You are on page 1of 3

Nevil Gogard - Radio predavanja 1

Meditacija
Mnogi ljudi mi kažu da ne mogu da meditiraju. Pomalo mi liče na one koji
kažu kako ne mogu svirati klavir nakon samo jednog pokušaja. Meditacija,
kao i svaka vještina, zahtijeva konstantno vježbanje za savršene rezultate.
Zaista dobar pijanista, na primjer, osjećao bi da ne može svirati najbolje što
umije ako ne bi vježbao samo jedan dan. Ako ne bi vježbao čitavu sedmicu
ili mjesec dana, znao bi da bi čak i najneupućenija publika uočila njegove
greške. Tako je i sa meditacijom. Ako svakodnevno praktikujemo s radošću
ovu naviku, usavršavamo je kao vješinu. Shvatio sam da, za one koji se žale na
njenu teškoću, meditacija nije svakodnevna praksa, već oni radije čekaju dok
se u njihovom svijetu ne pojavi nešto hitno i onda, snagom volje, pokušavaju
da fokusiraju pažnju na željeno stanje. Ali oni ne znaju da je meditacija edu-
kacija volje, jer kad su volja i mašta u konfliktu, mašta sigurno pobjeđuje.
Rječnici definišu meditaciju kao usmjeravanje pažnje; planiranje u umu; zami-
šljanje i planiranje; upuštanje u kontinuirano i kontemplativno razmišljanje.
O meditaciji je napisano dosta gluposti. Većina knjiga na tu temu čitaoca ne
vodi nikud, jer ne opisuju proces meditacije. Sve na šta se meditacija svodi je
kontrolisana imaginacija i dobro održavanje pažnje. Prosto zadržite pažnju
na određenoj ideji sve dok ona ne ispuni um i istisne sve druge ideje iz svi-
jesti. Moć pažnje je siguran znak unutrašnje snage. Moramo se koncentrisati
na ideju koju želimo da ostvarimo, ne dozvoljavajući bilo kakve smetnje. To je
velika tajna čina. Ukoliko pažnja odluta, ponovo je vratite na ideju koju želite
da ostvarite i uradite to opet i opet, sve dok pažnja ne postane imobilisana i
bez napora krene za idejom koju joj predstavite. Ideja mora držati pažnju — “Dan za danom, nedjelju
mora je opčiniti — da se tako izrazim. Svaka meditacija se, na koncu, završava za nedjeljom, godinu za
sa misliocem i on uviđa da Jeste ono što je sam zamislio. Pažnja nedisciplino- godinom, u vrijeme kada
vanog čovjeka je sluga njegovog vida, prije nego gospodar. Usmjerava se na me niko, iz ljubavi ili
ono što je trenutno hitno, umjesto na ono što je važno. iz nekih nižih pobuda,
ne smije ometati, ja se
U činu meditacije, kao i u činu obožavanja, tišina je naša najveća (po)hvala. povučem kako bih ovladao
Sačuvajmo naša tiha svetilišta, jer u njima su očuvani vječni vidici. Dan za svojom pažnjom i svojom
danom, nedjelju za nedjeljom, godinu za godinom, u vrijeme kada me niko, maštom.”
iz ljubavi ili iz nekih nižih pobuda, ne smije ometati, ja se povučem kako bih
ovladao svojom pažnjom i svojom maštom. Iznalazim načine kojima bih uči-
nio još više mojima ta magična svjetla koja su svitala i gasila se u meni. Želio
sam da ih prizovem po volji i da budem gospodar svoje vizije.
Težio sam da zadržim pažnju na dnevnim aktivnostima uz nepokolebljivu
koncentraciju, tako da mi koncentracija ni na jedan jedini trenutak ne popu-
sti. To je vježba — trening za veće avanture duše. I nije lak posao. Posao orača
u njivi je daleko lakši.
Carevi ne šalju legije da uguše pobunu toliko brzo koliko sve živo u nama
pohrli duž nervnih autoputeva tijela da bi opstriuiralo stanje meditacije. Div-
no lice voljene osobe blista nam pred očima, kako bi nas odmamilo što dalje
w w w.nevilnasrpskom.org

