie. .. . » m5 1A. Mogul ht inteence poured it. . 119 15.5, Holding draiteo, .... 2. 28 15.8, Obit integrace poduzada prema Zakonu o tgovadklm druftima «726 XVI Pimento uae eenn neha en Lees 16, MODELL ORGANIZACUTE POSLOVNIH FUNKCUA. 183 16.1. Cimbonet koji webu na izbor modela organizacie postovnih funkeija. 783, 16.2, Problems organizacje fvanproizvodndh fankeija 16.8, Pojem { definicanjo straénihsiudbi : 164. Modell organicacie straéaih alusbi. «5 17, SPHCIRICNOSTI ORGANIZACIE SVAKE POSLOVNE FUNKCIE. “9 ‘V2.1, Funkeia iatrazivanja | studs razvoja ae cee 9 7-1, Pobre indus tration. « cece eee 9 YTLEa.Precesarativanja {tude preinoda |... 22 To Wb Ina elie. Ll 66 174.22. Trothow itrativane + 185; 121.3 Menta nteaivaniew orgie. - + 156 YOL4. Organiza itrativaja. <= 161 172, Razvojna fankeja 62 17.23. Potrba i metenjo funk ravojn 162 1722 Meduovancrt tdi proivoda i stuiarazraia .« 2 64 1723. Zadaink ada razvols ees 166 17.24 trad relic programa reo DLT tee 37.25. Organza stadia razvojn i pisiefetoif eet oma 111.3, Punkeija upravtjanda Wudseim potencjalima. : ma 173.1 Zostenje upravana Hudak potenciiine m7 1378.2. Zadecl i speciénos: fol upravFana udikim potandjahma. .- - 76 178.3, Mesto {organiza funkeie upeavanjeudekim poteneliima . - 777 117-4. Nabavna funketia : wes TOL 1144. dnetanje ntharne funk . aL ‘2 Zadatek nabevne fonkcijo «SS ‘ 1748. Organizain rabavne fuskeie |. 2 7A Bad {orguninaja dade 17.5. Proisvodna fanaa... 116. Proinnden fn orga 118.2. Organizac proizvodnie. . 1152.1, Rad | organize prioreme proizvoni A522 Radi organiza tehnittog nadsora 15.2.3. Rad orgaizacn odttaven 175.24 Rad i organiza salt na radu 178, Prodaina fankelia 176.1, Vga prodsje u proce reproduce, 3262 Prodha ar sosa resi ica 1263. Zadaelprodae. 17.64 Organic prodaine funkle- : YTB.4.1 Organiecja intativanja tibia - age BH Sees Seeee2211.7. Financia funkelia eoeei bch ++ 810 $1 Zae tuna tn abner Si 7 + 810 17.73. Minato i wloge fnanciske fake == - 7 Dt sia YLT. Organizeciafnancijke funk. © oH aia 17.74, Orgunizacn ratanovodstvene auBbe = <= 222) |) air 18. ORGANIZAGIJA INFRASTRUKTURNIN SLUZBT en 18.1. Miesto I loga infrastrukturnthsluzbt. eat 16.2, Vest infrastrakturnih alah. . : = 88 18.24. Informetifie dudba ee + 8a 18.22. Shiba 20 orgenizaciu itch 825, 16:25. Onaleinrapturnurmeatuzbe 7 8 MeeVee rere 18, ORGANIZACUSKA SREDSTVA, ed 19.4, Tetloée w prikazivanju organizactje cece eee 606 118.2. Organizaciiasredstava 7 | ast 20, SREDSTVA ZA PRIKAZIVANE ORGANIZACHIE, ae 20.1. Obie informaciia mfesto grafiidh pela. ea 20.2. Korienost i roto grafidhih prikaza. 7 ad 202.1 Dijugromli grand. + 84s 202.2. Gentogrami. - 7 7 20.2.3. Mretai diagram. =. a1 20:24 Organisacieke sheme «+ Ste ele tha ad 20346. Grafs prkas rdodljode dogadala «22S 1 ase 2026. Graft prkaa odgorormoai. Hetdceet 357 20.3. Suvremena tehnlSka pomugala, . - rt 858 [RJRCNIK POJMOVA (GLOSSARY)... . pas ‘i est KAZALO POSMOVA, 207 KAZALO AUTORA . . oat ‘LUITERATURA. sat POPIS SLIKA ee 11. Graf prtaa atruktureelemenataproivodnie - 18 83, Model podedarnost onganizacnheg ponaiania. <= + + oe is 70 32 Gambon wri (nutri ivan) na ohovanje ongunizei 83. Medusobei odo unutarajih tinsbenika onganizaie 2 A. Mefusobsiodnce eller, eadetaks i organlansoke strukture poduzeta - % 35. Zostajkeusluine tahnologie naruprot meaeara proivodnetabnaloije 8, Odnox meds prinijenjne tahnologie proivodnie i ljeda poslovihfunkelin . 82 37. Ubeca tehnologje na organizscu (Prems J. Woodward)... - 32 38, Thompsonova Hasifiecja edu peated te 2a orn podusaéem < -s « ee 39. Ghasee PerrowijovaWaifiacntchnologie =. fis a 40. Rastkeismedu veltog imalog poduzoss. . . . - ces ‘8.11. Zantke vel i mall organizacja & tion ma formas ‘eoentraliaci i eotenost. . 0 ‘312, Primjr pra procedure wKompanbi UPS or ‘318, Fare rarvojaorgusizacie °0 ‘314, Zaatake ongenizae u poednim faninn vetag ear yodzeda i238 ‘S16. Odnos aatilnasti i slotenoti choline 108 ‘316. Uses) okoline orgnizacie, «obarom na rainustabinoa i slotenoat, a organisa straktura 108 ‘847. Matrea promjene proimoda i process eae 108 2120 ‘S18, Moguée vooe i odnon! ined dimbenika organizacie. « oh 42. Orguniacicha erature podusota proma BL Mintbergu. . 5. a 42, Venn eda! rmaduclomenat panics arte lao ular eenenata - 5 43. 9 4a ‘ate remendha| rece - 164 43, Noformalae orgenizacia 185 ‘48a Potetn obi fnkejeke orgenietcijke ware 7 m4 45, Potstai obi funkeljke organizackeetrubtre cee 4B Pobstni able fankljke organiza srubture 1m 42, Standardni oblikfunklike oreanizacike atrukture <= =. cool l ate 43, Raevilerh obi funkljke organizacoke eukture .. - 2216 44. Model vcate ogaacne sure deranom fnkcbs podem yroimednicefsprodaoe = 7 wa 4.10, ‘Tpiéan model fenkike ogatinaciokestrltare inosema pode. 8 XXIan 422 413, au, 416, 416. au, 48, 419, 420, 421 420, 422, 4m. 425, 436, 42 428, 420, 430. 431 4. 433, 438, 436. 438, 431. 428, 441, 442, 4a, 444 445. 448. 4a, 48, 449. 450. 451, 452, 453, 454, ‘Procesno ovjentiana funkocka orgunivacoka struitura .. « orizontani proces kroz ol Hat Zreajone fankeska sruktara(poput skew pet ean ‘Proceana orguicackastuktura. Podjcla woe na temeju unutzaojh opera Predmetna orgaizacinka sruktura 5. - Model prditne(reicwoae) organizacnkeereavepoduneé. ‘Model predmetne organicaeke etrukture inozenog peduseda sledaatpitoasheme Strategic business unity (BU)... . [Nezavina poslovas jediies (BU) Predietoe erganizaciska druktura kao voaknodaseerguniaeike viukars Mode teritoielne orguoicaake strukture pode. sbeloe tertorialnn oraniscika otuktura =. Model tertrloe orgie stake korportcle Model teritoriloe orgenicaakestruktre prodsje « - Organiza strekture rjentirana prema potrolia odnomne kupeina Model indvidualneprojeltae ongunisacie . . . « « « 7 Mode dite proektne orgaaiacle Projekt organisanoka seukturaw intenierings Mate orgeniacjla erature Glbaloe mabrideeerakina = = = : Mode! marine orgunzacinke strike... - « Programaka mateina snutture ‘ibridna fankiekogeogrfekastruktara. - Hibriduo cbitkovane Misbovitaorganisacioka srkturs. - ‘Model mjabvitaongunnacieke eraktarejedae iozemnog podusess. Konfinuam alerativaorguizacahog cblizovenjs o birokratake do adaplivne (doo inmednobicepoversacat Iorpsiia irene waka. [aig odgoarjer oa orgmnizaiskogpoveivara kompan w over cd Up inevacle {imbenii kn uamjerva prose aren} organiza ‘Resi oli meta. Mrotoa orgunisaca. = ‘Obrauta prsmida mopla bi promenili oblk xtranje orgenizacie ukova rreia ureteath organic Kroenke (malifnkejat) timovi Prikas horizontal (leteralnog) proces u funkeiukojorgaiaasi reajonastrubtura(poput alike wopledal) Pront/beck strultura 24 Seance usage Pim emouprane inh etre pest) Kempen Kyocera Corperations . .« Fiperekatorgeizayj ores porezanih poi) Orguniane rukovodeniaprilikom isvoden Izaeaca ix Exipta ‘465, Vieokaeorgeniacicka erukture podueéa s musk rasponome skontroloe «274 456. sNiokanovganinecikastuktura poduseéa aa srokineragponom skontroles. . 275 ‘457. Organise atraktera hompanij sMITSUTe 1988. god... « oe 288 4458. Orgenisacoa etrukture Kompanje NAGASE sod CO. Led. 1060. god.. . 286 8.1. Prikerrasporedeopreme «=. eae cess 808 62. Grafikondoritenf Rapeiata. ee 308, 8. Graf prikezwwtava woutarjeg Wansporta see oc a2 ‘14. Rabilanfivanje i grapirane cadstaka w poduseéy .