Professional Documents
Culture Documents
III 7 Buon Fresco Maestra Tiepola PDF
III 7 Buon Fresco Maestra Tiepola PDF
7.
Buon fresco Maestra Tiepola
7.1. Uvod
7.2. Bliţe odreĎenje umjetnosti maestra Tiepola
7.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o zidnom slikanju
Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz
7.1.
Tiepolo je, prije svega, baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva.
Ali, mnogi navode, da je kasnije Luca Giordano onaj slikar, koji je ...
...1 pripremio scenu za velike venecijanske slikare XVIII vijeka, meĎu kojima će vrhunac postići
TIEPOLO.
Venecijansko slikarstvo je uspjelo , prateći sve novine i kvalitete –dostignuća Giorgionea, Tiziana, Veronesea
-da konačno stvori velikog majstora freske TIEPOLA.
Freske, koje je uradio zajedno sa svojim sinom Domenikom, predstavljaju vrhunac majstorskog umijeća.
1
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.559.
2
Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.
Smisao poesisa materijalnosti 2
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.1.1. 7.1.2.
VAŢNIJI IZVORI IZVORI SLIKA
- Alberto Bevilacqua: L'opera completa del Correggio; Rizzoli , Milano, 7/1. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.
1970 7/2. www.residenz-wuerzburg.de.
- Andrea Pozzo: Perspectiva pictorum et architectorum 1692. 7/3. www.flickriver.com.
7/4. Rizzoli: El Greco, Navara, 1969. Tav.IX.
- Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 7/5. Alberto Bevilacqua: Correggio,aparati: A.C.Quintavalle; RIZZOLI, Milano 1971/Tav.XLI
- Carel J.Du Ry: Islamski svet , Ljubljana, 1971 7/6. Bert Bilzer, …: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958 / str.300.
- David Talbot Rice: Rani srednji vijek , Beograd, 1976 7/7,8. Musei, Viena, Milano 1968/st.41 .
- Delacroix: Journal 7/9. Bilzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig 1958/str. 312.
- Desaint: Vol.III 7/10. Correggio,aparati: A. RIZZOLI, Milano 1971/Tav.XLII(71)
7/11. Correggio,aparati: A.C.Quin; RIZZOLI, Milano 1971/str.114 .
- Dessin venetienne 7/12. Andersen: Barok in rokoko, Ljubljana 1969/sr. 42 .
- Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975 7/13. MUZEJI SVI; Uffizi, Firenze, Novara 1970/ str. 118, sl. 105.
- Goethe: Dnevnik ,8. oktobra 1786 7/14. Bilzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958/ str. 59.
- Graphik, Braunschweig 7/15.-20. Veronese/Rizzoli , Novara 1969, / Tav. X., Tav. V, Tav. XI.
- Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968 7/21. ,22. Musei, Viena, Milano 1968/st.43 .
7/23. Musei, Brera, Milano 1968/st.41 .
- Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI 7/24. Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ Tav XX.
dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 7/25. Corrado Gagli: TIZIANO Rizzoli editore Milano; 1969/Tav. IV /cat.16.
- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006 7/26. Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ Tav. XXVII .
- Liselotte Anderson: Barok in rokoko,Ljubljana,1969 7/27. Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ Tav. XXVI .
- Luciana Ferrara: MUZEJI ; Gallerria Borghese, Rim, Novara 1970 7/28. Dénes Pataky: Les maîtres du dessin Beaux Arts de Budapest/ n. 7.
7/29. JANSON, : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad 2006, sl.738, str.559.
- Martin Knoller: Gedanken eines Erfahrenen auf dem schweren Wege der 7/30. Dessins vénetiens dud ix-huitième, Bruxelles, 1983.
Wissenschaft à la fresque zu malen, von einem ehemaligen Mitglied der 7/31,32.Likovna enciklopedija, Zagreb 1955.
geselschaft Arkadien, 1768. 7/33. Dessins vénetiens dud ix-huitième, Bruxelles, 1983.
- Maximilien Gauthier: Louvre, Paris, 1971. 7/34. www.vebidoo.de.
- Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris 1929. 7/35. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.324.
7/36. Le Musée du Louvre, Pariz, 1996, str. 77.
- Metka Kraigher Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007. 7/37. Maximilien Gauthier: Louvre, Paris, 1971 /str. 51.
- M. Howard: The History and t. of the great Masters GOYA , London, 1989. 7/38. www.residenz-wierzburg.de.
Smisao poesisa materijalnosti 3
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
- MUSEI, Viena, Milano 1968. 7/39. German Hafner: ATENE IN RIM , Ljubljana, 1970 / str. 185.
- MUZEJI SVIJETA /Ermitage, Beograd 1979. 7/40. Carel J.Du Ry: Islamski svet , Ljubljana, 1971 / str.27.
7/41. Carel J.Du Ry: Islamski svet , Ljubljana, 1971 / str.39.
- MUZEJI SVI; Uffizi, Firenze, Novara 1970. 7/42. Liselotte Anderson: Barok in rokoko,Ljubljana,1969;str.234.
- P. et L. Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 7/43. Liselotte Anderson: Barok in rokoko,Ljubljana,1969;str.20.
- Xavier de Langlais: La Technique de la Peinture à l’huile, de van Eyck à 7/44. Liselotte Anderson: Barok in rokoko,Ljubljana,1969;str.237.
nos jours, Paris, 1959. 7/45. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.
- R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968. 7/46. Dessins vénetiens dud ix-huitième, Bruxelles, 1983.
7/47,48. www.flickriver.de.
- Wolf: Rojstvo novega časa, Ljubljana 1969. 7/49. Michael Howard: The History and tech. of the great Masters GOYA , London, 1989 /str.31.
7/50. Michael Howard: The History and tech. of the great Masters GOYA , London, 1989 /str.31.
7/51. Wolf: Rojstvo novega časa;Ljubljana, 1969, str. 136.
7/52. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.
7/53. Dessins vénetiens dud ix-huitième, Bruxelles, 1983.