od našeg zadatka. Opsijedaju nas stare mržnje i strahovi. Ako odlutamo tra-
gom tih priviđenja, uviđamo, nakon čitavog sata mozganja, da smo nama-
mljeni daleko od cilja. Napustili smo naš zadatak i zaboravili na onu čvrstinu
pažnje koju smo bili riješeni da dostignemo. Koji čovjek ima potpunu kontro-
lu nad svojom pažnjom i maštom? Kotrolisana imaginacija i smirena pažnja,
čvrsto i neprestano fokusirana na ideju čijem ostvarenju težimo, je početak
2 Meditacija (1951. god.)

svih magičnih dejstava. Ako istraje nedjeljama i mjesecima, prije ili kasnije,
kroz meditaciju, stvara u sebi centar moći. Kročiće na stazu kojom svi mogu
putovati, ali malo njih to čini. To je staza u njemu, na kojoj stopala najprije
tumaraju u sjeni i tami, ali koja kasnije biva blještava, osvijetljena unutrašnjim
svijetlom. Nisu potrebni nekakav poseban dar ili genijalnost. Nije rođenjem
data nijednom pojedincu, već se osvaja istrajnošću i praktikovanjem medi-
“Zatvorite oči i zamis- tacije. Ako istraje, mračne jame njegovog mozga će osvijetljeti i on će se iz
lite da ste pospani, jako dana u dan radovati tim trenucima namijenjenim meditaciji, kao što se raduje
pospani, jako, jako, susretu sa ljubavnicom. Kada to dođe, on se u sebi izdiže, poput ronioca koji
pospani...” je bio predugo pod vodom, izranja da bi udahnuo vazduh i ugledao svjetlo.
U ovom meditativnom stanju on u imaginaciji doživljava ono što bi doživio u
stvarnosti kada bi ostvario svoj cilj, kako bi vremenom postao transformisan
u oličenje zamišljenog stanja.
Jedini test vjere koji je vrijedan truda je da li je rođena iz istine; da li izvire iz
najdublje svjesnosti pojedinca; je li plod njegovog iskustva; ili je nešto sasvim
treće. Iz ovog razloga ću provesti svoju poslednju nedjelju u Los Anđelesu
govoreći vam o “Pravom religijskom stavu”. Koji je Vaš religijski stav? Govo-
riću o ovoj temi sledeće nedjelje ujutro u 10:30h, kao gost Dr Bejlsa. Služba
će se održati u Pozorištu “Foks Vilšir” na Vilšir bulevaru, u blizini La Sienege.
Potrudiću se da vam pokažem da su metodi umne i duhovne spoznaje potpu-
no različti. Jer nešto upoznajemo umno posmatrajući njegovu spoljašnjost,
poredeći ga sa drugim stvarima, analizirajući i definišući ga; dok nešto može-
mo spoznati duhovno samo tako što ćemo to postati. Moramo biti sama ta
stvar, a ne samo govoriti o njoj ili je posmatrati. Moramo biti zaljubljeni da
bismo znali šta je ljubav. Moramo biti nalik Bogu, da bismo znali šta je Bog.
Meditacija, kao i san, je kapija koja vodi u podsvijest. “A ti kad se moliš, uđi
u sobu svoju, i zatvorivši vrata svoja, pomoli se Ocu svom koji je u tajnosti; i
Otac tvoj koji vidi tajno, platiće tebi javno.“ (Po Mateju 6:6) Meditacija je ilu-
zija sna, koja eliminiše utiske iz spoljašnjeg svijeta i čini um prijemčivijim za
sugestiju iznutra. Um je tokom meditacije u stanju sličnom onom koje dosti-
gnemo tik prije nego utonemo u san. Ovo stanje je divno opisao pjesnik Kits
u “Odi slavuju“. Kaže se da je pjesnik sjedio u vrtu i slušao poj slavuja kada
je upao u stanje koje je opisao kao: “muči utrnulost snena moje čulo, ko da
kukute sam pio...“ Zatim, nakon što je otpjevao odu slavuju, Kits postavlja
sebi sledeće pitanje: “Bješe li vizija, il’ budan san? Utihnu muzika sasvim; da li
sam budan il’ spim?“ To su riječi nekoga koji je nešto vidio sa tolikom jasno-
ćom i utiskom stvarnosti da se pita može li i dalje vjerovati dokazima svojih
fizičkih čula.
Bilo koja vrsta meditacije tokom koje se povlačimo u sebe bez pravljenja pre-
velikog napora da mislimo, znači isplivavanje podsvijesti na površinu. Razmi-
šljate o podsvijesti kao o plimi koja raste i opada. Tokom sna, ta plima stvara
poplave, dok je u trenucuma tokom kojih smo potpuno budni na najnižem
nivou. Kada smo pospani, sanjivi, uljuljkani u maštanja, plima je visoka. Što
smo budniji, plima je niža. Najveći nivo plime koji je usklađen sa svjesnim
upravljanjem mislima događa se neposredno prije nego što zaspimo i u tre-
nutku nakon što se probudimo. Lak način za kreiranje ovog pasivnog stanja
je da se opustite u udobnoj fotelji ili na krevetu. Zatvorite oči i zamislite da
ste pospani, jako pospani, jako, jako, pospani... Ponašajte se baš kao da ćete
da zaspite. Čineći ovo dopuštate plimi da se popne dovoljno da bi Vaša kon-
w w w.nevilnasrpskom.org