- - aa 72. Odnos fark} arganaajlh jodinic (ub). « ses 86B ‘78. Grafik prikaz proievnog procena eredntava za nati Bie : 2 368, 8.1. Shemn upreiediog procean i njgovinosiod! .« « « Et “7 £22, Poin rutovodenjoe x odsonu aa suprevienveskdenoe - fees 89 83. Procee mumagementa ss... so 84. Cats fonkeljo managements: asia cenit wea 8s. anagerake fuakelo : 1 $98 a6. on 7 395, an. : oor) 88, Strukturaradoog vremene managers. .- - = wenee 88. ‘Vile sotoe za shri eager fee edn ne supne aapoloEvo vijem managers - : 408 30. Ualladenos!cifer po pjeini rasinan eenagementa 408 8.11, Odnos ied rer management potrebnih zaanja na pejeding) rani a0 8.12, Razive managements {relative rutin {neratinsth odhikn an 8.3, Penenaneperha ey mengnmante aid BA. Linjekd oust managementa . . . . Dee a 15. Fuskeiji eustay managements : eeeeenr’:] BIG. Forks’ matav managorenta cesses) Dae 8.17, Stabnolinflé stay menafomenta. aren’) 18 Pom manag ht aa od poi, ren hare, ollnib sitimnoed! Tonth a koe ae gui vajeme (ogutatar vremnens) « 2 85 8.19, Posto manayera «ration edvojnim aktivnontins. ‘820. Lanac zoporiodunje (kaleral anus). =e vo 821, Delesiranjefunkike ovlens tae 1822, Respon odgovornoti na pojainim organianclokisratinam x poduota - us 828, Centaur dees ha nies 492 824, Autokratl ll vodonja. se... att 485 895. Derokrati ail vodenia 466 136, Poneenje msoagera pac doin otake (prema Tunnenbaurye i Schmitt). vs sae 488 £827, Matric sto vodeja «obser ne odvoseietuktura 66 2 409 8.8 Mode ore omg chs vote eneeeeeeeeee’ 829, Managerska mesa 7 : 461 180, Odnes managementa i vodens : 4833. Odes managee i vod. : Ro EEE 0 332 ‘md ana det eh yout isnpnenet 208 82. Stab odltivania, 48 9.4. Proves traneformscie input uoutpute «5 493 92 Usmoinzne vee She przene roel . sin ri | jedinoame ees 83, edad odvipuia posrath atmo 2... Ise 94, Odredivanje wremendhog redslieds obavanj aktivmesti =... 95. Jednostavan mreini diagram»... 7 9s. Thomas iia edit ts noe ai. 9:7, Faze u precoeu proivodniejcktrakeje nie... + = 98. Vrijpdnomi linac u autoraobiiske induateb ss. s 98. SAABova monteton peau proisvodai motors pie priivenaredaih esta 940. 8hAbor menane pe io non rf nda oa B.AL. Vijednownilnae u inde) djelalaoati . . . . 2.12. Jedaoelaina ieomesvomna tranaakais . so. ss. 9.18, aporedba procoan fois... 8.14. Terneln suport nn koi peering pl roe 8, Fase reindenerings poslonih process. 10.1. Organizaciska promjena hao pram stad... cee BAL 10.2, Prilagodte (promfena), sabinost orgnizacsko predivievanis - 2 8b 10.3. Faze rot koje prolaxt uapjeine promyjena - 848 104, Kolektivn utoe) pt najvatnih Sneaks na wapeh promleneu organiza || 648 105, cketvae orci ektroat = yonotn edzou med Yana, ‘ahpoledih steturathfimbenika = eee: BO 108. Fate u proceas promjona 66 107. Faae w proce promona, promatajl proce Kem oil 68 1038, Visto organizasikihpromjena i Ss 68 108, Posty promjoe nesuprot radii premfenama ez 10.1, Odnoeiemaci rasinestrcen i azine links radnila.-. .. , or 0.1L Teseeaiiuling eteees = 7 59 10.12 Fate proctu wpravoja promjoneme. ss sss ses ae 10:2, Problema x provedenja orgunizciokih promjena. = =.= es 688 10:4, Problem, implikaij i Koraciu odavanje problema « 31.2. Gimbenil ot deta na katara koporacie. : 594 112. Vidbva i nevidlve raza Korporacloke Kulture » 508 4148. Rasineanalize koncepta organzacfoke kulture. 7 602 14 Psa din har once a ant, 2 8 606 0 au a6 125, Rese nineteen i rr 116, Pokazatai altar w organize... - 7 14.7. Oreanzaina kulture i deotvoros:oreaizatc | 118, Ouehijr model organiza po tori »Ze xv 241, ‘how stan rnin orgnitin rasiname 833 1322. Vertaal j horizontal! sukob 7 aaa M23. Razine konflissta. .. . . 595, a. Fezeueukebs |. oor) 125. Devteshov model eukoba « timbenisims ohh ce ose 126. Odnon immed razine aukeba irazine wsplenoaliorganzacife.. . os 427. Pebtipigath pratupa i strategie upraviiania kon 648 124, Tivotn cian poduaote (faze rere \Rareheroit’ poducetiet sn pledina fez rani) = ci. 677 132 Sesitn ov pede bom ni area atonnt AK, Seroka von inne intagrcanihpodureés 152. Peralelna vera ized integriranih peduroa. | - Pisses. no 153. Neporredsopovratna ven itmedu inoprintsih poduseéa. | ss. sss. 110 16d. Poarednopovratna vez izmedu intgvzanih poduzeta Mobed tt P 186. Agragntna vera ime integrinenih poduzeéa mm 156. Model integreie poduzace sa esbijom medusobuom povezanoiéa |. na 157. Iniagractia poduzots koja eu meduacbno proiavednotshnoloiktnepoverana. |. . 714 181, Made pascane sutton fe ntease ime funkejke organizacijaku ebrakrw = alae taal 418. Organiza strufaih auth unutr wvakog piedinog division ‘ahaa 163, Model guia srfah an trail pda ci ae ride ivan! 8 164, us 165, Model organisasj etrutath alu x intagriranom podcetu 28 TTL Proce iatrativania proizvods - . : 758 172. Organiznciska shemainduatriokog insist aie 758 173. Organizaciska shema fankie on tui proizods 759 174, Grated prikazirade i realizacie razvojnog programa... ™m 373, Organigram rarvojnefunkele. - eeeneene 178, Orgeniaaccha shome fake upadjnje udskin potencalina. |. | 778 ATT. Onganizacika shea nabsvne funkeie ss + a 738 378. Orgunizacoka shema preisvodnefunkele 1196 ¥79. Organizasake theme pripreme rade. « « a 1710. Organisaciaka shema prodsine funkcic - 07 71. Orgunizacakashema Financia funkeje aut 10. Orguniaateha shame infernal alte oe 182. Orgoniaeickachoma ohibe ea organiaciia < . o s ee ee BBB 183. Organiaasekn shomn pomoénih sbi ms xxv—— 201, Priacvne plein velinn To 20.2, Linesrni i loparitamald geafikon 7 ee BAT | 203, Stuktura dare DUTT ! 204 Gator opie rn toi ot TILT 80 | 208. ret! dine a0 : POPIS TABLICA Zhe. Graitp rein dada 6 \ 307. Grafton edger nabs. - + ateUVODOSNOVE ORGANIZACIJE Uloga i znaéenje orga 11, 4.4.1, Coviek i organizaciia Organizacija je veoma stara aktivnost Sovjeka kao misleéeg biéa. Stoga nijo protjerand twrditi da organézacija potinje s pojavora Govjeka, jer se njome poéeo baviti istovremeno s potetkom obavijanja kori- nog proizvodnog radia s kojim je, uz pomoé primitivnih sredstava za rad, preoblikovao predmete rada'u razmovrsne proizvode, au cilja podmirivanja svojih Zivotnih potreba. Da bi taj njegov proizvodni rad bio sto uspjedniji, ‘moro ga je prije otpotinjanja ato bolje promisljati i pripremiti, odnosno, kako se to danas kaze, orgonizirati, Na toliay postupak u iavréavanju proizvodnoga rada prisijavala ga je oskudnost odnosno ogranigonost mate- rijalain dobara u prirodi, Sto je mogao neposredno koristiti. Postupnim stje- cajem iskustava i sve boljim promialjanjem Zovjek je sve intenzivaije razvijao sredebva za rad, pronalazio ave bole radne metode i primjereniju organizaci- ju, Gime je stvorio vece moguénosti za podmirenje svojih neprestano rastu- ih potreba uz éto manje vremena i napora. Stoga se mode re¢i da se organi- rada (i oblici u kojima se ostvarivala) razvijala medusobno i paralelno ss ratvojem proizvodnog rada, a zatim i drugih aktivnosti Zovieka. Organiza- cija ma je omoguéavals, ne samo da se fizidhi od, veé i da se razvija kao Yjudsko i dradtveno biée. Covjek je s kvalitetnom organizacijom uz manji na- por {troikove) bol i br2e postizao mnogo vese rezultate u svim podruéjima svojega djelovanj U ditavoj evojoj povijesti Zovjek se shutio organizacijom i