7/54. MUZEJI SVIJETA /Ermitage, Beograd 1979/ str.69.
7/55. www.vebidoo.de.
7/56. L'opera completa del Correggio; Rizzoli , Milano, 1970/ TAV. LIV .
7/57. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.
7/58,59. www.flickriver.com.
7.2.
Bliţe odreĎenje umjetnosti Maestra Tiepola
7.2.1. Manirizam, barok i druga strujanja
7.2.2. Tiepolo i njegovo vrijeme
7.2.1. Manirizam, barok i druga strujanja
7.2.1.1. Venecija i okuţenje
7.2.1.2. Od manirizma do baroka
7.2.1.3. Veronese
7.2.1.1. Venecija i okuţenje
Venecija je već od Tizianovog vremena svojevrsni slikarski centar:
dok u vrijeme kasne renesanse u Firenzi i Rimu djeluju sljedbenici Michelangela i Rafaela, u Veneziji vlada Tintoretto sa svojom…
3
...grozničavom osećajnošću treperave nestvarne svetlosti...
Tu sazrijeva i EL GRECO, koji svoja saznanja stiče i u Rimu gdje upoznaje umjetnost Rafaela, Michelangela i manirista, a zatim nastavlja u Toledu,
koji je tada bio glavni intelektualni centar i središte katoličke reforme u Španjolskoj ...
Janson naglašava da izmeĎu 1525. i 1600. godine…nema jedinstvenog stila. Tako je u Veneciji, nakon Tintoretta, najvaţniji slikar Veronese.
3
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 , str.490.
4
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 , str.492.
Smisao poesisa materijalnosti 5
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.2.1.4. Od manirizma do baroka
Posljednji, moţda i najveći maniristički slikar je EL GRECO.
5
..Njegovo kapitalno djelo Sahrana grofa Orgaza , ta čudesna kompozicija je,
kako naglašava Karamehmedović, na neki način asocijacija na bizantijsko iskustvo
i predstavlja personifikaciju nebeskog i zemaljskog ...
Tako bismo mogli reći da El Greco objedinjuje renesansu i manirizam koje pretvara u lični stil,
koji po dinamizmu i unutarnjem uzbuĎenju predstavlja uvod u BAROK.
U vrijeme, kada Tizian još uvijek teţi da njegova djela djeluju uravnoteţeno i veristički , Correggio se
poigrava nekom, njemu svojstvenom «mekoćom»:
Antonio Allegri / Laetus CORREGGIO (roĎen u Cerreggiu, u oblasti Reggia di Emilia 1489-1534); iskustva je
stjecao u bottegi svog strica, a kasnije u Ferrari i Parmi. Baštini tradiciju veliki renesansnih slikara ali postiţe
umjetničku individualnost.
5
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 244.
6
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 245.
Smisao poesisa materijalnosti 6
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
←7/ 6. Tizian: Novčići, detalj
1516; nakon smrti Giambellina; danas: Dresden, Gemäldegalerie; 73,6 x 54,8 cm; klasična gradnja emulzijskim pod-slikanjem sa uljeno-smolastim lazurama i
minimalnim uljenim impastom na detaljima;
uljeno vezivo svodi na minimum; istraţuje mogućnosti razrjeĎivanja svojih boja;
Antonio CORREGGIO je svoje ime Allegri dobio zahvaljujući svom ţivahnom temperamentu. Sazrijeva u vrijeme kada u Parmi cvijeta visoka renesansa.
To je vrijeme slave Michelangela i Rafaela.Ipak, Correggio je taj koji je, gracioznošću i njeţnošću, zadao posljednji udarac renesansnom racionalizmu.
U zrelom , posljednjem majstorovom razdoblju do izraţaja dolazi njegova temperamentna pikturalnost.
Bio je najveći protivnik manirizma. Njegova, još uvijek chiaro-scuro gradnja, izgubila je onu
preciznost forme, kakvu zamjećujemo kod Michelangela. Correggio je opijen suptilnim odsjajima
svjetlosti na svojim figurama, svijetlostima u kojima se često reflektiraju i komplementarne boje. Ali,
za razliku od El Greca, koji se ne odriče tradicionalnog pod-slikanja, talijanski majstori uljenog
slikarstva istog perioda pokazuju u metodama pod-slikanja daleko više odvaţnosti. Sve češće ima
pod-slikanje funkciju stvaranja bojenog kontrasta. Tako Correggio pod-slika inkarnat
komplementarnim bojama.
Koristi pastozniji medij – uljeno-smolasti firnis ili ulje razrijeĎeno sa petrolejem… (ali rjeĎi od onog
Leonardovog: smolasti firnis ili ulje rijedi sa petrolejem, lavandinim uljem ili terpentinskim uljem)
Na licu kao da je više strugano i brisano, nakon čega je izvedena modeliranje lazurama; samo
najsvjetliji detalji naneseni su naknadno polusuhim impastom; na detalju glave vidljivi su ispucali
slojevi tamo gdje je uzdizanje olovno bijelom; u sjenama, gdje je od početka lazurnije nema pukotina;
ovaj slikar sladunjavih idealiziranih motiva., kod kojeg su, slično kao kod Correggia konture neprecizne… Njegova slika
Nasmijani dječak ( London, Nat.G.; izmeĎu 1650 i 1670; 53 x 38 cm;
ulje na platnu; tehnološki postupak gradnje je ipak tipično Pachecov: smeĎe tonirana preparacija već nakon tutkalisanja, u kojoj se
nalazi i olovnobijela, ulje, tutkalo i jaje. Analize su potvrdile da u slikanim slojevima ima i proteina ( pod-slikanja temperom)Sama
gradnja je sigurna, širokopotezna: forma je izraţena u velikim masama uz pojedine akcente, često pojednostavljena. Lazure su
korištene prije svega za tamne partije. Na kraju je sve finalno „smekšano“ i obogaćeno koloritom.