kretna pretpostavka postala efektivna.


Kada ovo pokušate prvi put, može se desiti da svakakve suprotne misli poku-
šaju da Vas ometu, ali ako istrajete, dostići ćete pasivno stanje. Kada dosti-
gnete ovo pasivno stanje, mislite samo o stvarima “koje su na dobrom glasu“
— zamislite da sada odražavate svoj najviši ideal, ne kako ćete to postići, već
Nevil Gogard - Radio predavanja 3

prosto osjetite da ste ovdje i sada ona divna osoba koja želite biti. Jeste sada
ta osoba. Prizovite svoj ideal u postojanje tako što ćete zamišljati i osjećati da
već sada Jeste on.
Smatram da sva sreća ovisi o sposobnosti da se zauzme osjećanje ispunjene
želje, maska nekog drugog, savršenijeg života. Ako ne možemo zamisliti da
smo drukčiji od ovoga što smo sada i pokušati pretpostaviti da smo taj drugi,
poželjniji, mi, to znači da sami sebi ne možemo nametnuti disciplinu, iako
ćemo možda prihvatiti da nam drugi nametnu svoju.
Meditacija je aktivnost duše; to je dinamična aktivnost; a dinamična aktiv-
nost je, za razliku od pasivnog prihvatanja zapisanog, teatralna. Dramatična.
To je nošenje maske. Kada je Vaš cilj prihvaćen, postajete potpuno ravnoduš-
ni u odnosu na mogućnost neuspjeha, jer prihvatanje ishoda prisiljava sred-
stva za dostizanje tog ishoda. Kada izađete iz meditacije, to je kao da Vam “Smatram da sva sreća
je prikazan srećan završetak predstave u kojoj ste Vi glavni glumac. Nakon ovisi o sposobnosti da se
što ste vidjeli kraj u svojoj meditaciji, Vi ostajete smireni i spokojni uprkos zauzme osjećanje ispunjene
bilo kakvim poteškoćama sa kojima se susrećete, jer znate da je kraj savršeno želje, maska nekog drugog,
određen. savršenijeg života.”

Stvaranje je završeno i ono što mi nazivamo stvaranjem je zaista samo dublja


prijemljivost ili izoštrenija prijemčivost a naše strane, a ona se ne postiže
“silom niti snagom, već duhom mojim! — riječ je Gospoda nad vojskama”.
(Zaharija 4:6) Meditacijom mi u sebi budimo središte svjetla, koji će za nas biti
oblak danju a noću kao od plamena.

w w w.nevilnasrpskom.org

Zabranjena je prodaja i/ili


izdavanje ovog materijala
u svrhu sticanja profita. Sva
prava nad prevodom teksta
zadržava prevodilac.
Za detalje posjetite sajt ili
kontaktirajte prevodioca na
ccele[at]t-com.me © 2011

You might also like