pripa- dao ramovrenim oblicima organizacije, od prvih sluéajnih (ovatkih) slu- pina do suvremenih oblika 2ajednitkog rada i tivota. Covjek nije nikada mogao, ani danas ne moze, bez organizacije. U svakom razdoblju svoga woo 3Howat Lorove caacie ¥ivota, mada ponekad toga i nije bio svjestan, stalno je pripadao razno vrsitim orgonizacijams. Covjek ne moze Zivjeti sam 2a sebe, izoliran od dru- ach, ve¢ zajedno o drugim Ijudima, udrufen u sve vige organizacija, au cifu lakdeg i sigurnijeg podmirenja sve vetih i raznovranijih potreba, od materi- jalnih do socijalnih, kulturnih, sportskih i ostalih potreba, Covjek, kao Sto se moto zaljusiti, mora pripadat i koristti se mnogim organizacijama ~ onima 1 Kojima radi i u kojima provodi akoro jednu treginu vremene evog radnog vijeka; onima u Kojima ostvaruje evoje profasionalne i politidke cijeve, obavlja obrazovnu, kultarna i eporteleu ak ‘ivnost, ostvaruje zdravstvenu zaétitn, Koristi se komunalnim uslugama; oni- ma koje ga atite of avakovrane agrenije te mu osiguravaju miran Zivot, ina kkraja, Zovjek pripada obitelji bez obzira na njezin pojavni oblik'. Ukratko rreBeno, éovjek se koristi i pripada organizaciiicitav svoj Zivot ~ od rodenja do smrti jer ava svoja radna i ivotna pitanja rjebava zajedno s dragim Iudt- ma ~ dakle, organizirano. Covjek je uvijek bio upuéen na organizaciju, njezina uporabu i prilagodavanje odnosno oblikovanje; istina, u potetku ogranitenoj mjerii u primitivnim oblicima koji eu se temeljli iskljutivo na iskusbra. S postupnim razvojem proizvodnih snaga, koje su pratili odgova- rajuéi druitvenoekonomeki odnosi, razvijala se i organizacija, povecavao se ‘broj i ummodavali gu se oblici organizacije ave dok nije poprimila danaSnje rampjere kad je veé bilo nemoguée bez znanstvenog pristupa rjeéavati sve sloZenije organizacijske probleme, a isto tako i uspostavijati modernu, flekat- bilnu i efikasnu organizaciju. Is izmesenoga mnogi teoretiéari zakljuéuju da pojam organiza- ‘ije nije jednoznagan pa ga stoga koriste u dvostrukom smislu; u prvom 2a ‘oznatavanje procesa organiziranja nekih aktivnosti (poslova), a u drugom 22 omatavanje rezultata tog procesa s kojima se oblikuju organizacijske je- dinice razlititih veeta dirine i struktura u svim podru@jima drustvenog tive. ta. Al, takoder ima autora® koji smatraju da se pojam organizacije u svakod- neynom govoru pa i u struénojliteraturi rabi za, iako povezane, ali ipak fri roaligite stvari odnosno pojave: za organizaciju rada, organizaciju privredne _ Nasuprot nji- ma, ima autora koji smatraju da je uporaba pojma organizacija prije avega stvar konvencije, pai stajaliéta onoga kofi taj pojam rabi.t Ipak, bez obzira nna ova neslaganja éini se da uporaba pojma organizacija u dvostrukom, od- nosno trostrukom smialu, neée cadavati nikakvih teikoés, jer ée se iz sadréaja odgovarajucih irlaganja modi sasvim toéno odrediti u kojem se smi- shu koriat " M, Bobis, Omoveorgonzace, I ied, Sits, Sure, 1988, se. §-7. * apa cuter: »Ornoveergonizrenja psiovnia in dele, VEKS, Maribor, 1990, sir. #. Lipa) ia so, ac fits bor rOnoiz - anette usurenenom erties, FO, Vrain 4 woo move cele Nevak 4.1.2. Znaéenje organizacije ‘2nadenje organizacije ne ogleda se samo, a ni prvenstveno, u ‘tome ito Sovjek 1 njima provodi éitav svo) Zivot, a ni zato Sto ge neprestano poveéava bro i vrsta organizacija j raste njihova velitina. Nema sumnje da Lito bio, kao Sto istiéu March i Simon, povréan odgovor. Znagenje organiza cije mnogo je fire, a ogleda se u koristima koje Covjek ima njezinom primje nom w privrednom 1 svim drugim podrucjima drustvenog zivota (obra ‘zovanju, kultari, 2dravstva itd.) u Kojima je uposleno sve vise radnika i u lkojima se troge ave veéa materijalna sredstva. Zbog toga 2nacenje organi- 2acije nije ograniéeno samo na Eovjekovu privrednu odnosno gospodarsku Gelatnost, veé na njegovu ejelokupnu radnu i Zivotnn aktivnost. Organizaci Jau avim podrnéjima Covjekovih aktivnosti omoguéava realizaciju mnogih ciljeva koje sam ne bi mogao u potpunosti (ii ih ne bi mogao wopée) realizi- rati, Ako ge pritom ima u vidu jo¥ i to da mu organizacija pomaze da ih brée, ‘xvalitetnije, racionalnije i ekonomiénije ostvari, onda se tek moze stvoriti potpuna prededzba o njezinom izuzetnom znatenju za razvo} ljudskog rutva. Govjek je oduvijek bio upuéen na uporabu i prilagodavanje or- ganizacij, prije svega zato Sto sam nije mogao ostvariti mnoge svoje cilje- ve, odnosno podmiriti avoje Zivotne i druge potrebe, osobito one videg atup- ja, koje traZe veéa sredstva i snagu od onih koje posjeduje pojedinac. Zato Eovjek morao povezivati i uspostavljati povremene ili stalne odnose s dru gi Ijudima, udruzivati se i stvarati raznovrane organizacije da bi zajed- nigkim radom otklonio svoju ovisnost o prirodi. Ta potreba za svrsishodnom ‘organizacijom dolazi osobito do izrazaja u danainjim modernim vremenima. ‘Novi tehnitko-tehnolo#ii i informacijski procesi omoguéili su oblikovanje ‘odgovarajucih organizacija time su stvorene nesluéene moguénosti una: prijedenja rada i Zivota u svim podrutjima drustvenih aktivnosti uopée, a go- ‘spodarskih posebno. Te se moguénosti izratavaju u uporabi fleksibilnijib ‘organizacijekih oblika i rjedenja, u povezivanju sve veéeg broja ljudi, u mo- ‘guénosti premoitavanja njjhove prostome udaljenosti, u uporabi visokopro- Tehnologia Ls zac Slika 33, Medusobni odnos unutarnih dimbenika organizacije Slika 3.3. pokazyje da su unutarnji dimbenici organizacije medusobno povezani, tako da promjena jednog Simbenika automatski izazi- ‘va promjone i na dragim fimbenicima. Te promjene ne moraju biti isto- smjeme pa poritimna promjena jednog éimbenika mode izazvati negativne uéinke kod drugog. Medutim, veé navedeni unutarnji Simbenici organizacij ne samo da medusobno ujeéu jedni na druge, vet istovremeno uljeéui na or- ganizacijslm struktura poduzeéa koja je, prema ovom stajaligta,* i sama ‘unutarnji timbenik organizacije koji utjege i na ostale timbenike. Daleko bi nas odvelo ako bismo analizirali sve navedene i nenavedene unutarnje tim- denike organizacije. Konatno, to nije ni potrebno. Svega nekoliko unutar- ajih timbenika organizacije izrazito utjetu na modeliranje organizacijske strukture poduzeéa. Ovdje Gemo se zadrZati na nekima od najvaznijih. ‘Nema sumnje da u najvainije unutarnje timbenike organizaci- je spsdaju: ciljevi i strategiia, tehnologija i zadaci, velitina kadrovi, Zivotni ciklus poduzeéa, proizvod i lokacija. 