) dočarava mekanu pikturalnu atmosferu; u pitanju je transpozicija vizualne impresije iz prirode; kako je zapisao Busset 8…
…sve je u dimu i potez je neprimjetan, kao da su konture jednostavno utonule u osnovu…
7
Wolf: Rojstvo novega časa, Ljubljana 1969/str. 72
8
Maurice Busset: La technique moderne du tableau, Paris, 1929, str.125.
Smisao poesisa materijalnosti 8
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Termin BAROK značio je u početku oznaku za ...9 nepravilno ( na španjolskom jeziku barrueco je izraz za grbav, nepravilan biser… Riječ su u početku koristili draguljari, a kasnije je postala
oznaka za filigransku, precioznu, neobičnu umjetnost…) , izvrnuto, groteskno...
10
Da li je barok završna faza renesanse, ili jedna era koja se izdvaja i od renesanse i od modernog doba ?
Iako je ovaj pravac roĎen u Rimu, više je prihvaćen u zemljama gdje je postojalo više sukoba sa reformacijom. I protestanti su ga prihvaćali , ali u svjetovnim temama. To je vrijeme političkih
previranja. Tu je tridesetogodišnji rat (1618-48). Sa jedne strane je francuski kralj a sa druge Habsburgovci. Iako se rat vodio uglavnom u Njemačkoj, zahvatio je cijelu Evropu ( tada je i Holandija
izgubila samostalnost; povremeno je opet dobivala pa gubila). Tako se, povremeno, ovo ratno doba moţe naslutiti čak i kod Rembrandta (kao na Noćnoj straži pripadnike holandske vojske).
11
To je i vrijeme reformacije i protureformacije...
To je vrijeme krize u kojoj se javilo nekoliko tendencija, a nije postojao samo jedan prevladavajući likovni ideal...
Mnogi su konstatirali da je Barocci12 , zvan i Baroccio , samo ... osrednji slikar Umbrijske škole.
Zašto je ipak potrebno obratiti paţnju na njegov opus ?
Ne samo, da je po njemu umjetnost «novog vijeka dobila ime barok , već je ovaj majstor svojom kićenošću uticao čak na Rubensa , a pogotovo na
kasnije francuske slikare rokokoa.
Suprotstavljajući se akademskom manirizmu ( u isto vrijeme – u Italiji se , suprotno Caravaggiu, kojeg vrijeme nije prihvatilo , podrţava klasicistički
iluzionizam braće Caracci ) Barocci se vrača starim uzorima : u pitanju je dinamična interpretacija ranobaroknog izraza; prisutna je izvjesna
pikturalnost, smiona primjena svjetla uz dozu patosa… Istina, tek kasnije se po njemu ovaj stil, najprije nazvan ARTE NUOVA - naziva BAROK.
Svoje školovanje započeo ( učio je i kod svoga oca u Rimu) je kod Battiste Franca ali je kasnije učio i kopiranjem Michelangela …
djelo je bliţe firentinskoj školi chiaro- scuro sfumata;
Barocci je uticao i na Denysa Calvaerta zvanog Dionigio Fiammingo…
9
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.548.
10
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str.254.
11
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.558.
12
Federigo Barocci , zvan Fiori da Urbino , roĎen je u Urbinu 1535. godine. U Urbinu i umire 1612.
Smisao poesisa materijalnosti 9
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.2.1.5. Veronese
Kako je zapisao Elie Faure... 13Giorgione, Tizian, Tintoretto i Veronese, dva stoljeća prije muzičara, po prvi put u Novom vijeku – jer u starini je to
bez sumnje pokušao Parrhasios –
samo što njegova zadaća nije bila tako sloţena – sjedinjuju sve elemente, po kojima slikano djelo postaje potpun, zaokruţen izraţajni svijet....
13
É. Faure:Duh oblika/str.45
14
R. Pallucchini: Veronese, 1940/ Veronese/Rizoli /str. 13.
Smisao poesisa materijalnosti 10
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
tonovi . Pred nama je virtuozno pikturalno umijeće, kako je zapisao
Pallucchini15... un cosmo a struttura cristallina !
15
Veronese/Rizoli/ Guido Piovene/ str.9
16
Veronese/Rizoli/ Remigio Marini/ str.84
17
Pallucchini : Veronese/Rizoli/ Remigio Marini/ str. 99.
Smisao poesisa materijalnosti 11
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Način slikanja na freskama u Maseru uticao je i na njegov način slikanja na platnu. Tako je interesantna komparacija portreta di
gentildonna; La bella Nani, sa jednom od ţena na balkonu na fresci u Maseru:
Zato ne čudi veliki utjecaj njegove poetike boje18 na Tiepola, a kasnije na romantičare, prije svega na Delacroixa, a u modernoj umjetnosti na
Maneta i Cézannea…
na detalju je vidljivo presijavanje čistih boja…
tako je, više od pola stoljeća ranije, slikao već Michelagelo:
lazurne sijene su violetne ali i drugih boja, hrabro kombiniranih, jedne pored
drugih: zelene i plave, ţute i violetne, ţute i crvene, zelene i violetne,
svijetlozelene i narančaste, te čak zelene i crvene…
ove sjene su nazvane CANGIANTI - što se najčešće tumači kao…
…korištenje bojenog kontrasta umjesto chiaro – scura (!)
18
R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ str.13
19
Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968/ str.5
Smisao poesisa materijalnosti 13
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Tek je Delacroix, mnogo kasnije, oduševljen svjetlošću samom, shvatio funkciju boje na sličan način: on u samoj gradnji boji
podreĎuje i liniju i formu jer kako sam kaţe…
20
...nema uglavnom ni svjetla ni sjene.
Postoji kolorirana masa svakog predmeta, na kojoj su različiti odsjevi sa svih strana...
Analizirajući detalj centralne scene sa Veroneseove slike Il martirio di san Sebastiano , slike koju mnogi svrstavaju u sam
vrhunac njegovog opusa, uočiti ćemo svu ljepotu njegovih fluorescentnih pikturalnih svjetlosti. Ali, za razliku od Veronesea, kod
kojeg je gradnja, iako inventivna, blistava i jasna, prije svega - duboko promišljena, gradnja maestra Tiziana je spontana i
emotivna.
