RAST I RAZVOJ DJETETA – OPĆI DIO

FAKTORI RASTA
- Genetika
o Djeluju na brzinu i dostignutu razinu rasta i razvoja,
o Poligenetski određeno (više gena, ne samo jedan) .
- Spolne razlike
o Srednja težina i dužina veća je u dječaka nego u djevojčica,
o Ta se razlika gubi nakon navršene prve godine,
o Ponovne razlike u pubertetu.
- Sezonske varijacije
o Proljeće - izražen porast visine,
o Jesen - izraženo povećanje tjelesne mase,
o U sljepe djece nema sezonske varijacije!
- Rasa i ekološki uvjeti
o Između rasa postoje velike varijacije u brzini i krajnjem dosegu rasta i razvoja,
o Uvjetovano i genetikom i okolinski faktori (klima, prehrana i sl.) .
- Prehrana
o Kraće gladovanje: naknadnim rastom djete može posti ći puni, konstitucijom
uvjetovani potencijal rasta;
o Dugotrajno gladovanje: nemogućnost ostvarivanja genetskog potencijala i o čituje se
nižim rastom i manjom tjelesnom masom.
- Bolesti
o Akutne, blaže bolesti nemaju reperkusija na rast i razvoj,
o Kronične, dugotrajne i iscrpljujuće bolesti imaju negativan u činak na rast i razvoj,
o Razlozi: tjelesna inaktivnost, loša prehrana, hipersekrecija kortikosteroida.
- Društveno i imovinsko stanje
o Određeno uvjetima života, higijenom, prehranom i sl.
o Bolji društveno-imovinski status često znači i bolji rast i razvoj.
SEKULARNI PRIRAST
- Povećanje prosječne visine i težine djece i odraslih u odre đenoj populaciji tijekom jednog
desetljeća.
- Na to utječu prehrana, uvjeti i kvaliteta života, medicinska skrb i sl.
- Srednja krajnje dosegnuta visina kod nas porasla.
RAST U VISINU I RAST TJELESNE MASE
- Za ocjenu fizičkog napretka djece u svakodnevnoj praki koristimo:
o Tjelesna masa (do godine dana)
o Tjelesna visina (poslije godine dana)
- Pri tome se izmjerene vrijednosti uspoređuju s centilnim krivuljama
5
Centilne krivulje:
- Krivulje dobivene statističkom obradom podataka velikog broja zdrave djece u koordinatnom sustavu.
o Apscisa - kronološka dob djeteta,
o Ordinata - dosegnuta visina/težina.
- Najčešće centilne krivulje:
o Težinsko-dobne krivulje
o Visinsko-dobne krivulje
o Težinsko-visinske krivulje
Klinički značaj centilnih krivulja:
- Pogodne za dugoročno praćenje rasta i razvoja i uočavanja zna čajnijih odstupanja.
- Većina djece sljedi istu centilu rasta i razvoja.
Brzina rasta u visini (cm/godina)
- Mjeriti i unositi podatke u koordinatni sustav:
o Apscisa - kronološka dob,
o Ordinata - brzina rasta u određenom vremenu (godina dana).
- Pokazuje promjenu brzine rasta po dobima:
o Što je dijete starije to je brzina rasta u visinu sporija.
- Kod bolesti s poremećajem rasta:
o Hipopituitarizam, hipotireoza, adrenogenitalni sy.
RAST GLAVE
- Mjeri se frontookcipitalni opseg glave.
- Usporedba s centilnim krivuljama:
o Apscisa - kronološka dob,
o Ordinata - frontookcipitalni opseg.
- Uočavanje mikrocefalije ili hidrocefalusa:
o Prelazak s manje na veću centilu ili obrnuto!
RAZLIKE U RASTU POJEDINIH ORGANA I TKIVA
- Veliki dio organa i tkiva slijede krivulju rasta tjelesne mase i visine:
o Kosti, mišići, parenhimni organi
- Neki organi i tkiva pokazuju odstupanja od opće krivulje rasta tjelesne mase i visine
o Mozak
 Najizraženiji rast, prvi se razvija
 S navršenih 5 godina - 90% mase odraslog mozga
o Limfno tkivo
 Maksimum razvoja u pubertetu, kasnije se polako smanjuje
o Spolni organi
 Nagli rast poslije puberteta
o Potkožno masno tkivo
 Prvi maksimum razvijenosti oko 9. mj života i smanjuje se do 8. godine, tada
ponovni rast do adolescencije
6
PROCJENA ZRELOSTI – KOŠTANA DOB
- Rentgenska procjena sazrijevanja kostiju
o Usporedba rentgenskih snimaka zapešća lijeve ruke sa serijama standarnih snimaka
o Procjena prema broju i veličini karpalnih kostiju, epifize radijusa i ulne te kostiju
prstiju
- Procjena:
o Koštana dob zaostaje za kronološkom: kasniji ulazak u pubertet,
o Koštana dob ispred kronološke: raniji ulazak u pubertet.
DENTICIJA
- Prva (mliječna) denticija
o Relativno indvidualno
o Okvirna formula nicanja zubi: broj mjeseci - 6
- Druga (trajna) denticija
o Počinje u 6. ili 7. godini
IZRAČUNAVANJE TJELESNE POVRŠINE
- Zašto?
o Za ocjenu nadoknade tekućine, davanja lijeka, proteina i sl.
- Kako?
o Iz postojećih nomograma ili prema formuli (iz tjelesne visine i tjelesne težine)
- Normalne vrijednosti (okvirno):
o Novorođenče 0,25 m(2)
o Dvogodišnje djete 0,50 m(2)
o Petogodišnje djete 0,75 m(2)
o Devetogodišnje djete 1,0 m(2)
o Dvanaestogodišnje djete 1,25 m(2)
o Odrasli 1,75 m(2)
PODJELA