344. Ciljevi i strategija Jedan od najvainijih timbenika koji utjefe na oblikovanje or- ganizacijske strukture poduzeéa su ciljevi i strategtia poduzesa. Veo tame ura: op pol st. 672 ORGANZACUSIA STRUITURA 3Siaves ine obit eraricia Svaka orgatizacia, bilo d © poduzetu, tvornic, Skoli, bolnici, kultumoj ii spoxtsko} institueji, drustveno-politigkoj zajednici Arustvenoj zajednici, ba kao i judi, mora imaticijeve kojima toZi i koje Yeli ostvariti, Ciljevi predstavijau najvainije obiljeZje evake organizacije. Stoga Di bilo vrlo teiko govoritio evrsishodnosti organizacije ako ona ne bi imala jasno definirane ciljeve, Vabaost cilia ogleda so u tome ito se njima odreduje bu- duénost poduzeéa.Ciljevi mate Zeljono stanje organizacije u buduénosti. Pri ‘odredivanju ciljeva poduzeéa potrebno je imati u vidu ohijerarhiju eijevas, eoja mora respe i ijelova i cjline pa ciljevi djelova mo- vaju biti u funkeifi ostvarivanja ciljeva cieline. § obzirom na hijerarhiju eljo va organizacije, glavai elj organizacije Cesto se naziva misija. (mission). ‘Misia ili svrha je razlog postojanja poduzeta." Tako je, npr., misija nekog fakulteta obrazovanje i prenofenje manja studentime na svign razinama obrazovanja, u podruéju cdredene struke, za razliku od misije neke bolaice kojj je evra postojanye stalne brige o oFuvanju 2dravjaliudi kao i njihove ijegenje. Postojanje bijerarhije ciljeva podrazumijeva uskladivanje cilje- ‘va dijelova e ciljevima cjeline. Ciljavi vige razine predstavijaju okvir unutar ojeg se smjodtaju ciljevi nize razine, Jedno od najvatnijih obiljezja ciljeva jest mierVivost ciljeve. ‘Mjerljivi ciljevi su nedvosmialeni, precizni i jasni. Cijevi odreduju organizacijsku strukturu poduzeéa pa ée se tako razlikovati model organizacije poduzeéa, &ji su ciljevi primarno eko- nomeld, zbog Sega ée, npr., u nekim ekonomski nepovoljnim situacijama or- ‘ganizacija rukovodenja u poduzeéu biti centralizirana, mada bi rukevodstvo ‘poduzeéa vrlo rado dalo svojim podredenima potpunu autonomiju da u pod ‘226u nije objektivno nepovoljna ckonomska situacija. U nekim drugim orga- nizacijama, kao Sto au vialine, obrazovne, dobrotvorne i druge organizacije, koje se primarno ne baziraju na ekonomskoj efikasnosti, veé eu im ciljevi prvenstveno drustveni, kxlturni odnosno polititki, u modelixanju njihove o- ‘ganizacijske strukture treba voditi ratuna upravo o tim drustvenim, kultur nim i polititiim ciljevima.* Postavijanje ciljeva organiza datke vrhovnog rukovodsiva u poduzeéu (Top Management). Vrhovno je ru- kovodstvo stalno ukljufeno u postavijanie ciljeva i formuliranje strategi poduzeéa. Prije evih ostalih u poduzeéu vrhovno rukovodstvo mora imati 1 RL Dat: Orgoneation Theory and Design, Furth Bion, West Publishing Compe, Saint Post oe, bt Oe a: Vide tome ured op it ped 8, 672-672: " CORGANEZACUSHA ETRURTURA Cinna arang ogee saan stratesku viziju za svaki posto.” Stoga s pravom ijavijuje Elserino Piol - favrini potpredsjednikc 2a strategija i razvo) u rOlivetijus, govoreGi o Carla de Bonedetiju kao spasitalju od propasti »Olivettijas, kada kaze: »Benedetti je uvjek jedan koraiispred mene. Njegov je posao da razmisija i planira bu Guénost, a mo} je da te njegove zamisli provodim u djelae.* Ciljevima se definira ono Sto poduzeée eli posti¢i pa se i stra ‘ogija mora bazirati na eijevima poduzeta, dok se organizaciska struktura poduzeéa temeliina strategifi ciljevima poduzeéa. Za razkku od eiljeva, Kojima se definira »8toe organizaci eli postii, strategtia odgovara na pitanje »kako« Ge organizacija postici ‘aacrtane eiljeve, ‘Strategija je plan za medusobmu interakeiju poduzeéa # konlea- ‘entskom okolinom radi postizanja organizacijskih ciljeva.*' Steategija uklju- dxje izbor prikladnog natina za postizanje cilleva.* Kao Sto poduzeée ima vile ciljeva, tako isto korist i raiste strategije za ostvarivanye tihciljeva. I ne simo to, poduzeée mode za ostvarenje odredenog cilia koristiti rezlitite strategije. Tako, npr., ako je elf poduzeéa poveéanje prodaje proizvoda, tada se te} cilj moze ostvariti razliitim strategijama Kao Sto su: snizavanje pro- dajne cijene proizvoda, podizanje razine kvalitete protavoda uz nepromije- jena prodajau cijenu, agrosivna ekonomska propaganda, otvaranje novi prodajnih mjosta i aligno, Inuzetno je vaino da poduzeée primjenjuje odgovarajuéu stra- tegija ¢ obzirom na kategorije kupaca Kojima se obraéa, Poduzeéa moraju pronaéi trfiine niSe Kojima je namijenjona konkretma strategija. Usp strategija avakog poduzeéa mora biti unikatna i neprepisiva jer samo na taj natin poduzeée mode biti bole od avoje konkurencije. Utjeca) strategije na strukturn organizacije prvi put spominje i opisuje Alfred D. Chandler u svojoj poznatoj knjizi »Strategtja i strukturac 1062, godine." Dakle, na temelju tog istrazivanja, koje je proveo u fotiri poduzeéa (Du Pont, Sears, Standard Oil of New Yersey (sada, Bycon) i General Motors), analizira povijest éetiri organizacije: Du Pont, 19 A Pearson: Sc Base for Gareal Managers, Horard Busines Revie, July-August 1962, an 9696 5 G ‘turner: Inside Europes Giant Companie: Ole Goes Bearhunting Long Range Planning, Wok 19, Ma 1068, st 7. Richard L Dot ost pod 17, te. 12. % 4H, Donnaly dr, James [Gideon J M.Ioncahs Fundamental ef Monogement, Might Bénin, IRWIN, Chichage oe, 1998, 202. 2 4. D, Chandi proms Lj op. i po @ ae. 678, «lle tome hj A. Chandler: Strategy and rate, MassachuateIattte 9 Teckrlogy. Cambie, 1982. 4 Video tome e knit A Chandler, op it pod 28 ‘ORGANZACUSKA STRUKTURA 8staves Crbene oor oanzace Sears, Standard Oil of New Jersey i General Motors, koje su u potetia s uspichom koristile centralizirann strukturu. Medutim, nova strategija diver- 2ifikacije proizvodnjei geografske ekspanzije zahtijevala je i nova struktura, To je navelo A. Chandlera da stvori poznati izraz »Struktura sljedi stra: tegijuc. Uotio je da je nova strategija diverzificirane proizvodnje i geograf- ke ekspansije zahtijevala i nove modele organizacijcke strakture u tim po- duzeéima pa je A. Chandler na temelju toga do8ao do spoznaje koja je prera- sla u njegovu poznatu maksimu »Struktura slijedi strategiju.« Dalle, odredena struktura koja ae primjanjuje u pottzaén ra azultat je, pored ostaiog, i odgovarajuée strategije poduzeta. Npr., ako podu- zeée izabere atrategiju vliderstva u smanjivanju troskovac,” onda se ono trudi posti¢i najnize trotkove. Takva poduzeéa moraju biti sposobna v tehni- ci, nabavi, proizvodnji i fiitke} distribucji, dok im je potrebno manje ‘umjeSnosti u marketingu, Tako izabrana sirategija imat Ge odraza i na mje- sto pojedinih organizacijekih jedinica koje obavijaju poslove funkeija u orga- nizacijskoj strukturi poduzeéa. Sve organizacijeke jedinice koje obavijaju poslovne funkeije neée imati isti organizacijoki rang. Ako se, pak, poduzeée odluéi, kada je rijeé 0 strategiii prodaje, na strategiju diferencijacijes, tada ono proizvodi i prodaje proizvode koji mu daju konkurentaku prednost zbog specifignih karakteristika proizvoda, zbog éega veéa painju mora posvetiti fankcijama istradivanja { razvoja, kontroli kvalitete i marketingu kao i di 2zajniranju proizvoda, a 8 ‘draziti ina mjesto pojedinih funkcija (od nnosno organizacijskih jedinica) u organizacijskoj strukturi poduzeéa, Kijusna je zamisao bila, kako istiée P. Kotler,¥ da je polazna tothe strategija, ane struktura, To mati da bi poduceée odnosno kompanije najprije trebalo odlutitio buduéem praveu razvoja, a zatim rezvijati organi zacijsku strukturu koja to treba provesti. Postoje, medutim, i drukifja gledanja na odnos sstrategije i strukturec. Tako, npr., proma istraiivanjima R. Rumelta,*' koja su, istina, potvrdila ispravnost teza A. Chandlera da nstruktura sljedi strategijuc, ipak je uoteno i to da jo jedan broj poduzeéa mijenjao organizacijsla sirukturu, a da ta promjena strukture nije bila uvjetovana promjenom strategije. To je potpuno razumljivo s obzirom na dinjenicu da je strategija samo jedan od Gimbenika organizacije pa u odredenim situacijama, na