Ograničenja od ovrhe na plaći u 2020.

godini
(10.12.2019.)

Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim

novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj
prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u
pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. iznosila je 6.434,00 kune (Nar.
nov., br. 104/19). Ovaj iznos relevantan je za provedbu ovrhe na plaći radi naplate novčanih
tražbina.

S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos
primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće
u 2020. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2019. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju
2020. godine.

U nastavku dajemo pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2020. godine.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 6.434,00 kn

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 6.434,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako
slijedi:

 1.608,50 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 6.434,00 kn)
 3.217,00 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale
zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade
štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.434,00 kn)
 4.289,33 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 6.434,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate
neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.289,33
kn, dok je iznos od 3.710,67 kn raspoloživ za ovrhu.

Neto plaća je manja od 6.434,00 kn

Ako je neto plaća radnika manja od 6.434,00  kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta
 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade
štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti
ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.289,33 kn ako se ovrha provodi radi
naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 4.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina)
biti izuzeto 3.000,00 kn (3/4 njegove plaće), dok je 1.000,00 kn podložno ovrsi. Međutim,
svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.719,11 kn do 6.433,99 kn, pripast će
iznos od 4.289,33 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se
tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom
plaćom od prosječne. Slijedom navedenog, svakom radniku kojem se u 2020. isplaćuje neto
plaća jednaka ili veća od 5.719,11 kn, isplatit će se 4.289,33 kn, a preostali dio se ovršuje.
Podsjećamo, za uzdržavanje i nabrojane naknade štete zaštićen je još i manji iznos plaće.

Račun na koji se isplaćuje dio plaće izuzet od ovrhe

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od
ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik –
ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na
zaštićeni račun.

Ostala primanja iz radnog odnosa izuzeta od ovrhe

Na zaštićeni račun mogu se uplatiti isključivo primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe
(„numerus clausus“). Od ostalih primanja (tzv. materijalnih prava) u radnom odnosu, koja se
ne smatraju plaćom, od ovrhe su temeljem čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja:

1. naknada troškova za službeno putovanje,

2. naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
3. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče,
4. potpore zbog invalidnosti radnika,
5. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, te
6. potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika.

Ova primanja su izuzeta od ovrhe samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju

oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada. Stoga, ukoliko ih radnik ostvaruje,
ova primanja se ne mogu ovršiti, a isplaćuju se povrh dijela plaće izuzete od ovrhe na redovni
račun ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, odnosno na zaštićeni račun ako ga je radnik
otvorio.