Ovo moţemo razmotriti na njegovoj čuvenoj sliki L'incoronazione di spine. Nastala je gotovo u isto vrijeme kao i Vereneseov
20
Delacroix: Journal
Smisao poesisa materijalnosti 14
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Il martirio di san Sebastiano , ali je njegov način gradnje bitno drukčiji od Veroneseovog:
7/24. 7/25.
7/ 24. Veronese: Il martirio di san Sebastiano, detalj centralne scene
Kod Veronesea nema slučajnosti: iako inventivno, sve je duboko promišljeno, a prije svega blistavo i jasno...Pallucchini21 je njegov pristup boji i svjetlosti nazvao ...un cosmo a struttura cristallina
uz naglašavanje njegovog promišljenog rada , kretanja u misaonom svijetu... un mondo mentale…
21
R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ str.9.
Smisao poesisa materijalnosti 15
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Tizian započinje svoje monumentalno djelo L'incoronazione di spine 1570. godine. Izvedeno «impresionističkom
tehnikom s mrljama boja», tehnikom nazvanom maniera di tocco koja je omogućila difuzno svjetlucanje baklja, identično
s čistom ekspresivnošću boja, sa svjetlošću koja izbija iz samih mrlja boje...
Kod Veronesea prisustvo boje nema tendenciju da razara boju. Boja nije nametljiva kao kod Tiziana. Kod Veronesea je,
prema Goetheu22…
… ta čistoća boje, kao posljedica tog jakog venecijanskog svjetla, indirektno prisutna ,
u pitanju je orkestrirana svjetlost...
Ali Veronese je u Veneciji bio stranac. Paolo je , prema nekim kroničarima, prve upute dobio od oca Gabrielwa, majstora
kamenoresca, modelirajući kamen. Kasnije, 1541. godine ( kada je imao 13 godina) spominje se kao učenik i pomoćnik
Antonia Badile ( kasnije je oţenio njegovu kćerku).
On je iz svoje Verone, gdje je najviše i radio, ponio lokalni afinitet... U Veroni se školovao, stupio u bratstvo Santa Cecilia
di Verona, te tek nakon navršene 22 godine ţivota, povremeno radio u Veneciji. Kako smo već spomenuli , definitivno se
preselio u Veneciju tek 1555. kada je imao 27 godina.
Tizian u njemu nije vidio konkurenta, Venecijanca, već nekog slikara sa strane,
slikara koji radi jednom tehnikom sasvim drugog tipa, inferiornijom od njegove...23
I u tehnološkom smislu Veroneze je tradicionalniji: on je ponovo 24 počeo pod-slikati temperom, kao što su to radili les
Primitives...Kasnijim lazurama uspio je zadrţati luminoznost, prosijavanjem svijetlih osnova.... Očito je nakon mnoštva
freski u vili u Moseru, kao i inspiracije stečene u Rimu, diveći se remekdjelima Michelangela, Veronese «oslobodio» potez...
Kao što smo već razmotrili, njegova ulja su sada raĎena široko potezno kao da su u pitanju zidovi a ne platna: sa
fluorescentnim pikturalnim svjetlostima i sjenama, ukazuje na široki potez kista i kromatsku dramatsku napetost: na grubom
ogrtaču sa kapuljačom prelijevaju se ţuti, plavičasti, zelenkasti tonovi; virtuozno pikturalno umijeće:
nema pretjeranog impasta ( većinom je ostala vidljiva struktura platna):
22
Goethe: Dnevnik ,8. oktobra 1786 /cit. Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968/ str.5.
23
Guido Piovene: VERONESE, Rizzoli, Milano, 1968/ str.5.
24
Xavier de Langlais: La Technique de la Peinture à l’huile, de van Eyck à nos jours, Paris, 1959 / str.84 .
Smisao poesisa materijalnosti 16
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Kromatska drama je potencirana toplim sjenama očito nanesenim još u pod-slikanju a zatim dodatno naglašenim; sve je dovedeno do savršenstva jednom programiranom gradnjom ; pod-slikanje je
ponegdje ostavljeno kao dodatno vibriranje: djelomično vidljivi svjetlo zemljani tonovi pod-slikanja ponegdje su ostavljeni kao orkestracija izmeĎu jakih kromatskih ploha; time je obogaćena
harmonija...U kontekstu tehnoloških inovacija, uz Antonella da Messinu, te Venecijance, sljedbenike Bellinijeve bottege, kao i neizostavnog Rubensa, i VERONESE predstavlja jednu od bitnih karika
u zaokruţivanju putanje zanatskog iskustva uljenog slikanja . Rubens je boravio u Mantovi oko 1601. godine ( Veronese je boravio kod Gonzaga u Mantovi 30 godina ranije).
Veronese je suraĎivao i sa Palmom il Giovane. Sa Veroneseom su radili njegovi sinovi Gabriele i Carletto ( treći sin Camillo je umro mlad), i brat Benedetto sa sinovima, kao i nećak Alvise dal Friso.
Njegovu radionicu kasnije preuzima njegov sin Carletto Caliari.
Maestro Paolo umire 1588. godine. U jednom spisku je zapisano da je u radionici ostalo čitavo bogatstvo… 94 chiaro-scuro radova,126 listova crteţa ugljenom,620 skica sa perom ili sa «gessom» (
temperom, odnosno gvaš bojom), 646 drugih radova, preteţno bozzetta. Od radova na papiru stvoren je LIBRO DI BOTTEGA.Bottega nastavlja raditi, završava i potpisuje se HAEREDES PAULI -
koristeći njegove idejne skice, crteţe, studije...
Njegov grob se nalazi u crkvi S. Sebastiano u Veneciji. Umro je od kapi i groznice, relativno mlad, ako njegove godine uporedimo sa Tizianovim. Imao je svega 60 godina.