oblikovanje organt zacijshe strukture poduzeéa veti utjecaj imaju neki drugi Zimbeniei organi secant YH tone nb Kolar pane wartiaon ora age, 1862, a % Keller tnmans marbtngem afro Psy 888, 98 1 Vite ote ue R Ruel Stetep, Strcar and Economie Peformance, Basen, Grodute Sthootof Basics Adminisratan, Harré Unter, 197% ws Baton Gre 76 CORGANIACLISKA STRUTIRA Catal ebbenons ean Sein ‘Treée gledanje na odnos strategile i strukbure mote se naéi w raéovima I, Ansoffa kofi razvija ideju da »struktura ide ispred strategiie«* i. 4a poduzeéa biraju strukturu koja je ispred zahtjeva tremutne strategije ‘poduzeéa, jer se njome Zele osigurati organizacijske pretpostavke 2a novi Yazvojni probo}. Nerijetko Gemo ee naéi u poduzeéu upravo u talevoj situacii da novom organizacijskom strukturom moramo stvoriti prostor za realizact ju neke buduée strategije razvoja poduzeéa. ‘Neovisno o tome slijedi li, u pravilu, straktura strategiju ili pak, kta je rei sluéai, struktura ide ispred strategie, éinjenica je da su cilje vi poduzeéa te strategija i struktura medusobno évrsto povezani i uvjetova- ni. Izabrana strategija poduzeéa ufjete na oblikovanje organizacijske struk- ture poduzeéa. Ako se poduzeée, npr., opredijeli na strategija povecanja obujma proizvodnje, tada 6e ono imati izrazito sloZenu i visoko formalizira- nm organizaciju, 2a ravliku od onog poduzeéa koje se opredijeli za smanjiva- je opsega proizvodnie. S obzirom na raslitite strategije diverzifikacije poduzeée © kod povezane diverzifikacije izabrati, kao primjerenu, divizijsku organize cijsku strultury, za razliku od nepovezane diveraifikacije u kojoj 6e biti odgo- vvarajuéa holding sbruktara.™ ‘Na veru izmedu ciljeva, strategije i strukture ukazuje i Z. Ste- fanovié, po kojemu je i sama strategija zapravo utvrdivanje dugoroénih cilje- va poduzeta. Svako poduzese najprije nastoji izabrati odgovarajuéu po- slovnu strategiju, a nakon izhora stratogije traZi odgovarajuce organizacij ‘sko rjeSenje koje Ge biti prilagodeno zahtijevanoj strategij Strategita je, pre ‘ma tome, dominirajuéa velidina koja odreduje organizacijsku struktura po- Guzeée. Ona obuhvaca postavijanje ciljeva, raspored proizvodnih resursa i izbor edgovarajaéih mera.” Iza. Stonera" strategija ostvaruje trostruki utjecaj na struk- turu: a) odreduje zadatke organizacije; b) ufjeée na icbor tehnologije i Hadi u skiada sa zadacima ic) utjete na okolinu u kojo} poduzeée ostvaruje svoju po- slovou aktivnost. Piguéi o odnosu cijeva, strategije i strukture, P, Kotler istiée a je uspjetna ona kompanija koja razvija odgovarajuéu stratogiju 2a posti- zanje svofib ciljeva i gradi odgovarajuéu strukturu organizacije za provode- nije te strategie. Veo tome w rau: V. Bobi op cit pod 12, or 128.183 2 4. Oalnath BB. Lawler Il. and Associate: Ongoing forth ture ~The New Lager Maneging Complex Crgenzations, Jes) Bass Pash, Sn Pranic, 1983, st 16. 12. Swfonoits op it pod 12, se. 123-104 5 Sone prema M, Pallet: Odnos crate ergoniseesrktre saureienogpreduzats, 4 w Zeon rar stata rata samepratog edusty, Ci ainarm Ura Brgrade, Berd, 1988, si 102. 8B. Rater op cit pd 25, sr. 28 COROANZACUSKA STRUKTURA 1sia Cindi ctor opanzacte Zadaci i tehnologija Jasno formulirani ciljevi poduzeéa pretpostavka su za defini ranje zadataka poduzeéa. Definiranjem zadataka poduzeca podrazumijeva se odredivanje: nosilaca izvrSenja zadatka, vremena potrebnog za izvrSenje zadatka i tro’kova izvrSenja. Ciljevi predstavijaju Zeljeno stanje, tj. stanje kojem poduceée tedi, a zadaci omoguéavaju de se to Zeljeno stanje ostvari. Izvrdavanjem za- dataka poduzeéa realiziraju se ujedno i ciljevi poduzeéa. Zaddatak predstavia dodijeljeni posao ili dio posla koji treba izvriiti. Organizacijski zadaci Masificiraju se u tri kategorije:* a) zadaci vezani za rad ¢ ljudima, b) zadaci vezani za rad sa stvarima i c) zadaci vezani za rad ¢ informacje, Ciljevi i zadaci poduzeéa medusobno su uvjetovane kategorije, 45, utjesujecni na druge, ai iato tako ina organizacijslcu strukturu, kao sto { organizacijska struktura poduzeéa utjete na njih, Medusoban odnos ory zadataka i organizacijske strukture mogao bi se prikazati kao na S aan ontate rvaonin “site Ska 3.4, Medusobnl odnos ceva, zadataka | organizacijeke strukture poduzeéa Zadaci poduzeéa, kako ukupan, tako iato i poseban, kao i poje- dinatan zadatak, ostvaruju se razlititim tehnologijama. Tehnologiia je veo- ‘ma vaian timbenik oblikovanja organizacijske strukture poduzeéa. ____ Izmedu mnogobrojnih definicija tebnologije odluéili smo se za definiciju Josepha A. Litterera koji tehnologiju definira »kao znanje 0 nagi- © Meson, M, Abert M, Hheleart, Pop. it ped @ ar 76 8 ‘OROANIZACLSKA STRUKTURA Seber eon orenzacie savin nu da se neito uradie. Tako Siroka definicija tehnologije dopusta nam uldjutivanje ne samo proizvodnog procesa, na &to obiéno prvo mislimo, nego takoter i nafina izvodenja posla i funkeije upravijanja.” Dakle, tehnotogija kao pojam ukljutuje i strojeve i radne od- nosno proizvodine postuphe. Jako, u pravilu, kada govorimo o tehnologiii a priori mislimo na proizvodnu tehnologiju (manufacturing technologies), ‘reba reéi da je moguée govoriti i o ualuznoj tehnologifi (service technolo- gies)* Specifignosti odnosno razlike izmedu proizvodne i uslune tehnologije najbolje éemo uokiti navodeéi njihove glavne karakteristike, keo Sto je to prikazano na slic 3.5. Fined SOO 1. Robe peed za ely ope provome uswutne 2, Stndodsran ows bsrirtsercg Tena gr ota -tsdouraponeseat mpc rove 4.20 oupuH 2 Ogu eentan prema Kaptaro ens hoes 3 supa kpc Nec owt Rado etna age hae peared Prevod ‘Stika 3.5. Karaktoristike uslutne tehnologije nasuprot karakteristkama prolavodne tehnol ‘Tipiéan primjer uslwine tebnologije, koju karakterizira isto- vremena proizvodnja i potrodnja, predstavija, npr., ljetnitka ordinacija ‘odnosno lijednik i pacijent, profesor i student u dvorani za vrijeme predava- xja, glazbenici i njihova publika na koncertu i sliéno. Za razliku od usluznih tehnologija, koje karakterizira istovremena proizvodnja i potrosnja, kod proizvodnih tehnologija proizvodi se proizvode u jednom vremenn da bi se prodavali u nekom drugom vremenu. dog," A Hite The Anais of Cristina Wily nd Sor ne, NewYork 1878, Vie o tome unc RL Daft Organism Theory and Davin ~ Fourth Bion, Wee ‘Pate Compo Sain Pet es 1886-8 % Adaptor is hye RL Daf, op. it ped 5, tr. 124, «prema: DE. Rouen, C. Sich B Sohneie. “ORGANZACUSKA STRUKTURA asiawca Ginter omorena oparaacie Imedu ove dvije krainosti, proizvodne i ustuine tehnologile, postoje tvrtke koje imaju elemente jedne i druge tehnologije, ti. proizvode proizvode, alii pruzaju usluge, Kao tipigan primjer tyrtki takvih tehnologija ‘ogi bismo navesti lanac restorana brae hrane (fast-food), banaka i slignih Te tvrtike imaju istovremeno karakteristike i proizvodnih i Pod tehnologijom, dakle, podrazumijevamo proizvodne po stupke Gil je utjecaj na organizaciju veoma velik. Suvremena tehnika, 4. sxedstva za rad keo i novi tehnoloski postupci, zabtijevaju nova, drukigju podjelu rada, kao i nova unutarnju organizaciju procesa rada, U uvjetima a tomatizacije i mikroelektronike posljedice suvremene tehnologije na organi zacijuii podjelu ada, kako istiéu Gilbert de Terssac