Professional Documents
Culture Documents
01 PDF
01 PDF
1. BROJNI
SISTEMI
cifra I V X L C D M
vrijednost 1 5 10 50 100 500 1000
66
Osnova (baza) je broj različitih cifara u određenom brojnom sistemu. Najveća
cifra u sistemu sa bazom b je b-1.
Osnova pozicionog brojnog sistema može biti bilo koji broj, ali su uz dekadni
brojni sistem najpoznatiji brojni sistemi binarni, oktalni i heksadekadni, zbog
svoje primjene u informatici.
Najveća
Brojni sistem Osnova Cifre
cifra
DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9
BINARNI 2 0, 1 1
OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7
HEKSADEKADNI 16 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F F
Dekadni brojni sistem. Osnova dekadnog sistema je broj 10, cifre pomoću ko-
jih zapisujemo brojeve su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9. To je sistem u kojem mi od
davnih vremena pa sve do danas računamo, a razlog je jednostavan – čovjek je
počeo računati uz pomoć 10 prstiju na rukama.
Binarni brojni sistem. Baza binarnog brojnog sistema je broj 2 što znači da se u
tom sistemu koriste samo dvije cifre: 0 i 1. To je sistem pomoću kojeg rade raču-
nari. Zašto je baš binarni sistem pogodan za rad računara, potpuno je shvatljivo.
U određenom trenutku električno kolo može biti aktivno ili ne; uključen ili is-
ključen; uređaj može biti pod naponom ili ne; čestica može biti namagnetizirana
ili ne; laserski zrak se reflektuje ili ne.
Primjer:
1101101,01 = 1 · 26 + 1 · 25 + 0 · 24 + 1 · 23 + 1 · 22 + 0 · 21 + 1 · 20 + 0 · 2−1 + 1 · 2−2 = (*)
= 1 · 64 + 1 · 32 + 0 · 16 + 1 · 8 + 1 · 4 + 0 · 2 + 1 · 1 + 0 · 0,5 + 1 · 0,25 =
= 64 + 32 + 8 + 4 + 1 + 0,25 =
= 109,25
Ovo zapisujemo 1101101,01(2) = 109,25(10).
binarni → dekadni
1. 1001101(2) = 1·26 + 0·25 + 0·24 + 1·23 + 1·22 + 0·21 + 1·20 =
= 26 + 23 + 22 + 20 =
= 64 + 8 + 4 + 1 =
= 77(10)
oktalni → dekadni
4. 734,02(8) = 7·82 + 3·81 + 4·80 + 0·8-1 + 2·8-2 =
= 7·64 + 3·8 + 4·1 + 2·0,015625 =
= 448 + 24 + 4 + 0,03125 =
= 476,03125(10)
68
heksadekadni → dekadni
5. 1A3E,D(16) = 1·163 + 10·162 + 3·161 + 14·160 + 13·16 -1 =
= 4096 + 10·256 + 3·16 + 14·1 + 13·0,0625 =
= 4096 + 2560 + 48 + 14 + 0,8125 =
= 6718,8125(10)
dekadni → binarni
1. 77(10) = ? 77 : 2 = 38 1
38 : 2 = 19 0
19 : 2 = 9 1
9 : 2 = 4 1
4 : 2 = 2 0
2 : 2 = 1 0
1 : 2 = 0 1
0,6875(10) = 0,1011(2)
3. 26,75(10) = ? (2)
Posebno prevedemo cijeli dio broja, a posebno decimalni dio, pa ih saberemo:
26 0
13 1
6 0
3 1
1 1
0
26(10) = 11010(2)
0,75 · 2
1,5
0,5 · 2
1,0
0,75(10) = 0,11(2)
Dakle, 26,75(10) = 11010,11(2)
dekadni → oktalni
Postupak je potpuno isti, samo se dijeli (odnosno množi) s osnovom 8.
4. 476,03125(10) = ? (8)
476 : 8 = 59
4
59 : 8 = 7
3
7:8=0
7
476(10) = 734(8)
0,03125 · 8
0,25 · 8
2,00
0,03125(10) = 0,02(8)
Dakle, 476,03125(10) = 734,02(8)
dekadni → heksadekadni
Postupak je identičan prethodnom, samo se dijeli (odnosno množi) s osnovom
16. Pritom se umjesto dobijenih ostataka (ili cijelih dijelova) 10, 11, 12, 13, 14 i
15, pišu redom A, B, C, D, E i F.
70
5. 6718,8125(10) = ? (16)
6718 : 16 = 419
14 = E
419 : 16 = 26
3
26 : 16 = 1
10 = A
1 : 16 = 0
1
6718(10) = 1A3E(16)
0,8125 · 16
D = 13,0
0,8125(10) = 0,D(16)
Dakle, 6718,8125(10) = 1A3E,D(16)
77 : 8 = 9
5
9:8=1
1
1:8=0
1
77(10) = 115(8)
Dakle, 1001101(2) = 115(8)
72
oktalni → heksadekadni i obrnuto
Zadaci
1. Prevedi u binarni zapis sljedeće brojeve:
a) 405(10)
b) 71,375(10)
c) 105,46(8)
d) A59,0C(16)
2. Prevedi u dekadni zapis sljedeće brojeve:
a) 10001110(2)
b) 11010,0111(2)
c) 105,46(8)
d) A59,0C(16)
3. Prevedi u oktalni zapis sljedeće brojeve:
250(10)
31,8125(10)
1101100110,0101(2)
E7,17(16)
4. Prevedi u heksadekadni zapis brojeve:
3336(10)
125,3125(10)
1101100110,0101(2)
246,1(8)
Binarna aritmetika
Sabiranje u binarnom sistemu. Prisjetimo se sabiranja u dekadnom sistemu, npr.