Paolo Veronese je ostavio neizbrisiv trag u baštini venecijanskog slikarstva. Njegova slobodna interpretacija sakralnih tema uzburkala je tadašnji inkvizicijski sud: 18. jula 1573. godine vodio se postupak
protiv njega...Sve to je samo povećalo njegovu slavu!
Zato ne čudi veliki utjecaj njegove poetike boje25 na Tiepola, a kasnije na romantičare, prije svega na Delacroixa, a u modernoj umjetnosti na Maneta i Cézannea…
25
R.Pallucchini: Veronese, 1940 / Rizzoli, VERONESE, Milano, 1968/ str.13
26
Maurice Busset: La technique moderne du Tableau, Paris 1929, str. 125.
Smisao poesisa materijalnosti 17
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Bio je pod utjecajem Piazzette, koji je baštinio „venecijansko poimanje“ Caravaggia... Naime, Giovanni Battista Piazzetta, sin kipara, drvorezbara, pored afiniteta za
plastičnost, bio je i ( kako navodi Zanetti) …
…un' gran maestro d'ombre e di lume !
27
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.559.
Smisao poesisa materijalnosti 18
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Giovanni Battista Piazzetta (talijanski slikar, roĎen u Pietrarossi kraj Venecije, 1682-1754, umire u Veneciji) ; sin kipara i drvorezbara’plastičnost; pod utjecajem A. Zanchia nastavlja „Caravaggiovu
reformu u mletačkom prijevodu“.
Tako, dok Caravaggia njegovo vrijeme ne cijeni, već podrţava klasicistički iluzionizam braće Caracci, „venecijansko poimanje Caravaggia“ oţivljava, pod utjecajem Piazzette, ponovo Tiepolo,
...28 koji je spojio tradiciju iluzionizma visokog baroka sa sjajem veroneseove palete...te stvorio......potpuno ubjedljiv imaginarni svijet...
... majstorstvo u prikazivanju svjetlosti i kolorita, ljupkosti i dopadljivosti, što će ga proslaviti …
Tiepolo , baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva, svakako je i virtuoz u uljenoj tehnici . Oslobodio je sliku kontrastnih sjena. Ipak, za
vrijeme svog djelovanja na području istočnih Alpa značajnije su njegove monumentalne freske, obogaćene štukaturama...
Naime, u svojoj zreloj fazi Tiepolo je djelovao u sjevernoj Italiji, gdje tada već rade Piazzetta i naš Bencovich , jedan od posljednjih
Schiavona koji su ostavili u talijanskom slikarstvu vidne tragove.
Federiko Benković / Federicheto Dalmatino u svojoj zreloj fazi ide ispred vremena, utirući
donekle puteve Piazzetti i Tiepolu, austrijskom baroku i klasicizmu. Školovao se u Veneciji,
a kasnije u Bologni ( podrška: njegov roĎak Gaetano Benković Orsino, bečki dvorski
pjevač). Sačuvalo se i mnoštvo njegovih crteţa, često nedovršenih, koji govore o njegovom
traţenju, pokušajima i rješavanju slikarskih problema. Mnoga njegova djela nalaze se u
Dalmaciji ( Omiš, Rab, Imotski...). Poznato je da je uradio i portret Omer-paše Latasa u
Travniku, gdje je boravio u junu 1751. godine.
Njegova Ţrtva Abrahamova smatrana je remekdjelom i u Veneciji. To je slika , za koju
mnogi smatraju da je…
... u Veneciji stvorila školu:
28
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 258.
Smisao poesisa materijalnosti 19
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7/ 34. Tiepolo:
Apolo progoni Dafnu →
Washington, National Gallery ; S.
Kress Coll.; 1755 / 1760 ; ulje na
platnu; kaligrafski potez kista;
izuzetan crteţ; vjerojatno je raĎeno
izuzetno izduţenim kistom (i drške
i dlake)… sa razrijeĎenim medijem
u tehnici sličnoj laviranom crteţu;
apostrofiran je crteţ !
Slikarski pristup, kao i monumentalna koncepcija se bitno ne razlikuju, kada su u pitanju njegove freske ili štafelajske
slike…
Kako je zapisao Germain Bazin29…
…bilo u al fresco, bilo u ulju za štafelajsko slikarstvo,
za Tiepola je karakteristično da
...slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom, izradom koju nedovoljno pokriva.
Tako je radio već Veronese…
Za vrijeme svog djelovanja na području istočnih Alpa Tiepolo je uradio niz izuzetnih djela…
Prilikom koncipiranja i Tiepolo, kao i drugi slikari tog vremena, imao je u vidu i dodatne aplikacije pozlaćene štukature:
poznato je da su Venecijanci inaugurirali i poseban tip zidnih dekoracija fasada, koristeći specijalni malter takozvani
PASTELLONE , koji je sadrţavao mljevenu opeku...( U italiji i danas proizvode poseban „štuk“ za dekoracije...).
Tako sa na njegovim freskama Würzbuške Rezidencije boje prelijevaju u potpunoj harmoniji sa zlatnim štukaturama
Antonija Bossija, u okviru inventivne arhitekture... Naime, Carl Philipp von Greiffenclau je 1751. pozvao najslavnijeg
slikara fresaka, koji je nastavio Tizianova i Veroneseova iskustva, da ovjekovječi slavu Franačkog vojvodstva.
Štukaturna masa je lagani materijal, elastičan i postojan u interijeru, idealan za bogate dekorativne elemente ( supstitucija
rezbarija u kamenu, slonovači, drvetu...). Posredstvom Maura iz Španjolske ovaj vid dekoracija utječe i na dekorativnost
romanskih portala u Francuskoj. Posebna vrsta štukature je umjetni kamen antičkog interijera. Često se imitira mramor
ili neka druga vrsta kamena: dekorativnost izglačane kamene površine, kao i imitacije, postizane raznim štukaturnim
tehnikama u arhitekturi se koriste u svim onim epohama u kojima dominira raskoš u detalju i u cjelini, a pogotovo je to
karakteristično za barok.