i Benjamin Coriat, jasno su uodjive. Prisutne ou tendencije k ukidanju organizacije rada putem stal- nih poslova da bi se preslo na polreine i polivalentne timove.” Utjecaj teh- nike i tebnologije na oblikovanje organizacije najprisutniji je u samo} proizvodnii, mada on izaziva promjene iu ejeloktpno) organizaciskoj struk- turi poduzeéa, Tebnologija prema J. R. Lawrenceu djeluje na organizaciju na ‘tri natina:® 2) determinira Ijudske inpute i ukupne kadrovske potrebe i strukturu kadrova; b) determinire globalne karakteristike organizacijske strukture, postupaka i procesa i c) ona je neposredna determinanta indivi- ualnog i skupnog zadatka, éime indirektno utjeée ina soeijalnu struktura i norme unutar organizacije, Pro koji su postavili teza o odnosu izmedu tehnologije i orga nizacije bili su J. D. Thompson i F. J. Bates 1958. godine. Oni su uotili da odredeni tip tehnologije postavija granice odredenim strukturama organiza cle” Medutim, najorblinje iatrativanje o utjecaju tehnologije na organizaciju provela je Joan Woodward” u razdcblju izmedu 1953, 11961, godine. Prvo sto je uotila jet Sinjeniea da se ave trike, ¢obzirom na tehno- Jogija proizvodnje, mogu evratati u tri osnovne kategorije: pojedinatna proizvodnja, masovna proizvednja i procesna proiavednja. Ona je uotila da postofi korelacija izmedu organizacijeke etruktare i vrste tehnologie koju to oduzeés koriati, Tako je utvrdila da se broj hijerarhijelh raaina't organiza. 3 Ge Teen, B,Crat: Mareeba prot nda, or sa uate aged be S066 eT a Poi aa % 4 R Lowes rena F. DohiaresSiber Ue) thal ne ornate ~ trike _pamaieimeptrn enya nan eine Taig egensee, Bhool el et 2 dlotmuls irl Lage, 198, a 22-2, “4. B Thampaon (FJ. Btes pron . Spsroussena: Tere ogonzaci, Stolk bn ogres 1978, a 68 ear ia © 4 Woodworé prema Mescon M, Alert M, Khedour Fs op. ct pod 8 sr. 674-677 80 “ORGANIZAGIISKA STRUXTURA Grmeniclobshovanjaxgeianjo Sta ci poveéava kada se ide od pojedinatne proizvodnje prema masovno i pro- CB porns a od dine Pa ee ‘ornika bili su najuti u procesno}, neéto Siri u pojedinaéno}, 2 najSiri w m sovnoj proizvodnji, Nadalje, Woodwardova je utvrdila da u uspjeBnim podu- zetima pojedinatne i procesne proizvodnje organizacijeka struktura ima kkerakteriatike fleksibilne odnosno organske strukture, dok je poduzeéima masovne proizvodnje primjerenija birokratske, mehanietiéka ili precizmo odredena organizacijska struktura, U poduzeéima s pojedinaénom pro- invodnjom poteljan je kratak hierarhijski lanec i uzak ragpon rukovodenja, za razlkn od poduséa » masovnom proizvodnjom gdje eo organizacijcka struktara oblikuje tako da ima veliki brojrazina u organizacii j. duboku or- ‘eanizacijsku piramidu i Sirok raspon rukevodenja, ‘Vrijedna je spoznaja do koje je takoder dodla Joan Woodward, 4 odnosi se na relativau vainoct t2v. kritiénih poslovnih funkeija razvoja, rarketinga i proizvodnje) za svaki tip tebnologije proizvodnie. ‘Odnes priorteta i vainosti pojedinih od navedenih poslovnih funkoija, u zavisnosti od tipa tehnologije, dajemo na sliei 3.6." repartee Tans manos PRORVOONIA \ sors — anes pease (paar wanes Prono ‘Sta 36, Odnos iamedu primijenjene tehnologije protzvodnie Tellleda posiovnit funkelja a ee Na sei 3.6, vidlivo je da poduzeéa pojedinaéne proizvodnje najprije moraju osigurati narud2be (marketing), zatim trebaju Kreirati proizvod (razvop pa ga tek onda proizvesti (protzvodnja). Za razliku od njih poduzeéa masovne proizvodnje trebaju najprije razviti proizvod, zatim ga proizvesti i tek na kraju doleze marketinike aktivnosti. Kod poduzeéa pro- cesne proizvodnje poslije razvoja slijedi marketing, jer se novi proizvod {splati proizvoditi amo ako za taj proizvod postoji dostalan broj zainteresi- ranih Kupace, da bi na kraja uslijedila proizvodnia tog proizvoda. Wy Woodird,proma: Meco, M, Albert, M, Khoa Rs op. ct pod & sr 67 ‘ORGANZACUSHA STAUTURA aL‘Stal roca oon crane Rerimirajuéi sve spomaje do kojih je Woodwardova doila, ‘meduéobni odnos tehnoloike slozenosti i strukturalnih karalderistika, pre- ‘ma njezinom istrazivanju, mogao bi so prikazati kao na sliei 2.7: TERNOLOGA Struktune karakterisike Pojedinaéne | Macome | Procesne proizvedne | proizvednje_| protzvednje 7 Bro razina eukovedtorja, 3 4 6 2. Raspon kantrole na razininadzomika | 29 48 18 3. Odnos emedu direkinogiindrekinog | 9:4 44 1 vada 4. Udio managera u ukupnom broja leak sredni | vieck ‘zaposlenih v poduzeéu 5, Vjettine koje se zahtjevau od radnixal visoe | riske visoke 6, Formalizacja procedura nisko | vieoka risk 7. Centralizacia riska visoka isk 8. Koltina verbalrih kemunitaca velika mala vetca 9. Kolitina pisanih kemunikagja mala velka mala 10. Sveukupna organizaciskastruktura | organska | mehanigka | organska Eee Sika. 37. Utjecaj tehnologije na organizaciju (Prema J. Woodward) Buduéi je istralivanje medusobnog odnosa tehnologtie i obi. organizacijake sbrukture, koje je provela J. Woodward, orjentirano , trebalo je pronaéi neki opéi ~ univerzalni odnos tehnolo , koji vrijedi za sve vrste tehnologija, kako pro- iavodnih, tako isto i neproisvodnih, To je uspjelo Jamesu Thompson, * koji ie predlozio jedan drugi pristup tebnologifi za koji tvrdi da se moze Kovistti uevim vrstama organizacij. _ , Thompsonove Klasifikacija tehnologije potiva na vrsti medu: zavisnosti koja postoji izmedu pojedinih dijelova organizacije. ‘Tako on razlikuje objedinjenu tehnologiju ii tzhnologiju paralelne meduzavisnceti, “© Woodard, prema hy: RZ Def op. cit pod 36, st 117 ain, 11 SP Retin: Bin clement orgonzacitog poser I dene, MATE, Zope, 1995, 82 CORGANZACLISKA STRUKTURA Sabaneta panne Sica zatitn sekvencijalnu i reciproénu tehnologiiu. Svaku od tih vrsti tehnelo- fije, sdnosno meduzavienosti irmedu dijelova poduzeta, karakterizira dru- a8 etupanj potrebne horizontalne komunikacije medu dijelovima organi zacije, drugatiji oblik koordinacije, kao i razititi prioritet za Sto bli medu- ‘sobni sujet organizacijokih jedinica, kao sto je topokazano na sci 3.8 : Tan] Fae ieee cece Seas eee a _donctenjy oda area POPPIES | ata tact) | prvi, ttentposint [mal lat) occ } ‘prone > zT ‘eva ae Oog “Samowacl aes oma = gent aacpotre orien, oa veaacsmon | pasoinane sat! | ven ay Meenade” | Eozmasines, Wee jen Sita 38. Thompsonova Kasifkacia meduovisnostiposledice toga Et ‘za upravijanje poduzeéem Korak dalje u operacionalizaciji tebnologije na opéenitiji ne- Gin, kako bi ta Hlasifikecija vrijedila za sva poduzeca, a ne samo za proizvodna, napravio je Charles Perrow,* koji je svoju pozornost usmj na tehnologiju ananja, a ne na tebnologiju proizvodnje. Predlotio je da se tehnologija promatra # obzirom na dvije dimenzije:* a) broj imuzetaka koje pojedinei susreéu u svom radu i b) vrste procedure traganja 2a uspjeinim metodama pronslafenja odgovora na te izuzetke. Prvu je dimenziju nazvao varijabilnost zadatka, a drugu moguénost analize problema. Ch. Per- “ Thompeoncoebasifhac ehnolota prema: R . Daft: op. cit pod 7, er, 182. ¢. Pare proma 5. P, Robbing: op. ct pod 9, 214.216 © ¢. Paro prema: S.P, Robbins op. pod 43, 215. ‘ORGANIZACUSKA STRUICTRA 83‘Slain haben ober peice time dolazi do Cetiri tipa tehnologije, kao Sto su: rutinska, inZenjerska, 20- nateka i nerutinska, kao Sto je to prikazano na slici 3, Vargabinost zadata (brojiauzetakakcjo ojedin!susreéu usvom rad) problema (moguénost pronalazenja odgovore ee ei | aa ‘apm ponuestay | Crete pete) i reasocatenace 9 i i Sika 2.9. Charles Perrowijeva Klasifikacljatehnologile 7 : ‘Veomasu ‘rijetka poduzeéa, a posebno velika slozena poduzeta_ 8 diverzificiranim proizvodnim programom, u kojima bi bila dominantna Obiéno poduzeéa imaju raalititu tehnologiju, a “utjecaj tehnologije na oblikovanje organizacije odreduje se na temelju kijut- ne tehnologije (Core technology) fj, one koja je namijenjena proizvodnii s#lavnog proiavoda odnosno usluge poduzeéa, __ Uzadnje viijeme, zahvaljujuti sve Siro} uporabi informacijske tehnologije na svim podruéjima rada i Zivote, dolazi do velikih promjena u organizaciji.