59 + 214.
Brojeve potpišemo jednog ispod drugog tako da je cifra jedinice ispod cifre
jedinice, tj. decimalna tačka ispod decimalne tačke. Sabiramo zdesna ulijevo.
59
+ 214
273
Pritom je 9 + 4 = 13, pa 3 pišemo i 1 „prenosimo“, tj. sabiramo ga sa ciframa
iz sljedeće kolone.
Sabiranje u binarnom sistemu izvodi se na identičan način s tim da pritom
treba imati na umu sljedeću tablicu sabiranja binarnih brojeva:
0+0=0
0+1=1
1+0=1
1 + 1 = 0 i 1 se „prenosi“ (1 prijenos)
Primjeri:
1 1 1 1 1 11111 11
10101 1101011 10111,1011
+ 11010 + 10110 + 1100,011
101111 10000001 100100,0001
Primjetimo da je 1 + 1 + 1 = 1 i 1 se „prenosi“
Zadatak 2. Saberi:
a) 1011001 + 1101,01 =
b) 10110 + 1000100 + 110101 =
c) 100011 + 10011 + 1011 =
d) 10,1 + 100,01 + 11 + 1011 =
e) 11011,011 + 100,01 + 0,1 =
74
Tablica oduzimanja binarnih brojeva:
0-0=0
1-0=1
1-1=0
0 - 1 = 1 i 1 se „prenosi“ (tj. 1 oduzimamo u sljedećoj koloni ulijevo)
Primjeri:
110101 100110,01 111001 110011,011
− 10011 − 11011 − 10010,1 − 101,10 .
100010 001011,01 100110,1 101101,111
Postoji i drugi način:
23 · 16 1,5 · 2,3
23 30
+ 138 + 45
368 3,45
0·0=0
0·1=0
1·0=0
1·1=1
Primjeri:
76
Dijeljenje u binarnom sistemu
Prisjetimo se kako smo učili dijeljenje u nižim razredima osnovne škole:
368 : 16 = 23 475 : 4 = 118 i ostatak 3
-32 -4
48 07
-48 - 4
0 35
-32
3
U binarnom sistemu će se dijeljenje obavljati na identičan način, što znači da
će se svoditi na oduzimanje.
Primjeri:
1010001 : 1001 = 1001 101010 : 111 = 110 10001 : 11 = 101 i ostatak 10
-1001 - 111 - 11
0001001 00111 00101
- 1001 - 111 - 11
0000 000 010
Kako počinjemo? Uzimamo cifru po cifru dijeljenika sve dok ne dobijemo broj
veći od djelioca (u prvom primjeru je tako 1 < 1001, gledamo dalje 10 < 1001,
101 < 1001, 1010 > 1001, pa je 1010 broj s kojim počinjemo).
Zadatak 1. Podijeli:
a) 101100101 : 111 =
b) 1101,1 : 10,01 =
c) 1101100101 : 10111 =
Zadatak 2. Izračunaj (pazeći na redosljed računskih operacija):
(1100111 – 1101) : 1001 =
101101 + 111100 : 100 + 1010 =
101000 : 101 – 1000 · 11 =
Zadaci
1. Saberi binarne brojeve:
a) 1011011 + 10010 + 11 + 10000 =
b) 101010,011 + 111,1011 + 0,001 =
c) 1100011,101 + 110011,101 + 11011,101 =
2. Oduzmi binarne brojeve (koristeći tablicu oduzimanja):
a) 1100011100 – 11001100 =
b) 1011100,011 – 111,11011 =
c) 10000,1111 – 1111,011 =
a) 11000101 – 110111 =
b) 1000001 – 101010 =
c) 1100110 – 11001 =
4. Pomnoži binarne brojeve:
a) 100111 · 1011 =
b) 11,011 · 110,11 =
c) 1100101 · 0,001 =
5. Podijeli binarne brojeve:
a) 100010 : 10001 =
b) 101101 : 1001 =
c) 11011,01 : 1,01 =
6. Izračunaj:
a) 111001 + 110,01·1101=
b) (111001 + 110,01)·1101=
78
Primjer 1. Predstavimo broj 324(10) u 2 bajta.
324 0
162 0 324(10) = 101000100(2)
81 1
40 0 U 2 bajta binarni broj 101000100 predstavljamo ovako:
20 0
0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 0 0
10 0
5 1
2 0 Ova nula znači da je broj pozitivan.
1 1
0
Negativni brojevi prikazuju se pomoću metode dvojnog komplementa. Po-
gledajmo primjer.
komplement 1111111010111011
dvojni komplement = –324(10) 1111111010111100 = –324(10)
Zadatak 1. Odredi najveći i najmanji cijeli broj koji se mogu predstaviti pomoću
dva bajta.
b) 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 0 1
Broj je negativan, jer je vodeći bit = 1. Primjenjujemo postupak koji je
obrnut od onog u primjeru 2.
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 0 1
- 1
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1
80
Primjer 3. Prikažimo broj -47,625(10) u memoriji računara.
Dati dekadni broj (tj. njegovu apsolutnu vrijednost) najprije pretvorimo u
binarni:
47 1 0,625 · 2
23 1 1,25
11 1 0,25 · 2
5 1 0,5 · 2
2 0 1,0
1 1
0 47,625(10) = 101111,101(2)
a smještamo ih po shemi:
bitovi kolone bitovi reda
tablice tablice
b7 b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0
82
Zadatak 1. Zapiši svoje ime i prezime u ASCII kodu. (Specijalna slova izostavi,
umjesto ć piši c,...)
Zadatak 2. Postoji li neka veza između koda malih i odgovarajućih velikih slova,
npr. R i r, G i g, A i a, itd.