29
Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.
Smisao poesisa materijalnosti 21
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.2.2.2. Reafirmacija štukatura
Štukatura se javlja već u likovnoj baštini najranijih epoha.
Tako nalazi svoje mjesto u rimskoj , kao i u bizantskoj i islamskoj umjetnosti.
Nije naodmet još jednom podsjetiti da su štuk koristile već prve civilizacije:
7/ 36 . Obojeni reljef: Stela princeze Néfertiabet→
Pariz, Le Museé du Louvre, obojeni bareljef ( krečnjak; značaj boje je sekundaran)
oko 2575 ←/, 37,5 x 52,5 cm;
Imajući u vidu da se u Egiptu koristili niz veziva za secco slikanje, moţemo pretpostaviti, da su već
tada koristili za štukaturnu masu
- kombinaciju, koja je pored pečenog gipsa i punila sadrţavala i neko dodatno vezivo, koje je masu činilo dodatno elastičnom i trajnom;
postoji, istina, razlika izmeĎu štukaturne mase i pastozne preparacije, ali je često minimalna:
- pastozna preparacija ( ona koju su od davnina koristili kod pripremanja prenosivih slika na drvetu) sadrţi punilo ( neku kredu, glinu, prirodni gips) i vezivo (
najčešće tutkalo, ili mješavinu tutkala i masnoća ; u ovu grupu spada i engleski gessopainting - Desaint's Pate anglaise ( English Ground; Desaint: Vol.III/ str. 189):
za oko jedan kg mase potrebno 0,5 kg bijelila, 0,25 kg tutkala, 0,12 kg smole i 60 g lanenog ulja ( ulje se dodaje u gustu masu i tek nakon emulgiranja razrjeĎuje prema
potrebi).
- štukaturna masa sadrţi pečeni gips, punilo ( fini mramorni prah, kredu, glinu, pijesak) i dodatne mješavine veziva; tako znamo, da srednjevjekovne preparacije često
sadrţe mješavinu veziva na bazi krečnog kazeina i tutkala.
Prof. Mora30 napominje, da smjesa gipsa i vode slabo prianja za kamen ili drvo ali zato prianjanju potpomaţe prisutnost oksidiranog ţeljeza ( odgovarajuća
armatura); za ubrzavanje otvrdnjavanja preporučuje se dodatak sulfata potaše, alauna, bisulfita aluminijuma i potaše ( ove supstance sprječavaju topivost) , a za
osporavanje očvršćivanja – dodavanje raznih organskih koloida ( ţelatina, amidoni, kazeinati), kao i cinkov sulfat…
Na trodimenzionalnost izraza utjecala je svakako i tehnika koloriranog bareljefa koja već u Egiptu postiţe savršenstvo …
30
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 55 .
Smisao poesisa materijalnosti 22
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Kasnije – u antičkom vremenu, razvoj iluzionizma u drugom rimskom stilu dodao je i novu
stilističku notu samom poliranju – u ţelji za odsjajem – kao ogledalom, ali sada i dodatno
potenciranom refleksijom arhitekturnih, prostornih, iluzionističkih projekcija u ogledalu:
Zato je i poliranje nešto što se formalno podrazumijeva. U zidu je sada pored ravnih površina
prisutan i reljef ( okviri, pilastri) a struktura je ponekad modelirana i na samoj slici uz eventualne
gravure...
Sada je riječ o tematici koja podrazumijeva arhitekturu i figure; sve je oblikovano cjelovito i
kontinuirano, gdje se bez prekida kreira reljef u slici i slikanje u reljefu uz mramorni sjaj...
← 7/ 38. Casa dei Grifoni , na Palatinu u Rimu : Grifon i ukrasne štukature, detalj
U islamsku umjetnost zanatska iskustva modeliranja u štuku prenose se u kontinuitetu – od
mezopotamske civilizacije. Izuzetno su raskošne štukaturne dekoracije arapske kulture,
Ovi arhaični malteri, korišteni već u Jerihu a kasnije i u Mezopotamiji i Egiptu, sada dostiţu
vrhunac: štuk se koristio i kao arhaični materijal za modeliranje.
Kulture Dalekog istoka, izuzetno sklone bogatom ukrasu, istančanim osjećajem za savršenstvo
detalja i cjeline, ostavile su bogatu baštinu rezbarija u slonovači, drvetu, u kamenu i štuku:
Štukaturna masa je lagani materijal, elastičan i postojan u interijeru, idealan za bogate dekorativne elemente ( u pitanju je supstitucija skupocjenih
rezbarija u kamenu, slonovači, drvetu...).
arabeska
Autohtono, nastao još u Samari, oko 100 km sjeverno od Bagdada , osnovni motiv islamske umjetnosti je arabeska…
ARABESKA31…koja predstavlja sloţen splet linija, nastala je pod utjecajem nomadskog turskog plemena,
koji je ovu naviku stilizacije ţivotinjskih i biljnih motiva ( gdje tu i tamo može da preživi samo daleka asocijacija na prirodu)
donio iz sjevernih prostora uralo - altajskih i sibirskih ravnica, kao i naviku izrade metalnog posuĎa i obrade palača u štuko-tehnici
( sve poštujući zabranu figuralne predstave) ...
Kroz 13 vjekova svoga trajanja, arabeska doţivljava bezbrojne promjene na svim materijalima,
od mozaika do zidnog slikarstva, od mramornih intarzija do drvenih reljefa,
od radova izrezanih u drvetu ili mramoru do visećih zastora u obliku stalaktita...
I štukature Fauntainbleaujske škole posredovali su talijanski majstori, što smo već naglasili u razmatranju Leonardovog utjecaja na Fontainbleau:
31
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006,str. 137
Smisao poesisa materijalnosti 24
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Kako zapisuje Vasari, Rosso Fiorentino je došao u Fauntainbleau kod Françoisa I , na preporuku Aretina 1530. godine i ubrzo postao Prvi slikar Kralja. Iako
je radio i uljane slike, poznat je po zidnim dekoracijama i štuku.