§ obrirom na epohalne promjene koje informacijl tehnclogija izaziva u organizaciji, informacijskoj tehnologiji posvetit éemo posebnu paénju u okviru poglavija o visokim tehnologijama, Rerimirajusi ave spomaje o utjecaju tebnologije na obi je organizacije poduzeéa, treba reéi da ée pojedinoj tebnologiji biti primje- rena funkeijska, a drugima predmetna organizacijska struktura, Tehnolog ‘opredjeljyje i sraspon rukovodenjae u poduzeéu kao i broj razina u organiza- + cfakoj hijerarhiji, Rasliciti tehneloski postupci zahtijevaju i razliite natine raiélanjivanja zadataka u organizaciji. Tehnologija utjete na organizacijaku 1c Perow prema: 8. P Rotbine-on et od. 63, e216 1 MJ Hele: Crgenztion Theory ~ Modern Simbalic end Postmodern Perpatives, Oxfrd Uniry Pres, Ord ety 1087, oe 192 84 ORGANZACUSKA STRUKTURA tetova Steen strikturu i tako &to xazlitite tehnologije zahtijevaju razligitu koncepeiju ru- kovodenja, sdubljue ili »pliéue hijerarhiju u organizaciji te obrazovanaju ili ‘manje obrazovamu radnu snagu. U suvremenim uvjetima proizvodnje i poslovanja, Sto se udaljavamo od manufaktumog, canatskog odnosno industrijskog natina proiavodnje, prema suvremenoj tehnologiji odnosno automatizacii i fleksi- bilnim proizvodnim eustavima, mijenja se i organizacijaka struktura podu- ‘2eéa, Poduzeéa napuétaju tradicionalne, Kasitne, birokratske odnosno me hhanietitke strukture koje sve vide zamjenjuju organckim strukturama, Tsto- ‘yremeno, 8 novim tebnologijama dolazi do rasta i razvoja poduzets, ali tako i do diverzifikacije njegova raavoja, Sto uvjetuje mijenjanje atrogo hije- ‘athijeke organizacie s decentraliziranim oblicima organizacije. Diverzifika- cija proizvodnje i decentralizacija odlutivanja dvije su strane iate medalje, Veli ‘Velitina poduzeéa (kao Simbenik) ima izuzetmu ulogu u mode Jiranju organizacijeke strukture poduzeés. Izbor organizacijskog oblika po- Gazeta, kao i mnoga rjefenja unutarnje organizactje poduzeéa, ovise upravo 0 velifini poduzeéa. Medutim, da biemo uopée mogii operirati ¢ imbenikom ‘litine kao utjecajnim timbenikom za oblikovanje organizacije, potzebno je ‘ukazati na koje se ave nadine meri velitina poduzeta | Sto se najéeiée podra- ‘unijeva poimovima »velikor, saredajee ili vmalo« poduzeés Uobitajeno je da se veliéina poduzea mjeri s vide parametara ‘kao &o eu: broj zaposlenih radnika, veliéina ostvarenog wkupnog prikoda, velidina ostvarenog profita, vrijednost osnovnih aredsteva, udio poduzeéa na trzistu ponude odredenih proizvoda odnosno usluga i tome aliéno. , Drucker,® npr., misli da je struktura rakovodstva, a poseb- no rakovodeéeg vzha, jedini sigurni kriterij velitine poduzeéa pa s, obzirom na struktara rukovodstva, postofi 4-5 stupnjeva velitine poduzeés. U ma- Jom poduizetu rukovoditelj poduzeéa rukovodi jos i nekom poslovnom funkci- jom, U poduzeéu sredinje velitine poteljan je jedan rukovodeti, tim. U velikom poduze6u operativna ili planska funkclja rukovodatva organizira se nabazi tima, dok se u vrlo velikom poduzecu te obje fankeije orgenizirajuna bari tima. § obzirom na radlitite paremetre Kojima se odreduje veliéina poduseéa, sam pojam veligine poduzoéa jest relativan, posebno tt karmparaci- WP. Drachr: Pres rihovolno, Zogeh, 1961, st 261.-269. DORGANDACUSKA STRUCTIRA 85Stoves inten ebionanfs erizcie Ji (za nae pojmove) velikih poduceéa u nas 5 velikim poduzeéima u razvije- ‘nom svijetu. Veliéina tréiéta i bro} potencijalnih kupaca relativiziraju te pojmove o velitini, usporedbom poduzeéa iz jedne zemlje s istim ili sliénim poduzeima u drugim zemaljama, No, bes obsira na raalifitost velitine velikih poduzeéa, unasiii ‘u nekoj velikoj zexnlji, u svakoj zemlji more biti optimalan odnos izmedu ve- likib, srednjih i malih poduzeéa. Pod tim podrazumijevamo relativno naj- vei broj malih poduzeca, znatno manje eredujih i najmanje velikih podu- zeéa. Tako npr. u SAD-u® dvije trecine svih poduzeta zapotljavaju manje od 5 osoba, a Sak 96% podureéa manje od 50 zaposlenib. S druge, pak, strane, ‘oko 80% ukupne vrijednestiu proizvodnji koneentrirano je samo u 3% kom- panija. Dakle, odnos velikih, srednjih i malih poduzeéa u gospodar- stvu avake zemlje mora biti prirodan i mogao bi se usporediti sa struktarom jednog stabla u prirodi, koje ima ave biti drugaéiji. To vrijedi, na isti natin, i za gospodarstvo svake zemlje. Zato je latina dvojba trebaju li i nama wi Hrvatskoj velike ili samo male organizacije. Naravno, trebaju nam i velike i male organizaciie. ‘Velike nam trebsju zbog razmjene robs sa svijetom, za ito je potrebno imati konkurentskn proizvodajy, a to mode osigurati samo ekonomija velitina. ‘U pogledu, kao ito smo rekli, Iaime dvojbe, (dati prednost veli- im ili malim organizactjama) recentna literatura tedi vzlatnoj sredinie,* 6. ‘elim jedinicama wnutar velikih organizacija. Taj trend »drobljenja« velikih organizacija, putem frakialne, Klastor ili ameba organizacije, te formiranje velikog broja profitnih ceatara, ne samo da drastigno emanjuje veliGinu orge- nizacije, veé je u volikoj mjeri i demokratizira i decontralisira 7 pak, s aspekta utjecaja volidine poduzeéa pri izboru organizs- cijske strukture poduzeés kao kriteri velitine najée8ée se urima bro} zapo- slenih radnika u poduzeéu. Broj zaposlenih radnika prvi je pokazatel} velitine poduzeés, posehno s aspekia oblikovanja organizacijske strukture poduzeéa, zato Sto o broju radnika u poduzeéu oviai dubina podjele ra bbroj organizacijekih razina, broj i struktura organizacijskih jedinica, veéi ii ‘manji stupanj epecijalizacije, broj rednih mjesta kao i tip natin orgepizacije radaih mjeeta i alitno, GM, Bountack How to Orgunize and Operate & Small Busines, Prentice Ho, Engeweod ite, Neato Totter ok epee vee wath Riots B Mit, As Oras! Bean, BP, RWI, Honeceat Beton, 1282, 86 ORGANZACUSKA STRUKTURA imtenttconpopmiee re Otito je da ono poduzeée koje ima nekoliko tisuéa zaposlenih +radnika mora biti bitno drukéije organizirano od onoga koje zapodljava jedva, stotinjak radnika, Pretpostavimo da se Zak bave i istom proizvodajom, njiho- vv organizacijake strulcture bit 6e bitno razlitite jedna od druge. Ozbiljnije istrativanje utjecaja velitine poduzeéa na izbor or- ganizacijeke strokture provela je jedna skupina istazivata ~ tim sa Sveuti- ita Aston Istina, oni su istrazivanje zapoteli proutavanjem utjecaja tehnologije na organizaciju, provjeravajuéi spomaje do kojih je dosla J. Woodward u evo istrafivanju. Medutim, u tom istrazivanju obratili su ‘painju i na moguée utjecaje veliéine poduzeéa na organizacijsku strukturu Doili eu do interesantnih zabljutaka koji su u odredenoj mjeri kontradiktor- ni onima do kojih je dosla J. Woodward. Zakljuéci J. Woodward, kada je rijet © wecaju tehnologije na organizaciju, Kako istiée Aston skupine, vaijede samo za mala poduzeéa jer, Sto je poduzeée manje, to su Biri ufjecafi tehnolo- sije na njegovu strukburu. Ali, kada se w istradivanje ukdjuti i timbenik velii- ne poduzeta, tada, kagu istrativati Aston skupine, tebnologija vige nema preeudnu ulogu. Utica) velitine poduzeéa, kau oni, na oblikovanje organi zacijske strakture poduzeéa jako je velik. Istina, tedko je toino odrediti ko- 1iko velitina utjege na organizacijy, ai je sigurno da se s rastom velitine poduzeéa povetava i elozenost njegove strukture, s obzirom na veéi broj razi- nna rukovodenja, naglaienfje tondencije na decentralizaciju i sliéno. U izudavanju dimbenika organizacije tedko je analizirati izoli- ‘rani utjecaj bilo kojeg imbenika organizacije na oblikovanje organizacijske strukture poduzeés, bez meduzavisnosti s ostalim utjecajnim éimbenicima organizacije. Tako ée kod analize utjecaja velidine poduzeta na modeliranje njegove organizacijske strukture biti neophodno voditi raéuna io primijenje- no} tehnologiji u proizvodnii, koja ée i u proivodnji istog proizvoda biti railitita u pojedinim poduzeéims, ba zbog njihove razlitite velitine. Kod mulih poduzeéa previadavat ée proigvodni proces s karakteristikama zanat- ke organizacije, dok Ge u velikim poduzetima biti prisutna ne samo vieoka mehanizacija, nego i tehnologija automatizacije proizvodaje, Podjela rada i broj hijerarhijskh razina kudikamo je dubljiu velikim nego u malim podu- zetima, zbog tega ée malo poduzete imati splicuc ijednostavniju organiz sku struktura, 28 raliku od velikog poduzeta koje Ge imati »dubljue i slozeni- ju strukturu. U malim poduzeéima projektirana radna mjesta imat ée Siroki Gjdlokrug poslova i zadataka koje izvrSilac mora obaviti, za raaliku od velikih poduzeéa u kojima iavrdioci obavijaju samo jedan vrlo specijaliziran radni za- Galak. Veliko poduzeée u veéoj 6e mjeri trebati primijeniti decentralizaciju i poslova i odluéivanja kao nagelo organizacie, za razliku od malog poduzeéa ja je organizacijska struktura ypliéac pa ni decentralizacija u njemu nije Vile o tome rade Menon, ME, Abe, M. i Kado Rs op it pod 8 at 678 ‘OROANIZACUGKA ETRUKTURA, a7Steve Sean ebro cree nuina, Otuda,ée se razlikovati i koncepeije rukovodenja u velikim i malim poduzetima. Sto je poduze6e veée, koncepciia rukovodenja pomite se od in dividualnog prema kolektivnom odnosno tizaskom rukovodenja i projektno} i matriénoj organizaciji rukovodenja. Veée poduzeée omoguéava koncentra ciju finaneijskih sredstava pa na taj natin osigurava veca vlaganja u istra- ¥ivanje irazvo} nego Sto Go to biti sluéaj u mslom poduzeCu, zbog Gega ée veli ka poduzeéa u svojoj organizacijskoj strukturi imati posebne organizacijske jedinice za istrativanje i razvoj, a to najéedée neée biti sluéej kada je rijet 0 ‘malim poduzecima. Iz evega prethodno nevedenog uotava se da velika poduzoéa zahiijevaju bitno drukjo, dalle razliite, organizacijeke oblike od manjih poduzeéa. Dok ée koordiniranje poslova u manjim poduzeéima biti matno Iakée nego u velikim, s obsirom na manji broj komunikacijekib veza, dotle 6 ‘u njima biti tee postiéi specijalizaciju udi i sredstava nego u velikim podu- zeéima. Manja su poduzeéa elastinia i lakie se prilagodavaju promjenama uokolini, u prvom redu zbog »plitke« podjele rada i jodmostavnije otrukture rukovodenja, za rezlilu od velikih poduzeéa, s »dubokom« organizacijom i sloZenom etrukturom rukovodenja, Sto ta poduzeéa Gini tromima i neela- atignima za brzo prilagodavanje promjenama u okolini. U privredi evake zemlje potrebno je postiéi optimalan odnos izmedu velikih i malih organizacija odnosno poduzeca. U nekim djelat- nostima, granama i grupacijama nee biti moguée organizirati proizvodaju ukoliko poduzeée ne posjeduje nkritiénu masue kapitala, opreme i iudi, zbog Bega 60 ta poduzeéa biti zatno veéa od drugih u kojima se, npr., postovna aktivnost mioze zapoteti s veoma malim potetnim kapitalom kao i s malim brojem ludi. I velika, kao i mala, poduzeéa imaju neke svofe prednosti i sk Dosti, koje se najbolje mogu notiti iz razlike koje postoje iamedu velikih i m ih poduzeéa. Vidi elika 8.10. Postavija se pitanje: Keko u nekom velikom poduzeéu iskori- stiti prednoati velike organizacie, a istovremeno ne izgubiti flekeibilnost koja karakterizira male organizacije? To se postiée na taj nagin da se velika poduzeée, unutarnjim restrukturiranjem i podjelom na podrutje djelamnosti (divisions), profitne centre i strateéke poslovne jedinice, transformiraju u »konfederacijus velikog broja malih »poduzeéac, Na taj se naéin mogu ofuva- i prednosti velikib organizacij alii istovremeno udivati pogodnosti malih organizacija, kao Sto su fleksibilnost ijednostamnost, Takva bismo poduzeta ‘mogli nazvati veliko-mala poduzeéa odnosno kompanije.* Velidina kao gimbenik organicacije poduzeéa nije sama sebi Aostatna { tek u spreai s drugim éimbenicima mote utjecati na izbor odrede- FA Byrn, a prema bic BL. Daft op lt pod 36, er 184 Vie o tome u ha R. Ls Daft op cit pd 36, e155 88 ‘ORCANZACIISKA STRUATURA inn btvana ance sain nevrste organizacijske strukture, Ipak, u pravilu, manjim ée poduzecima od- sgorarati funkeijska orgonizacijcka struktura, dol ée veéim poduzetima biti primjerenija predmetna odnosno tertorijalna organizacijska struktura. Ist ha, postoje u praksi i odetupanja od ovog pravila, a odnose se na to da i vel a poduzeéa mogu biti organizirana na funkeijekom naéelu, ako proizvode samo jedan ili svega nekoliko srodnih ii sliénth proizvods, kao ato i mala po- duzeéa mogu biti organizirana na predmetnom natelu, ako u svom proizvod- ‘nom programu imaju Siri asortiman razlititih proizveda Koji se uz to proizvode i raalititim tehnoloskim postupeima. Veliko poduzeée: Malo poduzeée: 7. Ekonomija obujma. 1. Proizvodnja u malim kolitinama. 2. Globalna orjentaciia 2. Regionalna onjentacija {orjentacia na svjetsko taste). | (orlentacja na lokaln triste), 3, Mehanitka struktura 8, Organeka struktura. 4.*Krutat neelasliéna organizaciia. | 4, Fleksibina organizaciska 5. Visoka i duboka organizacia. strutura. 16. Kompleksna (slo2ena) 5, Niska organizacia. organizacia, 6. Jednostavna organizaciska 7. Tims rad, profesionalni struktura, specialist i manager 7. Velika uloga poduzetnika. Slika 3.10, Razlke lzmedu velikog | malog poduzeéa Jigina poduzeta odrazit ée se na izbor organizacijeke struk- ture i na taj nadin to ¢e u velikim poduzeéima biti neophodno form bbroj organizacijskih jedinica (funkeijskih, predmetnih ili teritorijalnih) po razliitim orgenizacijskim razinama, 2a razliku od malih poduzeéa gdje €e broj tih jedinica biti neusporedivo manji Veligina poduzeéa odrazit Ge se ina viéerazinsku organizaci- sku strukturu, buduéi da ¢e se velika poduzeta odnosno korporacije decom ‘nalizivati na atrategijske poslovne jedinice, nrofitne centre i podrutja djelat- nosti (divisions), dok ée mala poduze¢a imati jednostavnu podjelu, najéesée jednorazinskn, ‘ORGAMIZACUSKA STRUKTURA, 69