Jedan od najznačajnijih manirista, osnivač Fauntainbleuske škole je Francesco PRIMATICCIO, dvorski slikar francuskog kralja, koji je imao u
Fontainebleauju visok poloţaj …
PRIMATICCIO ; Le Primatice (*Bologna 1594-1570, Paris) slikar, kipar, dekorater i graditelj; mnogi pretpostavljaju da je učio kod Giullia Romana ( sa kojim
je zajedno radio freske i štuk); bio je dvorski slikar Françoisa I. Kako navodi Vasari…
... ţivio je kao knez...ali njegova narcisoidnost je na kraju rezultirala samoubojstvom...
Njegove su i dekoracije u galeriji Françoisa Prvog:
←7/ 42. Rosso Fiorentino: Galerija Françoisa I, detalj Fontainebleau, Galerija
Françoisa I, oko 1533-40; freske, štukature i pozlate...
Poznato je da su Venecijanci inaugurirali i poseban tip zidnih dekoracija fasada, koristeći specijalni malter takozvane PASTELLONE , koji je
sadrţavao mljevenu opeku i svojim toplim tonom i upijanjem uticao na konačnu gamu… ( u Italiji i danas proizvode takozvani Stucco d’Arte ) .
Ipak, novi procvat doţivljavaju štukaturne dekoracije u doba baroka i rokokoa. Toskansko ime za kasnorenesansne štukaturne intarzije, kao
poseban vid dekoracija, jeste scagliola (stucco lustro ); njemački: Stuckmarmor-Intarsia …
Svakako je prilikom same kompozicije u nekim dijelovima, pogotovo u dvorani, imao u vidu i dodatne aplikacije pozlaćene
štukature ( djelo Antonia Bossija)...
Štukature i dekoracije često rade i drugi renomirani rokoko majstori … Poznati su braća Zimmermann, Domenikus ( 1685
– 1766) i Johann Baptist ( 1680 – 1758).
…
Na poziv kralja Karla III polazi Tiepolo u Madrid 1762. godine, sa svoja dva sina , i svojim učenicima.
U Madridu Tiepolo susreće njemačkog slikara Antona Raphaela Mengsa, pristalicu klasicista, čija prisutnost je, ustvari, označavalo već kraj rokokoja… …G06 023b ,24, 24 b
32
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.559.
Smisao poesisa materijalnosti 27
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Pored Tiepola i njemačkog Mengsa na dvor u Madridu u to vrijeme ima utjecaj i CORRADO GIAQUINTO koji je imao na dvoru istu moć kakvu je
imao Le Brun u Parizu...
CORRADO GIAQUINTO je roĎen 1703. godine ( umire 1765.) . Studirao u Napulju ( kod Francesca Salimene) a radio u Madridu ; ( prema stilu se
pretpostavlja da je ipak poznavao pored Poussinista i Bouchera ( Gia quinto: talijanska monumentalnost i francuska ljupkost....; poznat je po prividnoj
lakoći slikarske tehnike i smjeloj paleti.... čak i pastozne gustoče , na njega je presudno uticao Luca Giordano (ali, zbog slabog zdravlja napustio je
Madrid i zamijenio ga je Mengs).
Slike maestra Tiepola, koji umire u starosti od 74 godine, dovršava njegov sinovac i učenik
Marco.
U Madridu se nalazi, izmeĎu ostalog i Tiepolova slika Smrt Hyacintusa:
Ove virtuozne freske ( nastale 1798.) Goya zasniva na kombinaciji pastoznog i lazurnog nanošenja .
Kako u tehnološkom, tako i u kreativnom smislu, ova Goyina tehnika predstavlja vrhunac pikturalnog izraza u
buon fresco slikarstvu.
Rad je započeo nakon njegove zagonetne bolesti; naslikano u maloj crkvici posvećenoj San Antoniju od Floride ;
freska u kupoli; tu je danas i njegov grob; fresku je radio zajedno sa svojim asistentom Asensi Juliom; ø 550 cm;
TEMA:
Sv.Antonio okruţen mnoštvom likova svih starosnih dobi, socijalnog statusa, različitog pola, koji prisustvuju čudu
oţivljavanja mrtvog ( ubijenog čovjeka) ;
Na detalju figura na balkonu evidentna je preciznost i ekonomičnost poteza; i u fresko-slikanju koristi polusuhi
kist za specijalne efekte „modeliranja“:
…usprkos činjenici da ova tehnika ima svoja ograničenja, kako u kromi, tako i u vremenu; kao da je majstor sva
ograničenja pretvorio u prednosti: postigao je izuzetnu svjeţinu; evidentna su ţiva bijela preslikavanja u samom svjeţem malteru, sa pokrivnim i lazurnim bojama;
33
Michael Howard: The History and techniques of the great Masters GOYA , London, 1989 /str.35
Smisao poesisa materijalnosti 29
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.3.
Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o zidnoj tehnici
Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz
7.3.1. uvodne napomene
7.3.2. princip gradnje
7.3.3. instrumentacija
( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak označeni su
posebnom oznakom █ ).
MJESTO: Stuttgart, Graphische Sammlung
TEMA: alegorija kontinenata ( Evropa, Azija, Afrika i Amerika);
DIMENZIJE: 262 x 402 cm;
TEHNIKA: crvena i bijela kreda na plavo toniranom papiru;
studije, crteţi i skice bile su neophodne kao priprema za ambiciozne projekte majstora Tiepola; ■ tako se u Ermitageu čuva njegov
crteţ pod nazivom Nepoznati motiv izraĎen oko 1750.godine ( inače blizak njegovim bakrorezima iz ciklusa Scherzi di fantasia:
( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■ ).
Petrograd, Ermitage; oko 1750; 29 x 25 cm; lavirani crteţ na papiru; pero i kist u smeĎem tonalitetu; evidentno je spontano, slobodno
kreiranje motiva;
Smisao poesisa materijalnosti 31
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
←7/ 55. Tiepolo, crtež: ■ Venus, Apollo i dva kiklopa G10 030*
Dresden, Kupferstichkabinett; 37,9 x 26,3 cm; crvena kreda i bijelo uzdizanje na sivo plavom papiru;
7.3.2.2. nosilac:
nastavlja renomiranu tradiciju talijanskog buon fresca…
zid pripremljen za -
- slikanje na intonaco......giornate...
- pigmenti su bez veziva - samo izmiješani u aqui calcarii , naneseni al fresco
dakle, pripremljen je arriccio na koji nanosi intonaco u giornatama…
Način podjele zidne površine bio je specifičan: već od davnina je bila u praksi podjela na trake , a tek kasnije
se javljaju podjele na dnevne “partije” – giornate. Prof. Mora je detaljno precizirao različite pristupe podjeli
površina:
- pontata – horizontalne trake, kao radne površine na koje je stavljan intonaco i slikano; najčešće je visina
prilagoĎena skelama (echaffaudages) ; pontate su uobičajeno rasporeĎene odozgo prema dolje i
razdvojene horizontalnim spojevima.
- giornata – površina intonaca nanesena odjednom, na kojoj se slika u svjeţe – u jednom danu ( giorno –
dan) ; giornate su često rasporeĎene u pontatama i to od gore prema dolje u kompoziciji. Obim giornata,
kao i odnosi meĎu pojedinim giornatama su različiti i zavise od epohe, odnosa umjetnika, potrebnog
vremena da se odreĎeni dio realizira;
- fine giornata/njem. Fugen; Einsatzfugen / engl. Joints / - spojevi izmeĎu pontata i giornata ;
Knoller34 piše o fresko slikanju na zidu i na plafonima ( postoje i brojni dokumenti, računi, ugovori,
pisma...), te preporučuje za ove maltere više kreča i manje pijeska (8:1) ali uz dodatak vlakanaca konoplje ili
dlaka kako bi se dobilo bolje prianjanje;
na intonaco, nakon pola sata stavlja i premaz kreča , na koji nanosi mreţu i gravira pomoću pretiska svoj
crteţ…
34
Martin Knoller: Gedanken eines Erfahrenen auf dem schweren Wege der Wissenschaft à la fresque zu malen, von einem ehemaligen Mitglied der geselschaft Arkadien, 1768
Smisao poesisa materijalnosti 32
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
Pozzo35 ipak podrţava klasičnu fresku: podloga još uvijek sadrţi arriccio i intonaco, oboje od kreča i pijeska
(ponekad više slojeva…)
Pacheco preporučuje, PRIJE iscrtavanja nanošenje tople imprimiture sa krečem i crvenim okerom ( osim na
mjestima, gdje će biti plave i zelene partije... gdje premazuje čistim krečem – ALMAGRA ) …
7.3.2.3. iscrtavanje
vremenom se javlja sve slobodniji pristup gradnji: tako Salviati prilikom dekoriranja freskama Palače Farnese u
Rimu - veliku kompoziciju crta slobodno u svjeţe a samo pojedine figure prekopira pretiskom…
kako smo već naveli, Pacheco preporučuje, PRIJE iscrtavanja nanošenje tople imprimiture sa krečem i crvenim
okerom ( osim na mjestima, gdje će biti plave i zelene partije... gdje premazuje čistim krečem – ALMAGRA )
ZATIM izreţe dio kartona u veličini giornate i precrtava i stavlja ga na mjesto u mreţi i povlači ţeljeznom iglom
konture kroz karton ( za male formate moguće je prekopirati i nanošenjem čaĎi ispod kartona i pretiskom na intonaco
- frotter le dessin) ... ruţičasta osvjetljenja.... sve nalik na tadašnju gradnju i u štafelajskom slikarstvu...
ali sve ovo sugerira i moguće ustrajavanje na ovim prostorima na kontinuitet starih romanskih i gotskih freski....
Tiepolo ja moderniji: pretiskom kopira samo pojedine figure…
slično je radio i Tibaldi; nova je i pojava pastoznijih boja: tako već Carracci - inspiriran Rafaelom, Corregiom i
Venecijancima , kombinira na freskama transparentnost i pastoznost;
kao primjer navesti ćemo freske u kupoli katedrale u Parmi, djelo Correggia:
7/ 56. CORREGGIO: ■ Assunzione della Vergine / Sante e angeli , detalj 1526-28; 1093x1195 cm u cjelini; detalj: 110x90 cm; Affreschi nel
Duomo, Parma, kupola; često je evidentno i specijalno nanošenje boje ( punteggiaro ilitratteggiaro), jer je time stvoreno veće vibriranje forme, atmosfera, što je još
pojačano djelomičnim pastoznijim detaljima, gdje su vidljivi energični potezi kista i uzdizanje bijelom od kreča …
35
Andrea Pozzo: Perspectiva pictorum et architectorum 1692.
Smisao poesisa materijalnosti 33
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.3.2.4. pod slikanje
kako smo već naglasili - Tiepolo je baštinik Tizianovog i Veroneseovog iskustva; kako je
zapisao Germain Bazin36…
…bilo u al fresco, bilo u ulju za štafelajsko slikarstvo,
za njega je karakteristično da…
...slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom,
izradom koju nedovoljno pokriva...
36
Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.
37
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 159
Smisao poesisa materijalnosti 34
III Buon fresco
7. Buon fresco Maestra Tiepola
7.3.2.5. slikanje
7.3.3. instrumentacija
u razmatranju instrumentacije kod Michelangelovog al fresca, već smo naveli sve relevantne materijale, kao i crtaći i slikarski pribor…
38
Martin Knoller: Gedanken eines Erfahrenen auf dem schweren Wege der Wissenschaft à la fresque zu malen, von einem ehemaligen Mitglied der geselschaft Arkadien, 1768